ENERPEDIA - Doprinosi suradnika [hr]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-02-05T11:55:19Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

'''Slika 1.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

'''Slika 2.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

'''Slika 3.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama

[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]

'''Slika 4.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''

{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

'''Slika 5.''' Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

'''Slika 6.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

'''Slika 7.''' '''Energetski certifikat'''

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

'''Slika 8.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

'''Slika 9.''' Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

'''Slika 10.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

'''Slika 11.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

'''Slika 12.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

'''Slika 13.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

'''Slika 14.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''Opis sustava:'''

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

'''Slika 15.''' Izgled sustava opisanog iznad

'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''Opis sustava:'''

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

'''Slika 16.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore

'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

'''Slika 17.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

'''Slika 18.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

'''Slika 19.''' Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

'''Slika 20.''' Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

'''Slika 21.''' Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

'''Slika 22.''' Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

'''Slika 23.''' Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

'''Slika 24.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

'''Slika 25.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

'''Slika 26.''' Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

'''Slika 27.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

'''Slika 28.''' Hladnjak

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

<div align="center">'''Slika 29.''' Perilica rublja</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

<div align="center">'''Slika 31.''' Perilica posuđa</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

'''Slika 32.''' Električna pećnica

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

<div align="center">'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

'''Slika 34.''' Štedna žarulja

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
<BR>
[[Slika: crta.jpg]]

Datoteka:Slika4x.jpg

2008-02-05T11:50:38Z

Dzrnic:

Datoteka:Slika4x.JPG

2008-02-05T11:50:08Z

Dzrnic:

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-02-05T11:41:55Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

'''Slika 1.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

'''Slika 2.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

'''Slika 3.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]][[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]
'''Slika 4.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''

{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

'''Slika 5.''' Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

'''Slika 6.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

'''Slika 7.''' '''Energetski certifikat'''

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

'''Slika 8.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

'''Slika 9.''' Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

'''Slika 10.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

'''Slika 11.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

'''Slika 12.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

'''Slika 13.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

'''Slika 14.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''Opis sustava:'''

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

'''Slika 15.''' Izgled sustava opisanog iznad

'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''Opis sustava:'''

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

'''Slika 16.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore

'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

'''Slika 17.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

'''Slika 18.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

'''Slika 19.''' Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

'''Slika 20.''' Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

'''Slika 21.''' Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

'''Slika 22.''' Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

'''Slika 23.''' Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

'''Slika 24.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

'''Slika 25.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

'''Slika 26.''' Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

'''Slika 27.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

'''Slika 28.''' Hladnjak

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

<div align="center">'''Slika 29.''' Perilica rublja</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

<div align="center">'''Slika 31.''' Perilica posuđa</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

'''Slika 32.''' Električna pećnica

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

<div align="center">'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

'''Slika 34.''' Štedna žarulja

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
<BR>
[[Slika: crta.jpg]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-02-05T11:34:01Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

'''Slika 1.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

'''Slika 2.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

'''Slika 3.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]][[Slika:Slikax4.jpg|center|350px]]

'''Slika 4.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''

{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

'''Slika 5.''' Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

'''Slika 6.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

'''Slika 7.''' '''Energetski certifikat'''

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

'''Slika 8.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

'''Slika 9.''' Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

'''Slika 10.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

'''Slika 11.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

'''Slika 12.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

'''Slika 13.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

'''Slika 14.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''Opis sustava:'''

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

'''Slika 15.''' Izgled sustava opisanog iznad

'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''Opis sustava:'''

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

'''Slika 16.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore

'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

'''Slika 17.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

'''Slika 18.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

'''Slika 19.''' Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

'''Slika 20.''' Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

'''Slika 21.''' Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

'''Slika 22.''' Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

'''Slika 23.''' Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

'''Slika 24.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

'''Slika 25.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

'''Slika 26.''' Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

'''Slika 27.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

'''Slika 28.''' Hladnjak

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

<div align="center">'''Slika 29.''' Perilica rublja</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

<div align="center">'''Slika 31.''' Perilica posuđa</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

'''Slika 32.''' Električna pećnica

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

<div align="center">'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

'''Slika 34.''' Štedna žarulja

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
<BR>
[[Slika: crta.jpg]]

Enerpedia

2008-02-04T21:01:09Z

Dzrnic:

Wiki '''Osnove Energetike''' je uspješno instaliran.

Pogledajte [http://meta.wikimedia.org/wiki/MediaWiki_i18n dokumentaciju o prilagodbi sučelja]
i [http://meta.wikimedia.org/wiki/MediaWiki_User%27s_Guide Vodič za suradnike] za pomoć pri uporabi i podešavanju.

[[Image:UvodZaglavlje.jpg]]

