<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>http://enerpedia.net/api.php?action=feedcontributions&amp;feedformat=atom&amp;user=Ileko</id>
	<title>ENERPEDIA - Doprinosi suradnika [hr]</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="http://enerpedia.net/api.php?action=feedcontributions&amp;feedformat=atom&amp;user=Ileko"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php/Posebno:Doprinosi/Ileko"/>
	<updated>2026-06-24T19:55:25Z</updated>
	<subtitle>Doprinosi suradnika</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.32.0</generator>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5692</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5692"/>
		<updated>2008-07-17T10:44:57Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* III. PARA */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
:* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
:* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
:* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
:* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
:* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
:* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
:* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
:* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
:* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5691</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5691"/>
		<updated>2008-07-17T10:44:09Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Izvješće o energetskom auditu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
:* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
:* opći pristup	&lt;br /&gt;
:* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
:* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
:* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
:* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
:* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
::* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
::* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
::* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
::* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
::* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
::* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
::* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
::* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
::* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5690</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5690"/>
		<updated>2008-07-17T10:41:55Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
#* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
#* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
# Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
# Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
# Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
# Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
# Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
#* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
# Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
#* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
#* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
::* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
::* opći pristup	&lt;br /&gt;
::* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
::* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
::* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
::* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
::* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
::* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
::* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
::* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
::* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
::* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
::* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
::* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
::* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
::* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5689</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5689"/>
		<updated>2008-07-17T10:38:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Ocjena podataka */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
# utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
# sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
# obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:  &lt;br /&gt;
#* zamjenu goriva&lt;br /&gt;
#* smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
#* obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
#* recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
#* bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
#* izmjene u procesu&lt;br /&gt;
# raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
::* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
::* opći pristup	&lt;br /&gt;
::* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
::* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
::* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
::* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
::* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
::* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
::* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
::* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
::* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
::* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
::* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
::* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
::* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
::* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5688</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5688"/>
		<updated>2008-07-17T10:35:13Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Što pripraviti za detaljan energetski audit */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
#* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
#* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
#* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
#* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
#* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa     (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
#* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
#* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
#* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
#* ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
#* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
#* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
#* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
#* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
#* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
#* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
::* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
::* opći pristup	&lt;br /&gt;
::* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
::* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
::* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
::* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
::* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
::* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
::* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
::* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
::* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
::* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
::* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
::* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
::* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
::* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5687</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5687"/>
		<updated>2008-07-17T10:24:34Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* III. PARA */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa          (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
::* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
::* opći pristup	&lt;br /&gt;
::* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
::* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
::* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
::* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
::* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:	&lt;br /&gt;
::* održavati izolaciju u dobrom stanju	&lt;br /&gt;
::* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline	&lt;br /&gt;
::* zatvoriti parovode koji se ne koriste	&lt;br /&gt;
::* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi	&lt;br /&gt;
::* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:	&lt;br /&gt;
::* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage	&lt;br /&gt;
::* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:	&lt;br /&gt;
::* kondenzat kao napajanje kotla	&lt;br /&gt;
::* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5686</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5686"/>
		<updated>2008-07-17T10:22:53Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Izvješće o energetskom auditu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:skupljacdrva.jpg|left|390px]] [[Slika:odvozdrva.jpg|right|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će    pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit   &lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu    &lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa          (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:	&lt;br /&gt;
::* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije	&lt;br /&gt;
::* opći pristup	&lt;br /&gt;
::* odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
::* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova	&lt;br /&gt;
::* analiza podataka o energiji	&lt;br /&gt;
::* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav	&lt;br /&gt;
::* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5617</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5617"/>
		<updated>2008-07-04T13:26:28Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Ocjena podataka */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5616</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5616"/>
		<updated>2008-07-04T13:25:13Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* XI. IZMJENE U PROCESU */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5615</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5615"/>
		<updated>2008-07-04T13:22:59Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5614</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5614"/>
		<updated>2008-07-04T13:21:26Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* III. PARA */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5613</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5613"/>
		<updated>2008-07-04T13:19:35Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* III. PARA */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5612</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5612"/>
		<updated>2008-07-04T13:14:32Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5611</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5611"/>
		<updated>2008-07-04T13:13:46Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5610</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5610"/>
		<updated>2008-07-04T13:11:20Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 7.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 8.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 9.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5609</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5609"/>
		<updated>2008-07-04T13:09:16Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5608</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5608"/>
		<updated>2008-07-04T13:01:19Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Što pripraviti za detaljan energetski audit */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi &lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5607</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5607"/>
		<updated>2008-07-04T12:57:40Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Obavljanje energetskog audita */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5606</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5606"/>
		<updated>2008-07-04T12:44:10Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Osnivanje baze podataka o energiji */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10.), ventilacija (tablice 1.11. i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5605</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5605"/>
		<updated>2008-07-04T12:43:07Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Osnivanje baze podataka o energiji */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10.), ventilacija (tablice 1.11. i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5604</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5604"/>
		<updated>2008-07-03T14:20:56Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Što pripraviti za detaljan energetski audit */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10.), ventilacija (tablice 1.11. i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5600</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5600"/>
		<updated>2008-07-03T14:06:43Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Obavljanje energetskog audita */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno sluzi i za zagrijavanje prostora sto je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilica (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potrošači energije, od opreme to su uređaji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili cak plin (no, onda je potreban odgovarajući spremnik, ali i sustav za stlačivanje bioplina - metana sto značajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja.Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10.), ventilacija (tablice 1.11. i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5599</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5599"/>
		<updated>2008-07-03T14:05:26Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Osnivanje baze podataka o energiji */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno sluzi i za zagrijavanje prostora sto je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilica (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potrošači energije, od opreme to su uređaji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili cak plin (no, onda je potreban odgovarajući spremnik, ali i sustav za stlačivanje bioplina - metana sto značajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja.Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5598</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5598"/>
		<updated>2008-07-03T14:03:28Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Uvod */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u poljoprivredi''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo cesta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Potrebe za energijom u šumarstvu''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno sluzi i za zagrijavanje prostora sto je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilica (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').&lt;br /&gt;
Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potrošači energije, od opreme to su uređaji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili cak plin (no, onda je potreban odgovarajući spremnik, ali i sustav za stlačivanje bioplina - metana sto značajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja.Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5594</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5594"/>
		<updated>2008-07-01T13:30:40Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Ocjena podataka */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5593</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5593"/>
		<updated>2008-07-01T13:30:12Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Ocjena podataka */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
 *Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5592</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5592"/>
		<updated>2008-07-01T13:24:08Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Provedba mjera na štednji energije */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
# Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
# Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
# Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5591</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5591"/>
		<updated>2008-07-01T13:23:31Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Izvješće o energetskom auditu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
# izmjene u predloženim planovima rada&lt;br /&gt;
# praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5590</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5590"/>
		<updated>2008-07-01T13:15:53Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Provedba aktivnosti na energetskom auditu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
# Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
# Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
# Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
# Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
# Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. izmjene u predloženim planovima rada &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5589</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5589"/>
		<updated>2008-07-01T13:14:47Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Provedba aktivnosti na energetskom auditu */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
# U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
# Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
# Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
# Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. izmjene u predloženim planovima rada &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5588</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5588"/>
		<updated>2008-07-01T13:13:42Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Što pripraviti za detaljan energetski audit */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. izmjene u predloženim planovima rada &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5587</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5587"/>
		<updated>2008-07-01T13:11:40Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Što pripraviti za detaljan energetski audit */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
# Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
# Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
# Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
# Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
# Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
# Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
# Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. izmjene u predloženim planovima rada &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5586</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5586"/>
		<updated>2008-07-01T13:10:00Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Ciljevi detaljnog energetskog audita */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
# Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
# Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
# Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
# Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
# Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
# Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
# Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. izmjene u predloženim planovima rada &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5585</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5585"/>
		<updated>2008-07-01T13:07:57Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Razine energetskog audita */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
# Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
# Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. izmjene u predloženim planovima rada &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5584</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5584"/>
		<updated>2008-07-01T13:06:53Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Energija u industriji */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
# Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
# Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
# Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem    održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
# Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
# Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
# Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
# Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
# Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
# Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
# Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
# Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
# Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
# Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
# Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. izmjene u predloženim planovima rada &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5583</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5583"/>
		<updated>2008-07-01T12:55:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Energija u industriji */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''SVRHA'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJEVI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem  održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. izmjene u predloženim planovima rada &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5582</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5582"/>
		<updated>2008-07-01T12:51:15Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Energija u industriji */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJ'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj je ovog poglavlja da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ZADATCI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem  održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. izmjene u predloženim planovima rada &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5581</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5581"/>
		<updated>2008-06-26T12:44:11Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Ciljevi detaljnog energetskog audita */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sadržaj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Uvod&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
2.  Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJ'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj je ovog poglavlja da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ZADATCI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem  održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. izmjene u predloženim planovima rada &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5580</id>
		<title>FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&amp;diff=5580"/>
		<updated>2008-06-26T12:42:48Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Energija u industriji */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Finalna.jpg]]&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Energija u industriji ==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sadržaj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Uvod&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
2.  Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: &lt;br /&gt;
Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp;amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''CILJ'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj je ovog poglavlja da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ZADATCI'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem  održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Uvod ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Dobivanje potpore od uprave&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Osnivanje baze podataka o energiji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Pregled utroška energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je jasno prikazano na slici br. 1. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Proces štednje na razini poduzeća&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dobivanje potpore uprave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem  kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Izrađivati akcijske planove za  poticanje zanimanja za napore na štednji energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poboljšati način korištenja goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Osnivanje baze podataka o energiji === &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsta energije i krajnoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. Tablica 1.1. može poslužiti kao polazište za prikupljanje tih podataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. U tablici br. 1.2. prikazani su trendovi tijekom 1982-84. godine u korištenju određene energije za čitav niz područja industrije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi, kao što je prikazano u tablici br. 1.3. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*kao osnovni podatci  za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,&lt;br /&gt;
*za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,&lt;br /&gt;
*utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavan prikaz  korištenja energije u tvornici stakla nalazi se u tablicama 1.4. i 1.5. Može se vidjeti da  77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije.  Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U čeličani (Tablica 1.6.), uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,&lt;br /&gt;
*opravdati zamjenu zastarjele opreme,&lt;br /&gt;
*poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog 	održavanja,&lt;br /&gt;
*predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,&lt;br /&gt;
*uvesti bolje sustave kontrole temperature,&lt;br /&gt;
*predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tablica 1.7. prikazuje predloženi oblik i upute za izračun sadržaja energije u proizvodu. Tablica 1.8. prikazuje popis troškova energije za različite sirovine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Energetski audit (pregled utroška energije) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utvrditi oblike energije koja se koristi,&lt;br /&gt;
*istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,&lt;br /&gt;
*provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,&lt;br /&gt;
*shvatiti strukturu cijene električne energije,&lt;br /&gt;
*ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,&lt;br /&gt;
*utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)&lt;br /&gt;
*otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,&lt;br /&gt;
*razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Razine energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Značaj prethodnog pregleda leži u  bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Opseg analize utroška energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tokova materijala&lt;br /&gt;
*tokova energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Obavljanje energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*propuštanja pogonskog goriva&lt;br /&gt;
*propuštanja pare&lt;br /&gt;
*gole vruće površine koje treba izolirati&lt;br /&gt;
*plamenici koji se ne mogu podešavati&lt;br /&gt;
*visoka temperatura izlaznih plinova&lt;br /&gt;
*oprema u praznom hodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova&lt;br /&gt;
*proizvodi s greškom&lt;br /&gt;
*nepotrebno rukovanje materijalima&lt;br /&gt;
*učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje&lt;br /&gt;
*nepotrebne stanice za redukciju tlaka&lt;br /&gt;
*pokvareni instrumenti za nadzor&lt;br /&gt;
*pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare&lt;br /&gt;
*začepljeni filtri puhaljki/kompresora&lt;br /&gt;
*prljav radni okoliš&lt;br /&gt;
*propuštanje kondenzata&lt;br /&gt;
*propuštanje vode&lt;br /&gt;
*prejaka rasvjeta&lt;br /&gt;
*prejaki rad klima uređaja/grijanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima. U tablici 1.9. prikazan je tipski obrazac pregleda potrošnje energije u proizvodnim postrojenjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pregled potrošnje energije također se može obavljati za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta (tablica 1.10), ventilacija (tablice 1.11 i 1.12.) raspored korištenja objekta (1.13.) i preventivno održavanje (tablica 1.14.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provjera podataka o potrošnji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima  čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.&lt;br /&gt;
Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 2. prikazuje postupak pregled utroška energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Postupak energetskog audita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,&lt;br /&gt;
*postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),&lt;br /&gt;
*utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,&lt;br /&gt;
*utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),&lt;br /&gt;
*izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Sustav održavanja topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Spajanje nekoliko linija postupaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.'''  Tok proizvodnog procesa  u tvornici staklenih boca&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Utvrdite cilj(eve)	&lt;br /&gt;
Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Osnujte skupinu za energetski audit&lt;br /&gt;
Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu&lt;br /&gt;
Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije&lt;br /&gt;
*podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)&lt;br /&gt;
*sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja&lt;br /&gt;
*instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata&lt;br /&gt;
*opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja (tablice 1.15. i 1.16.)&lt;br /&gt;
*planiranje proizvodnje: različiti proizvodi (tablica 1.17.)&lt;br /&gt;
*ulazne materijale, energente&lt;br /&gt;
*ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)&lt;br /&gt;
*vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:&lt;br /&gt;
	*su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni&lt;br /&gt;
	*prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni&lt;br /&gt;
	*su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje&lt;br /&gt;
	*nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući  vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena podataka ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:&lt;br /&gt;
*prilično točni&lt;br /&gt;
*sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje&lt;br /&gt;
*zanemareni i odbačeni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?&lt;br /&gt;
*Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?&lt;br /&gt;
*Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?&lt;br /&gt;
*Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?&lt;br /&gt;
*Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?&lt;br /&gt;
*Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?&lt;br /&gt;
*Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja turnaround)?&lt;br /&gt;
*Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. sukladno tome izraditi bilancu energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*zamjenu goriva&lt;br /&gt;
*smanjenje gubitaka topline&lt;br /&gt;
*obnovu otpadne topline&lt;br /&gt;
*recikliranje otpadnih materijala&lt;br /&gt;
*bolje kontrolne instrumente&lt;br /&gt;
*izmjene u procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:&lt;br /&gt;
*ulaz energije za sirovine i energente&lt;br /&gt;
*neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda&lt;br /&gt;
*udio energije koji se odnosi na nusproizvod&lt;br /&gt;
*rasuta ili bačena energija&lt;br /&gt;
*energija utrošena u raspolaganje otpadom&lt;br /&gt;
*energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na kraju,  izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:&lt;br /&gt;
*procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke&lt;br /&gt;
*izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala (tablica 1.22. prikazuje predloženi obrazac)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Ukratko opišite inženjering zamisao ili  shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije (tablica 1.23.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. (vidi tablicu 1.24. za kratak prikaz ocjene projekta)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od  343o C (slika 1.13.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C&lt;br /&gt;
*ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 1.14.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:&lt;br /&gt;
*učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C&lt;br /&gt;
*uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 1.15.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.'''  Polazni slučaj bilance energije na kotlu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.'''   Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.'''  Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Izvješće o energetskom auditu ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:&lt;br /&gt;
*izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti&lt;br /&gt;
*opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) opći pristup&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) odgovarajuće opise:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opće stanje pogonskih postrojenja&lt;br /&gt;
*potrošnja i distribucija energije&lt;br /&gt;
*određena potrošnja energije&lt;br /&gt;
*glavni potrošači energije&lt;br /&gt;
*sustav pohrane i distribucije goriva&lt;br /&gt;
*sustav kotlova&lt;br /&gt;
*sustav peći/sušenja&lt;br /&gt;
*sustav generatora&lt;br /&gt;
*obrada vode&lt;br /&gt;
*procesne operacije, po važnijoj opremi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
d) nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) analiza podataka o energiji&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
f) preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
g) sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. što se stvarno dogodilo &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. izmjene u predloženim planovima rada &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. praćenje potrebnih radnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Provedba mjera na štednji energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. Provoditi odobrene projekte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova&lt;br /&gt;
*korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slika 1.16. prikazuje tipični grafikom praćenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod  energije po jedinici&lt;br /&gt;
*promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje&lt;br /&gt;
*istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ocjena programa za štednju energije ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije&lt;br /&gt;
*analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte&lt;br /&gt;
*pravite izmjene u programu&lt;br /&gt;
*savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,&lt;br /&gt;
*financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.&lt;br /&gt;
*surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dodatci ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Smanjite zrak za ventilaciju&lt;br /&gt;
*Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu pogonske tople vode&lt;br /&gt;
Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak&lt;br /&gt;
*Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena&lt;br /&gt;
*Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste&lt;br /&gt;
*Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti&lt;br /&gt;
*Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama&lt;br /&gt;
*Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode&lt;br /&gt;
*Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju&lt;br /&gt;
*Klimatizirajte samo prostore koji se koriste&lt;br /&gt;
*Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Provjerite snagu žarulja u vatima&lt;br /&gt;
*Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu&lt;br /&gt;
*Smanjite rasvjetu oko objekata&lt;br /&gt;
*Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu&lt;br /&gt;
*Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana&lt;br /&gt;
*Dobro pritegnite remene na elektromotoru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici&lt;br /&gt;
*Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa&lt;br /&gt;
*Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja&lt;br /&gt;
*Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine&lt;br /&gt;
*Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon&lt;br /&gt;
*Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora&lt;br /&gt;
*Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije&lt;br /&gt;
*Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora&lt;br /&gt;
*Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon&lt;br /&gt;
*Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu&lt;br /&gt;
*Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== III. PARA ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme&lt;br /&gt;
*Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav&lt;br /&gt;
*Popravite oštećene izolacije na parovodima&lt;br /&gt;
*Popravite ili zamijenite kolektore pare (traps)&lt;br /&gt;
*Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu &lt;br /&gt;
*Stalno provjeravajte procesnu paru&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada&lt;br /&gt;
*Smanjite gubitke kod distribucije plina:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) održavati izolaciju u dobrom stanju&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
c) zatvoriti parovode koji se ne koriste&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
d) koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
e) održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu&lt;br /&gt;
*Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja&lt;br /&gt;
*Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi par&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja:&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
a) kondenzat kao napajanje kotla&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
b) niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana&lt;br /&gt;
*Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu&lt;br /&gt;
*Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije&lt;br /&gt;
*Dodati kolektore (traps) na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka&lt;br /&gt;
*Izolirati cijevi za kondenzat i paru&lt;br /&gt;
*Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode&lt;br /&gt;
*Koristiti  minimalni radni pritisak pare&lt;br /&gt;
*Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima&lt;br /&gt;
*Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare&lt;br /&gt;
*Koristite optimalnu debljinu izolacije&lt;br /&gt;
*Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju&lt;br /&gt;
*Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IV. OSTALI ENERGENTI ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu&lt;br /&gt;
*Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna&lt;br /&gt;
*Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre&lt;br /&gt;
*Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka&lt;br /&gt;
*U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom&lt;br /&gt;
*Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno&lt;br /&gt;
*Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve&lt;br /&gt;
*Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama&lt;br /&gt;
*Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum&lt;br /&gt;
*Smanjiti količinu obrađene vode&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.&lt;br /&gt;
*Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.&lt;br /&gt;
*Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje&lt;br /&gt;
*Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.&lt;br /&gt;
*Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature&lt;br /&gt;
*Koristite meku izolaciju u kružnim pećima (cycling) kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje&lt;br /&gt;
*Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VII. SAGORIJEVANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla&lt;br /&gt;
*Napravite plan održavanja gorionika&lt;br /&gt;
*Podesite gorionike da učinkovito rade&lt;br /&gt;
*Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije&lt;br /&gt;
*Odstranite gorivi plin iz dimnog plina&lt;br /&gt;
*Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum&lt;br /&gt;
*Pretvoriti zapaljivo  u učinkovitije gorivo&lt;br /&gt;
*Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima&lt;br /&gt;
*Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo&lt;br /&gt;
*Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== VIII. PLANIRANJE ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi&lt;br /&gt;
*Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja&lt;br /&gt;
*Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju&lt;br /&gt;
*Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno&lt;br /&gt;
*Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima&lt;br /&gt;
*Planirajte  redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu&lt;br /&gt;
*Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno&lt;br /&gt;
*Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste&lt;br /&gt;
*Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad&lt;br /&gt;
*Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni&lt;br /&gt;
*Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima&lt;br /&gt;
*Poboljšati transportere&lt;br /&gt;
*Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona&lt;br /&gt;
*Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja&lt;br /&gt;
*Odredite veličine kamiona prema poslu&lt;br /&gt;
*Smanjite plan isporuka&lt;br /&gt;
*Konsolidirajte isporuke&lt;br /&gt;
*Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona&lt;br /&gt;
*Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža&lt;br /&gt;
*Procijenite korištenje energije kod pakiranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== XI. IZMJENE U PROCESU ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije&lt;br /&gt;
*Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije&lt;br /&gt;
*Koristite načelo &amp;quot;vučenja sa strane&amp;quot; (side draw) kod projektiranja kolone za destilaciju&lt;br /&gt;
*Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore&lt;br /&gt;
*Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore&lt;br /&gt;
*Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje&lt;br /&gt;
*Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad&lt;br /&gt;
*Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala&lt;br /&gt;
*Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili  potapa u tekućinu&lt;br /&gt;
*Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu&lt;br /&gt;
*Smanjite proizvodnju s greškom&lt;br /&gt;
*Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu &lt;br /&gt;
*Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
                              &lt;br /&gt;
U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 10.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 11.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 12.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 13.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 14.''' Građevinske klimatske zone u RH.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 15.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti  u RH od 1970. do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada&lt;br /&gt;
Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada&lt;br /&gt;
Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita'''  “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,&lt;br /&gt;
u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini&lt;br /&gt;
ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada]  Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije&lt;br /&gt;
propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)&lt;br /&gt;
Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem&lt;br /&gt;
dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata&lt;br /&gt;
Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Direktive na ovom području:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Energetska certifikacija zgrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 16.''' '''Energetski certifikat'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,&lt;br /&gt;
koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga&lt;br /&gt;
koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 17.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 18.''' Toplinski gubici&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 19.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 20.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 21.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 23.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1.  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2.  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3.  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4.  Poliesterska ploča&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5.  Pričvrsnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6.  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7.  Samoterm® / Samoterm® glet&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8.  Armirajuća staklena mrežica SM-28F&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
9.  Impregnacija i završno dekorativne žbuke&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 24.''' Izgled sustava opisanog iznad&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Opis sustava:''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1  Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2  Zid&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3  Sokl profil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4  Lamele kamene vune&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5  Kutni profil s mrežicom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6  Samoterm®&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7  Armirajuća staklena mrežica SM-28&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8  Impregnacija i završno dekorativne žbuke &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 25.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&amp;quot;5&amp;quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&amp;quot;5&amp;quot; |                   W/(m2K) &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Porobeton || 800 || 0.35 || 20  || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 26.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 27.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Kontaktna fasada od plinobetona&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 29.''' Pod na tlu. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Međukat. PVC pod&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 31.''' Izolacija potkrovlja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Izgled današnje cigle&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 33.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Presjek i profil stakla&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)&lt;br /&gt;
prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2  &lt;br /&gt;
(Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,&lt;br /&gt;
Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (fco rafinerija) || kg  || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| || || || || || || || &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Kućanski aparati=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 28.''' Hladnjak&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice rublja;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' Perilica rublja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* bubnjaste sušilice rublja,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 30.''' Bubnjasta sušilica rublja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* perilice posuđa;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' Perilica posuđa&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* električne pećnice;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 32.''' Električna pećnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;* klimatizacijske uređaje;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Klimatizacijski uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
* električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 34.''' Štedna žarulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamrzivač: 20 godina,&lt;br /&gt;
Hladnjak: 19 godina,&lt;br /&gt;
Štednjak : 18 godina,&lt;br /&gt;
Perilica rublja : 14 godina,&lt;br /&gt;
Perilica suđa: 14 godina,&lt;br /&gt;
Električni bojler: 13 godina,&lt;br /&gt;
Plinski bojler: 12 godina,&lt;br /&gt;
Mikrovalna pećnica: 10 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 35.''' Oznaka energetskih klasa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C  bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. &lt;br /&gt;
	Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Slika 36.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:&lt;br /&gt;
*  I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača&lt;br /&gt;
*  II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela&lt;br /&gt;
*  III. Razred energetske učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*  IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)&lt;br /&gt;
*  V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);&lt;br /&gt;
*  VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura  -6°C);&lt;br /&gt;
*  VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;&lt;br /&gt;
*  IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako uštedjeti električnu energiju==&lt;br /&gt;
===Štedne žarulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hladnjaci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju&lt;br /&gt;
* Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije&lt;br /&gt;
* Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja&lt;br /&gt;
* Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)&lt;br /&gt;
* Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)&lt;br /&gt;
* Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Štednjaci=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji&lt;br /&gt;
* Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode&lt;br /&gt;
* Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu&lt;br /&gt;
* Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica&lt;br /&gt;
* Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude&lt;br /&gt;
* Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. &lt;br /&gt;
* Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.&lt;br /&gt;
* Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Perilice i sušilice rublja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano&lt;br /&gt;
* Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja&lt;br /&gt;
* Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Stand-by rad uređaja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
	Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije   na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Energija u uslugama=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primarna energija===&lt;br /&gt;
Primarna energija se koristi u većini svojih oblika, međutim prevladavaju fosilna goriva, prvenstveno nafta i plin i to kao goriva za zagrijavanje kotlova i pogon pomoćnih agregata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Toplinska energija===&lt;br /&gt;
Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. &lt;br /&gt;
Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električna energija ===&lt;br /&gt;
Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. &lt;br /&gt;
====Zdravstvo====&lt;br /&gt;
Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.&lt;br /&gt;
====Trgovina====&lt;br /&gt;
Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. &lt;br /&gt;
====Turizam====&lt;br /&gt;
Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Načini uštede==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zdravstvo===&lt;br /&gt;
Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.&lt;br /&gt;
===Trgovina===&lt;br /&gt;
Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede.  &lt;br /&gt;
===Turizam===&lt;br /&gt;
Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Transport=&lt;br /&gt;
[[Slika:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trendovi u transportu===&lt;br /&gt;
====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====&lt;br /&gt;
*porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života &lt;br /&gt;
*pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo &lt;br /&gt;
*demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
*[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta &lt;br /&gt;
* - cca. 28% emisije CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
  &lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;65%&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Broj osobnih vozila&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
       &amp;lt;/td&amp;gt;   &lt;br /&gt;
         &amp;lt;p&amp;gt;&amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
       &amp;lt;td width=&amp;quot;35%&amp;quot;&amp;gt;    &lt;br /&gt;
             &amp;lt;div align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
               &amp;lt;table border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;1&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;10&amp;quot; bordercolor=&amp;quot;#008000&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
                   &amp;lt;td width=&amp;quot;100%&amp;quot; bgcolor=&amp;quot;#CCFFCC&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     &amp;lt;p align=&amp;quot;justify&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot; size=&amp;quot;2&amp;quot;&amp;gt;The energy&lt;br /&gt;
                     consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
                     emissions, the principal greenhouse gas. According to the last&lt;br /&gt;
                     estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,&lt;br /&gt;
                     CO&amp;lt;sub&amp;gt;2 &amp;lt;/sub&amp;gt;emissions due to transport would increase by&lt;br /&gt;
                     approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million&lt;br /&gt;
                     tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,&lt;br /&gt;
                     road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%&lt;br /&gt;
                     of CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; emissions ascribable to transport. Air transport&lt;br /&gt;
                     represents 13%. It is well known that the combustion engine is&lt;br /&gt;
                     lagging behind in terms of energy efficiency, in particular&lt;br /&gt;
                     because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&amp;lt;/font&amp;gt; &lt;br /&gt;
                     &amp;lt;/p&amp;gt;   &lt;br /&gt;
                   &amp;lt;/td&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/tr&amp;gt;  &lt;br /&gt;
               &lt;br /&gt;
              &lt;br /&gt;
       &lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Granice porasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica&lt;br /&gt;
*congestion - granica realnog sistema&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting&lt;br /&gt;
*štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti cestovnog prometa====&lt;br /&gt;
*fleksibilnost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
*individualna pokretljivost - porast kvalitete života&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====&lt;br /&gt;
*[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen&lt;br /&gt;
*optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina&lt;br /&gt;
*pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time&lt;br /&gt;
*skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway&lt;br /&gt;
*problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života&lt;br /&gt;
*per capita manje zagađivanje i potrošnja energije&lt;br /&gt;
*smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====&lt;br /&gt;
*zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km&lt;br /&gt;
*utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem&lt;br /&gt;
*fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]&lt;br /&gt;
*sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' Kako radi fuel cell&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Congestion dilemma===&lt;br /&gt;
*congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)&lt;br /&gt;
*svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Mogući načini smanjenja====&lt;br /&gt;
*poboljšanje javnog prijevoza&lt;br /&gt;
*poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije&lt;br /&gt;
*gradnja cesta - problem neefikasnosti&lt;br /&gt;
*poskupljenje goriva&lt;br /&gt;
*naplaćivanje korištenja cesta - road pricing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poboljšanje javnog prijevoza====&lt;br /&gt;
*zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Poskupljenje vozila====&lt;br /&gt;
*povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo&lt;br /&gt;
*primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])&lt;br /&gt;
*čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Gradnja cesta====&lt;br /&gt;
*problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne&lt;br /&gt;
*gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;There is no space, no money and no&lt;br /&gt;
appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Times, Times New Roman&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Naplaćivanje kroz gorivo====&lt;br /&gt;
*smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji&lt;br /&gt;
*neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama&lt;br /&gt;
*povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv&lt;br /&gt;
*unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;table border=&amp;quot;0&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;p align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 40.''' Udio poreza u cijeni benzina&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/p&amp;gt;&lt;br /&gt;
                 &amp;lt;/blockquote&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Road pricing===&lt;br /&gt;
*[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća&lt;br /&gt;
*ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste&lt;br /&gt;
*polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste&lt;br /&gt;
*fiksno naplaćivanje - registracija vozila&lt;br /&gt;
*naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo&lt;br /&gt;
*naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]&lt;br /&gt;
*dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot; size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;/font&amp;gt; &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;&amp;gt;(&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &amp;lt;font size=&amp;quot;3&amp;quot;face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;The Economist&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;font color=&amp;quot;#000000&amp;quot; font&lt;br /&gt;
size=&amp;quot;3&amp;quot; face=&amp;quot;Arial&amp;quot;&amp;gt;)&amp;lt;/font&amp;gt;&amp;lt;/font&amp;gt;]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Dinamičko naplaćivanje====&lt;br /&gt;
*naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo&lt;br /&gt;
*seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica&lt;br /&gt;
*cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju&lt;br /&gt;
*cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.&lt;br /&gt;
*elektronički označene ceste i elektronički označena vozila&lt;br /&gt;
*centralni sistem&lt;br /&gt;
*sistem pretplaćenih kartica&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&amp;lt;/font&amp;gt; (&amp;lt;font color=&amp;quot;#800000&amp;quot;&amp;gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&amp;lt;/font&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaključak===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu&lt;br /&gt;
*daljnje povećanje efikasnosti vozila&lt;br /&gt;
*povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom&lt;br /&gt;
&amp;lt;BR&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Slika: crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5579</id>
		<title>ENERGETSKE TRANSFORMACIJE</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5579"/>
		<updated>2008-06-26T12:34:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Kogeneracija */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Energetsketransformacije.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Proizvodnja električne energije=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Termoelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije (Slika 1). Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne termoelektrane. Generator pare, turbina i generator, no o tim cjelinama će biti govora u daljnjem tekstu. Bez obzira što termoenergetska postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a zatim i generator električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Moderna termoelektrana na ugljen&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Naravno za grijanje se koristi para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Problem ovih postrojenja  su gubici koji se javljaju i koji su neizbježni. Naš cilj je da te gubitke pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Presjek termoelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1629. imamo prvu ideju o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, sa parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin samo što je bio pokretan parom. &lt;br /&gt;
Naravno revolucija je uslijedila kada je James Watt izumio parni stroj (1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 3). U proces je bila uključena i kondenzacija. To su temelji i suvremenih termoenergetskih postrojenja  &lt;br /&gt;
Čemu možemo zahvaliti razvoj parnih postrojenja? Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz povijest. Tlak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Od nekih 15 bara i 300 0C došli smo do današnjih 100-tinjak bara i oko 600 0C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako smanjujemo i potrošnju goriva i podižemo iskoristivost. Tu se sad javljaju još i pregrijači i međupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Parni stroj Jamesa Watta&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možemo pratiti povijesni razvoj turbina, generatora pare te plinskih turbina. &lt;br /&gt;
Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). &lt;br /&gt;
U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. &lt;br /&gt;
Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. &lt;br /&gt;
Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. O zaštiti okoliša nešto kasnije.&lt;br /&gt;
Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno i plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je rečeno da u klasičnim termoelektranama izgaranjem goriva proizvodimo toplinu koja kasnije služi za proizvodnju pare. Proizvedena para odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Dakle parne turbine su najčešće i najvažnije te ćemo najviše govoriti o njima.Druga velika skupina su plinske turbine koje se prilično razlikuju od parnih turbina što u konstrukciji što u načinu rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako plinsko-turbinsko postrojenje (Slika 4) sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip je uvijek isti. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka. Komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter4.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Plinsko postrojenje&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasični  kompresori služe kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vrši se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori lakši su i mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod većih postrojenja koriste se aksijalni kompresori (Slika 5) obzirom da su efikasniji (za veće kompresijske omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viših kompresijskih omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najčešće na istom vratilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Aksijalni kompresor&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Komora izgaranja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij koji ekspandira kasnije u turbini. Komora izgaranja (Slika 6) se sastoji od dvaju cilindara. U prvom cilindru se odvija izgaranje prilikom čega se razvijaju visoke temperature. Tako se štiti vanjski cilindar od djelovanja zračenja topline. Cilindri su međusobno povezani te se između njih odvija prostrujavanje zraka. Za izgaranje se dovodi 3-6 puta više zraka od teoretski potrebnog zbog sniženja maksimalnih temperatura. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Komora izgaranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komore izgaranja trebaju osigurati:&lt;br /&gt;
stabilno izgaranje u širokim granicama opterećenja,&lt;br /&gt;
jednoličnu raspodjelu temperatura dimnih plinova na izlazu iz komore izgaranja,&lt;br /&gt;
da gubitak tlaka u komori izgaranja bude što manji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U klasičnom plinsko-turbinskom postrojenju možemo imati više komora izgaranja koje se slažu uzdužno, po obodu. Takvo slaganje koristimo kao bismo smanjili dimenzije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinska turbina'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 7) nije toliko različit od plinske turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Prikaz plinske turbine&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da  i izborom materijal povećamo otpornost ka temperaturi. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu(Slika 9), poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest postrojenja sa slike 8. Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Shema parno-turbinskog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.''' Proces prikazan Ts dijagramom&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno postoje tu još mnogi dijelovi termoenergetskog postrojenja o kojima ćemo reći nešto više: pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri i sl (kao sastavni dio generatora pare).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator  pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima  (temperature i tlaka) koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije.Generatore pare možemo ugrubo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* čelične generatore pare&lt;br /&gt;
* lijevane&lt;br /&gt;
* generatore pare posebne namjene&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U našem razmatranju osvrnuti ćemo se samo na čelične generatore pare s obzirom da su oni najzastupljeniji i najčešći u primjeni. &lt;br /&gt;
Čelične generatore pare možemo još podijeliti na par podvrsta:&lt;br /&gt;
* vatrocjevni&lt;br /&gt;
* vodocjevni&lt;br /&gt;
* cilindrični&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vartocjevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje. Mi se nećemo baviti vatrocijevnim generatorima pare, nego vodocijevnim generatorima pare kao najčešćim i najbrojnijim te nama najzanimljivijima s aspekta termoelektrana. &lt;br /&gt;
Kao što i samo ime kaže kod vodocjevnih generatora pare voda ili para nalaze se u samim cijevima. Na taj način moguće je postići znatno veće tlakove i temperature nego kod vatrocjevnih generatora pare. Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* horizontalne s ravnim cijevima&lt;br /&gt;
* vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vertikalni generatori pare sa savinutim cijevima predstavljaju najveću i nama najvažniju skupinu. Ovakvi tipovi generatora pare se nalaze u velikim termoenergetskim postrojenjima  za proizvodnju električne energije. Za izgaranje mogu koristiti sve vrste goriva: kruto gorivo na rešetci (ravnoj ili kosoj), kruto gorivo u fluidiziranom sloju te izgaranje u prostoru (ugljena prašina, tekuće i plinsko gorivo).&lt;br /&gt;
Prirodna cirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbog razlike u gustoćama vode i vodene pare. Silazne cijevi upravo zbog toga nisu grijane tako da se lakše uspostavi cirkulacija. Temelji hidrodinamike, toplija voda će strujati prema gore dok će se hladna voda kretati prema dolje. Kada ne možemo osigurati uvijete za prirodnu cirkulaciju koristimo različite pumpe kako bismo osigurali nesmetanu cirkulaciju. Takvi generatori se nazivaju La Mont generatori pare. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.''' Generator pare s izgaranjem u prostoru&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima i nadkritičkim tlakovima i temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t\h pare, temperature od oko 600 0C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijeva. Isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje postupci i dijelovi koji se ugrađuju u generator pare kako bismo osigurali veću iskoristivost i povećanje snage. Ovo su neki od njih:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pregrijač pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijanu paru. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strog određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter11.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.''' Prikaz pregrijanja pare u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.''' Opterećenja s obzirom na vrstu prijelaza topline&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Međupregrijači'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod ugradnje međupregrijača moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do tlaka međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se još jednom zagrijava, najčešće ponovno na temperaturu svježe pare, te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Slika:Ter13.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 13.''' Međupregrijanje u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod pregrijača , kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stupanj iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. Smanjujemo veličinu kondenzatora, gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je povećanje cijene turbine,ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ekonomajzerske površine'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare tako da se iskorištava dio topline koja bi se inače ispustila u okoliš. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim površinama zagrijavamo napojnu vodu i zrak. &lt;br /&gt;
Zagrijači napojne vode:&lt;br /&gt;
Ovdje se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zagrijači zraka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagrijači zraka smješteni su iza zagrijača napojne vode te su posljednji u generatoru pare. Pošto rade na manjim tlakovima ,za razliku od zagrijača vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja iskoristivosti, sušenja goriva i poboljšanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni (Ljungstrom) (Slika 14) zagrijači, sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter14.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 14.''' Ljungstrom zagrijač zraka&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kondenzator je klasični izmjenjivač topline koji „vraća“ paru natrag u tekuće stanje, nakon što ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraća natrag u proces. Tlak u klasičnom kondenzatoru je izuzetno mali (potlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno je osigurati i medij kojem će se ta topline predati kako bi se para ohladila do temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smještene na rijekama, moru i sl. kako bi se osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje. O kogeneracijama nešto kasnije.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Snaga bloka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (Eur\kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t\h te preko 2000 t\h 1980-tih. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t\h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t\h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parametri pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifična potrošnja energije u MJ\kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kombinirani procesi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time povećavamo iskoristivost samog procesa pošto je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60%. Na Slici 15 prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter15.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 15.''' Shema kombiniranog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, te se taj višak zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, sada već niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter16.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 16.''' Prikaz rada u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je napomenuto da ovim principom povećavamo iskoristivost čitavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama termodinamike. Temelje možemo vidjeti u bazičnom Carnotovom procesu (izentropsko-izotermnom) ('''Slika 16'''). Princip je sljedeći: ukoliko su temperaturne razlike manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne važnosti da je ta razlika temperatura „ spremnika“ što veća. Naravno idealni slučaj bi bio ukoliko bi temperatura radne tvari kod dovođenja topline bila jednaka temperaturi ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvođenja postane jednaka temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom procesu.                                                                                          &lt;br /&gt;
Znamo da kod Carnotovog procesa iskoristivost ovisi samo o temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim varijablama ta iskoristivost ne može promijeniti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter17.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 17.''' Prikaz iskoristivosti različitih vrsta postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trebamo znati da smo u realnim postrojenjima ograničeni, po pitanju stupnja iskoristivosti, gornjim temperaturama. Kod parnih postrojenja to su temperature oko 600 °C pošto materijali koje danas poznajemo i koristimo ne mogu izdržati više temperature. Što se tiče donje granice ona je zadana temperaturom rashladnog spremnika. Kod plinske turbine temperature su od 1450 &amp;lt;sup&amp;gt;0&amp;lt;/sup&amp;gt;C (izgaranje) do oko 600 °C , što je temperatura ispušnih plinova koji izlaze iz plinske turbine. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45% i 40%, no njihovom kombinacijom postignuta je veća temperaturna razlika , a samim time i veća iskoristivost.('''Slika 17''')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj korisnosti kombiniranog postrojenja može se definirati kao omjer ukupne električne snage i toplinske snage dovedene u proces:&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga plinske turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga parne turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedena toplinska snaga u plinskom procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedna toplinska snaga za dogrijavanje parnog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izraz '''(1)''' naziva bruto korisnost kombi procesa zato što nije uzeta u obzir potrošnja snage na pomoćne sustave postrojenja (P&amp;lt;sub&amp;gt;ps&amp;lt;/sub&amp;gt;) i nisu uzeti u obzir električni gubici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako potrošnju snage na pomoćne sustave uzmemo u obzir tada dobivamo neto korisnost kombi procesa koja se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz povećani stupanj iskoristivosti koji dobivamo kod kombiniranih postrojenja možemo istaknuti još neke prednosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treba istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja jer je ovdje jedino gorivo prirodni plin. Samim time nema emisije sumpornog oksida, a emisija NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja. Sustav izgaranja je mnogo napredniji te se ponekad i koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja te se postiže sniženje temperature izgaranja.  Isto tako produkcija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja s obzirom na niži postotak ugljika u prirodnim plinu.No kao problem javlja se (ne)mogućnost opskrbe plinom što bi,  konkretno, u Hrvatskoj moglo ponekad predstavljati problem.Da spomenemo još i kraći rok projektiranja i izgradnje te veća fleksibilnost kod rada i samog pokretanja. Troškovi održavanja su niži nego u klasičnih termoelektrana te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje struje.Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina te električne energije proizvodi u elektranama na ugljen, no s obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja.&lt;br /&gt;
Plinska turbina sa zadatkom proizvodnje električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, no razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata budući se u to vrijeme sva pozornost posvetila propulziji mlaznih motora. Prvo plinskoturbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sustavu SAD 1949. godine, a bilo je u sastavu kombi-procesa. Tek 60-tih godina imamo prve turbine za proizvodnju električne energije u većem broju elektrana. Prednost je bila mogućnost brzog starta. U 70-tim godinama dolazi do nagliog razvoja u izgradnji kombi-procesa u elektroenergetskim sustavima, kada je proizvodnja plinsko-turbinskih postrojenja dostigla snagu veću od 50 MW i početne temperature veće od 850°C. S pojavom plinskoturbinskog  postrojenja snaga većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Termoelektrane u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hrvatska elektroprivreda ima na raspolaganju devet termoelektrana + NEK. Termoelektrane su smještene u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Konjščini, Plominu i Osijeku. Ukupna snaga iznosi 1589 MW. U ovaj broj nije uračunata snaga koju HEP dobiva od NEK-a (338 MW) te snaga četiri interventna diesel bloka (29 MW). Po informacijama iz HEP-a u 2004. iz termoelektrana proizvedeno je 4.069 GWh električne energije. To čini preko 30% električne energije potrošene u Hrvatskoj te godine. 2003. godine HEP je ponovno počeo preuzimati električnu energiju iz susjedne nam Bosne i Hercegovine (TE Tuzla i TE Kakanj) nakon što je isporuka struje iz tih elektrana obustavljena 1993. Još se očekuje rješenje spora oko termoelektrana koje je Hrvatska gradila u Srbiji. TE Obrenovac (Elektroprivreda Srbije) i TE Gacko (Elektroprivreda Republike Srpske). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter19.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 18.''' Prikaz raspoloživosti električne energije (HEP d.d.) u GWh&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Izvor HEP d.d.)&lt;br /&gt;
[http://www.hep.hr]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. '''TE Sisak''' -&lt;br /&gt;
Čret bb, 44000 Sisak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut), prirodni plin i sirovu naftu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. Blok A ( 210 MW ) 1976. Blok B ( 210 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 420 MW (2x210) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija : prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 1190 GWh ('74-'97) ,maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 2099 GWh ('77) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 40 MJ/kg, prirodni plin 36 MJ/m3,sirova nafta 43 MJ/kg&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
*Kotlovi u prvom bloku mogu se ložiti mazutom ili prirodnim plinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kotlovi u drugom bloku lože se mazutom i prirodnim plinom i njihovom kombinacijom, a za nuždu se može upotrijebiti sirova nafta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. '''TE Rijeka''' -&lt;br /&gt;
Urinj bb, 51221 Kostrena &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona:1978. Blok A ( 320 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 320 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 650 GWh ('78-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 1037 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 9500 kcal/kg &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za dopremu loživog ulja izgrađen je poseban cjevovod iz INA rafinerije Urinj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. '''TE Plomin I''' -&lt;br /&gt;
Plomin bb, 52234 Plomin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: Maksimalna trajna snaga 105 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 380 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 560 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. '''TE PLOMIN d.o.o.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TE Plomin d.o.o. je tvrtka u zajedničkom vlasništvu osnivača Hrvatske elektroprivrede i RWE Power, osnovana u studenom 1996. godine. HEP i RWE Power imaju jednaki udjel u tvrtki - HEP temeljem ranije izgrađenog dijela postrojenja TE Plomin 2, a RWE Power temeljem uloženog kapitala i dobivenih kreditnih sredstava od njemačkih banaka. &lt;br /&gt;
*Ta je tvrtka bila odgovorna za dovršetak TE Plomin 2, kao i za njen pogon u sljedećem razdoblju od 15 godina. Nakon isteka ugovorenog roka, Hrvatska elektroprivreda će preuzeti Elektranu i eksploatirati je još najmanje 15 godina, ili još daljnjih 10 godina nakon njene revitalizacije.&lt;br /&gt;
*Izgradnja TE Plomin 2 započeta je 1986. godine, zastaje 1991., potom se pokušava dovršiti do 1992., ali ratne okolnosti zaustavljaju radove na gradilištu. Na međunarodnom natječaju, za dovršenje izgradnje je izabran Konzorcij AEE. Nakon utemeljenja tvrtke TE Plomin d.o.o., u rujnu 1997.godine otvoreno je gradiliše i radovi započinju. Premda je dovršetak izgradnje bio planiran krajem 1998. godine, zbog zakašnjelog financiranja kasnilo se godinu dana, odnosno prva sinkronizacija s mrežom obavljena je u rujnu 1999. godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 2000. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 210MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*planirana godišnja proizvodnja: 1200GWh&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. '''KTE Jertovec''' -&lt;br /&gt;
Jertovec bb, 49282 Konjščina &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Konjščina, Jertovec &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: kombinirana termoelektrana (plinske i parne turbine) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Kombi blok A, kombi blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 68 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 208 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: glavno gorivo u elektrani je plin. Kao alternativno gorivo koristi se ekstralako loživo ulje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: plinsko - parni energetski blokovi A, B &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. '''TE-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Kuševačka bb, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Žitnjak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1962. Blok C, 1979. Blok A&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Izgradnja novog Kombi kongregacijskog plinskoparnog postrojenja ukupne električne snage 190 MW i toplinske snage 150 MW dovršena je 2001. godine - 26. lipnja te godine su sva tri agregata bila priključena na mrežu. Nakon pretprobnog pogona i optimiranja rada, HEP je od korporacije Parsons Power Group koja je izgradila postrojenje načelom &amp;quot;ključ u ruke&amp;quot;, postrojenje preuzeo 4. travnja 2003. godine, čime je započeo dvogodišnji jamstveni rok. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok C služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blok D - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare, Blok E, *Blok F, Blok G, Blok H - Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
*Proizvodna jedinica za proizvodnju tehnološke pare Blok D - Toplinski učinak je 80 t/h. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G, Blok H - ukupna toplinska snaga je 58 MW + 58 MW + 116 MW + 116 MW = 348 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 357 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 594 GWh ('80) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 984 GWh, vrele vode 1971 GWh &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. '''TE-TO Osijek''' -&lt;br /&gt;
Cara Hadrijana 3, 31000 Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana toplana koja koristi prirodni plin i teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1976. PTE Osijek Plinska termoelektrana 50 MW (2x25 MW,)1985. EL-TO Osijek 45 MWe/ 110 MWt &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B dva agregata, plinska elektrana po 25 MW (PTE Osijek) služe za proizvodnju električne energije i proizvodnju tehnološke pare (jedna od turbina)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Blok C (EL-TO Osijek) - parna turbina 45 MW - služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 95 MW (PTE Osijek 2x25 MW + EL-TO Osijek 45 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 131,9 GWh ('85-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('85-'97) Emax = 280 GWh ('94) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo:PTE Osijek - prirodni plin, EL-TO Osijek - teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. '''EL-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Zagorska 1, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Trešnjevka &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1907. proizvodnja električne energije (0,8 MW),1954. početak proizvodnje toplinske energije(33,4 MW električne snage, 14,7 MW toplinske), 1982. proizvodnja 42 MW električne snage, 478,2 MW toplinske snage, 1998. preseljenje PTE iz Splita i početak proizvodnje (dodatnih 2x25,6 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blokovi C i D - Nisko tlačni parni kotao 80 t/h - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare)&lt;br /&gt;
*Blok E, Blok F, Blok G Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
*EL - TO (Blok H1 i H2) služi za proizvodnju električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga :Proizvodne jedinice Blok A, Blok B, Blok H1, Blok H2, Proizvodne jedinice za proizvodnju tehnološke pare , niskotlačni parni kotlovi toplinskog učinka (1NK=55 t/h, 2NK=64/80 t/h). Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G: Ukupna toplinska snaga 232 MW (Blok E = 58 MW, Blok F =58 MW, Blok G =116 MW)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 98 GWh ('74-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 173 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 532 GWh ,vrele vode 635 GWh ,prosječna godišnja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*potrošnja goriva : loživog ulja 50000 t, prirodnog plina 100 000 000 -110 000 000 Nm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaštita okoliša===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitni jest toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Mi ćemo se o ovom poglavlju baviti samo ovim prvim, odnosno onečišćenjem usljed izgaranja fosilnog goriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu transformira  u unutrašnju energiju koja se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, CO, voda, NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;, SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, različiti ugljikovodici (C&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt;). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) i voda (H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može izgara potpuno i djelomično. U potpunom izgaranju imamo CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt imamo CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod plinskih goriva, a najteže kod krutog. Za izgaranje potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni pretičak zraka. Loša strana pretička zraka jest činjenica da povećanjem pretička zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih plinova koji napuštaju sustav. &lt;br /&gt;
O količini sumpora u produktima izgaranja najviše ovisi udio sumpora u samom gorivu. Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod dušika i njegovih oksida gorivo ne utječe  toliko na produkciju NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okoliš. U svrhu zaštite okoliša u posljednjih desetak godina donijelo se mnoštvo zakona odredaba koje bi trebale pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša iz termoelektrana. Jedan od glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornih oksida. Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već iz goriva ili iz produkata izgaranja. Veći efekt se postiže ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata izgaranja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Dušikove spojeve je najjednostavnije reducirati stupnjevanim izgaranjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju dušičnih oksida za oko 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pogled unaprijed===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaštita okoliša je važna i sveprisutna tema u današnjem društvu. Čovjekov razvoj snažno utječe i na njegov životni prostor. Upravo zbog toga kad govorimo o termoelektrana moramo posebno obratiti pozornost i na ovaj dio koji se bavi zaštitom okoliša. Razvoj društva rezultira i porastom potražnje i potrošnje električne energije. To je ujedno i pokazatelj razvijenosti društva. Trenutna godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 13500 TWh/god. Od tog broja, 37% proizvede se u termoelektranama na ugljen, 15% u termoelektranama na prirodni plin, te 10% u postrojenjima na naftu. U hidroelektranama proizvodi se 20%, a u nuklearnim elektranama 17% svjetske proizvodnje. &lt;br /&gt;
Iz ovih podataka vidi se da se u biti preko 60% svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nekom obliku termoelektrane. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Očekuje se izgradnja od oko 80-100 GW termoenergetskih postrojenja godišnje, kad govorimo o svjetskoj proizvodnji električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Materijal sakupio: Tomislav Pukšec''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Nuklearne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorivni elementi reaktora''', u kojima se odvija proces fisije i u kojima se neposredno oslobađa tolinska energija, imaju &lt;br /&gt;
'''najvišu temperaturu''' u nuklearnoj elektrani. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam stupanj djelovanja toplinskog ciklusa ovisi o prosječnoj temperaturi rashladnog fluida ('''po drugom zakonu &lt;br /&gt;
termodinamike stupanj djelovanja je to veći što je viša temperatura toplijeg spremnika'''). Od interesa je što &lt;br /&gt;
više približiti prosječnu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida, odnosno što više smanjiti porast temperature &lt;br /&gt;
rashladnog fluida u reaktoru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost nuklearnog postrojenja''' i '''okoline''' je ograničavajući faktor za iznos temperature nuklearnog &lt;br /&gt;
goriva i rashladnog sredstva, čime posredno ograničava i stupanj djelovanja '''NE''' ('''stupanj djelovanja NE &lt;br /&gt;
je uvijek manji od stupnja djelovanja TE jednake snage'''). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearne elektrane''' proizvode oko '''17% svjetske električne energije'''. U svijetu postoji oko 400 nuklearnih &lt;br /&gt;
elektrana (prema podacima [http://www.iaea.org/ International Atomic Energy Agency]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
[[Slika:nukel2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 19.''' Nuklearna elektrana u pogonu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Susrećemo nekoliko tipova '''NE''' čija je razlika u vrsti '''primarnog postrojenja (reaktorskog)''', koje &lt;br /&gt;
se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, &lt;br /&gt;
kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.&lt;br /&gt;
Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearno gorivo'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* prirodni ili obogaćeni [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium uran] (umjesto obogaćenog urana može se djelomično koristiti i [http://en.wikipedia.org/wiki/Plutonium plutonij])&lt;br /&gt;
* metalni uran&lt;br /&gt;
* oksid urana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Graphite grafit]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Helium helij]&lt;br /&gt;
*tekući metal&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi nuklearnih elektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Reaktor hlađen i moderiran običnom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Voda u reaktoru ima tlak viši od tlaka zasićenja'''&lt;br /&gt;
Takav reaktor je poznat kao '''tlakovodni reaktor''': U zapadnim zemljama označava se kraticom '''PWR'''&lt;br /&gt;
('''Pressurized Water Reactor''', a u bivšem Sovjetskom Savezu kraticom '''VVER - vodo-vodnoj energetičeskij reaktor''').&lt;br /&gt;
Ovog tipa je reaktor u '''NE Krško'''. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 20.''' Shematski prikaz PWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Voda u reaktoru kipi (kipući reaktor)'''&lt;br /&gt;
To je reaktor tipa '''BWR''' ('''Boiling Water Reactor''').'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:BWR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 21.''' Shematski prikaz BWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Reaktor hlađen i moderiran teškom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takozvani teškovodni reaktor ili '''HWR''' ('''Heavy Water Reactor'''). Izvodi se samo tip koji ima tlak viši &lt;br /&gt;
od tlaka zasićenja, tj. kao '''tlakovodni reaktor'''. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid prirodnog ili obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:HWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 22.''' Shematski prikaz HWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Reaktor moderiran grafitom i hlađen ugljik – dioksidom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su plinom hlađeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''GCR (Gas Cooled Reactor)'''&lt;br /&gt;
Prva  generacija ovih reaktora poznata pod nazivom '''magnox''' dobila je ime po leguri magnezija koji se &lt;br /&gt;
upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': metalni prirodni uran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:GCR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 23.''' Shematski prikaz GCR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''AGR (Advanced Gas Reactor)'''&lt;br /&gt;
Druga generacija '''grafitnih reaktora''' koja se od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih šipki. Obloge &lt;br /&gt;
gorivnih šipki su izrađene od nehrđajućeg čelika. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wylfa-power-station.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 24.''' NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je od najstarijih NE u svijetu koje još uvijek rade&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''4. Reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivšem SSSR-u i njegova kratica je '''RBMK''' ('''reaktor boljšoi močnosti kipjaščij''').&lt;br /&gt;