#[[UVOD]]
#*[[ENERGIJA I MI]]
#*[[UPOTREBNA VRIJEDNOST ENERGIJE: RAD, GRIJANJE, HLAĐENJE]]
#*[[OBLICI ENERGIJE]]
#*[[ENERGIJA I EKONOMIJA]]
#*[[ENERGIJA I OKOLIŠ]]
#[[ENERGETSKA EKONOMIKA]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Uvod:|UVOD]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Model_toka_novca:|MODEL TOKA NOVCA]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_kraja_perioda|Konvencija kraja perioda]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_sredine_perioda|Konvencija sredine perioda]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_kontinuiranog_toka|Konvencija kontinuiranog toka]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Vremenska_vrijednost_novca|VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Budu.C4.87a_vrijednost_novca|Buduća vrijednost novca]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_novca|Sadašnja vrijednost novca]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Budu.C4.87a_vrijednost_toka_jednakih_rata|Buduća vrijednost toka jednakih rata]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Rata_otplate|Rata otplate]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_toka_jednakih_rata|Sadašnja vrijednost toka jednakih rata]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Povrat_kapitala|Povrat kapitala]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_gradijenta|Sadašnja vrijednost gradijenta]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#.C5.BDivotni_vijek_opreme|ŽIVOTNI VIJEK OPREME]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Tro.C5.A1kovi_.28cijena.29_opreme|TROŠKOVI (CIJENA) OPREME]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Dobiti_i_tro.C5.A1kovi_projekta|DOBITI I TROŠKOVI PROJEKTA]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Procjena_prijedloga_projekta|PROCJENA PRIJEDLOGA PROJEKTA]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_otplate_.28payback.29 |Metoda otplate (payback)]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_prosje.C4.8Dne_stope_povrata|Metoda prosječne stope povrata]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Unutra.C5.A1nja_stopa_povrata_.28IRR.29|Unutrašnja stopa povrata (IRR)]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_sada.C5.A1nje_vrijednosti|Metoda sadašnje vrijednosti]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Indeks_profitabilnosti|Indeks profitabilnosti]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Me.C4.91usobno_isklju.C4.8Divanje_i_ovisnost|Međusobno isključivanje i ovisnost]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Usporedba_razli.C4.8Ditih_metoda|Usporedba različitih metoda]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Pristup_cijene_.C5.BEivotnog_ciklusa|Pristup cijene životnog ciklusa]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Investicijske_odluke.2C_investicijska_nesigurnost|Investicijske odluke, investicijska nesigurnost]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Tehnike_sistematske_ekonomske_analize|TEHNIKE SISTEMATSKE EKONOMSKE ANALIZE]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Ostala_razmatranja_u_analizi_investicije|Ostala razmatranja u analizi investicije]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Porez_na_dobit|Porez na dobit]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Deprecijacija_.28amortizacija.29|Deprecijacija (amortizacija)]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Inflacija|Inflacija]]
#[[PRIMARNA ENERGIJA]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Uvod|UVOD]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Oblici_primarne_energije|OBLICI PRIMARNE ENERGIJE]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Neobnovljivi_.28komercijalni_ili_konvencionalni.29|Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni)]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Obnovljivi_.28tradicionalni.2C_komercijalni_ili_konvencionalni.2C_novi_ili_alternativni.29|Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni)]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Bilance_primarne_energije|Bilance primarne energije]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Rezerve_primarne_energije|REZERVE PRIMARNE ENERGIJE]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta|Nafta]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin|Plin]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen|Ugljen]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Uran|Uran]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Potencijal_obnovljive_energije|Potencijal obnovljivih izvora]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Proizvodnja_i_trgovina_primarnom_energijom|PROIZVODNJA I TRGOVINA PRIMARNOM ENERGIJOM ]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta_2|Nafta]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin_2|Plin]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen_2|Ugljen]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Uran_2|Uran]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Naftovodi.2C_plinovodi_i_geopolitika|Naftovodi, plinovodi i geopolitika]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#LNG|LNG]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Potro.C5.A1nja_primarne_energije|POTROŠNJA PRIMARNE ENERGIJE]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta_3|Nafta]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin_3|Plin]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen_3|Ugljen]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nuklearna_energija|Nuklearna energija]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Hidroenergija|Hidroenergija]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Vjetroenergija|Vjetroenergija]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Tradicionalni_obnovljivi_izvori|Tradicionalni obnovljivi izvori]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Biomasa|Biomasa]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Otpad_kao_izvor_energije|Otpad kao izvor energije]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Geotermalna_energija|Geotermalna energija]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Solarna_energija|Solarna energija]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Energija_mora|Energija mora]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Primarna_energija_i_kvaliteta_.C5.BEivota|PRIMARNA ENERGIJA I KVALITETA ŽIVOTA]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Efikasnost_potro.C5.A1nje_primarne_energije|EFIKASNOST POTROŠNJE PRIMARNE ENERGIJE]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Zaklju.C4.8Dak|ZAKLJUČAK]]
#[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Proizvodnja električne energije|PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Termoelektrane|Termoelektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Nuklearne_elektrane|Nuklearne elektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Distribuirana proizvodnja|Distribuirana proizvodnja]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Otočna proizvodnja|Otočna proizvodnja]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Obnovljivi izvori|OBNOVLJIVI IZVORI]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Hidroelektrane|Hidroelektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Vjetroelektrane|Vjetroelektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Geotermalne elektrane|Geotermalne elektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Elektrane na biomasu i otpad|Elektrane na biomasu i otpad]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#PV|PV]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Solarne termalne elektrane|Solarne termalne elektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Elektrane na valove, plimu i oseku|Elektrane na valove, plimu i oseku]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Alternativne tehnologije|Alternativne tehnologije]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#KGH|KGH]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Grijanje|Grijanje]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Hlađenje|Hlađenje]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Klimatizacija|Klimatizacija]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Solarna energija|Solarna energija]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Geotermalna energija|Geotermalna energija]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Akumulatori energije|Akumulatori energije]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Kogeneracija|KOGENERACIJA]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#MikroCHP|MikroCHP]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Tipična kogeneracijska elektrana|Tipična kogeneracijska elektrana]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Kogeneracije u termoelektranama|Kogeneracije u termoelektranama]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Kogeneracije na biomasu|Kogeneracije na biomasu]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Trigeneracija|TRIGENERACIJA]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Gorive ćelije i vodik|GORIVE ĆELIJE I VODIK]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Dobivanje vodika reformiranjem|Dobivanje vodika reformiranjem]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Dobivanje vodika elektrolizom|Dobivanje vodika elektrolizom]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Akumulacija vodika|Akumulacija vodika]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Gorive ćelije|Gorive ćelije]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Poligeneracija|POLIGENERACIJA]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Rafiniranje nafte|RAFINIRANJE NAFTE]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Uvod|Uvod]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Proces pripreme nafte za preradu|Proces pripreme nafte za preradu]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Podjela rafinerija prema tipovima|Podjela rafinerija prema tipovima]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Procesi koji se odvijaju u rafineriji|Procesi koji se odvijaju u rafineriji]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Povijest nafte|Povijest nafte]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Ekonomija rafiniranja|Ekonomija rafiniranja]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Zaštita okoliša i sigurnost|Zaštita okoliša i sigurnost]]
#[[NUMERIČKE METODE U ENERGETICI]]
#*[[PRIJENOS TOPLINE KONDUKCIJOM]]
#*[[PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM]]
#*[[MODELIRANJE TURBINA]]
#*[[PRIJENOS TOPLINE ZRAČENJEM]]
#*[[IZGARANJE]]
#*[[MODELIRANJE LOŽIŠTA]]
#[[ENERGETSKA POLITIKA]]
#*[[ENERGETSKA_POLITIKA#Tranzicija_i_eurointegracije|TRANZICIJA I EUROINTEGRACIJE]]
#*[[SIGURNOST DOBAVE ENERGIJE]]
#*[[ENERGIJA I KONKURENTNOST PROIZVODA]]
#*[[RESTRUKTURIRANJE ENERGETIKE]]
#*[[LIBERALIZACIJA ENERGETSKOG TRŽIŠTA]]
#*[[PRIVATIZACIJA]]
#[[FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST]]
#*[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#ENERGIJA_U_POLJOPRIVREDI_I_.C5.A0UMARSTVU|ENERGIJA U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU]]
#*[[ENERGIJA U INDUSTRIJI]]
#**[[Dobivanje podrške uprave]]
#**[[Energetska baza podataka]]
#**[[Energetsko knjigovodstvo]]
#**[[Identifikacija, evaluacija i implementacija projekata racionalizacije korištenja energije]]
#**[[Monitoring, evaluacija i follow-up rezultata mjere za štednju energije]]
#*[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#zgradarstvo-grijanje_i_hla.C4.91enje|ZGRADARSTVO-GRIJANJE I HLAĐENJE]]
#*[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Kućanski aparati|KUĆANSKI APARATI]]
#*[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija u uslugama|ENERGIJA U USLUGAMA]]
#*[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Transport|TRANSPORT]]
#**[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Trendovi_u_transportu|Trendovi u transportu]]
#**[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Congestion_dilemma|Congestion dilemma]]
#**[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Road_pricing|Road pricing]]
#**[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Zaklju.C4.8Dak|Zaključak]]
#[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Uvod|Uvod]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Modeli razvoja|Modeli razvoja]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Tehnološke revolucije|Tehnološke revolucije]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Demografija i resursi|Demografija i resursi]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Definicije održivosti|Definicije održivosti]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava|Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava]]
#[[ENERGETIKA I OKOLIŠ]]
#*[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Uvod:|UVOD]]
#*[[ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Emisije_u_energetici|EMISIJE U ENERGETICI]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Kisele_kiše|Kisele kiše]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Utjecaj_na_zdravlje|Utjecaj na zdravlje]]
#*[[ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Klimatske_promjene|KLIMATSKE PROMJENE]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Efekt_staklenika|Efekt staklenika]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Promjena_koncentracije_CO2_i_temperature|Promjena koncentracije CO2 i temperature]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Modeliranje_globalnog_zatopljenja|Modeliranje globalnog zatopljenja]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Kretanje_emisija_CO2|Kretanje emisija CO2]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Posljedice_globalnog_zatopljenja|Posljedice globalnog zatopljenja]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Izvori_emisije_CO2|Izvori emisije CO2]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Struktura_potrošnje_fosilnih_goriva|Struktura potrošnje fosilnih goriva]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Smanjenje_emisije_CO2_pri_proizvodnji_električne_energije|Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Smanjenje_emisije_CO2_racionalnim_korištenjem_energije|Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu|Smanjenje emisije CO2 u transportu]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Kyoto_protokol|Kyoto protokol]]
#[[PLANIRANJE RAZVOJA ENERGETSKOG SUSTAVA]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Uvod:|UVOD]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Karakterizacija_sadašnjeg_stanja|KARAKTERIZACIJA SADAŠNJEG STANJA]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Stanovništvo|Stanovništvo]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Ekonomija_po_sektorima|Ekonomija po sektorima]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Finalna_potrošnja_energije_po_sektorima|Finalna potrošnja energije po sektorima]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Energetske_transformacije|Energetske transformacije]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Primarna_energija|Primarna energija]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Demografski_scenariji|DEMOGRAFSKI SCENARIJI]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Makroekonomski_scenariji|MAKROEKONOMSKI SCENARIJI]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Scenariji_finalne_potrošnje|SCENARIJI FINALNE POTROŠNJE]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Planiranje_elektroenergetskog_sustava|PLANIRANJE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Vertikalno_integrirani_sustav|Vertikalno integrirani sustav]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Slobodno_tržište|Slobodno tržište]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Otočni_režim|Otočni režim]]
#[[ENERGETSKA TRŽIŠTA]]
#*[[ZAŠTO LIBERALIZACIJA]]
#*[[ENERGETIKA U TRANZICIJI]]
#*[[EUROPSKO ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE ENERGIJOM]]
#**[[Tržište električne energije]]
#**[[Tržište prirodnog plina]]
#*[[RESTRUKTURIRANJE I LIBERALIZACIJA ENERGETIKE U HRVATSKOJ]]
#**[[Tržište električne energije]]
#**[[Tržište prirodnog plina]]
#**[[Restrukturiranje HEP-a i INA-e]]
#**[[Privatizacija HEP-a i INA-e]]
#**[[Regionalna integracija]]
#**[[Tržište nafte i naftnih derivata]]
#**[[Tržište topline]]
#**[[Tržište ugljena]]
#[[ENERGETIKA KAO BUSINESS]]
#[[Testiranje]]