Nuklearna elektrana u Černobilu je bila ovog tipa. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''5. Reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visoko temperaturni reaktor ili '''HTGR''' ('''High Temperature Gas Reactor''') je posljednji korak u &lt;br /&gt;
razvoju grafitom moderiranih reaktora. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''6. Brzi oplodni reaktor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator &lt;br /&gt;
za termalizaciju neutrona, '''brzi oplodni reaktor''' nema moderatora. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''':oksid urana višeg obogaćenja ili oksid plutonija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nuklearna fisija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se temelji na procesu '''nuklearne fisije'''. [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium Uran], kao prirodni element, &lt;br /&gt;
je osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. '''Uran–238''' (U-238) ima vrlo dugo vrijeme poluraspada, &lt;br /&gt;
oko 4,5 milijarde godine, i zato se još uvijek mogu naći zamjetne količine ovog elementa u prirodi. Ovaj izotop urana, &lt;br /&gt;
'''U-238''', čini oko 99% svih izotopa urana na Zemlji. '''Uran-235''' čini oko 0,7% urana kojeg nalazimo u prirodi, &lt;br /&gt;
dok je '''uran-234''' još rijeđi u prirodi i nastaje radioaktivnim raspadom '''urana-238'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uran-235''' ima zanimljivo svojstvo koje ga čini korisnim i za nuklearnu energetiku, a i za proizvodnju nuklernih&lt;br /&gt;
bombi. Kao i '''U-238''', '''U-235''' se spontano raspada alpha raspadom. Osim spontanog raspada '''U-235''' &lt;br /&gt;
kratkotrajno podliježe i spontanoj fisiji. Međutim, '''U-235''' je jedan od rijetkih elementa koji je sposoban &lt;br /&gt;
osloboditi energije cijepanjem jezgre atoma ('''nukleusa''') mehanizmom inducirane fisije. U slučaju da se slobodni &lt;br /&gt;
neutron sudari sa jezgrom '''urana-235''', jezgra će apsorbirati taj neutron što će rezultirati time da će postati &lt;br /&gt;
nestabilna i u konačnosti će se rascijepati na dva lakša atoma uz oslobađanje dva do tri nova slobodna neutrona. &lt;br /&gt;
Dva nova atoma postižu novo stanje gama raspadom. Tri fizikalne činjenice čine proces inducirane fisije zanimljivim &lt;br /&gt;
sa energetskog stajališta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Vjerojatnost''' da će atom '''urana-235''' apsorbirati slobodan neutron je relativno velika. Ako reaktor radi u najpovoljnijem režimu (tj. u kritičnom stanju), oslobođeni neutron svake fisije će uzrokovati novu fisiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre''' je vrlo brz, reda veličine pikosekunde (10&amp;lt;sup&amp;gt;-12&amp;lt;/sup&amp;gt; sekundi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Cijepanjem jedne jezgre U-235''' oslobađa se zamjetno velika količina energije u obliku toplinske energije i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_ray gama zračenja]. Energiju oslobođenu jednom fisijom dobivamo iz činjenice &lt;br /&gt;
da fisijski produkti i neutroni zajedno teže više nego sam atom '''U-235''' čija se jezgra rascijepala. Razlika u &lt;br /&gt;
masi se može direktno preračunati u dobivenu energiju pomoću izraza E = mc&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspadom jednog atoma '''U-235''' oslobađa se energija reda veličine '''200 MeV''' (milijun elektron volta). Na prvi pogled &lt;br /&gt;
to se ne čini puno, ali ako se uzme u obzir da, naprimjer, jednam kilogram urana sadrži veliku količinu atoma, shvaća se da je oslobođena energija iz takvog kilograma zamjetna. Ona je tolika da se obogaćeni uran koristio kao gorivo za nuklearne podmornice &lt;br /&gt;
dajući im potisnu snagu koju bi se moglo dobiti iz nekoliko stotina tisuća litara nafte. Da bi dobili tražena svojstva uranskog &lt;br /&gt;
goriva, takvo je gorivo potrebno predhodno obogatiti, tako da sadrži 2 do 3% (ili više) '''urana-235'''. Tropostotno &lt;br /&gt;
obogaćenje je dovoljno za uporabu u civilnom nuklearnom reaktoru, dok se uran za proizvodnju oružja obogaćuje tako da sadrži 90% ili više '''U-235'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći postotak nuklearnih elektrana u svijetu čine elektrane '''PWR''' reaktorskog tipa. Izvedba '''PWR''' nuklearne &lt;br /&gt;
elektrane zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova, primarnog i sekundarnog. Toplinski stupanj djelovanja &lt;br /&gt;
'''N''' je funkcija prosječne temperature vode u primarnom krugu, te je svrsishodno da ona bude što viša.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tipični parametri''' rashladne vode primarnog kruga jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Tlak''': 150 do 160 bar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Prosječna temperatura''': 570 do 590 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Promjena temperature u reaktoru i generatoru pare''': 40 do 50 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Protočni volumen pri rashladnom krugu''': oko 6 m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/s &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarni krug''' se načelno sastoji od '''reaktora''', '''cirkulacijske pumpe''', '''generatora pare''' i '''tlačnika'''. &lt;br /&gt;
Budući da su rashladni krugovi hidraulički povezani u reaktoru potreban je samo jedan tlačnik za sve rashladne krugove. &lt;br /&gt;
Komponente primarnog kruga smještaju se u '''containment''' ili '''zaštitnu posudu'''. Zaštitna posuda je projektirana &lt;br /&gt;
za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa). Osobito &lt;br /&gt;
obilježje je kuglasta zaštitna posuda. Veličina jezgre i broj gorivnih elementa u njoj ovise u snazi. U zapadnim &lt;br /&gt;
zemljama te su snage u razredima od 600 do 700, 900 do 1000 i 1200 do 1500 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare''' je jedan od komponenti primarnog kruga NE. To je '''izmjenjivač topline''' specijalne izvedbe &lt;br /&gt;
kojem je zadatak da toplinsku energiju nastalu u '''primarnom krugu''' prenese na '''radni medij sekundarnog kruga'''. &lt;br /&gt;
'''Primarni medij''' nalazi se u snopu cijevi, a '''sekundarni''' u plaštu parogeneratora. Srednja temperatura primarnog &lt;br /&gt;
fluida u reaktoru i parogeneratoru je približno ista. Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida je malena &lt;br /&gt;
da bi tlak pare bio što viši, a time i stupanj djelovanja. To se može postići, i postiže se, izgradnjom velike površine &lt;br /&gt;
prijelaza topline. Ta ogrijevna površina iznosi oko '''4000 m2''', a tehnološki je dobivena ugradnjom nešto više od &lt;br /&gt;
4000 “U” cijevi u cijevni snop visok 10 m, dok je promjer cijevi 20 mm i debljine stijenke oko 1,2 mm. Materijal cijevog snopa je legura naziva [http://www.hightempmetals.com/techdata/hitempInconel600data.php Inconel600]. Materijal plašta generatora pare je &lt;br /&gt;
niskolegirani kotlovski čelik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbitniji djelovi '''generatora pare''' su '''ulazno/izlazna komora primarnog fluida''', '''cijevni snop''', &lt;br /&gt;
'''isparavačka sekcija''', '''parni prostor'''. Potrebno je još ugraditi i '''separator vlage''' i '''sušionik pare'''. &lt;br /&gt;
Sekundarna voda se nalazi pod tlakom od otprilike 6 MPa. Gabariti takvog generatora pare za nuklearna postrojenja su &lt;br /&gt;
oko 21 m visine, promjer donjeg djela posude je oko 3,5 m, promjer gornjeg dijela posude je oko 4,5 m, dok je masa &lt;br /&gt;
suhog generatora pare oko 300 t.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tlačnik''' je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava &lt;br /&gt;
tlak u primarnom krugu. U osnovi, to je električni bojler kod kojeg tlak pare iznad razine vode elastično održava tlak &lt;br /&gt;
u primarnom krugu. Funkcionalno kompenzira promjene specifičnog volumena vode brzih prijelaznih projava i održava tlak &lt;br /&gt;
u stacionarnom stanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cirkulacijska pumpa''' kod tlakovodnih reaktora (PWR) je jednostupnjevita cirkulacijska pumpa. Budući da je maksimalna &lt;br /&gt;
temperatura fluida ograničena dopuštenom temperaturom u reaktoru, nastoje se prosječna temperatura što više približiti toj &lt;br /&gt;
temperaturi. Smanjenje porasta temperature rashladnog fluida u reaktoru moguće je jedino smanjenjem njegova protoka. Snaga &lt;br /&gt;
pumpe je ograničavajući faktor za smanjenje temperaturne razlike u primarnom krugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvedba pumpe mora zadovoljavati slijedeće '''uvjete''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Propuštanje rashladnog fluida''' reaktora treba svesti na najmanju moguću mjeru (jer rashladni fluid sadrži određeni stupanj radioaktivnosti). Rješenje je u '''brtvenju protutlakom'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Podmazivanje donjih ležajeva''' treba rješiti bez klasičnim maziva (kontaminacija rashladnog fluida). To se rješava tako da se donji ležaj pumpe, napravljen od grafita, podmazuje ubrizganom vodom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Jezgru PWR reaktora čine''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::: 1. '''Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
:::: 2. '''Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
:::: 3. '''Moderator'''&lt;br /&gt;
:::: 4. '''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
:::: 5. '''Konstrukcijski elementi''', odnosno svi materijali i sklopovi za ostvarenje i samoodržavanje lančane reakcije, njezinu kontrolu i odvod generirane topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- &lt;br /&gt;
'''1. Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi elementi su složeni mehanički sklopovi, kojih su osnovni djelovi gorivne šipke i kostur gorivnog elementa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Gorivne šipke'''&lt;br /&gt;
Gorivna šipka je cijev od cirkonijeve (Zr) legure (često se upotrebljava legura pod nazivom ZIRCALLOY2, [Zr + Sn + Fe + Ni]) promjera oko 9,5 mm, debljine stijenke oko 0,6 mm te dužine oko 3,6 m ispunjene tabletama UO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; koje su konkavno obrađene radi kompenzacije termalne ekspanzije. Zazor između tablete i stijenke obloge puni se helijem radi boljeg odvođenja topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Kostur gorivnog elementa'''&lt;br /&gt;
Kostur gorivnog elementa je mehanički element kojem je zadatak držati gorivne šipke u formaciji (pridržavanje trenjem) i omogućiti vođenje regulacijskih ili zaustavnih šipki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi element ima kvadratni horizontalni presjek dimenzija oko 200x200 mm i masu između 500 i 700 kg.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''2. Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regulacijske i zaustavne šipke zajedno čine '''apsorbcijske šipke'''.&lt;br /&gt;
Regulacijske šipke su povezane u regulacijski sklop, što znači da sve one šipke koje ulaze u jedan gorivi element kreću kao mehanička cjelina. Cijevi su od nehrđajućeg čelika ispunjene legurom koja u težinskim postocima sadrži 80% srebra, 15% indija i 5% kadmija. Sastav legure izabran je tako da se apsorpcijom pokrije širi spektar energija termalnih i epitermalnih neutrona.Zaustavne šipke imaju zadatak osigurati dovoljnu podkritičnost reaktora obustavljenog rada i nisu povezane s regulacijskim sustavom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su materijali koji imaju zadatak da usporavajubrze neutrone fisije. Da bi se stvorila '''compound jezgra''' koja je nestabilna i koja je uvijet za postupak fisije energija projektila koja udara u jezgru mora biti manja od približno 50 MeV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurnost===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost''' nuklearne elektrane je jedan od najbitnijih uvjeta za njezinu prihvatljivost kao energetskog objekta. Osnovna filozofija projektiranja nuklearne elektrane sa stajališta sigurnosti je tzv. obrana po dubini. Obrana po dubini sastoji se u poduzimanju mnogih sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava NE važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski, jedna nakon druge. Time se postiže da izgubljenu funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+ '''Tablica 1.''' Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama [http://www.ans.org/ American Nuclear Society (ANS)]*&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija I'''   || Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom redovitog pogona)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija IV'''  || Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''LOCA''' – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 	&lt;br /&gt;
Sa stajališta utjecaja na okoliš najvažnije su nezgode '''kategorije IV''', a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
: 1. Veći lomovi cijevi sekundarnog sustava&lt;br /&gt;
: 2. Lom cijevi pojne pumpe&lt;br /&gt;
: 3. Zakočenje rotora pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 4. Lom osovine pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 5. Lom kučišta mehanizma kontrolnih štapova&lt;br /&gt;
: 6. Lom cijevi parogeneratora&lt;br /&gt;
: 7. Nezgoda gubitka hladioca ('''LOCA''')&lt;br /&gt;
: 8. Nezgoda rukovanja gorivom u contaimentu i zgradi za pohranu istrošenog goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većih nesreća je do sada bilo dva puta. Prva se zbila u '''NE Otok tri milje''' u SAD-u, 28. Ožujka 1979., a druga 25. Travnja 1986. u '''NE Černobil'''. '''Ljudska greška''' je bila uzrok obje nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Distribuirana proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Otočna proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Obnovljivi izvori=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hidroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a &lt;br /&gt;
udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i &lt;br /&gt;
značajne terorističke prijetnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Utjecaji na okoliš dijele se na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta zraka, geologija i seizmologija,  erozija, promjena pejzaža &lt;br /&gt;
* biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi &lt;br /&gt;
* socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i historijski &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva potapa se kvalitetno zemljište, a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište, u nekim slučajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva, uništava se zdrava šuma, nestaje vegetacija, svi postojeći objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala, a neiskorištena većina nalazi se u nerazvijenim zemljama. Takvo stanje je s jedne strane dobro jer se u budućnosti najveći porast potrošnje očekuje upravo u nerazvijenim zemljama, a s druge strane pokrivanje daljnjeg porasta potrošnje u razvijenim zemljama bazirat će se na fosilnim i nuklearnom gorivu. Hidroelektrane se značajno koriste u proizvodnji električne energije iz više razloga: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Nema troškova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje &lt;br /&gt;
* Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju. &lt;br /&gt;
* Ne postoji utjecaj povećanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih povećanja u zadnjih nekoliko godina &lt;br /&gt;
* Neovisnost o uvozu goriva &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima električne energije. &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je čista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije, truljenje), ali su u većini slučajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. &lt;br /&gt;
* Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ukoliko pada sa dva puta veće visine proizvodi duplo više električne energije. &lt;br /&gt;
# Raspoloživom protoku vode. Električna snaga i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisnost snage o navedenim veličinama izražena je sljedećim izrazom: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;P = eta * Q * h * ρ * g&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:P - Snaga [W]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:eta - stupanj iskoristivosti postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Q - raspoloživi protok vode [m3/s]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:h - raspoloživi vodeni pad [m]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:ρ - gustoća vode [kg/m3]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:g - ubrzanje sile teže [m/s2]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 25.''' Voda šiklja iz izlaznog presjeka za vrijeme testa u hidroelektrani Hoover na granici Nevade i Arizone, USA.&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija gradnje hidroelektrana se nije mijenjala kroz 20. stoljeće. &lt;br /&gt;
Hidroelektrane u principu funkcioniraju na vrlo jednostavnoj osnovi: voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz branu, pokreće turbinu koja onda pokreće generator električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Osnovne komponente klasične hidroelektrane=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Brana - Većina hidroelektrana se opskrbljuje vodom iz akumulacijskih jezera. Brana predstavlja građevinu kojoj je zadaća osiguravati akumulaciju vode. Akumulacijska jezera su često urbanizacijski tako riješena da su ujedno i rekreacijska jezera. &lt;br /&gt;
* Ulazni presjek - Otvor na brani se otvori i kroz kontrolna vrata voda cjevovodom (najčešće uslijed gravitacije) dolazi do turbine određenim masenim protokom. &lt;br /&gt;
* Turbina - Voda udara i okreće lopatice turbine koja je osovinom vezana na generator. Najčešći tip turbina za hidroelektrane su Francisove turbine. Takve turbine teže do 172 tone i postižu brzinu vrtnje do 90 okretaja u minuti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro2.jpg|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 26.''' Osovina koja povezuje generator i transformator (Photo courtesy U.S. Bureau of Reclamation)&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Generator - Kako samo ime govori, generator generira električnu energiju. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta unutar namotaja žica. Ovime se ubrzavaju elektroni, koji proizvode električni naboj. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Osnovni dijelovi svakog generatora su: &lt;br /&gt;
::* Osovina &lt;br /&gt;
::* Uzbudni namot &lt;br /&gt;
::* Rotor &lt;br /&gt;
::* Stator &lt;br /&gt;
Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni napon. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 27.''' Generatori električne energije u hidroelektrani&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. &lt;br /&gt;
* Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. &lt;br /&gt;
* Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro4.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 28.''' Komponente hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku energiju. Količina generirane električne energije se određuje s nekoliko faktora. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine vode do turbina. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina proizvedene struje. Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u akumulacijskom jezeru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je prethodno spomenuto, predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više hidroelektrana. Međutim, postoje određene prepreke. Većina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je već iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena učinkovitost elektrane i za čiju je gradnju potrebno raditi i veće promjene u okolišu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroenergija se tradicionalno smatra čistom i ekološkom. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama ne zagađuje atmosferu, ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada. Ipak, gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu riječnih tokova na kojima se grade. Učinci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 čimbenika: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana locirana &lt;br /&gt;
# Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane &lt;br /&gt;
# Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena &lt;br /&gt;
# Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čimbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških, zemljopisnih i meteoroloških uvjeta. Ova dva čimbenika su najbitniji faktor pri određivanju veličine, vrste, konstrukcije i načina na koji će buduća elektrana raditi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i povećanje prosječne temperature vode &lt;br /&gt;
* Povećanje udjela dušika u riječnoj vodi &lt;br /&gt;
* Sedimentacija i erozija &lt;br /&gt;
* Poplave &lt;br /&gt;
* Klimatske promjene &lt;br /&gt;
* Potencijalno povećanje tektonske aktivnosti područja &lt;br /&gt;
* Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta &lt;br /&gt;
* Poremećenje migracije ribljih vrsta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi hidroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri su osnovna tipa: protočne, akumulacijske i reverzibilne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' HE &amp;quot;ĐALE&amp;quot; - protočna hidroelektrana, ukupna snaga 40.8MW&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane, dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Akumulacijske su najčešće hidroelektrane, dobra strana je mogućnost akumulacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro06.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 30.''' Akumulacijska hidroelektrana '''Tri kanjona''' u Kini, (potopljeno je 118 gradova i iseljeno oko 1.000.000 ljudi)&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Reverzibilne hidroelektrane&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod klasičnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. reverzibilne hidroelektrana (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva '''skladišta''' vodene mase. To su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::*Gornja akumulacija Istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom električne energije.&lt;br /&gt;
::*Donja akumulacija Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo, donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje špice potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj je RHE Velebit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 32.''' Presjek kroz tlačni cjevovod, strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Male hidroelektrane===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uvod'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta, vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacionom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku od velikih čija se štetnost opisuje kroz velike promjene ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22% svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa različitih točaka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi, klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se često dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 2.''' kategorizacija malih hidroelektrana u nekim zemljama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Zemlja&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;micro&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;mini&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;male&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [MW]&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| SAD&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 100 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kina&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;500&lt;br /&gt;
| 0,5 - 25&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Francuska&lt;br /&gt;
| 5 - 5000&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Indija&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 15&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Brazil&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;općenito&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;100&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;1000&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;10&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 3.''' Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Svjetski izvori&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga malih hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;680 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;47GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;3000 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;180 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće: &lt;br /&gt;
* gotovo da nemaju nedostataka &lt;br /&gt;
* nema troška distribucije električne energije &lt;br /&gt;
* nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* jeftino održavanje &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 4.''' Popis malih hidroelektrana u RH (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;90%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga [MW]&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Godina puštanja u pogon&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Po generatoru	&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Ukupno&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Jaruga&lt;br /&gt;
| 2 x 2,8&lt;br /&gt;
| 5,6&lt;br /&gt;
| 1898.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj I&lt;br /&gt;
| 2 x 1 + 2 x 0,8&lt;br /&gt;
| 3,6&lt;br /&gt;
| 1908.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Roški Slap *&lt;br /&gt;
| 2 x 0,886&lt;br /&gt;
| 1,772&lt;br /&gt;
| 1910.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE T.C. &amp;quot;10. kolovoz&amp;quot; Majdan **&lt;br /&gt;
| 2 x 0,6&lt;br /&gt;
| 1,2&lt;br /&gt;
| 1913.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zeleni Vir&lt;br /&gt;
| 2 x 0,85&lt;br /&gt;
| 1,7&lt;br /&gt;
| 1922.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE P.I. &amp;quot;Duga Resa&amp;quot; **&lt;br /&gt;
| 0,53 + 0,25 + 0,32&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1937.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj II&lt;br /&gt;
| 2 x 1,1&lt;br /&gt;
| 2,2&lt;br /&gt;
| 1952.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zavrelje&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1953.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Krčić&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 1988.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 2 x 0,34&lt;br /&gt;
| 0,68&lt;br /&gt;
| 19889.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest I *&lt;br /&gt;
| 4 x 0,315&lt;br /&gt;
| 1,26&lt;br /&gt;
| 1995.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest II *&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 1997.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kupčina 6 - Stančaki *&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Orljava 7 - Požeška Kopanica*&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;4&amp;quot; | Pribranske elektrane biološkog minimuma&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Varaždin&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 1975.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1989.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Ukupno&lt;br /&gt;
| 24,337&lt;br /&gt;
| &amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;*&amp;lt;/sup&amp;gt;u privatnom vlasništvu&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;**&amp;lt;/sup&amp;gt;u sklopu industrijskog pogona&lt;br /&gt;
::::::* vlasništvo Hrvatske elektroprivrede&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni dijelovi malih hidroelektrana su sljedeće strukture i uređaji: &lt;br /&gt;
* građevinski objekti &lt;br /&gt;
* hidromehanička oprema &lt;br /&gt;
* elektrostrojarska oprema &lt;br /&gt;
* priključak na dalekovodnu mrežu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Princip sustava male hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tehnička rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva: &lt;br /&gt;
* karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) &lt;br /&gt;
* paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora &lt;br /&gt;
* kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviđa izvedba transformatora na stupu &lt;br /&gt;
* postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala &lt;br /&gt;
* preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal &lt;br /&gt;
* umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat &lt;br /&gt;
* dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) &lt;br /&gt;
* dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima &lt;br /&gt;
* tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede do strojarnice &lt;br /&gt;
* zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana &lt;br /&gt;
* odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Utjecaj na okoliš'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema gotovo nikakvih štetnih utjecaja na okoliš. Ako taj utjecaj i postoji, onda je on toliko mali da ne može biti mjerljiv i ne može se sa sigurnošću pripisati postojanju i radu male hidroelektrane, a ne nekom drugom od mogućih utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti iskorištenja energije vodotokova se u prvom redu očituju u eliminiranju emisija štetnih plinova u atmosferu koju susrećemo kod energana na fosilna goriva. Dok je kod velikih hidroelektrana, kao posljedica gradnje velike brane sa zaštitnim mrežama koje se nalaze prije ulaska u turbinski dovodni kanal ipak prisutna emisija metana zbog zadržavanja žive tvari na zaštitnoj mreži koja tamo truli i emitira metan kao posljedicu procesa raspada organske materije, kod malih hidroelektrana brane su male, preljevne, a u slučaju, tzv., tirolskog zahvata kanal ne smije sadržavati zaštitnu mrežu i voda sa svim tvarima koje nosi sa sobom u nepromijenjenom sadržaju struji kanalom. Ovakva filozofija gradnje i tehnologija u potpunosti isključuje ikakve štetne emisije u atmosferu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Procjena je da male hidroelektrane, instalirane snage od cca 5 MW, godišnjom produkcijom energije zamjenjuju oko 1400 toe fosilnih goriva, a time i smanjuju emisiju stakleničkih plinova u količini od 16 000 tona CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i 1100 tona SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; godišnje. Zagađenje bukom je ispod svih minimalnih propisanih i predloženih razina zbog sofisticirane tehnologije koja je danas postala pravilo pri konstruiranju strojarnice male hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ipak, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pozornost treba posvetiti: &lt;br /&gt;
     &lt;br /&gt;
* adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* protoku vode &lt;br /&gt;
* riziku od pogrešnog gospodarenja vodenim resursima &lt;br /&gt;
* nedostatku biološkog minimuma količine vode &lt;br /&gt;