[[Disklejmer]]

Enerpedia

2008-02-04T21:00:29Z

Dzrnic:

Wiki '''Osnove Energetike''' je uspješno instaliran.

Pogledajte [http://meta.wikimedia.org/wiki/MediaWiki_i18n dokumentaciju o prilagodbi sučelja]
i [http://meta.wikimedia.org/wiki/MediaWiki_User%27s_Guide Vodič za suradnike] za pomoć pri uporabi i podešavanju.

[[Image:UvodZaglavlje.jpg]]

#[[UVOD]]
#*[[ENERGIJA I MI]]
#*[[UPOTREBNA VRIJEDNOST ENERGIJE: RAD, GRIJANJE, HLAĐENJE]]
#*[[OBLICI ENERGIJE]]
#*[[ENERGIJA I EKONOMIJA]]
#*[[ENERGIJA I OKOLIŠ]]
#[[ENERGETSKA EKONOMIKA]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Uvod:|UVOD]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Model_toka_novca:|MODEL TOKA NOVCA]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_kraja_perioda|Konvencija kraja perioda]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_sredine_perioda|Konvencija sredine perioda]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_kontinuiranog_toka|Konvencija kontinuiranog toka]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Vremenska_vrijednost_novca|VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Budu.C4.87a_vrijednost_novca|Buduća vrijednost novca]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_novca|Sadašnja vrijednost novca]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Budu.C4.87a_vrijednost_toka_jednakih_rata|Buduća vrijednost toka jednakih rata]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Rata_otplate|Rata otplate]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_toka_jednakih_rata|Sadašnja vrijednost toka jednakih rata]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Povrat_kapitala|Povrat kapitala]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_gradijenta|Sadašnja vrijednost gradijenta]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#.C5.BDivotni_vijek_opreme|ŽIVOTNI VIJEK OPREME]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Tro.C5.A1kovi_.28cijena.29_opreme|TROŠKOVI (CIJENA) OPREME]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Dobiti_i_tro.C5.A1kovi_projekta|DOBITI I TROŠKOVI PROJEKTA]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Procjena_prijedloga_projekta|PROCJENA PRIJEDLOGA PROJEKTA]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_otplate_.28payback.29 |Metoda otplate (payback)]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_prosje.C4.8Dne_stope_povrata|Metoda prosječne stope povrata]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Unutra.C5.A1nja_stopa_povrata_.28IRR.29|Unutrašnja stopa povrata (IRR)]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_sada.C5.A1nje_vrijednosti|Metoda sadašnje vrijednosti]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Indeks_profitabilnosti|Indeks profitabilnosti]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Me.C4.91usobno_isklju.C4.8Divanje_i_ovisnost|Međusobno isključivanje i ovisnost]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Usporedba_razli.C4.8Ditih_metoda|Usporedba različitih metoda]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Pristup_cijene_.C5.BEivotnog_ciklusa|Pristup cijene životnog ciklusa]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Investicijske_odluke.2C_investicijska_nesigurnost|Investicijske odluke, investicijska nesigurnost]]
#*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Tehnike_sistematske_ekonomske_analize|TEHNIKE SISTEMATSKE EKONOMSKE ANALIZE]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Ostala_razmatranja_u_analizi_investicije|Ostala razmatranja u analizi investicije]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Porez_na_dobit|Porez na dobit]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Deprecijacija_.28amortizacija.29|Deprecijacija (amortizacija)]]
#**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Inflacija|Inflacija]]
#[[PRIMARNA ENERGIJA]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Uvod|UVOD]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Oblici_primarne_energije|OBLICI PRIMARNE ENERGIJE]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Neobnovljivi_.28komercijalni_ili_konvencionalni.29|Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni)]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Obnovljivi_.28tradicionalni.2C_komercijalni_ili_konvencionalni.2C_novi_ili_alternativni.29|Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni)]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Bilance_primarne_energije|Bilance primarne energije]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Rezerve_primarne_energije|REZERVE PRIMARNE ENERGIJE]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta|Nafta]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin|Plin]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen|Ugljen]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Uran|Uran]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Potencijal_obnovljive_energije|Potencijal obnovljivih izvora]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Proizvodnja_i_trgovina_primarnom_energijom|PROIZVODNJA I TRGOVINA PRIMARNOM ENERGIJOM ]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta_2|Nafta]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin_2|Plin]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen_2|Ugljen]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Uran_2|Uran]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Naftovodi.2C_plinovodi_i_geopolitika|Naftovodi, plinovodi i geopolitika]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#LNG|LNG]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Potro.C5.A1nja_primarne_energije|POTROŠNJA PRIMARNE ENERGIJE]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta_3|Nafta]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin_3|Plin]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen_3|Ugljen]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nuklearna_energija|Nuklearna energija]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Hidroenergija|Hidroenergija]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Vjetroenergija|Vjetroenergija]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Tradicionalni_obnovljivi_izvori|Tradicionalni obnovljivi izvori]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Biomasa|Biomasa]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Otpad_kao_izvor_energije|Otpad kao izvor energije]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Geotermalna_energija|Geotermalna energija]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Solarna_energija|Solarna energija]]
#**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Energija_mora|Energija mora]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Primarna_energija_i_kvaliteta_.C5.BEivota|PRIMARNA ENERGIJA I KVALITETA ŽIVOTA]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Efikasnost_potro.C5.A1nje_primarne_energije|EFIKASNOST POTROŠNJE PRIMARNE ENERGIJE]]
#*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Zaklju.C4.8Dak|ZAKLJUČAK]]
#[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Proizvodnja električne energije|PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Termoelektrane|Termoelektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Nuklearne_elektrane|Nuklearne elektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Distribuirana proizvodnja|Distribuirana proizvodnja]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Otočna proizvodnja|Otočna proizvodnja]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Obnovljivi izvori|OBNOVLJIVI IZVORI]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Hidroelektrane|Hidroelektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Vjetroelektrane|Vjetroelektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Geotermalne elektrane|Geotermalne elektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Elektrane na biomasu i otpad|Elektrane na biomasu i otpad]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#PV|PV]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Solarne termalne elektrane|Solarne termalne elektrane]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Elektrane na valove, plimu i oseku|Elektrane na valove, plimu i oseku]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Alternativne tehnologije|Alternativne tehnologije]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#KGH|KGH]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Grijanje|Grijanje]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Hlađenje|Hlađenje]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Klimatizacija|Klimatizacija]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Solarna energija|Solarna energija]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Geotermalna energija|Geotermalna energija]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Akumulatori energije|Akumulatori energije]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Kogeneracija|KOGENERACIJA]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#MikroCHP|MikroCHP]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Tipična kogeneracijska elektrana|Tipična kogeneracijska elektrana]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Kogeneracije u termoelektranama|Kogeneracije u termoelektranama]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Kogeneracije na biomasu|Kogeneracije na biomasu]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Trigeneracija|TRIGENERACIJA]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Gorive ćelije i vodik|GORIVE ĆELIJE I VODIK]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Dobivanje vodika reformiranjem|Dobivanje vodika reformiranjem]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Dobivanje vodika elektrolizom|Dobivanje vodika elektrolizom]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Akumulacija vodika|Akumulacija vodika]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Gorive ćelije|Gorive ćelije]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Poligeneracija|POLIGENERACIJA]]
#*[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Rafiniranje nafte|RAFINIRANJE NAFTE]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Uvod|Uvod]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Proces pripreme nafte za preradu|Proces pripreme nafte za preradu]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Podjela rafinerija prema tipovima|Podjela rafinerija prema tipovima]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Procesi koji se odvijaju u rafineriji|Procesi koji se odvijaju u rafineriji]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Povijest nafte|Povijest nafte]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Ekonomija rafiniranja|Ekonomija rafiniranja]]
#**[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE#Zaštita okoliša i sigurnost|Zaštita okoliša i sigurnost]]
#[[NUMERIČKE METODE U ENERGETICI]]
#*[[PRIJENOS TOPLINE KONDUKCIJOM]]
#*[[PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM]]
#*[[MODELIRANJE TURBINA]]
#*[[PRIJENOS TOPLINE ZRAČENJEM]]
#*[[IZGARANJE]]
#*[[MODELIRANJE LOŽIŠTA]]
#[[ENERGETSKA POLITIKA]]
#*[[ENERGETSKA_POLITIKA#Tranzicija_i_eurointegracije|TRANZICIJA I EUROINTEGRACIJE]]
#*[[SIGURNOST DOBAVE ENERGIJE]]
#*[[ENERGIJA I KONKURENTNOST PROIZVODA]]
#*[[RESTRUKTURIRANJE ENERGETIKE]]
#*[[LIBERALIZACIJA ENERGETSKOG TRŽIŠTA]]
#*[[PRIVATIZACIJA]]
#[[FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST]]
#*[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#ENERGIJA_U_POLJOPRIVREDI_I_.C5.A0UMARSTVU|ENERGIJA U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU]]
#*[[ENERGIJA U INDUSTRIJI]]
#**[[Dobivanje podrške uprave]]
#**[[Energetska baza podataka]]
#**[[Energetsko knjigovodstvo]]
#**[[Identifikacija, evaluacija i implementacija projekata racionalizacije korištenja energije]]
#**[[Monitoring, evaluacija i follow-up rezultata mjere za štednju energije]]
#**[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#zgradarstvo-grijanje_i_hla.C4.91enje|ZGRADARSTVO-GRIJANJE I HLAĐENJE]]
#*[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Kućanski aparati|KUĆANSKI APARATI]]
#*[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Energija u uslugama|ENERGIJA U USLUGAMA]]
#*[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Transport|TRANSPORT]]
#**[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Trendovi_u_transportu|Trendovi u transportu]]
#**[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Congestion_dilemma|Congestion dilemma]]
#**[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Road_pricing|Road pricing]]
#**[[FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST#Zaklju.C4.8Dak|Zaključak]]
#[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Uvod|Uvod]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Modeli razvoja|Modeli razvoja]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Tehnološke revolucije|Tehnološke revolucije]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Demografija i resursi|Demografija i resursi]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Definicije održivosti|Definicije održivosti]]
#*[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE#Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava|Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava]]
#[[ENERGETIKA I OKOLIŠ]]
#*[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Uvod:|UVOD]]
#*[[ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Emisije_u_energetici|EMISIJE U ENERGETICI]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Kisele_kiše|Kisele kiše]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Utjecaj_na_zdravlje|Utjecaj na zdravlje]]
#*[[ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Klimatske_promjene|KLIMATSKE PROMJENE]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Efekt_staklenika|Efekt staklenika]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Promjena_koncentracije_CO2_i_temperature|Promjena koncentracije CO2 i temperature]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Modeliranje_globalnog_zatopljenja|Modeliranje globalnog zatopljenja]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Kretanje_emisija_CO2|Kretanje emisija CO2]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Posljedice_globalnog_zatopljenja|Posljedice globalnog zatopljenja]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Izvori_emisije_CO2|Izvori emisije CO2]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Struktura_potrošnje_fosilnih_goriva|Struktura potrošnje fosilnih goriva]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Smanjenje_emisije_CO2_pri_proizvodnji_električne_energije|Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Smanjenje_emisije_CO2_racionalnim_korištenjem_energije|Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu|Smanjenje emisije CO2 u transportu]]
#**[[ENERGETIKA_I_OKOLIŠ#Kyoto_protokol|Kyoto protokol]]
#[[PLANIRANJE RAZVOJA ENERGETSKOG SUSTAVA]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Uvod:|UVOD]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Karakterizacija_sadašnjeg_stanja|KARAKTERIZACIJA SADAŠNJEG STANJA]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Stanovništvo|Stanovništvo]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Ekonomija_po_sektorima|Ekonomija po sektorima]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Finalna_potrošnja_energije_po_sektorima|Finalna potrošnja energije po sektorima]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Energetske_transformacije|Energetske transformacije]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Primarna_energija|Primarna energija]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Demografski_scenariji|DEMOGRAFSKI SCENARIJI]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Makroekonomski_scenariji|MAKROEKONOMSKI SCENARIJI]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Scenariji_finalne_potrošnje|SCENARIJI FINALNE POTROŠNJE]]
#*[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Planiranje_elektroenergetskog_sustava|PLANIRANJE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Vertikalno_integrirani_sustav|Vertikalno integrirani sustav]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Slobodno_tržište|Slobodno tržište]]
#**[[PLANIRANJE_RAZVOJA_ENERGETSKOG_SUSTAVA#Otočni_režim|Otočni režim]]
#[[ENERGETSKA TRŽIŠTA]]
#*[[ZAŠTO LIBERALIZACIJA]]
#*[[ENERGETIKA U TRANZICIJI]]
#*[[EUROPSKO ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE ENERGIJOM]]
#**[[Tržište električne energije]]
#**[[Tržište prirodnog plina]]
#*[[RESTRUKTURIRANJE I LIBERALIZACIJA ENERGETIKE U HRVATSKOJ]]
#**[[Tržište električne energije]]
#**[[Tržište prirodnog plina]]
#**[[Restrukturiranje HEP-a i INA-e]]
#**[[Privatizacija HEP-a i INA-e]]
#**[[Regionalna integracija]]
#**[[Tržište nafte i naftnih derivata]]
#**[[Tržište topline]]
#**[[Tržište ugljena]]
#[[ENERGETIKA KAO BUSINESS]]
#[[Testiranje]]