* utjecaju na floru i faunu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također bi trebalo posebno naglasiti doprinos takvih postrojenja razvitku gospodarstva, pogotovo u nerazvijenim i dislociranim područjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pogonski troškovi i mogući problemi pri provedbi projekta'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, također koristi i energiju za vlastiti rad. Ti troškovi se nazivaju pogonskim troškovima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod vodoopskrbnih sustava u cjevovodima hidraulička snaga, koja se manifestira porastom tlaka anulira se prigušnim elementima koji su potrošači energije. Nadalje, samo prigušenje tlaka može se također dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda moguće dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je moguće dobiti suvišak energije, ta energija se može dalje eksploatirati ili prodavati, čime se minimiziraju pogonski troškovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problemi vezani za projektiranje i puštanje u rad male hidroelektrane leže u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u Republici Hrvatskoj glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, što isključuje i potrebno djelovanje državnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer tržišni interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom slučaju nižih kamata nego za ostale tržišne aktivnosti). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatni problem predstavljaju česti neriješeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i neriješena katastarska pitanja i njihovo sporo rješavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj više od polovice električne energije proizvodi se u hidroelektranama. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona, a koji su raspoređeni na tri teritorijalna područja (sjever, zapad, jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju &amp;quot;Certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 34.''' Prikaz lokacija elektrana u Hrvatskoj&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vjetroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam '''vjetroelektrana''' podrazumijeva sustav za transformaciju (pretvorbu) gibajuće zračne mase, odnosno vjetra u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, unutar kompleksne problematike vjetrenjača vrlo značajno mjesto zauzima '''vjetar i vjetropotencijal''' kao jedan od preduvjeta funkcionalnosti takvog sustava. '''Vjetar kao energetski resurs''' karakterizira promjenjivost i nemogućnost uskladištenja što za sobom posljedično povlači potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). Budući da kinetička energija vjetra ovisi o kvadratu brzine, a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra, promjena brzine vjetra uzrokovat će dakle promjenu aerodinamičke snage, odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu električne snage koju generator injektira u mrežu. Brzina vjetra mjeri se '''anemometrom'''. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Kod provođenja proračuna, uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra (eng. base), komponentu linearne promjene brzine vjetra (eng. ramp), komponentu udarne promjene brzine vjetra(eng. gust) i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu (eng. noise). '''Budući da do visine 200m''' postoje tehnička rješenja koja kinetičku energiju gibanja zračnih masa tj. vjetra pretvaraju u električnu energiju, moguće je koristiti naziv '''tehnički vjetar'''. '''Struja tog vjetra poremećena je različitim utjecajima''' kao što su turbulencija (mehanički i termički uvjetovana lokalna nepravilna gibanja), hrapavost površine, dnevni i noćni temperaturni gradijent, topografija terena ( prepreke, uzvisine, građevine i slično) i vanjski poremećaji (silazna strujanja od oluja). Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine, dakle ometaju strujanje i općenito umanjuju vjetropotencijale.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom postavljanja vjetrenjača potrebno je izvršiti '''dodatni proračun vjetropotencijala''' (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja, jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu čak i ako je relativno mala njihova međusobna udaljenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u određenom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h, a u sinoptičkoj praksi 10 min). Mjerenja brzine vjetra se najčešće vrše na visini od 10m. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju '''Weibullovom funkcijom (razdiobom)''' koja daje vjerojatnost pojave vjetra '''f(v)''' tijekom nekog vremenskog perioda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Weibull.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 35.''' Weibull-ova razdioba&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u graničnom sloju do promjene profila brzine; brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu, do iznosa beskonačne struje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Parvis.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 36.''' Parametri po visini, u logaritamskoj razdiobi&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste vjetrenjača i njihova primjena===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Vjetroturbina''' može imati jednu ili više elisa. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehaničku energiju. Najčešće rješenje predstavlja izvedba s tri elise (s obzirom na razinu buke i vizualni efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji '''podjela''' ovisno o:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''položaju osi turbinskog kola''': vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.&lt;br /&gt;
* '''omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra''': brzohodne i sporohodne.&lt;br /&gt;
* '''broju lopatica''': višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.&lt;br /&gt;
* '''veličini zakretnog momenta''': visokomomentne i niskomomentne.&lt;br /&gt;
* '''načinu pokretanja''': samokretne i nesamokretne.&lt;br /&gt;
* '''efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment''': nisko i visoko efikasne.&lt;br /&gt;
* '''načinu okretanja rotora prema brzini vjetra''': promjenjive i nepromjenjive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Izvedbe vjetrenjača s vodoravnim vratilom''', brzohodne s dvije do četiri lopatice predstavljaju klasične vjetrenjače, odnosno najveće i opće prihvaćene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju električne energije. One se dakle najčešće nalaze u serijskoj proizvodnji,a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. višelopatične vjetrenjače koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog '''torzijskog momenta''' koji stvaraju).U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene '''brzohodne vjetroturbine''', okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od '''500''' do '''1500''' kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dijelovi vjetroturbinskog - generatorskog sustava i njihova funkcija'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjturb.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Segmenti turbine '''okomitog vratila''' (prikazane na '''slici 37.''') su slijedeći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''(1) rotor'''&lt;br /&gt;
* '''(2) kočnice'''&lt;br /&gt;
* '''(3) upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
* '''(4) generator'''&lt;br /&gt;
* '''(5) zakretnik'''&lt;br /&gt;
* '''(6) kućište'''&lt;br /&gt;
* '''(7) stup'''&lt;br /&gt;
* '''(8) temelj'''&lt;br /&gt;
* '''(9) transformator'''&lt;br /&gt;
* '''(10) posebna oprema'''&lt;br /&gt;
* '''(11) prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(1) Rotor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su '''glavčina''' i '''lopatica'''. Ovisno o tome kako reguliramo snagu, rotor može biti izveden:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice, na način da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m. Također postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajući postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Na taj način se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne, odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještajući na optimalnu vrijednost na početku rada vjetroturbine).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičkog efekta poremećenog trokuta brzina (eng. stall). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka, odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti, kut više nije optimalan). Za ovaj slučaj izvedbe rotora lopatice nemaju mogućnost zakretanja. Međutim, kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina, u ovom slučaju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzina (što omogućuje najveću transformaciju energije vjetra u električnu energiju). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Lopatice'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa '''zakretnim vrhovima''' (kao aerodinamičkim kočnicama) ili s '''krilcima'''. Ove druge funkcioniraju na način da se krilca odvajaju od površine, smanjujući aerodinamičke značajke profila kod brzine iznad projektne. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočioni sustavi, koji u slučaju otkaza primarnog kočionog sustava (mehanička kočnica) stvaraju '''moment kočenja''' (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. spoiler) ) te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje rasterećenog kola. Dakle, zakretni vrh i pomična površina sekundarnog kočionog sustava nazivaju se kočnici, koje je moguće aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedinačnim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Rotor za ove kočnice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje, kočnici se vraćaju u početni položaj i čine radni dio lopatice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(2) Kočioni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg), odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja. Zato mora postojati kočioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor. Osim toga, bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo.&lt;br /&gt;
Disk kočnica - je najčešća izvedba kočionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. Prilikom odabira broja kočionih elemenata na disku kočnice, naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila kočenja, odnosno na postizanje opterećenosti turbine isključivo momentom kočenja. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauličko, a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže, dakle prekid strujnog kruga) ili signalom uređaja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(3) Upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što samo ime kaže, ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava.&lt;br /&gt;
Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj), već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Dakle, mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom, daje podatke o radu, električkim i mehaničkim stanjima, obrađuje podatke, komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slučaju nekakvog kvara, požara ili slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(4) Generator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko - generatorskog sustava, generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja&lt;br /&gt;
* izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava&lt;br /&gt;
* izdržljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva, te pri uključivanju i isključivanju generatora&lt;br /&gt;
* uležištenje generatora na način da jamče dugotrajnost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzimajući u obzir uvjete povećane '''vlažnosti''', '''slanosti''', zatim '''otpornost na krute čestice''', '''povišenu temperaturu''' i slične uvjete, pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako npr. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom&lt;br /&gt;
* samostalni rad&lt;br /&gt;
* spregnuti rad s drugim izvorima &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti struje''' mogu biti: '''istosmjerni''' ili '''izmjenični'''. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''načinu okretanja''' postoje generatori: s '''promjenjivom''' ili s '''nepromjenjivom brzinom okretanja''' uz zadržavanje iste frekvencije. Također postoji podjela prema veličini tj. snazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(5) Zakretnik'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na vrhu stupa. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom, učvršćenim na stupu, izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. To je naravno, u ovisnosti o vrsti vjetroturbine, odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. Zakretanje zapravo vrši motor. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(6) Kućište stroja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- s jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja, a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(7) Stup'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može biti izveden kao cjevasti konični, teleskopski, rešetkasti, učvršćeni i povezani. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti, a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Stupvj5.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' a) '''teleskopski''' b) '''cjevasti konični''' c) '''učvršćeni''' d) '''povezani''' e) '''rešetkasti'''&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(11) Prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva je '''multiplikator''' i može biti različitih izvedbi. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom, a podmazivanje sintetičkim uljem. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na električni generator, naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i prijenosni omjer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ukratko''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* vjetroturbina i generator su spojeni pomoću mehaničke spojke za koju se najčešće podrazumijeva da u sebi ima mjenjačku kutiju s prijenosnikom. Prijenosnik, kao što je već rečeno, ima funkciju prilagođavanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.&lt;br /&gt;
* ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogućnosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima, mehanički prijenosnik nije potreban (što je slučaj kod vjetroturbina novijeg dizajna).&lt;br /&gt;
* iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomoću sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. pitch regulated), koji također može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakreće oko svoje duže osi i omogućuje smanjenje mehaničke snage, ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja, naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinamičkom efektu - tako je, u slučaju previsokih brzina vjetra, vjetroturbina zaštićena od povišenja snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mreža===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti priključenja''' na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: &lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Vjetroelektrane izravno priključene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Vjetroturbina s asinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom (eng. soft. starter).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Vjetroturbina sa sinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomično promjenjivom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa.&lt;br /&gt;
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, koje karakterizira jednostavnost i jeftinoća, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogućnost: veće proizvodnje električne energije, manjih mehaničkih naprezanja mehaničkih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. '''Vjetroelektrane s vjetroturbinama čiji je raspon nazivnih snaga između 50 kW i 1500 kW, najčešće su izvedene s asinkronim generatorom izravno priključenim na mrežu, dok je priključak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana, koje su uglavnom u samostojećim sustavima. Regulacijski sustav zakretanja elisa obično se ne izvodi kod najvećih jedinica. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije učinkovitosti vjetroturbine, odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra'''.&lt;br /&gt;
Odgovarajućom kombinacijom generatora i pretvarača (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) moguće je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje. Postoji više takvih kombinacija, a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove, pogonske i upravljačke karakteristike, regulaciju faktora snage, složenost, harmoničke članove, dinamička svojstva itd.&lt;br /&gt;
Kako bi se smanjili troškovi, električne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog čega su najčešće potrebni transformatori. U slučaju individualnog priključenja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW, priključak je izveden na srednjenaponsku mrežu - od 10 kV do 66 kV. Za vjetroelektrane veće od 50 MW, priključak se izvodi na visokonaponsku mrežu.&lt;br /&gt;
U nekim zemljama priključenje vjetroelektrana na mrežu ovisi o omjeru snage kratkog spoja u točki priključenja i nazivne snage vjetroelektrane. Međutim, to vrijedi samo za slučajeve kada vjetroelektrana nije smještena u području s niskom prijenosnom moći, jer u suprotnom je teško ostvariti taj zahtjev.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost EES-a'''&lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja, može se definirati kao stabilnost ees-a.&lt;br /&gt;
Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona, kut utora, frekvencija, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu.&lt;br /&gt;
Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže, koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini.&lt;br /&gt;
Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po ees.&lt;br /&gt;
Kako je mreža do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Međutim, s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže, predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima, kao što su oni na udaljenim otocima.&lt;br /&gt;
Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i ees-a, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.&lt;br /&gt;
Generički model proizvodne jedinice je polazna točka analize stabilnosti. Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključno, za vjetroelektrane se može reći da ih karakterizira različito električko ponašanje na naponski različitim lokacijama mreže. Dakle, priključenje vjetroelektrane u ees može biti ograničeno električkim uvjetima u mreži, usprkos visokoj tehnološkoj kvaliteti izvedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema studijama Doc.dr.sc. Ranka Goića (jedan od većih eksperata za vjetroenergetiku u Hrvatskoj) rad vjetroelektrane na EES utječe: na lokalnoj razini (mreža), na sistemskoj razini (mreža) i na sistemskoj razini (planiranje i vođenje ees-a). Lokalni utjecaj odnosi se na zaštitu mreže, povećanje statičkih varijacija napona (što je specifično za slabije distribucijske mreže), strujno opterećenje okolne mreže te dinamičke promjene napona, flikere, harmonike. Utjecaj na mrežu na sistemskoj razini podrazumijeva dinamičku i naponsku stabilnost te održavanje frekvencije, a sistemski utjecaj i smislu planiranja i vođenja ees-a odnosi se na: regulaciju radne snage (frekvencije), nemogućnost garancije snage, na ograničenje mogućnosti planiranja proizvodnje na razini nekoliko dana, na nemogućnost dugoročnog planiranja proizvodnje, na odstupanje od ugovorenog plana razmjene sa susjednim ees-om, te na pokrivanje odstupanja planirane i realizirane potrošnje, odnosno proizvodnje npr. na satnoj razini - balansna energija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroelektrane u novije vrijeme===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana čine Njemačka, Danska i Španjolska, čime zauzimaju na tom području zasluženo dominantno mjesto.&lt;br /&gt;
Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. do 2003. prosječna stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu, a 32% u EU dok je krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW, a u EU (koja pokriva oko 2% ukupnih potreba za električnom energijom) 34 GW. (Samo radi usporedbe, u Hrvatskoj je instalirana snaga vjetroelektrana iznosila ukupno 3,5 GW ).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Predviđanja''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prema GWEC-u do 2020. godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kreće cca. EUR i broj zaposlenih cca. 100 000, za 2020. godinu se predviđa 3000 TWh godišnje proizvodnje, odnosno 12% ukupne proizvodnje električne energije u svijetu u vrijednosti od EUR, te uz dvostruko manju cijenu opreme, odnosno izgradnje predviđa se (prema GWEC-u) ukupno 2 300 000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog aspekta i Kyoto protocola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogućnosti daljnjeg razvoja. Osim toga, u prilog razvoju vjetroenergetike također ide činjenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko, zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife, obveze otkupa, niže kamatne stope, porezne olakšice i slično. Nadalje, cijene klasičnih izvora električne energije odnosno nafte, plina i ugljena rastu. Uz svaki od njih veže se određeni nedostatak koji ide u prilog već spomenutom razvoju vjetroelektrana. Tako npr. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode, dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. Slično je s nuklearnom energijom koja također nailazi na protivljenje javnosti zbog, između ostalog, nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. U razvijenim zemljama ekonomski hidropotencijal je uglavnom iskorišten, ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana, a novih izvora energije nema. Sve to ukazuje na najveću potencijalnu mogućnost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Razvoj i cijena vjetroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao alternativnog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem čovječanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. Osim toga, kako su snage koje su vjetrenjače razvijale bile male,a instalacije relativno skupe te je zbog čestih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran, to je posljedično i efektivnost vjetrenjača bila mala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat- efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana- ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana- uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora. Budući da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna činjenica da je potreba za energijom sve veća nastojalo se, dakle primjenom alternativnih izvora barem djelomično rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. Tako je u cilju realizacije tog nastojanja 1997. u Kyotu održana Konferencija, gdje je donesena važna odluka u pogledu stakleničkih emisija, odnosno postavljene su smjernice za limitiranje istih kao i prijedlog prelaska na alternativne izvore energije. Razvoj tehnologija u zrakoplovstvu te tehnologije materijala u SAD-u i Europi pridonijeo je krajem 70-ih godina razvoju vjetrenjača i zamjetnijem iskorištavanju energije vjetra. Međutim, ipak se može reći da tek početkom 90-ih vjetrenjače zapravo dolaze do izražaja, a prije toga njihova upotreba se može okarakterizirati kao beznačajna.&lt;br /&gt;
U drugoj polovici 90-ih neke europske države su (potaknute razvijenom ekološkom sviješću, tehnološkom razvijenošću, te činjenicom da značajnija kontrola nad izvorima fosilnih goriva ne postoji) krenule sa uvođenjem i značajnijim razvijanjem alternativnih izvora energije, među kojima posebno istaknuto mjesto zauzima proizvodnja električne energije pomoću vjetrenjača.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cijena'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog stajališta energija vjetra predstavlja potpuno zadovoljavajući izvor energije. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se, zahvaljujući unaprjeđenju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja, približava prihvatljivim vrijednostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je npr. krajem 80-ih godina cijena električne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh, dok je 2003. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh, a danas je uobičajeno 4 do 6 c/kWh. Dakle, osnovno nastojanje stručnjaka, prilikom osnivanja vjetrenjače, u budućnosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva, odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Budući da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva, zadnjih 10 godina može se uočiti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste alternativne izvore energije, a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje vjetra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najveći limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetrenjače. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh (što je, kao što je već naglašeno, primarni cilj inženjera u budućnosti) jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetrenjača izrađena. Prema nekim statistikama npr. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% veći iznos predane električne energije. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina, međutim veličina i cijena generatora uz uključenu učinkovitost regulacijskog sustava bez sumnje čine značajne investicijske troškove. Da bi opravdali uvođenje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, nužna je pažljiva financijska analiza. Ekonomsku isplativost moguće je postići i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, pod uvjetom da je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjcij.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Cijena električne energije iz vjetroelektrana po godinama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroenergetika u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivne mogućnosti izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj trenutno su manje od raspoloživog vjetropotencijala. Budući sam vjetropotencijal nije dovoljno istražen, a ekonomski iskoristivi vjetropotencijal raste, odnosno raste cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora, nije moguće dati konkretne procjene.&lt;br /&gt;
Bez većih tehničkih problema u sustav realno može ući cca. 500 MW snage vjetroelektrana. Problemi koji se pojavljuju kao prepreka napretku vjetroenergetike u Hrvatskoj su, prema studijama već spomenutog R.Goića, prvenstveno zakonodavstveno-regulatorni okvir, zatim tvz. papirologija koja uključuje koncesijska prava, imovinsko-pravne odnose, te zakonsku regulativu na svim razinama. Tu se nadalje pojavljuje problem priključka na električnu mrežu, što podrazumijeva troškove, mogućnost prihvata i transporta snage i energije, tehničku regulativu.. Kao značajan problem nameće se također i financiranje odnosno osiguranje kapitala, rizici, kamatne stope te potpora domaće industrije, projektantskih tvrtki te istraživačkih ustanova zbog neiskustva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna proizvodna cijena električne energije u Hrvatskoj i dalje je ispod proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, što je posljedica velikog udjela HE i amortiziranih TE (što ne ide baš u prilog komercijalizaciji vjetroelektrana u RH). Međutim, cijena proizvodnje najskuplje elektrane ili uvoza je iznad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, dok se za cijenu proizvodnje električne energije iz bilo koje nove klasične elektrane u Hrvatskoj očekuje da će nadmašiti ovu iz vjetroelektrana, jer već sada teško uspijeva biti manja od nje.&lt;br /&gt;
Ako se k tome još pridodaju dodatni plusevi za vjetroelektrane, vezano za obnovljive izvore i Kyoto protocol, kao i minusi koji za vjetroelektrane proizlaze iz činjenice da izazivaju sistematske troškove (u prvom redu to se odnosi na njihovu nepredvidivu proizvodnju i nemogućnost garantiranja snage), odgovor o isplativosti električne energije iz vjetroelektrana trenutno je teško dati( izvor: R. Goić).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest vjetrenjača===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijašnje izvedbe vjetrenjača koristile su drvene lopatice ili lopatice od drvene rešetke presvučene tekstilom ili lakim daščicama, koje su bile postavljene na građevinu s mlinom ili pumpom za vodu. Današnje pak vjetrenjače su karakteristične po sastavnim dijelovima kao što su vertikalna cjevasta platforma, odnosno toranj na kojemu se nalaze dvije do četiri lopatice te generator za proizvodnju električne energije.&lt;br /&gt;
Vjetrenjače su u primjeni još od 10-og stoljeća, a Europom su se rasprostranile u 18-om stoljeću. Četrdesetih godina 20-og stoljeća Njemačka, SAD i Danska postaju značajne po proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, te od tada zapravo započinje masovna proizvodnja kako komponenti tako i vjetroenergetskih sustava.&lt;br /&gt;
U 19-om stoljeću, točnije 1887. godine Charles Brush je u SAD-u napravio &amp;quot;gigantsku vjetrenjaču&amp;quot; promjera 17m s 144 lopatice od cedrovog drveta. Takva vjetrenjača punila je baterije snagom od 12 kW idućih 20 godina.&lt;br /&gt;
Suvremene vjetrenjače su, za razliku od onih početnih, karakteristične npr. po rotoru promjera 123m te mogućnošću generiranja 5 - 6 MW energije. Za postizanje optimalnih vrijednosti, današnji proračuni ukazuju na korištenje 3 visoko učinkovite aerodinamičke lopatice i to po mogućnosti na što većoj visini, kako bi se lopatice što bolje distancirale od turbulentnog okružja. Budući otprilike 500m visine predstavlja granicu laminarnog sloja zemlje, posljedično se lopatice nastoji postaviti na što je moguće višu poziciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se geotermalna energija iskoristila razvijene su mnoge tehnologije, pojednostavljeno možemo izdvojiti dva načina: izravno i neizravno. U izravno bi spadalo korištenje vruće vode koja izbija iz podzemlja za npr. toplice, za grijanje kućanstava i staklenika, za neki procese u industriji. A u neizravno, korištenje geotermalne energije za dobivanje električne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:geoter.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Pojednostavljeni princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Vruća para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskorištena voda i kondenzirana para vraćaju se natrag u izvor.&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Princip suhe pare (Dry steam)''' – koristi se iznimno vruća para, tipično iznad 235 °C (445 °F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i još uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najveća elektrana koja koristi „Dry steam“ princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi električnu energiju još od 1960 godine. Količina proizvedene električne energije iz tog postrojenja još uvijek je dovoljna za opskrbu grada veličine San Francisco-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Flash princip (Flash steam)''' – koristi se vruća voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 °C (360 °F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na površini smanjuje se tlak pa se vruća voda pretvara u paru u pokreče turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraća se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Većina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Binarni princip (Binary cycle)''' – Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vruća voda se koristi za grijanje tekućine koja ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, a ta tekućina isparava ne temperaturi vruće vode i pokreće turbine generatora. Prednost tog principa je veća efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno veća nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budući da se upotrijebljena voda vraća natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Većina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti će ovaj princip. &lt;br /&gt;
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na biomasu i otpad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako termoenergetsko postrojenje sastoji se od 4 glavna dijela:kotla,turbine,kondenzatora i pumpe.Kod elektrana na biomasu i otpad specifično je da kao gorivo u kotao ulazi biomasa i otpad.U kotlu se događa proces izgaranja koji možemo podijeliti na izgaranje u fluidiziranom sloju i izgaranje na rešetci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenja za izgaranje biomase i otpada mogu izgarati mnoga otpadna goriva.Tehnologija izgaranjem pretvara biomasu u toplinsku energiju, a iz nje se pomoću određenih strojeva pretvara u  nekoliko oblika potrebne energije kao što su:električna energija,topli zrak,topla voda i para.&lt;br /&gt;
Postoji nekoliko tehnologija za izgaranje,a neke su:razna ložišta(u kojima se ujedno najjednostavnije izgara), te posebno građeni parni kotlovi za izgaranje biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja na rešetci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje se događa u kotlu u kojemu je smještena rešetka u na kojoj se nalazi biomasa i otpad koji se sagorijeva.&lt;br /&gt;