[[Disklejmer]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-31T21:04:36Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3. Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4. Gubitak energije kroz zidove, radi loše izolacije

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''

{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. '''Energetski certifikat'''

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''Opis sustava:'''

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''Opis sustava:'''

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25. Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
<BR>
[[Slika: crta.jpg]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-31T21:03:44Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3. Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4. Gubitak energije kroz zidove, radi loše izolacije

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''

{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. '''Energetski certifikat'''

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''Opis sustava:'''

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''Opis sustava:'''

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25. Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
<BR>
[[Slika: crta.jpg]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-31T20:47:00Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3. Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4. Gubitak energije kroz zidove, radi loše izolacije

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)
{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. '''Energetski certifikat'''

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''Opis sustava:'''

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''Opis sustava:'''

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25. Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
<BR>
[[Slika: crta.jpg]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-31T20:41:29Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3. Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4. Gubitak energije kroz zidove, radi loše izolacije

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)
{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/8/86/Pravilnik10-Nada.pdf Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. '''Energetski certifikat'''

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''Opis sustava:'''

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''Opis sustava:'''

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25. Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
<BR>
[[Slika: crta.jpg]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-30T15:13:25Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3. Pokazuje nam debljinu izolacije zidova u pojedinim zemljama

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4.Pokazuje nam koliko se energije izgubilo kroz zidove, radi loše izolacije

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)
{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/8/86/Pravilnik10-Nada.pdf Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. '''Energetski certifikat'''

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''Opis sustava:'''

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''Opis sustava:'''

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25. Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
<BR>
[[Slika: crta.jpg]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-29T11:21:57Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3.

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4.

SLike 3. i 4. nam pokazuju gubitke energije kroz zidove u EU 2001. MJ/ m2 (1kWh=3,6MJ)

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)
{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/udzbenik/ Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. '''Energetski certifikat'''

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''Opis sustava:'''

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''Opis sustava:'''

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''
{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25. Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
<BR>
[[Slika: crta.jpg]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-29T11:20:21Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3.

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4.

SLike 3. i 4. nam pokazuju gubitke energije kroz zidove u EU 2001. MJ/ m2 (1kWh=3,6MJ)

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije EURIMA u suradnji s internacionalnom tvrtkom ECOFYS napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)
{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/udzbenik/ Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. '''Energetski certifikat'''

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''Opis sustava:'''

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''Opis sustava:'''

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''
{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25. Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
<BR>
[[Slika: crta.jpg]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-29T11:19:48Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3.

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4.

SLike 3. i 4. nam pokazuju gubitke energije kroz zidove u EU 2001. MJ/ m2 (1kWh=3,6MJ)

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije EURIMA u suradnji s internacionalnom tvrtkom ECOFYS napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)
{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/udzbenik/ Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. ENERGETSKI CERTIFIKAT

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''Opis sustava:'''

1. Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2. Zid

3. Sokl profil

4. Poliesterska ploča

5. Pričvrsnica

6. Kutni profil s mrežicom

7. Samoterm® / Samoterm® glet

8. Armirajuća staklena mrežica SM-28F

9. Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''Opis sustava:'''

1 Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)

2 Zid

3 Sokl profil

4 Lamele kamene vune

5 Kutni profil s mrežicom

6 Samoterm®

7 Armirajuća staklena mrežica SM-28

8 Impregnacija i završno dekorativne žbuke

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''
{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25. Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
<BR>
[[Slika: crta.jpg]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-26T16:39:10Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3.

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4.

SLike 3. i 4. nam pokazuju gubitke energije kroz zidove u EU 2001. MJ/ m2 (1kWh=3,6MJ)

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije EURIMA u suradnji s internacionalnom tvrtkom ECOFYS napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficjenti prolaza topline, k (W/m2 oK)
{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/udzbenik/ Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

PET BITNIH ZAHTJEVA DIREKTIVE 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. ENERGETSKI CERTIFIKAT

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''OPIS SUSTAVA:'''

1. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2. ZID

3. SOKL PROFIL

4. POLISTIREN PLOČA

5. PRIČVRSNICA

6. KUTNI PROFIL S MREŽICOM

7. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET

8. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

9. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''OPIS SUSTAVA:'''

1 UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2 ZID

3 SOKL PROFIL

4 LAMELE KAMENE VUNE

5 KUTNI PROFIL S MREŽICOM

6 SAMOTERM®

7 ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

8 IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''
{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25.

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. POSLOVNA ZGRADA HEP ELEKTRA KOPRIVNICA (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
[[Slika:[[Slika:Primjer.jpg]]]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-26T16:36:07Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3.

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4.