Izgaranje na rešetki je stari proces sličan izgaranju u fluidiziranom sloju uz razliku što fluidizirani sloj ima jednoličnije i bolje izgaranje.&lt;br /&gt;
Za postrojenja male i srednje snage(tipično do 5 MW) izgaranje goriva iz krute biomase provodi se najčešće na rešetki,koja omogućava miješanje goriva i kontroliran dovod zraka.Izgaranje na rešetki je pouzdana i dokazana tehnologija ,a razne izvedbe omogućuju relativno visok stupanj kontrole i efikasnosti.Nedostatak izgaranja na rešetci očituje se kod goriva nejednolike kvalitete i s visokim udjelom vlage, kad postizanje ravnomjernog sagorijevanja predstavlja poseban problem.Ravnomjerno i potpuno sagorijevanje povećava efikasnost i smanjuje emisiju štetnih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Postrojenje u kojem se rabi tehnologija izgaranja na rešetci&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[http://www.youtube.com/watch?v=GZ8PgGKUjqA Pogledaj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenje na slici je uobičajeno postrojenje koje se koristi izgaranjem na rešetci.Postrojenje se sastoji:&lt;br /&gt;
Spremište goriva(1) gdje gorivo dolazi kamionima u obliku otpada,drvnih otpada i sl.Zatim se to gorivo kroz sustav za dostavu goriva(2) dovodi u prostor u kojem se nalazi rešetka(3).Ispod rešetke se dovodi zrak za izgaranje(8).Taj zrak se pomoću ventilatora dovodi ispod rešetke i tako pospješuje izgaranje.Ispod rešetke se također nalazi vlažni sakupljač troske(9).U njemu se nalazi voda koja služi da se troska,koja nastane kao otpad izgaranjem,hladi.Na rešetki se nalazi gorivo koje izgara u komori za izgaranje(4).Prilikom izgaranja oslobađaju se dimni plinovi.Dimni plinovi nastali izgaranjem prolaze kroz isparivač(5).Tamo se isparuje voda s druge strane cijevi.U njemu se voda isparava i odlazi u pregrijač vodene pare(6) a zatim odlazi u proces.Dimni plinovi odlaze u ekonomajzer(7).Pošto dimni plinovi dolaze vrući,a voda je hladna,u ovom dijelu dimne plinove hladimo,a vodu grijemo.Za okoliš je štetno da vrući plinovi odlaze u atmosfreu,pa na ovaj naćin i čuvamo okoliš i vršimo energetsku racionalizaciju postrojenja.Nakon toga dimni plinovi prolazi kroz ciklon(10).On odvaja krupne krute čestice iz dimnih plinova.Zatim dimni plinovi odlaze u prostor s filterima(11) gdje se izdvajaju sitne krute čestice filtriraju.To se radi zbog sprečavanja onečišćenja atmosfere.Nakon pročišćavanja ostatak izlazi kroz dimnjak(12) u okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje u fluidiziranom sloju izgaranjem pretvara biomasu u vrući granulirani sloj na pijesku.&lt;br /&gt;
Ubrizgavanje zraka u  taj sloj stvara turbulencije zraka koje pogoduju procesu izgaranja biomase.Naime,tako stvorene turbulencije dolaze u potpuni kontakt s gorivom pospješujući njegovo potpuno izgaranje.Na ovaj način se kontrolira razvijanje topline i omogućava da temperature procesa budu ispod 972 stupnja Celzijusa reducirajući emisiju dušičnog monoksida.Kotlovi u kojima se koristi fluidizirani sloj mogu koristiti goriva sa visokom koncentracijom pepela,niskokalorična goriva kao što su  ostaci poljoprivredne proizvodnje,otpadci od sječe šuma.Ova tehnologija u odnosu na izgaranje na rešetci pruža znatno veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva.Korištenjem ove tehnologija ,za goriva s visokim udjelom vlage i neujednačene kvalitete moguće je postizanje efikasnosti kotla i do 90% uz znatno smanjenje štetnih emisija.Osnovni nedostatak je visoka cijena ,pa se ovi sustavi koriste obično za postrojenja veća od 5MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Ventilatori.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Ventilatori koji se koriste u tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Postrojenje u kojem se upotrebljava fluidizirani sloj kao tehnika izgranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==PV==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV je kratica za Photovoltaic što je složenica od grčke riječi za svjetlost i veličine za napon. To označava direktnu konverziju sunčeve svjetlosti u energiju pomoću solarnih ćelija. Proces konverzije je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.&lt;br /&gt;
Tipovi PV ćelija: &lt;br /&gt;
::::::•	silicijeve Si monokristalne, polikristalne i amorfne&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	galij arsenidne GaAS &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	bakar-indium-diselenidne CuInSe 2&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
::::::•	kadmij-telurijeve CdTe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najraširenije su silicijeve pa su građa i funkcioniranje opisani na njima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV001.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 46.''' Najviša teoretska iskoristivost pojedinog tipa PV-a&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:PV002.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 47.''' Dostignuti stupanj razvoja PV ćelija u laboratorijskim uvjetima&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Od ćelije do modula'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojedine ćelije se slažu i povezuju u veće cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za različite aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipične veličine snage takvih modula su između 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima, koji su: 1000 W/m² Sunčevog zračenja i temperatura ćelije od 25°C.&lt;br /&gt;
Standardna garancija proizvođača na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primjena=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje primjene solarnih panela je ograničeno s relativno malom snagom po metru kvadratnom panela. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati panel s naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći odnosno P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt; za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt;. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “Stand-Alone” sistem često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične aplikacije su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava&lt;br /&gt;
*aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije&lt;br /&gt;
*katodna zaštita cjevovoda&lt;br /&gt;
*navodnjavanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage. Sistem od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m²  modula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV003.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Prikaz '''BIPV''' (Building Integrated Photovoltaics)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Prikaz '''Stand-Alone''' sistema sa jednom od mogućih aplikacija u napajanju komunikacijskih i senzorskih uređaja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Građa Si - PV ćelije=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčeva energija izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim ćelijama. Kada fotonaponska ćelija apsorbira sunčevo zračenje, fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponska ćelija postaje izvor električne energije.&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija je PN-spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj ćeliji na površini pločice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. fosfor, tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N-tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina ćelije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti i tako povećava djelotvornost ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Funkcioniranje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ćelija (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron-šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N-strani, šupljina P-strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN-spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije.&lt;br /&gt;
Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja.&lt;br /&gt;
Kada je fotonaponska ćelija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ćeliji će zbog fotonapona nastajati fotostruja I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;, te će vanjskim trošilom teći struja I, jednaka razlici struje diode I&amp;lt;sub&amp;gt;d&amp;lt;/sub&amp;gt; i fotostruje I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Građa fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV005.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Funkcioniranje fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Spektralna karakteristika PV''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV iz različitih materijala imaju maksimalne spektralne osjetljivosti za raličite valne duljine. Silicijska PV ima maksimum spektralne osjetljivosti za valnu duljinu od 0,8 mm ili jednostavnije, najbolje apsorbira svjetlost te valne duljine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povezivanje ćelija u veće cjeline''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:&lt;br /&gt;
#Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja jakosti struje s povećanjem površine, izvodi se tako da se svi (+) polovi spoje na isti vodič, analogija i za (-) vodiče.&lt;br /&gt;
#Paralelno – paralelnim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točne podatke radne karakteristike mogu dati jedino proizvođači ali su ovog reda veličine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda U = 0,55-0,60 V, struja kratkog spoja I = 20-25 mA/cm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, serijski unutarnji otpor Ra = 0,0025 W m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV006.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' U-I krivulja Si solarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karakteristika solarne ćelije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iskoristivi napon ovisi o poluvodičkim materijalima i kod Si ćelija je oko 0.5 V.&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda je malo ovisan o Sunčevom zračenju dok jakost struje raste s porastom osvjetljenja.&lt;br /&gt;
Izlazna snaga ćelije je također temperaturno zavisna. Viša temperatura ćelije uzrokuje &lt;br /&gt;
manju efikasnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Karakteristike pojedinih ćelija=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV ćelije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne, polikristalne i amorfne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Monokristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Za proizvodnju monokristalnih Si ćelija potreban je apsolutno čisti poluvodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Polikristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tijekom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog tog razloga solarna ćelija ima manju iskoristivost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Amorfne Si ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Galij arsenidne GaAs ćelije'''.&lt;br /&gt;
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama.&lt;br /&gt;
Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si ćelijama te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Projekti koncentriranog zračenja su još u fazi istraživanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kadmij telurijeve CdTe ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; u labaratorijskim uvjetima. Kadmij teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV007.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 53.''' Kadmij telurijeve CdTe ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Metode povećanja iskoristivosti fotonaponskih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Sve slike i informacije iz ovog poglavlja su vezane uz istraživačke i pilot projekte koji još nisu u komercijalnim terestijalnim aplikacijama !!!) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isključuju:&lt;br /&gt;
*povećanje snage insolacije koncentriranjem sunčevih zraka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV008.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 54.''' Koncentriranje sunčevih zraka&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*iskoristivost što većeg dijela spektra prispjelog svjetla&lt;br /&gt;
Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem različitih tipova ćelija jednih na druge pri čemu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita. Također je razvijena PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV009.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 55.''' Iskorištavanje što većeg dijela ulaznog Sunčevog snopa, ulazna zraka dolazi u crno tijelo koje na raznim dijelovima preuzima zrake različitih valnih duljina, PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Problem zasjenjenja PV-a===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem koji treba riješiti pri pojačanoj insolaciji, (pojačanje od 10-100x definira kao malo do srednje a, pojačanje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zračenje) je zasjenjenje. Zasjenjenje uzrokuje da solarne ćelije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. (Na primjer kad padne list s drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička rješenja kojima se rješava taj problem su:&lt;br /&gt;
#Postavljanje prozirnog materijala ispred ćelija radi disperzije sunčevih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu.&lt;br /&gt;
#Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu točku nego što ravnomjernije po površini solarnih ćelija. Primjer toga su usavršeni usmjerivači koji zadržavaju formu elipsoida, no diskretizirani s ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zračenja po ćelijama. &lt;br /&gt;
#Ugradnja bypass dioda radi sprječavanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV010.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 56.''' Spoj solarnih ćelija s visoko koncentriranim zračenjem gdje su ugrađene bypass diode&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.&lt;br /&gt;
Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su:&lt;br /&gt;
*utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce (na to treba obratiti pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga)&lt;br /&gt;
*vizualni (estetski) utjecaj&lt;br /&gt;
*utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija , arsena i selena na ljudsko zdravlje)&lt;br /&gt;
*zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja (IEA u svom izvješću navodi da odlaganje može biti napose problem u zemljama gdje skladištenje otpada nije dobro regulirano ili prilikom upotrebe u udaljenim nenadziranim područjima). Studije IEA-e pokazuju da PV ćelije promatrane kroz ukupni životni ciklus utječu na smanjenje ispuštanja CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Za radnog vijeka proizvedu više energije nego što je potrebno za njihovu izradu čime se štedi na upotrebi fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarne termalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.&lt;br /&gt;
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-1.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 57.''' Koncentrirajuća solarna termalna elektrana&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. &lt;br /&gt;
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parabolični  kolektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-2.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 58.''' Parablolični kolektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tornjevi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove elektrane imaju veliki broj zrcala  postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Ovakvi sustavi postižu vrlo visoka temperature, što ih čini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladištenju energije. Također im je prednost što ne zahtijevaju ravna područja (moguća je izgradnja na brdima), ali zato zrcala zahtijevaju upotrebu sustava rotacije oko dvije osi, što im podiže cijenu.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-3.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 59.''' 11MW PS10 solarni toranj pokraj Seville u Španjolskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tanjuri'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, no dakako puno su veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature, a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-4.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 60.''' Solarni tanjuri&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Fresnel reflektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koriste nizove dugih malo zakrivljenih ili potpuno ravnih zrcala, a izgledom podsjećaju na parabolične kolektore. Sustav je napravljen tako da više nizova ogledala cilja u isti kolektor što dovodi do financijskih ušteda, a i sama zrcala se okreću oko samo jedne osi. Ciljanjem zrcala u različite kolektore u različita doba dana moguće je postaviti gust raspored zrcala, čime se dobiva više energije usprkos efikasnosti manjoj od 20%. Cijeli projekt je zasada još na bazi prototipa koji su izgrađeni u Belgiji (SolarMundo) i Australiji (CLFR).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-5.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 61.''' Fresnel reflektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne uzgonske elektrane''' (nisu koncentrirajuće)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-6.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 62.''' Prikaz solarne uzgonske elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Skladištenje toplinske energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što je spomenuto, efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena sol, čiji je sastavni element natrij - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285°C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. Elektrana u Cloncurryu Australiji će koristiti pročišćeni grafit, kada bude izgrađena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u pogonu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#SEGS –9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Nevada Solar One – USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije  35 MW električnog ekvivalenta količine pare na ulazu, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#PS10 solar power tower – Španjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-7.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 63.''' Parabolični kolektori su ekonomski isplativiji od solarnih tanjura&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u konstrukciji'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Andsol 1 – Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Andsol 2 - Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Solar Tres elektrana – Španjolska, 15 MW sa skladištenjem topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Najavljene solarne elektrane'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Mojave Solar Park – USA, Kalifornija, 553 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Pisgah – USA, Kalifornija, 500 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Ivanpah Solar – USA, Kalifornija, 400 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Bez imena – USA, Florida, 300 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Imperial Valley – USA, Kalifornija, 300 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Carrizo Energy Solar Farm – USA, Kalifornija, 177 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Uppington . Južna Afrika, 100 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Yazd Plant – Iran, 67 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Barswtow – USA, Kalifornija, 59 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Victorville 2 Hybrid Power Project – 50 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Kuraymat Plant – Egipat, 40 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Beni Mathar Plant – Maroko, 30 MW količine pare na ulazu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Hassi R´mel – Alžir, 25 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Cloncurry solar power station – Australija, 10 MW sa skladištenjem topline, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na valove, plimu i oseku==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na valove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. &lt;br /&gt;
Energija vala naglo opada s dubinom vala (Sl. 56.), pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku.  &lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor, ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:123_valovi.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 64.''' Prikaz rada elektrane na valove&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW što je ogroman neiskorišten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim obalama na području od 40 stupnjeva - 60 stupnjeva zemljopisne širine na sjevernoj i južnoj hemisferi. Energija valova na tom području varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najvišim od 100 kW/m u Atlantiku .&lt;br /&gt;
Visina valova je najviša za vrijeme zime što se poklapa sa vremenom najviše potrošnje električne energije.&lt;br /&gt;
Kinetička energija valova može se početi efikasno transformirati u elektrienu energiju kada je visina vala veća od 1 m. Pri određivanju prikladnosti valova eksplataciji ne može se uzeti samo parametar snage po dužnom metru. Amplituda , frekvencija i oblik valova su jednako važni parametri koji se treba tražiti unutar energetski prihvatljive zone valova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:World.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 65.''' Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su došle visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim potencijalom valova, visokim tehnološkim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i ekološkom sviješću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_val.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 66.''' Prikaz razdiobe snage morskih valova po dubini (h) ispod morske površine&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_postanak_vala.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 67.''' Načelni prikaz nastanka vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u osnovi poznata tri načina korištenja energije valova, ako su kategorizirana po metodi kojom prihvaćaju valove. To su preko ''plutača'', ''pomičnog klipa'' i ''njihalica'' ili ''lopatica''. U fazi istraživanja i ispitivanja su još ''crijevna'' i ''McCabova pumpa'', ''čuškaš'', te ''morska zmija''. Još mogu biti karakterizirana i po lokaciji odnosno kao ''elektrane na valove na otvorenom moru'' i na ''morskoj obali''. Niti jedan od navedenih načina za korištenje energije valova ne može danas konkurirati klasičnim izvorima električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na morskoj obali====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su slijedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi&lt;br /&gt;
*lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi&lt;br /&gt;
*lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova&lt;br /&gt;
*mogu služiti kao lukobran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW uspješno uključena u elektrosustav Škotske. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi&lt;br /&gt;
*slabi (eta) turbine zbog stohastične prirode valova a samim time i protoka, niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine &lt;br /&gt;
50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilina jer oni imaju potrebno određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb.JPG|center]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb_2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 68.''' Wellsova turbina&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 69.''' Wellsova turbina 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Proto.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 70.''' Idejni nacrt lijevo i prototip desno Mighty-Whale OWC &lt;br /&gt;
uređaja ispitanog u Japanu. Razlikuje se od ostalih OWC po tome što valovi horizontalno ulaze u usisnu komoru (OWC (Oscilating Water Column ) - Oscilirajući vodeni stupac)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 71.''' Slike su vezane za pilot projek ART-OSPREY (fotografija A. Lewisa) 1995. prilikom polaganja uređaja došlo je o njegovog uništenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 72.''' Slika prikazuju OWC izgrađenu u Japanu ukomponiranu u lukobran, turbina je jednosmjerna sa sustavom ventila&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ljuljajući uređaj'''&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj funkcionira tako što se kinetička energija vala pretvara u rad gibanja zaustavne ploče i hidrauličke pumpe koja pogoni generator. Postoji eksperimentalni model u Japanu. Tehnički podaci o konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro_4.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;Slika 73. Ljuljajući uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na otvorenom moru====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom mora : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*bolja iskorištenost valnog potencijala - veća raspoloživa površina za polja elektrana sa tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu geografsku lokaciju &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja offshore objekata &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički nepredvidive okoline. Zahvaljujući velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas da tehnički izvesti u usporedbi sa 70-im godinama &lt;br /&gt;
kada su projekti bili ekonomski zanimljivi .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plutače'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ovakvih uređaja se kreću do 50-ak kW snage, no prednost im je u mogućnosti polaganja velikog broja na određenoj površini čime se nadoknađuje mala pojedinačna snaga. Ovakvi uređaji su posebno interesantni za aktivne oceanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare, komunikacijske repetitore etc.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Arhimedova valna ljuljačka (Archimedes Wave Swing AWS)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od cilindrične zrakom napunjene komore koja se može pomicati vertikalno u odnosu na usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m širokom gornjem plutajućem cilindru omogućuje plutanje. Kada val prijeđe preko plutače njezina dubina se mijenja u skladu sa promjenom tlaka uzrokujući njezino pomicanje gore dolje. Relativno gibanje između usidrenog i plutajućeg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjači izgrađeni uređaj ove namjene 2 MW pilot projekt bio je planiran, biti pušten u ljeto 2004 u Portugalskom akvatoriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_arh.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitledarh2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 74.''' Lijeva slika prikazuje shematski prikaz AWS , desna slika prikazuje prototip koji se isprobava u Portugalu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Morska zmija (Pelamis)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija radi na principu spojenih plutača koje pretvaraju vertikalno gibanje valova u horizontalno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sustav je u potpunosti odvojen od mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod komprimira zrak u sivi spremnik koji zatim pokreće zračnu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u Škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 m duljine , 3.5 m promjera 750 T mase i maksimalne snage od 750 kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake3.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 75.''' Prikazi &amp;quot;zmije&amp;quot;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''McCabova pumpa na valove'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980 i originalno je dizajnirana za desalinizaciju morske vode koristeći reverznu osmozu. To su uređaji koji izvlače energiju iz valova pomoću rotacije pontona oko nosača preko linearnih hidrauličkih pumpi. Konstrukcije mogu biti sa zatvorenim krugom koristeći ulje ili sa otvorenim krugom koristeći morsku vodu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_b2b3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 76.''' Shema konstrukcije McCabove pumpe&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Crijevna pumpa'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od elastičnog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rasteže. Crijevo je povezano za plovak koji oscilira sa površinskim valovima. Rezultirajuče tlačenje vode u crijevu tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi može biti povezan na centralnu turbinu za veće sisteme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image048.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image050.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 77.''' Prikazuje neka tehnička rješenja, desno gore konstrukcija obustavljenog Danskog projekta plutača&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image054.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 78.''' slike iznad prikazuju plutače kompanije Ocean Power Tecnologies snage 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Čuškaš (Flapper)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polaže se na otvorenom moru pomoću pontona ili bova. Uređaj se sastoji od niza plutajućih pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne pumpe koje tjeraju radni medij kroz zajedničko crijevo na turbinu. Zbog okomitog položaja na valove uređaj je pogodan za nemirno more i oluje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image056.jpg]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image058.gif]]&lt;br /&gt;
[[Image:Kj5.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 79.''' Konstrukcije kojima je teoretski moguće iskoristiti energiju valova&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na plimu i oseku===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima. Razlika u visini plime i oseke varira između (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled9999.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 80.''' Prikaz rada plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Podjela plimnih elektrana====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencionalne - Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode '''&lt;br /&gt;
(turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija koja se koristi za konverziju je jako slična tehnologiji koja se koristi u konvencionalnim hidroelektranama. Brana spriječava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike između razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga dopušta se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen. Osim plimnog potencijala nužna je brana koja osigurava razliku hidrostatskog potencijala između stvorenog bazena i mora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je izrada brana skupa, idealna mjesta su što zatvorenije uvale, fjordovi ili ušća rijeka, čime se štedi na duljini pregrada. Na pogodnim mjestima u brani se ugrađuju turbine koje se puštaju u pogon kada se postigne adekvatna razlika hidrostatskog potencijala. Električna energija se može proizvoditi kada voda teče u i iz bazena. Peridičnost je uvjetovana Zemljanom rotacijom ostvarujući dvije plime i oseke dnevno. Proizvodnja električne struje je karakteristična po maksimalnoj proizvodnji svakih 12h sa stajanjem u polovici tog perioda kada je visina vode sa obje strane brane jednaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se promatra aplituda plime na nekom mjestu, lako će se moći zaključiti da ona nije uvjek jednaka. Ona se mjenja (na istočnj obali antlatika u zaljevu La Rance) u dosta širokom rasponu, ovisi o međusobnom razmaku Sunca, Mjeseca i Zemlje, što uvjetje oscilacije po kojimase obično razlikuje:  vrlo visoka plima (krivulja a na slici 49.) koja se pojavljuje za vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija, visoka plima (krivulja b na slici 49.) koja se pojavljuje dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon mladog punog mjeseca , te niska plima (krivulja c na slici 49.) koja se također pojavljuje u dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon prve i druge mjesečeve četvrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002e.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 81.''' Dijagramski prikaz plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća i najstarija elektrana ovog tipa je '''La Rance''' u Francuskoj na ušću istoimene rijeke, snage 240 MW, u upotrebi je od 1966 god. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obilježja elektrane  La Rance:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Alternator: sinhroni stroj&lt;br /&gt;