SLike 3. i 4. nam pokazuju gubitke energije kroz zidove u EU 2001. MJ/ m2 (1kWh=3,6MJ)

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije EURIMA u suradnji s internacionalnom tvrtkom ECOFYS napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficjenti prolaza topline, k (W/m2 oK)
{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/udzbenik/ Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

PET BITNIH ZAHTJEVA DIREKTIVE 2002/91/EC

* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

* Energetska certifikacija zgrada

* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. ENERGETSKI CERTIFIKAT

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''OPIS SUSTAVA:'''

1. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2. ZID

3. SOKL PROFIL

4. POLISTIREN PLOČA

5. PRIČVRSNICA

6. KUTNI PROFIL S MREŽICOM

7. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET

8. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

9. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''OPIS SUSTAVA:'''

1 UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2 ZID

3 SOKL PROFIL

4 LAMELE KAMENE VUNE

5 KUTNI PROFIL S MREŽICOM

6 SAMOTERM®

7 ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

8 IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''
{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25.

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. POSLOVNA ZGRADA HEP ELEKTRA KOPRIVNICA (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
[[Slika:[[Slika:Primjer.jpg]]]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-25T16:07:10Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3.

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4.

SLike 3. i 4. nam pokazuju gubitke energije kroz zidove u EU 2001. MJ/ m2 (1kWh=3,6MJ)

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije EURIMA u suradnji s internacionalnom tvrtkom ECOFYS napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficjenti prolaza topline, k (W/m2 oK)
{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

• 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

• 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

• 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://www.powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/udzbenik/ Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

• 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

• 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

• 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

PET BITNIH ZAHTJEVA DIREKTIVE 2002/91/EC

Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

Energetska certifikacija zgrada

Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. ENERGETSKI CERTIFIKAT

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''OPIS SUSTAVA:'''

1. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2. ZID

3. SOKL PROFIL

4. POLISTIREN PLOČA

5. PRIČVRSNICA

6. KUTNI PROFIL S MREŽICOM

7. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET

8. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

9. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''OPIS SUSTAVA:'''

1 UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2 ZID

3 SOKL PROFIL

4 LAMELE KAMENE VUNE

5 KUTNI PROFIL S MREŽICOM

6 SAMOTERM®

7 ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

8 IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''
{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25.

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. POSLOVNA ZGRADA HEP ELEKTRA KOPRIVNICA (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://http://www.xr-associates.co.uk/lean.html lean manufacturing] - [http://http://http://www.xr-associates.co.uk/jit.html just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/kyoto/oe1p.html#transport zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/economist_hownottosavepetrol.html hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
[[Slika:[[Slika:Primjer.jpg]]]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-25T16:05:59Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]

Slika 3.

[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]

Slika 4.

SLike 3. i 4. nam pokazuju gubitke energije kroz zidove u EU 2001. MJ/ m2 (1kWh=3,6MJ)

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije EURIMA u suradnji s internacionalnom tvrtkom ECOFYS napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. Koeficjenti prolaza topline, k (W/m2 oK)
{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]

Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

• 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

• 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

• 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://mzopu.hr/doc/Pravilnik10-Nada.pdf Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

• 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

• 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

• 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

PET BITNIH ZAHTJEVA DIREKTIVE 2002/91/EC

Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

Energetska certifikacija zgrada

Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. ENERGETSKI CERTIFIKAT

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]

Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]

Slika 10. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]

Slika 11. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]

Slika 12. Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]

Slika 13. Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]

Slika 14. Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja

'''OPIS SUSTAVA:'''

1. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2. ZID

3. SOKL PROFIL

4. POLISTIREN PLOČA

5. PRIČVRSNICA

6. KUTNI PROFIL S MREŽICOM

7. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET

8. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

9. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]

Slika 15. Izgled sustava opisanog iznad

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''OPIS SUSTAVA:'''

1 UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2 ZID

3 SOKL PROFIL

4 LAMELE KAMENE VUNE

5 KUTNI PROFIL S MREŽICOM

6 SAMOTERM®

7 ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

8 IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]

Slika 16. Izgled sustava prethodno opisanog gore

Tablica 3. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''
{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]

Slika 17. Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]

Slika 18. Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]

Slika 20. Kontaktna fasada od plinobetona

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]

Slika 21. Pod na tlu. PVC pod

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]

Slika 22. Međukat. PVC pod

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]

Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]

Slika 24. Izgled današnje cigle

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]

Slika 25.

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]

Slika 26. Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]

Slika 27. Presjek i profil stakla

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. POSLOVNA ZGRADA HEP ELEKTRA KOPRIVNICA (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://http://www.xr-associates.co.uk/lean.html lean manufacturing] - [http://http://http://www.xr-associates.co.uk/jit.html just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/kyoto/oe1p.html#transport zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/economist_hownottosavepetrol.html hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
[[Slika:[[Slika:Primjer.jpg]]]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-24T09:30:49Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]
Slika 3.
[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]
Slika 4.

SLike 3. i 4. nam pokazuju gubitke energije kroz zidove u EU 2001. MJ/ m2 (1kWh=3,6MJ)

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije EURIMA u suradnji s internacionalnom tvrtkom ECOFYS napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. KOEFICIJENTI PROLAZA TOPLINE, k (W/m2 oK)

{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop !!
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]
Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

• 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

• 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

• 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://mzopu.hr/doc/Pravilnik10-Nada.pdf Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

• 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

• 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

• 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

PET BITNIH ZAHTJEVA DIREKTIVE 2002/91/EC

Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

Energetska certifikacija zgrada

Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. ENERGETSKI CERTIFIKAT

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]
Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]
Slika 10.

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]
Slika 11.

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]
Slika 12.

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]
Slika 13.

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]
Slika 14.

'''OPIS SUSTAVA:'''

1. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2. ZID

3. SOKL PROFIL

4. POLISTIREN PLOČA

5. PRIČVRSNICA

6. KUTNI PROFIL S MREŽICOM

7. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET

8. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

9. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]
Slika 15.

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''OPIS SUSTAVA:'''

1 UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2 ZID

3 SOKL PROFIL

4 LAMELE KAMENE VUNE

5 KUTNI PROFIL S MREŽICOM

6 SAMOTERM®

7 ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

8 IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]
Slika 16.

Tablica 3.

'''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]
Slika 17.

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]
Slika 18.

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]
Slika 19.

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]
Slika 20.

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]
Slika 21.

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]
Slika 22.

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]
Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]
Slika 24.

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]
Slika 25.

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]
Slika 26.

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]
Slika 27.

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. POSLOVNA ZGRADA HEP ELEKTRA KOPRIVNICA (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://http://www.xr-associates.co.uk/lean.html lean manufacturing] - [http://http://http://www.xr-associates.co.uk/jit.html just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/kyoto/oe1p.html#transport zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/economist_hownottosavepetrol.html hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
[[Slika:[[Slika:Primjer.jpg]]]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-24T09:26:29Z

Dzrnic: /* Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje */

[[Image:Finalna.jpg]]
== Finalna potrošnja i energetska efikasnost ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== Energija u industriji ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===

=== Energetska baza podataka ===

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==
[[Slika:Crta.jpg]]

Sadržaj:

Predavanje: ''Zgradarstvo - Energija za grijanje u zgradama''

[http://www.powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/zgradarstvo/toplinskazastitazgrada.xls case study: Evaluacija troškova grijanja za stambenu zgradu bez i s toplinskom zaštitom]

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1. Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2. Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]
Slika 3.
[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]
Slika 4.

SLike 3. i 4. nam pokazuju gubitke energije kroz zidove u EU 2001. MJ/ m2 (1kWh=3,6MJ)

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije EURIMA u suradnji s internacionalnom tvrtkom ECOFYS napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. KOEFICIJENTI PROLAZA TOPLINE, k (W/m2 oK)

{| border="1"
|-
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop !!
|-
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]
Slika 5. Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]

Slika 6. Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

• 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

• 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

• 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://mzopu.hr/doc/Pravilnik10-Nada.pdf Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

• 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

• 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

• 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

PET BITNIH ZAHTJEVA DIREKTIVE 2002/91/EC

Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

Energetska certifikacija zgrada

Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]

Slika 7. ENERGETSKI CERTIFIKAT

Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8. Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]
Slika 9. Toplinski gubici

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]
Slika 10.

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]
Slika 11.

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]
Slika 12.

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]
Slika 13.

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]
Slika 14.

'''OPIS SUSTAVA:'''

1. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2. ZID

3. SOKL PROFIL

4. POLISTIREN PLOČA

5. PRIČVRSNICA

6. KUTNI PROFIL S MREŽICOM

7. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET

8. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

9. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]
Slika 15.

Tablica 2. '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''OPIS SUSTAVA:'''

1 UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2 ZID

3 SOKL PROFIL

4 LAMELE KAMENE VUNE

5 KUTNI PROFIL S MREŽICOM

6 SAMOTERM®

7 ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

8 IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]
Slika 16.

Tablica 3.

'''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]
Slika 17.

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]
Slika 18.

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]
Slika 19.

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]
Slika 20.

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]
Slika 21.

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]
Slika 22.

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]
Slika 23.Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]
Slika 24.

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]
Slika 25.

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]
Slika 26.

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]
Slika 27.

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]

Slika 28. POSLOVNA ZGRADA HEP ELEKTRA KOPRIVNICA (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

[[Slika:Crta.jpg]]

=Kućanski aparati=
[[Slika:Crta.jpg]]

==Uvod==

Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.

Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:

* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg

<div align="center">* perilice rublja;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg</div>

* bubnjaste sušilice rublja,

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg

<div align="center">* perilice posuđa;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg</div>

* električne pećnice;

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg

<div align="center">* klimatizacijske uređaje;</div>

<div align="center">http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg</div>

* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg

Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate:

Zamrzivač: 20 godina,
Hladnjak: 19 godina,
Štednjak : 18 godina,
Perilica rublja : 14 godina,
Perilica suđa: 14 godina,
Električni bojler: 13 godina,
Plinski bojler: 12 godina,
Mikrovalna pećnica: 10 godina.

==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==

Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg

Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji.
Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.

http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg

Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:
* I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača
* II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela
* III. Razred energetske učinkovitosti.
* IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)
* V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);
* VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);
* VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;
* IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).

==Kako uštedjeti električnu energiju==
===Štedne žarulje===

Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.

===Hladnjaci===

* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.

===Štednjaci===

* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac.
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost

===Perilice i sušilice rublja===

* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog

===Stand-by rad uređaja===

* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.

===Zaključak===

Kako vidimo prikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.

[[Image:Crta.jpg]]

=Energija u uslugama=
[[Slika:Crta.jpg]]

=Transport=
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://http://www.xr-associates.co.uk/lean.html lean manufacturing] - [http://http://http://www.xr-associates.co.uk/jit.html just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/kyoto/oe1p.html#transport zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/economist_hownottosavepetrol.html hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom
[[Slika:[[Slika:Primjer.jpg]]]]

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2008-01-15T16:40:13Z

Dzrnic: /* ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA */

== FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== ENERGIJA U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== ENERGIJA U INDUSTRIJI ==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Dobivanje podrške uprave ===
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Energetska baza podataka ===
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Indetifikacija,evaluacija i imlementacija projekata racionalizacije korištenja energije ===
[[Slika:Crta.jpg]]

=== Monitoring,evaluacija i follw-up rezultata za štednju energije===
[[Slika:Crta.jpg]]

== ZGRADARSTVO-GRIJANJE I HLAĐENJE==
[[Slika:Crta.jpg]]

=== ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA===

Sadržaj:

Predavanje: ''Zgradarstvo - Energija za grijanje u zgradama''

[http://www.powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/udzbenik/ case study: Evaluacija troškova grijanja za stambenu zgradu bez i s toplinskom zaštitom]

[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]

Slika 1.

Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.

U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)

[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]

Slika 2.

Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.

[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]
Slika 3.
[[Slika:Slikax6.jpg|left|350px]] [[Slika:Slikax4.jpg|centar|350px]]
Slika 4.

Gubici energije kroz zidove u EU 2001. MJ/ m2 (1kWh=3,6MJ)

Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije EURIMA u suradnji s internacionalnom tvrtkom ECOFYS napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.

Tablica 1. KOEFICIJENTI PROLAZA TOPLINE, k (W/m2 oK)

{| border="1"
|-
! !! VANJSKI ZID !! POD !! STROP !!
|-
| SVICARSKA || 0.4 || 0.4 || 0.4
|-
| SVEDSKA || 0.3 || 0.3 || 0.3
|-
| NJEMACKA || 0.38 || 0.3 || 0.38
|-
| DANSKA || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3
|-
| ENGLESKA || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45
|-
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22
|-
| HRVATSKA || 0.9 || 0.75 || 0.8
|}

[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]
Slika 5.

Građevinske klimatske zone u RH.

[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]
Slika 6.

Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.

• 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu

• 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

• 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije

Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)

Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti

Novi [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/ Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi

Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi

Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.

Direktive na ovom području:

• 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.

• 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.

• 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.

PET BITNIH ZAHTJEVA DIREKTIVE 2002/91/EC

Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada

Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade

Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)

Energetska certifikacija zgrada

Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama

[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]
Slika 7.

ENERGETSKI CERTIFIKAT
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.

[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]

Slika 8.

Energetske potrebe kuća u kWh/m2.

[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]
Slika 9.

[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]
Slika 10.

[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]
Slika 11.

[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]
Slika 12.

[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]
Slika 13.

[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]
Slika 14.

'''OPIS SUSTAVA:'''

1. UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2. ZID

3. SOKL PROFIL

4. POLISTIREN PLOČA

5. PRIČVRSNICA

6. KUTNI PROFIL S MREŽICOM

7. SAMOTERM® / SAMOTERM® GLET

8. ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

9. IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]
Slika 15.

Tablica 2.

'''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

'''OPIS SUSTAVA:'''

1 UNUTARNJA ŽBUKA (VC 40, GV 10)

2 ZID

3 SOKL PROFIL

4 LAMELE KAMENE VUNE

5 KUTNI PROFIL S MREŽICOM

6 SAMOTERM®

7 ARMIRAJUCA STAKLENA MREŽICA SM-28F

8 IMPREGNACIJA I ZAVRŠNO DEKORATIVNE ŽBUKE

[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]
Slika 16.

Tablica 3.

'''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''

{| border="1"
|-
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan="5" | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča
|-
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm
|-
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan="5" | W/(m2K)
|-
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37
|-
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37
|-
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32
|-
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|-
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31
|-
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30
|-
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29
|-
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35
|-
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34
|-
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33
|}

[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]
Slika 17.

[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]
Slika 18.