*Uzbuda: statička&lt;br /&gt;
*Nominalni br. okretaja: 93,75 o/min&lt;br /&gt;
*Maksimalno prekoračenje brzine: 260 o/min &lt;br /&gt;
*Izlazni napon: 3,5 kV &lt;br /&gt;
*Hlađenje: s komprimiranim zrakom tlaka 2 bara&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_0.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 82.''' Elektrana La Rance&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eksperimentalno postrojenje '''Annapolis Royal''' u Novoj Škotskoj snage snage 20 MW. Eksperimentalno postrojenje Murmansk u Rusiji snage 0.4 MW te kanadsko u Annapolisu na malom ulazu u Fundy-ev zaljev snage 17.4 MW. Također je niz malih postrojenja postavljeno u Kini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ea.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002eb.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 83.''' Postrojenje plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednost konvencionalnih elektrana je jeftina, čista i obnovljiva energija. &lt;br /&gt;
Glavni nedostaci u povećanju upotrebe elektrana ovog tipa su veliki troškovi izgradnje, malo pogodnih lokacija za izgradnju, velik utjecaj na okoliš ( uzrokuje migracije riba itd, ).&lt;br /&gt;
Veliki kapitalni troškovi ovakvih elektrana sa dugim periodom izgradnje do 10 godina čine cijenu struje vrlo osjetljivu na diskontnu stopu. Osim što je dobro razvijena energija plime i oseke je trenutačno komercijalno neatraktivna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada po pojedinim etapama izgleda ovako: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj etapi pogona zatvara se zapornica i voda u bazenu ostaje na određenoj koti, a razina mora otpada. Kada razina mora postane toliko niska  da postoji sovoljna razlika kota (odnosno dovoljan pad) pa se tako potencijalna energija vode nagomilane u bazenu pretvara u mehaničku, a ova u električnuenergiju, sve dok razlika pada omogućava rad turbine. Turbina se zaustavlja kada se postigne minimalni pad, ali se bazen nakon toga dalje prazni (etapa 3) kroz zapornicu, da bi se u njemu postigla što niža razina, kako bi se ostvario što veći pad za etapu pogona u obrnutom smjeru. Kada se izjednače-razine u bazenu i moru počinje crpljenje vode iz bazena u more (etapa 4) da bi se što niže snizila razina vode u bazenu. Kada se postigne kota koja odgovara nižoj koti mora, obustavlja se rad crpki, pa bazen ostaje na konstantnoj razini (etapa 5) sve dok se ne postigne takav pad kod kojeg će turbina moći raditi u obrnutm smjeru. Nakon toga stavlja se turbina u pogon koristići vodu iz mora prema bazenu (etapa 6) sve dok se postigne minimalan pad kod kojeg turbina može raditi. Zatim se turbina obustavlja, otvara se zapornica da bi se dalje punio akumulacijski bazen (etapa 7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ec.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 84.''' Način korištenja potencijalne energije plime i oseke za elektranu s ugrađenim turbinama za rad u oba smjera i mogućnošću crpljenja vodom.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nekonvencionalne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rad ovih elektrana u principu je isti kao kod vjetroelektrana, jedino što kao fluid umjesto zraka služi voda. Morske struje mogu prenositi jednake količine energije kao i vjetrovi. Turbine ovakvih elektrana grade se na dubinama od 20-30 metara, obično na mjestima  gdje su jake morske struje. Ove elektrane generiraju 3-4 puta više snage nego konvencionalne. Ekološki su prihvatljive. Trenutno ne postoji ni jedna izgrađena elektrana ovog tipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:800px-SeaGen_marine_current_turbine_HandW-1-.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 85.''' Prototip turbine nekonvencionalne plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom načelu kao vjetroelektrane , ali koristeći energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima. Njihova prednost je u pouzdanoj periodičnosti morskih struja čiju energiju koriste. Dva su projekta financirana od European Commission's energy programme. Kvasalund i Devon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kvasalundski kanal'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina struje u kanalu iznosi 2,5 m/s ( najviša brzina periodičke prirode). Treba biti ugrađena je prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri čemu se ugrađuje na dubinu od 50 m sa centrom rotacije 20 m od morskog dna. Ukupna masa uređaja je 200 T. Zbog spore rotacije lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba, velika dubina omogućava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ebe.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 86.''' Kvasalundski kanal&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Devon'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj ove pilot elektrane na struje plime i oseke vrijednosti L3m je 1.5 km od obale Lynmoutha. &lt;br /&gt;
Projektirana je za proizvodnju 300 kW električne energije pomoću rotora duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti. Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba. Uređaj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Podaci za prosječnu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image011.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:123.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 87.'''  Slika prikazuje shemu i izvedbu turbine na struju plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Zaključak====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit baš ovaj oblik dobivene energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile 106 Europskih lokacija sa jakim morskim strujama i procijenile da mogu osigurati 48TWh struje /godišnje (equivalentno 12500MW instalirane snage ) u električnu mrežu Europe. Tehnički RD&amp;amp;D programi trebaju biti razvijeni da bi se cijena eksploatacije mogla pouzdano odrediti. &lt;br /&gt;
(Najveći broj RD&amp;amp;D programa na polju iskorištavanja energije valova, plime i oseka te morskih struja trenutačno provodi V. Britanija stvaranjem subvencioniranog okruženja za njihov razvoj iz razloga potrebe osiguranja 10% obnovljive energije svakog proizvođača električne energije u zemlji.) Ciljana godina za anticipaciju energije mora u sustavima energetske opskrbe je procijenjena ili i predviđena od EU između 2010 i 2020 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Alternativne tehnologije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=KGH=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Grijanje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hlađenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature.&lt;br /&gt;
Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr., rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci, strojevi za hlađenje, usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi. &lt;br /&gt;
Čovjek je već u dalekoj prošlosti shvatio korisnost hlađenja, tako je još pračovjek skupaljao snijeg i led i čuvao ga u svojim pećinama. U starom Egiptu, gdje niti zimi nema leda, koristila se tehnika hlađenja vode u poroznim glinenim ćupovima koje su robovi hladili lepezama. U Indiji se za vedrih ljetnih noći ostavljala na slobodnom prostoru u plitkim glinenim posudama i tako se hladila. &lt;br /&gt;
1913. godine Escher Wyss po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom uređaju. Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 88.''' Moderni hladnjak za kućanstvo&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstantan rashladni učinak kod tehničkog hlađenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne dođe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadržava svoja svojstva kroz čitav uporabni vijek rashladnog uređaja i nije potrebna njena zamjena. Sve što je potrebno za održavanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogućnost odvođenja topline iz sustava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kružni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utrošak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najčešće kao mehanički rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi temperatura s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treću vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kompresijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki kompresijski sustav se sastoji od četri osnovna elementa, a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
Kompresira radnu tvar od tlaka isparavanja do tlaka kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Time se povećava temperatura i tlak radne tvari. Kada temperatura naraste na potreban iznos omogućena je izmjena topline s okolinom. Kompresori se dijele na hermetičke, poluhermetičke i otvorene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vruće pare radne tvari iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlađuju prije napuštanja kondenzatora. Prema načinu hlađenja kondenzatori se djele na vodom hlađene, zrakom hlađene, i kombinirano, vodom i zrakom hlađene kondenzatore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prigušni ventil'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dozira i prigušuje radnu tvar s tlaka kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna tvar prolazi kroz prigušni ventil iz područja visokog tlaka u područje nižeg tlaka. Zbog toga radna tvar ekspandira i istodobno isparava. Najčešće je to termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlačnoj strani (VPNT).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Isparivač'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok radna tvar isparava, ona apsorbira toplinu i hladi tvari i/ili prostor kojeg želimo rashladiti. U isparivaču se radna  tvar nalazi u međusobno gusto postavljenim cjevčicama, da bi se dobila što veća površina za izmjenu topline. Prema načinu rada isparivači se djele na potopljene i suhe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 89.''' Shema kompresijskog rashladnog sustava&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*A – unutrašnjost rashladnog uređaja,&lt;br /&gt;
*B – kompresor,&lt;br /&gt;
*C – prigušni ventil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Apsorbcijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apsorpcijski rashladni proces se od kompresijskog samo po tome što je mehanički kompresor zamjenjen termičkim kompresorom (ili “toplinskim kompresorom”). To znači da kao kompenzacijska energije više ne služi mehanički rad (kojeg je dovodimo kompresijskom sustavu u vidu električne energije), već toplinska energije dovedena u sustav pri temperaturi višoj od temperature okoline. Prednost je u tome što je kompenzacijska energija obično neka jeftina otpadna toplina.&lt;br /&gt;
Da bi termički kompresor radio potrebno je da radna tvar bude smjesa dvije tvari. Jedna tvar je rashladna radna tvar koja kondenzira u kondenzatoru i isparava u isparivaču, a a druga tvar mora imati sposobnost da prvu tvar apsorbira (otopi) da bi kao smjesa kružila u krugu termokompresora. Većina industrijskih apsorpcijskih uređaja i malih kućanskih aparata rade sa smjesom amonijaka i vode (NH&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;/H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Radne tvari===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radna tvar koja cirkulira unutar uređaja ima funkciju prijenosnika energije, preuzimajući toplinsku energiju u jednom dijelu rashladnog uređaja i prenoseći je na drugi dio na kojem se toplina predaje okolišu. Svojstva radnih tvari moraju biti takva da se toplina s niže na višu temperaturu može prenositi pod uvjetima koji vladaju unutar rashladnog uređaja. Radne tvari moraju zadovoljavati posebne termodinamičke, sigurnosne i fizikalno-kemijske zahtjeve. Zbog relativno velikog spektra tvari koje se mogu koristiti kao radne tvari u rashladnim sustavima, uvedeno je univerzalno internacionalno označivanje. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R (eng.: refrigerant), a iza njega slijede dvije ili tri brojke (npr. metan, CH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;, ima oznaku R 50). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištene radne tvari u hladnjacima za kućanstva, halogeni derivati metana i etana, R 11, R 12 i R 22, inače izvaredno kemijski stabilne, prestavljaju veliku opasnost za okoliš u slučaju da radna tvar iscuri iz sustava. Za navedene spojeve se pouzdano zna da uništavaju ozonski omotač. Montrealskim protokolom je zabranjena proizvodnja rashladnih uređaja sa ovim radnim tvarima, i do danas bi zabrana trebala u potpunosti biti provedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Energetska bilanca===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za svaki kružni proces vrijede zakoni očuvanja energije. Tako energija koja ulazi u sustav mora biti jednaka energiji koja iz tog sustava i izlazi. Tako za rashladni uređaj vrijedi ista formula kao i za toplinsku pumpu pri kompresijskom procesu sa hladnom parom. Pojednostavljeno to izgleda:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + P = Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; + Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – rashladni kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P – dovedena energija u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski gubici u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kompresoru se javljaju toplinski gubici te upravo zbog toga ukupna dovedena energija P ne prelazi u toplinu koja se odvodi iz kondenzatora, nego se smanjuje za faktor α.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva parametra utječu na iznos faktora α: konstrukcija samog kompresora te toplinska izolacija dijelova postrojenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod grubog proračuna možemo koristiti vrijednosti α:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0 – idealan proces, bez gubitaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na mehaničku snagu vratila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (hermetičkih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,8 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (otvorenih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sam proračun rashladnog uređaja nije dovoljan samo ovaj zakon  održanja energije. Za proračun bitan je i zakon o održanju mase odnosno masenih protoka na hladnoj i toploj strani s ostvarenim temperaturnim razlikama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; *c&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (h&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – h&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * t&amp;lt;sub&amp;gt;lc&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * c&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;wi&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;wu&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * T&amp;lt;sub&amp;gt;lw&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Indeksi C i W označuju hladnu i toplu stranu procesa. Indeksi I i U označavaju izlaz i ulaz za određeni medij. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kratko pojašnjenje oznaka i veličina navedenih u prethodno navedenim jednadžbama:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*k – koeficijent prijelaza topline u W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;K&lt;br /&gt;
*c – specifični toplinski kapacitet u kJ/kgK&lt;br /&gt;
*A – površina izmjenjivača u m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;l&amp;lt;/sub&amp;gt; – logaritamska temperatura u K&lt;br /&gt;
*h – entalpija u kJ/kg&lt;br /&gt;
*m – maseni protok u kg/s&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura smrzavanja u °C&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura isparavanja u °C&lt;br /&gt;
*V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt; – protok kompresora u m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/h&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj radnih temperatura t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; i t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; znatno utječe na rashladni kapacitet i potrošnju energije. Isto tako važan faktor je i veličina kompresora i njegov protok. &lt;br /&gt;
Za svako postrojenje postoji jedinstvena točak u kojoj navedene zavisnosti i jednadžbe postižu jednakost. To je točka ravnoteže ili pogonska točka. Postizanjem te točke najbolje optimirano određeno rashladno postrojenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 90.''' Prikaz rashladnog kruga&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori ekonomičnosti (hlađenja i grijanja)===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ekonomičnost svakog rashladnog uređaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno ovakav slučaj nije mogući u nekom realnom postrojenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti za klasičan desnokretni proces:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz navedene jednadžbe vidimo da η ne može biti veća od 1. Teoretski ne možemo dobivati više rada nego što ulažemo energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima. Izrazi koje ćemo koristiti u nastavku, prije svega za faktor ekonomičnosti, ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom kružnom procesu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto tako moramo uvesti jednu novu veličinu koja će opisivati „dovođenje“ topline kod rashladnog spremnika i toplinske pumpe. Radi se o faktoru efikasnosti. Moguća su dva faktora efikasnosti i to za rashladne uređaje i toplinske pumpe (radi se naravno o ljevokretnim procesima).&lt;br /&gt;
Faktor efikasnosti za rashladne uređaje može se definirati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor2.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti kod rashladnog uređaja definira se kao količina topline u đulima preuzeta iz ogrjevnog spremnika na račun jednog đula dovedenog rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za toplinsku pumpu faktor ekonomičnosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti za toplinske pumpe nam pokazuje koliko se đula ogrjevne topline dobije za grijanje na račun jednog đula dovedenog rada.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji mogućnost da se dio rashladnog kapaciteta iskoristi i kod toplinske pumpe. Ukoliko imamo takav sustav povećavamo i stupanj ekonomičnosti. &lt;br /&gt;
Tada dobivamo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor4.jpg]] - rashladni uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor5.jpg]]- toplinska pumpa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za određivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor6.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatizacija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija prostora je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, a u modernom načinu života i ostalih živih bića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka i njihovo održavanje u prostoru, pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri su veličine u optimalnim graničnim vrijednostima, a vezani su uz uvjete toplinske ugodnosti (temperatura, vlažnost, brzina strujanja, čistoća zraka, buka, …). Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju i dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuje i ventilaciju prostora. U tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 91.''' Split sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Komforna klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Industrijska klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogoni za proizvodnju elektroničkih čipova, mlijeka, računarskih sustava, vina, šampanjca, … Parametre sustava definira tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru. &lt;br /&gt;
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). &lt;br /&gt;
Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija.&lt;br /&gt;
Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. &lt;br /&gt;
Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazališta, muzeji, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesi pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stjenki. &lt;br /&gt;
Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). &lt;br /&gt;
Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su sljedeći:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#funkcionalnost&lt;br /&gt;
#toplinski i rashladni učinak&lt;br /&gt;
#mogućnosti smještaja u prostoru&lt;br /&gt;
#investicijski troškovi&lt;br /&gt;
#trošak pogona&lt;br /&gt;
#pouzdanost pogona&lt;br /&gt;
#fleksibilnost sustava&lt;br /&gt;
#održavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s invetitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema DIN1946 sustavi klimatizacije se pre složenosti procesa pripreme zraka dijele na:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''ventilacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema normi to su takvi sustavi koji osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti i jedan od u nastavku teksta navedena 4 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi djelomične klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu s normom ti sustavi, osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje, hlađenje i odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svježeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje se na procjeni mogućnosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamička procesa pripreme zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje,	odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal prikupili:&lt;br /&gt;
Danica Maljković i Tomislav Pukšec&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarna energija==&lt;br /&gt;
U svrhu KGH razmotrit ćemo korištenje sunčeve energije koja se koristi direktno za zagrijavanje vode za grijanje, odnosno grijanje silicijskog gela za klimatizacijske i rashladne sisteme pokretane toplinom. Osnovni princip rada ovih sistema je da se sunčeva energija sakuplja u kolektorima u kojima se grije voda. Upotreba takvih sistema za grijanje je najznačajnija u domaćinstvima. Takvi solarni kolektori se obično postavljaju na krovove kuća ili zgrada. Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.&lt;br /&gt;
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraća u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda.&lt;br /&gt;
[[Slika:Sistem koristenja solarne energije za kućanstvo.png]]&lt;br /&gt;
'Slika 3.' Shema koristenja sistema za grijanje domanćinstva preko sunčeve energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalna energija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih primjesa (plinovi, soli, minerali … ).Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se izravno za zagrijavanje ili za pretvorbu u električnu energiju.&lt;br /&gt;
Mogućnost korištenja geotermalne energije u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida prikazana je na slijedećoj slici. Osnovna podjela temelji se na izravnom korištenju toplinske energije, te na pretvorbi toplinske u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena geotarmalne energije za proizvodnju električne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalni fluid u obliku vruće vode ili pare, temperature iznad 120 °C, svoju latentnu toplinu pretvara u mehanički rad, odnosno električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisno o termodinamičkim svojstvima geotermalnih fluida, moguće je primjeniti nekoliko tehnoloških procesa za pretvorbu toplinske u električnu energiju. Odabir procesa ovisi o količini fluida, tlaku i temperaturi, omjeru vruće vode i pare, sadržaju nekondenzirajućih plinova, uvjetima odlaganja kamenca i pojavi korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Jednostavni proces: Na ovaj se način proizvodi električna energija iz ležišta suhe vodene pare. Vodena para se pod pritiskom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog pritiska od 0,04 bara ispušta u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonomičniji proces proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Clausius – Rankine proces: Mješavina vode, vodene pare i krupnih čestica koja dolazi iz proizvodne bušotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svežnjem tankih limova za sušenje i odvajanje pare. Ovako dobivena suho zasićena para privodi se parnoj turbini zajedno sa popratnim plinovima, kao što su ugljični i sumporni dioksid. Za hlađenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je već prošla radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju. Popratni plinovi se dvostupanjskom kompresijom sa hlađenjem u međustupnju najprije podižu na atmosferski pritisak, a zatim izbacuju u okolinu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Flash proces: Zaostala vruća voda, koja je odvojena u separatoru, može se djelomično pretvoriti ponovo u paru, pomoću tako zvanog “flash-separatora” , pod nižim pritiskom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces teče dalje na isti način kao i kod Clausius-Rankine ciklusa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Binarni proces: Binarni proces primjenjuje se u slučajevima srednjetemperaturnih geotermalnih izvora, a uz to sadrži veće količine nepoželjnih popratnih plinova. U ovom procesu geotermalni fluid u izmjenjivaču topline predaje toplinu sekundarnom lako hlapljivom fluidu koji pokreće lopatice turbine, a geotermalni fluid se ponovo vraća u zemlju kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Stirling proces: Binarni ciklus, koji koristi helij kao radni medij, može također raditi po Stirling-ovom ciklusu, posebice nakon japanskog uspjeha niskotemperaturnim motorom. Ovaj motor prikazan je na Međunarodnom kongresu o Stirling motorima u Tokiu 1995. godine, te na istom Kongresu u Anconi 1997. godine, ali znatno poboljšan i prilagođen primjeni.&lt;br /&gt;
Postrojenja za pretvorbu geotermalne toplinske u električnu energiju, zadržavaju u izlaznom fluidu značajnu količinu topline (Qiz), zbog relativno visoke izlazne temperature (Tiz) u odnosu na temperaturu okoliša (To), te je zbog toga učinkovitost takovih postrojenja relativno mala u odnosu na toplinski kapacitet geotermalnog fluida.&lt;br /&gt;
Ekonomičnost procesa pretvorbe toplinske u električnu energiju povećava se s porastom radne temperature i količine protoka geotermalnog fluida, u kombinaciji sa korištenjem izlazne topline u direktnoj primjeni za različite vrste grijanja.&lt;br /&gt;
Cijena proizvedene električne energije u geotermalnim elektranama zavisi od temperature geotermalne bušotine, izdašnosti dotoka fluida i troškova izrade bušotine. Ova tri parametra uglavnom određuju ekonomsku valorizaciju geotermalnih resursa.&lt;br /&gt;
Za velike geotermalne elektrane rentabilnost, tj. odnos ekonomske benificije outputa, i ulaznih troškova, inputa limitira njihovu fizičku veličinu. To znači da su u sadašnjim trenucima gornji limiti rentabilnosti veličine, za geotermalnu elektranu na paru iznosi 135 MW, a za geotermalnu elektranu na toplu vodu 55 MW.&lt;br /&gt;
Pored toga danas se redovno proizvode i male geotermalne elektrane, kapaciteta 5 do 10 MW, modularnog tipa pogona za uporabu u udaljenim, nepristupačnijim krajevima, odnosno kao start-up postrojenja pri razvoju geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
Proizvode se i postrojenja veoma malog kapaciteta 100 do 1000 kW, samostalne binarne jedinice za modularnu uporabu u udaljenim područjima, koje su veoma rentabilne i prilagodljive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalne energije u proizvodnji elektro-energije :''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne elektrane, isto kao elektrane na vjetar i solarne elektrane, nemaju izgaranje goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom štedi neobnovljive, fosilne energente. Smanjenjem upotrebe fosilnih goriva umanjuje se i njihova štetna emisija, koja onečišćuje atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*SMJEŠTAJ. Geotermalne elektrane zauzimaju puno manje prostora po proizvedenom megawattu, nego što ga zauzimaju ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi niti sječa šuma, a isto tako nema rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*POUZDANOST. Geotermalne elektrane dizajnirane su za pogon tijekom 24 sata na dan, gotovo kroz cijelu godinu. One pripadaju vrhunskom izvoru goriva, jer ne dolazi do prekida proizvodnje zbog vremenskih neprilika, prirodnih nepogoda ili političkih utjecaja, koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Geotermalne elektrane su uglavnom modularne konstrukcije, s više instaliranih jedinica, koje se uključuju kod povećanih potreba za električnom energijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Nema potrebe za trošenjem novca radi uvoza goriva, jer se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima. Ušteđen novac ostaje građanima pripadnih područja, u kojima na taj način ne dolazi do naglih promjena cijene goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*RAZVOJ. Geotermalni projekti omogućuju sve gore navedene prednosti uz istovremeni razvoj države i energetski rast, ali bez zagađenja okoline. Čak i instalirani objekti na udaljenim područjima mogu podići životni standard dovođenjem struje pučanstvu koje je daleko od “elektrificiranih” naseljenih centara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Direktno korištenje energije topline'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalna voda, odnosno njena toplina, danas se širom svijeta većinom koristi direktno, što znači bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, a manje za proizvodnju električne energije. Direktna upotreba toplinske energije zamjenjuje energente koji onečišćuju zrak i okolinu. Izravno korištenje geotermalne energije može se primijeniti u razne svrhe, što se vidi iz prikaza u odnosu na temperaturni raspon. Međutim, od svih nabrojenih primjena danas su najčešće slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Grijanje prostora – energija geotermalnog izvora se ili direktno ili preko izmjenjivača topline (ovisno o čistoći geotermalnog fluida) dovodi do potrošača topline. Za potrebe dogrijavanja ili potrošnje u vršnim satima koriste se toplinske crpke ili kotlovi na klasična gorive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od pet navedenih upotreba geotermalne topline u izvornom obliku, najviše je zastupljeno grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. U ovakvim sistemima za grijanje vruća voda se iz proizvodne bušotine preko pumpe dovodi direktno u sustav za grijanje ili izmjenjivaču topline. Kod indirektnog sustava grijanja vruća voda u izmjenjivaču topline predaje svoju toplinu drugom cirkulacijskom krugu , u kojem je neki fluid ili gradska voda. Ona ima toplinu Q, te kroz sekundarni krug cijevi dolazi do korisnika. Geotermalna voda, nakon što je predala svoju toplinu odvodi se iz izmjenjivača topline i pomoću utisne pumpe vraća se nazad u ležište kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje, za industrijske procese ili za bilo koju drugu svrhu uvijek se sastoji od sistema sa tri osnovne komponente :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodna bušotina - za dovod vruće vode na površinu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*mehanički sistem - obuhvaća pumpe, toplinske izmjenjivače i kontrolne elemente, da bi se toplina dovela prostoru ili procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utisna bušotina - za prihvat ohlađenog geotermalnog fluida&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost korištenja geotermalne energije u izvornom obliku ( direktno ) :'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PREDNOSTI navedene kod korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije vrijede i ovdje. To su ekologija, smještaj, pouzdanost i prilagodba, ali u ovom slučaju ne odnose se na elektrane, već na geotermalne bušotine i fluide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST: Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Ušteda ovisi o primjeni i industriji, a smanjenje troškova može biti čak i 80% u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Izvorni način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona, te pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda – u poljoprivredi se geotermalna energija može koristiti za različite metode grijanja stakleničkog prostora (radijatorsko grijanje tla, radijatorsko grijanje tla i zraka, grijanje tla i/ili zraka upuhavanjem i sl.) ili direktno ili preko izmjenjivača topline kao kod grijanja prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termalna voda niže temperature i mineralizacije može se vrlo uspješno primijeniti za navodnjavanje i/ili zagrijavanje obradivih površina pri uzgoju agrikultura.&lt;br /&gt;