[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]
Slika 19.

[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]
Slika 20.

[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]
Slika 21.

[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]
Slika 22.

[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]
Slika 23.

Izolacija potkrovlja

[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]
Slika 24.

[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]
Slika 25.

[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]
Slika 26.

[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]
Slika 27.

[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]
Slika 28.

POSLOVNA ZGRADA HEP ELEKTRA KOPRIVNICA (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)

Tablica 4. Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998.

{| border="1"
|-
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h
|-
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100
|-
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112
|-
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142
|-
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145
|-
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188
|-
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193
|-
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195
|-
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199
|-
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207
|-
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209
|-
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214
|-
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226
|-
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252
|-
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307
|-
| || || || || || || ||
|-
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || ||
|}

Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.

== KUĆANSKI APARATI==
[[Slika:Crta.jpg]]

== ENERGIJA U USLUGAMA ==
[[Slika:Crta.jpg]]

== TRANSPORT ==
[[Slika:Crta.jpg]]

===Trendovi u transportu===
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta
*[http://http://www.xr-associates.co.uk/lean.html lean manufacturing] - [http://http://http://www.xr-associates.co.uk/jit.html just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta
* - cca. 28% emisije CO<sub>2</sub> - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju

{| class="wikitable"

<table border="0" width="100%">

<td width="65%">

<p align="center"><font face="Arial">[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]</font></p>

<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 1. Broj osobnih vozila</font></p>
</blockquote>
</td>
<p> 

<td width="35%">
<div align="justify">
<table border="1" width="100%" cellspacing="1" cellpadding="10" bordercolor="#008000">
<tr>
<td width="100%" bgcolor="#CCFFCC">
<p align="justify"><font face="Arial" size="2">The energy
consumption of transport represented in 1998 28% of the CO<sub>2</sub>
emissions, the principal greenhouse gas. According to the last
estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,
CO<sub>2 </sub>emissions due to transport would increase by
approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million
tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,
road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%
of CO<sub>2</sub> emissions ascribable to transport. Air transport
represents 13%. It is well known that the combustion engine is
lagging behind in terms of energy efficiency, in particular
because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.</font>
</p>
</td>
</tr>

</table>
|}

<br/>

====Granice porasta cestovnog prometa====
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica
*congestion - granica realnog sistema

====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time

====Prednosti cestovnog prometa====
*fleksibilnost - porast kvalitete života
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života

====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji

====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz

====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/kyoto/oe1p.html#transport zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/economist_hownottosavepetrol.html hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/transport/economist_theracetomakecleanercars.html The Economist]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/transport/economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/transport/economist_howgreenisyourhydrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/2000/fuelcell/ Boris Adum]

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 2. Kako radi fuel cell</font></p>
</blockquote>
</table>

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[slika:Emisije_celije.gif|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 3. Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena</font></p>
</blockquote>
</table>

===Congestion dilemma===
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica

====Mogući načini smanjenja====
*poboljšanje javnog prijevoza
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije
*gradnja cesta - problem neefikasnosti
*poskupljenje goriva
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing

====Poboljšanje javnog prijevoza====
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte

====Poskupljenje vozila====
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/transport/economist_singaporeroadpricing.html The Economist])
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga

====Gradnja cesta====
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">There is no space, no money and no
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.</font><font size="3" face="Times, Times New Roman">
</font> <font size="3">
(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/transport/economist_methodsroadpricing.html <font size="3"face="Times, Times New Roman">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Times, Times New Roman">)</font></font>]

====Naplaćivanje kroz gorivo====
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4

<table border="0" width="100%">
<p align="center"><font face="Arial">[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]</font></p>
<blockquote>
<p align="center"><font face="Arial">Slika 4. Udio poreza u cijeni benzina</font></p>
</blockquote>
</table>

===Road pricing===
*[http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/transport/economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/transport/economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/transport/london_toll.htm Londona]
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost

<font color="#800000">Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/transport/economist_costsroadpricing.html The Economist]</font>)

<font face="Arial"><font color="#800000" size="3">RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union</font><font size="3" face="Arial">
</font> <font size="3">(</font>
[http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/transport/economist_roadpricingpolitics.html <font size="3"face="Arial">The Economist</font><font color="#000000" font
size="3" face="Arial">)</font></font>]

====Dinamičko naplaćivanje====
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila
*centralni sistem
*sistem pretplaćenih kartica

<font color="#800000">The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.</font> (<font color="#800000">[http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/8_poglavlje/economist_californiaroadpricing.html The Economist]</font>)

===Zaključak===

*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu
*daljnje povećanje efikasnosti vozila
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2007-12-27T15:11:17Z

Dzrnic: /* ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA */

Datoteka:Replika4.jpg

2007-12-27T15:10:20Z

Dzrnic:

Datoteka:Replika3.jpg

2007-12-27T15:09:37Z

Dzrnic:

Datoteka:Replika2.jpg

2007-12-27T15:08:51Z

Dzrnic:

Datoteka:Replika1.jpg

2007-12-27T15:07:50Z

Dzrnic:

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2007-12-27T12:49:56Z

Dzrnic: /* Energetika po sektorima */

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2007-12-15T18:45:02Z

Dzrnic: /* ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA */

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2007-12-15T18:41:10Z

Dzrnic: /* ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA */

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2007-12-15T18:33:40Z

Dzrnic: /* ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA */

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2007-12-15T14:20:14Z

Dzrnic: /* ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA */

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2007-12-15T12:58:15Z

Dzrnic: /* ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA */

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2007-12-14T21:20:23Z

Dzrnic: /* ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA */

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2007-12-14T15:46:26Z

Dzrnic: /* ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA */

Datoteka:Slikax34.jpg

2007-12-14T15:43:15Z

Dzrnic:

Datoteka:Slikax33.jpg

2007-12-14T15:41:19Z

Dzrnic:

Datoteka:Slikax32.jpg

2007-12-14T15:39:54Z

Dzrnic:

Datoteka:Slikax31.jpg

2007-12-14T15:37:55Z

Dzrnic:

Datoteka:Slika30.jpg

2007-12-14T15:36:14Z

Dzrnic:

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2007-12-14T14:09:25Z

Dzrnic: /* ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA */

Datoteka:Slikax29.jpg

2007-12-14T14:08:36Z

Dzrnic:

Datoteka:Slikax28.jpg

2007-12-14T14:07:16Z

Dzrnic:

Datoteka:Slikax27.jpg

2007-12-14T14:04:02Z

Dzrnic:

Datoteka:Slikax26.jpg

2007-12-14T14:00:51Z

Dzrnic:

Datoteka:Slikax25.jpg

2007-12-14T13:58:46Z

Dzrnic:

Datoteka:Slikax24.jpg

2007-12-14T13:56:59Z

Dzrnic:

Datoteka:Slikax23.jpg

2007-12-14T13:55:08Z

Dzrnic:

Datoteka:Slikax22.jpg

2007-12-14T13:51:34Z

Dzrnic:

FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST

2007-12-14T13:48:22Z

Dzrnic: /* ZGRADARSTVO ENERGIJA ZA GRIJANJE U ZGRADAMA */