Stijenke staklenika mogu biti od različitog materijala ; fiberglasa, stakla, plastike i folije, koji iskorištavaju dio solarne energije da bi se podigla temperatura. To nije dovoljno u svim uvjetima (noću) , prema tome je upotreba geotermalne energije kao dodatnog izvora topline koju možemo regulirati zadovoljavajuća. Staklenici se zbog praktičnosti i svojih prednosti najčešće izrađuju od plastičnih folija.&lt;br /&gt;
Upotrebom termalne energije u staklenicima smanjuju se troškovi proizvodnje koji iznose i do 35% udjela u troškovima ukupne proizvodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Toplinske pumpe - posebni oblik direktnog korištenja geotermalne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalne toplinske pumpe, u svijetu poznate pod skraćenicom GHP (Geothermal heat pumps), imaju široku primjenu u mnogim zemljama Evrope i u SAD-u. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalnog (otvoreni krug) ili drugog sekundarnog fluida koji preuzima toplinu zemlje (zatvoreni krug) kroz cijevi. Na taj način geotermalna toplina dovodi se domaćinstvima, gdje se većim dijelom koristi za grijanje, zatim za hlađenje i pripremu tople vode. Upotrebom geotermalnih pumpi uvelike se smanjuje potrošnja električne energije.&lt;br /&gt;
Toplina koja izlazi iz toplinske pumpe može se koristiti za grijanje prostora i za pripremu tople sanitarne vode.&lt;br /&gt;
Postoje dva osnovna sustava iskorištavanja geotermalne energije sustavom s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nago sustavom s ukopanim izmjenjivačem topline preuzima toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz bušotine takozvanim bušotinskim izmjenjivačem topline.&lt;br /&gt;
Drugi sustav iskorištava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz bušotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili ispušta u vodotoke ili kanalizacijske sustave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sve sisteme s toplinskim pumpama vrijedi slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ako se geotermalna toplinska pumpa koristi za grijanje, tada se dovedena toplina iz &amp;quot;podzemlja&amp;quot; provodi kroz položene cijevi, prenosi na fluid u njima i dovodi do korisnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za hlađenje se toplinske pumpe koriste tako da cirkulirajući fluid u cijevima zgrade ili stana, odvodi tj. “kupi” toplinu koja je na njega prenesena u prostoriji, te se utiskuje u zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalnih toplinskih pumpi:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Smanjeni troškovi grijanja i hlađenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je duža u odnosu na konvencionalne sisteme, zbog zadovoljavajuće zaštite od vremenskih nepogoda. Mehanički dio sistema nalazi se u zatvorenom prostoru, a cijevi za dovod geotermalne energije su pod zemljom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NISKI TROŠKOVI ODRŽAVANJA. Sustav sa geotermalnim toplinskim pumpama ima nekoliko mehaničkih komponenata, koje povećavaju pouzdanost sustava. Podzemne cijevi imaju predviđen rok trajanja bez održavanja od 50 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne pumpe gotovo ne zagađuju okolinu, pa su važan čimbenik u smanjenju onečišćenja atmosfere, za razliku od fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domaćinstvima ili u poslovnim prostorima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Koriste se i u toplim i u hladnim razdobljima. Ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potrošača. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mrežu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulatori energije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Kogeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki gubici koji nastaju u energetskim postrojenjima, odnosno termoelektranama natjerali su nas da počnemo razmišljati kako povećati ukupnu iskoristivost postrojenja. U nekakvoj prosječnoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kreće od 35-40%. Dakle više od polovice energije nepovratno trošimo, što kroz hlađenje i kondenzaciju, što kroz gubitke u samom sistemu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najveći dio ukupne izgubljene energije. Da bismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno eksergiju goriva, primjenjujemo tzv. kogeneracijska postrojenja. Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP)  je sekvencijalno korištenje primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i mehaničkog rada.Pritom se dobiveni mehanički rad najčešće koristi za dobivanje električne energije, dok se toplinska energija može koristiti u raznim tehnološkim procesima, procesima grijanja te u procesima hlađenja. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva. Učinkovitost kogeneracije iznosi od 70-85% (od 27-45% električne energije i od 40-50% toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30-51% (električne energije).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Prikaz kogeneracijskog sistema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 95.''' Jednostavna shema kogeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.&lt;br /&gt;
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu.&lt;br /&gt;
Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutrašnjim sagorijevanjem, Stirlingov stroj i gorivne ćelije, u širokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.&lt;br /&gt;
Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju električne struje u okoliš kroz tornjeve za hlađenje, kao ispušne plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troši toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domaćinstva, &lt;br /&gt;
bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istočnoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kućanstava.Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom također može biti korištena i u apsorcijskim hladnjacima za hlađenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili općenito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamički najpovoljnija u iskorištavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti bačena kao toplinski otpad. &lt;br /&gt;
Termoelektrane (uključujući i nuklearne) i općenito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloživu energiju u koristan oblik ( ll. glavni stavak ). CHP hvata odbačenu toplinu i time omogućava veću iskoristivost od oko 70%.  To znači da se manje goriva mora potrošiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potrošnje bliže mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenošću potrošača. Udaljenost znači da mu trebaju dobro izolirane cijevi, što je skupo, dok se struja može transportirati na daleko veću udaljenost za iste gubitke.&lt;br /&gt;
Kogeneracijske elektrane se mogu naći u područjima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama..&lt;br /&gt;
CHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potražnju za toplinskom energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana čiji se toplinski otpad iskorištava.&lt;br /&gt;
Tipovi kogeneracijskih elektrana&lt;br /&gt;
Topping ciklusne elektrane prvo proizvode el. struju, a zatim od ispuha toplinsku energiju. Ove elektrane koje su rijetke, proizvode toplinu za industrijske procese prvo, zatim se proizvodi struja pomoću otpadne topline. Iste se koriste kod industrijskih procesa kod kojih je potrebna visoka temperatura npr. pri proizvodnji stakla i metala.&lt;br /&gt;
Veliki kogeneracijski sistemi osiguravaju toplu vodu i energiju za tvornicu ili čak cijeli grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične CHP elektrane su:&lt;br /&gt;
* postrojenje protutlačne turbine,&lt;br /&gt;
* postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare,&lt;br /&gt;
* postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova,&lt;br /&gt;
* gorive ćelije s rastaljenim karboratima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a                                                                                        postoje i bojleri koji služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter18.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 96.''' Prikaz udjela električne i toplinske energije kod kogeneracije i konvencionalnog postrojenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje protutlačne turbine===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje protutlačne turbine je bazični proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlačna i vrši se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasićenja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najčešće u industriji kod proizvodnje topline i električne energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za održavanje i upravljanje. &lt;br /&gt;
Potreba i potrošnja toplinske i električne energije varira tako da u slučaju da imamo preveliku količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu određivati će režim rada postrojenja. Količina proizvedene električne i toplinske energije ne može se bilancirati što je najveći problem. Naprosto ne možemo zbrajati toplinsku i električnu energiju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visoko i niskotlačni. Nakon ekspanzije u visokotlačnom dijelu turbine vrši se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji pošto imamo dva stupnja rada:&lt;br /&gt;
* čisti kondenzatorski&lt;br /&gt;
* čisti protutlačni&lt;br /&gt;
Čisti kondenzatorski pogon znači da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo električna energija. U suprotnom primjeru kogd čistog protutlačnog slučaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uopće nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu turbine. Realno protutlačni (čisti) režim se ne može voziti. Niskotlačni dio turbine ne može ostati bez pare (hlađenje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s korištenjem otpadne topline je sljedeći. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje služi za proizvodnju pare koja pak služi li u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 °C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa – proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne energije. Dodatna proizvodnja i električne energije još dodatno povećava iskoristivost procesa. Eventualno dodatno izgaranje struja ispušnih plinova, s obzirom na visoki udio kisika, objašnjeno je u poglavlju o kombiniranim procesima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti2.jpg]] proizlazi da je [[Slika:stupanjiskoristivosti3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj ekonomske iskoristivosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti4.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Tipična kogeneracijska elektrana== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Avedore.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 97.''' Kogeneracijska elektrana Avedore u Danskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Avedore'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto: Danska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operator: Energi E2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifikacije: 1 X 250 MW, 1 X 570 MW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operativnost: 1990-2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivo: prirodni plin, ugljen, biomasa, nafta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvođač bojlera: Deutsche Babcock, BWE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
T/G nabavlač: BBC, Ansaldo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Činjenice: Avedore supplies electricity to Eastern Denmark's grid and heat to Greater Copenhagen's district heating network. Avedore-2 has a supercritical boiler with two topping gas turbines from Rolls-Royce. There is a separate biomass combustion unit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==MikroCHP==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikrokogeneracija je također naziv za distribuirani energijski izvor (Distributed Energy Resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za proizvodnju električne energije. Ta se el. energija može koristiti unutar domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je natrag u istu. Postojeće mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje izgaranje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kogeneracije na biomasu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne I toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenje u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa loženjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagrijanim zrakom čime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se značajno produžava njen radni vijek.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kogeneracijsko_postrojenje.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 98.''' Kogeneracijsko postrojenje na biomasu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modularni kogeneracijski sustav===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelji se na klasičnom otvorenom plinsko - turbinskom procesu prikazanom na dijagramu. Klasični proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivaču – regeneratoru sa ispušnom toplinom iz turbine ( t2` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekuće gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; Pit,t4`) i oslobađaju energiju za pogon kompresora i električnog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispušni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora čime se smanjuje potrošnja goriva i povećava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasičnog procesa - za korištenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase čija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Clip_image003.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 99.''' Modularni kogeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Trigeneracija= &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production = CHCP) je proces istodobne proizvodnje električne i toplinske energije i hlađenja u jedinstvenom procesu. Toplinska energija se dodatkom apsorpcionih uređaja koristi za hlađenje (klimatizacija).U usporedbi s kogeneracijom učinkovitost trigeneracije se povećava za čak 50%.Potreba za korištenjem trigeneracije u razdoblju ljetnih mjeseci uvjetovala je razvijanje nove CHP tehnologije (osobito u južnim državama SAD-a). Trigeneracija nudi značajno smanjenje opterećenja elektroenergetskog sustava u vrućim ljetnim mjesecima.&lt;br /&gt;
Prednosti trigeneracije u odnosu na klasične rashladne strojeve su:                                                                                                        &lt;br /&gt;
*neemitiranje štetnih freona u atmosferu i                                                                                      &lt;br /&gt;
*korištenje otpadne topline iz kogeneracijskih postrojenja.                                                 &lt;br /&gt;
No, trigeneracija se ne koristi samo za procese grijanja i hlađenja objekata, nego i za proizvodne industrijske procese koji zahtijevaju niske temperature. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom energijom npr. u bolnicama, hotelima, trgovačkim centrima itd., te industrijskim postrojenjima u kojima se uz električnu energiju troši i znatna količina toplinske ali i rashladne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Jednostavna shema trigeneracije.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 100.''' Jednostavna shema trigeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Gorive ćelije i vodik=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika reformiranjem==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika elektrolizom==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulacija vodika==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Gorive ćelije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije''' su elektrokemijski uređaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povijesni razvoj'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Britanski fizičar '''William R. Grove''' je 1839. otkrio da se elektrokemijskim spajanjem vodika i kisika dobiva električna struja. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivu ćeliju naziva '''voltina plinska baterija'''. Godine 1889. '''L. Mond''' i '''C. Langer''' unaprijedili su gorivu ćeliju dodajući između elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX. stoljeća uvode naziv [http://en.wikipedia.org/wiki/Fuel_cell goriva ćelija](Fuel cell). Na istraživanju gorivih ćelija radili su mnogi elektrokemičari. Tek 1932. F.T. Bacon smišlja tehnički upotrebljiva rješenja. Sredinom 50-tih godina proizvode se prve gorive ćelije za pogon malih električnih uređaja, a sredinom 60-tih godina započela je upotreba gorivih ćelija u svemirskim letjelicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Princip rada gorive ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija). Tako oslobođeni elektroni putuju vanjskim električnim krugom, preko trošila, do katode. Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorive ćelije reducira se drugi element ili spoj koji sudjeluje u kemijskoj reakciji. Najčešće je to [http://en.wikipedia.org/wiki/Oxygen kisik]. Tako nastali ioni spajaju se u konačni produkt reakcije koji se odvodi iz gorive ćelije. Često su reaktanti [http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen vodik] i kisik i u tom slučaju su reakcije slijedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Anodna reakcija:     '''H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e''' &lt;br /&gt;
*Katodna reakcija:   '''O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Osnovnashema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 101.''' Osnovna shema&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi ubrzavanja reakcija '''elektrode''' su prekrivene slojem '''katalizatora'''. Vrsta katalizatora ovisi o tipu gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Elektrolit''' može biti čvrsti i tekući. Bilo koja tekućina sa sposobnošću provođenja iona može biti tekući elektrolit. Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Postoje i gorive ćelije s alkalnim elektrolitom. Kao čvrsti elektroliti upotrebljavaju se polimerne membrane s mogućnošću ionske izmjene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivih ćelija upotrebljavaju i dopirani keramički elektroliti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Podjela gorivih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema načinu rada'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''primarne'''&lt;br /&gt;
* '''sekundarne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod primarnih se gorivih ćelija gorivo i oksidans dovode iz vanjskih spremnika, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivih ćelija su alkalne gorive ćelije u svemirskim letjelicama kod kojih se nastala voda koristi za piće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 102.''' Skica primarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moguća je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive ćelije izdvaja iz nekog vodikom bogatog spoja. Takav pristup rješava problem skladištenja vodika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; . Jedno od mogućih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomoću vodene pare na 280 °C i uz prisutnost katalizatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija2.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 103.''' Primarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sekundarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod '''sekundarnih''', '''regenerativnih''' gorivih ćelija produkti reakcije se regeneriraju u polazne elemente uz dovođenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sekundarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 104.''' Sekundarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema vrsti elektrolita'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće upotrebljavani elektrolit je '''KOH''' ('''kalij-hidroksid'''). Ova vrsta gorivih ćelija koristi se u svemirskim letjelicama kao izvor električne energije, a voda nastala reakcijom kisika i vodika se koristi za piće. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivih ćelija je relativno velika potrebna količina [http://en.wikipedia.org/wiki/Platinum platine], kao katalizatora, što uzrokuje visoke troškove. Moguće je postići iskoristivost do '''80 %''' ako se otpadna toplina koristi za zagrijavanje vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Alkalnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 105.''' Principjelna shema gorive ćelije s alkalnim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka cijena zbog velikih količina platine&lt;br /&gt;
* potrebna je visoka čistoća vodika i kisika zbog osjetljivosti ovog tipa gorivih ćelija na prisustvo ugljikovih spojeva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka iskoristivost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama, a moguća je primjena u vozilima, podmornicama i stacionarnim objektima. Jedan od proizvođača ovog tipa gorivih ćelija je Zetek Power plc .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Radna temperatura ovog tipa gorivih ćelija je oko '''200 °C'''. Ova goriva ćelija dozvoljava prisutnost 1-2% CO i par ppm fosfora u vodiku. Nema dovoljno topline za proizvodnju pare, ali se iskoristivost može povećati iskorištenjem otpadne topline za zagrijavanje vode. Iskoristivost doseže  '''40-50%'''. Cijena ovih gorivih ćelija je '''$2500-$4000/kW'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kiselacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 106.''' Principijelna shema gorive ćelije s kiselim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* relativno dobro podnošenje prisutnosti CO i sumpora što omogućava upotrebu vodika dobivenog na mjestu eksploatacije iz metanola, benzina ili drugih ugljikovodika&lt;br /&gt;
* dobro poznavanje problema pogona &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostatak gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba platine kao katalizatora &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. Jedan od proizvođača gorivih ćelija za komercijalnu upotrebu je '''ONSI Corporation''' , čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih  zgrada, bolnica, udaljenih objekata i sl. Mjesta moguće primjene gorivih ćelija kao komercijalno prihvatljivih izvora električne energije su udaljeni objekti i poslovne zgrade.  [http://www.fuelcellmarkets.com/fuel_cell_markets/member_view.aspx?articleid=487&amp;amp;subsite=1&amp;amp;language=1 SUREPOWER™ Corporation] navodi da američka poduzeća troše oko 4 milijarde dolara godišnje radi osiguranja sigurnog napajanja računala i da su 1991. godine, prema istraživanju časopisa Busness Week, gubici zbog prekida napajanja računala iznosili oko 18 milijardi dolara. Postrojenje dosad najveće snage,11 MW, je ispitivano u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ONSI Corporation''' navodi da su isporučili više od 200 komada sistema PC25 snage 200 kW i da je zbir radnih sati prešao 3 400 000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljavaju membrane od polimera koje imaju mogućnost propuštanja kationa, a elektrone ne propuštaju. Napon jednog sklopa anoda-membrana-katoda je oko 0,7 V s gustoćom struje od 0,5-1 A/cm2. Za dobivanje većih snaga spaja se više sklopova anoda-membrana-katoda u serijsku vezu. Gorivo je vodik, a kao oksidans se može koristiti čisti kisik ili kisik iz zraka. Ova vrsta gorivih ćelija nije osjetljiva na prisutnost CO2 u struji vodika, što omogućuje upotrebu vodika dobivenog na mjestu upotrebe iz metanola ili benzina, uz uklanjanje CO. Iskoristivost je do 60%. Katalizator na elektrodama je platina. Količine potrebne platine su znatno smanjene i danas se kreću oko 0,5 mg/cm2. Ispitivane su i ćelije sa 0,3 mg/cm2 kod kojih je trošak za katalizator oko $2/kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodna reakcija:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pemfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 107.''' Principijelna shema gorive ćelije s polimernom membranom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* niska radna temperatura omogućuje mobilnu upotrebu&lt;br /&gt;
* u odnosu na druge gorive ćelije ima relativno veliku snagu po jedinici volumena&lt;br /&gt;
* moguća je izvedba regenerativnog sistema sa membranskim elektrolizerom koji upotrebljava istu tehnologiju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nedovoljna količina topline za izdvajanje vodika iz metanola ili benzina&lt;br /&gt;
* osjetljivost na prisutnost CO i sumpora u struji vodika&lt;br /&gt;
* potrebno je ovlaživati struju vodika radi povećanja trajnosti membrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivno se radi na istraživanju minijaturnih PEMFC za mobilnu primjenu. Napravljeno je više prototipova vozila sa PEMFC, neki od proizvođača su Daimler-Benz, Toyota, Mazda, Renault, General Motors, Ballard, Energy Partners, Inc.. Više informacija o vozilima na alternativni pogon moguće je dobiti na internet stranici Alternative-fuel Vehicle Directory . Mnoge kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem gorivih ćelija razvijaju i sisteme sa PEM gorivim ćelijama za opskrbu zgrada električnom energijom, jedan od takvih proizvođača je i [www.vaillant.com Vaillant].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastav elektrolita ovih gorivih ćelija ovisi o izvedbi. Elektrolit je najčešće mješavina '''Li&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;''' i '''K&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura je oko '''650 °C'''. Iskoristivost je, kod sistema koji iskorištavaju otpadnu toplinu, prešla '''50%'''. Potrebna je visoka radna temperatura da bi se postigla zadovoljavajuća vodljivost elektrolita i iskoristivost naglo pada smanjenjem temperature.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodne reakcije:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]]  H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O + CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
:::::CO + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]] 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;[[Slika:Rightarrow.gif]]  2CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Mcfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 108.''' Principijelna shema gorive ćelije s rastaljenim karbonatima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s rastaljenim karbonatioma:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* mogućnost proizvodnje pare za izdvajanje vodika iz benzina ili metanola&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura omogućuje direktnu upotrebu metanola kao goriva&lt;br /&gt;
* nisu potrebni plemeniti metali kao katalizator &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* zbog visokih temperatura potrebni su skupi materijali&lt;br /&gt;
* potrebno je izolirati ćeliju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline. Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih ćelija su: [http://www.fuelcellenergy.com/ Fuel Cell Energy, Inc.] i [http://www.mcpowerequip.ca/ M-C Power].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elektrolit je dopirani  '''ZrO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura se kreće oko '''1000-1100 °C'''. Zbog visoke radne temperature nisu potrebni skupi katalizatori. Iskoristivost ovog tipa gorivih ćelija je relativno loša zbog slabe vodljivosti elektrolita, no provode se istraživanja u cilju povećanja iskorisvosti procesa pretvorbe kemijske u električnu energiju u ovakvim gorivim ćelijama. Ukupna iskoristivost se može povećati iskorištenjem otpadne topline za proizvodnju pare. Predviđaju se iskoristivosti preko '''60%'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sofc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 109.''' Principijelna shema gorive ćelije s čvrstim oskidima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nema potrebe za ovlaživanjem plinova&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura smanjuje cijenu katalizatora&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* čvrsti elektrolit  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba skupih keramičkih materijala&lt;br /&gt;
* potrebna je izolacija ćelije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto kao i kod gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima, zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline.  Ispituju se sistemi od stotinjak kilovata. Neke kompanije koje se bave istraživanjem gorivih ćelija s čvrstim oksidima su: [http://www.cfcl.com.au/ Ceramic Fuel Cells Ltd.] ,  [http://www.powergeneration.siemens.com/home Siemens Westinghouse],  [http://www.sulzer.com/en/desktopdefault.aspx Sulzer Hexis Ltd.] .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Poligeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija bi se mogla opisati kao sustav ili proces energetske opskrbe, koji ima zadaću  potrošača opskrbiti sa različitim oblicima energije npr. električnom, toplinskom, rashladnom energijom dostavljenom iz istog postrojenja, tj. poligeneracija je integrirani proces koji ima tri ili više različitih oblika izlazne energije proizvedena iz jednog ili više prirodnih resursa. S ciljem poboljšavanja energetske efikasnosti ukupnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Diagram_polygeneration.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 110.''' Poligeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija uključuje kombinaciju kogeneracijskih, (tj. istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) i trigeneracijskih, (proizvodnja električne, i mogućnost grijanja i hlađenja) elektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za poligeneracijski sustav može se upotrebljavati širok spektar fosilnih i obnovljivih izvora energije kao što su plin, ugljen, biomasa, otpad, vjetar, itd. koristeći različite tehnologije pretvorbe za proizvodnju različitih produkata (oblika) energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine poligeneracijskih elektrana (postrojenja) može isto tako varitati, od velikih centraliziranih elektrana do srednjih i malih, smještenih uz naseljena područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 111.''' Shematski prikaz poligeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Rafiniranje nafte=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafiniranje nafte je industrijski proces gdje se glavna sirovina nafta u određenima postrojenjima rafinira ( pretvara ) u upotrebljive produkte kao što su : tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, motorna ulja, bitumen, parafin, lož ulje.&lt;br /&gt;
Po svom kemijskom satavu nafta je vrlo složena smjesa, koja se sastoji od približnog masenog udjela:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ugljika:  83-87 %&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
vodika:   11-15 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
sumpora:  0-5,5 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
dušika:   0-2 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kisika:   0-2 %&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tekući plin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je najlakši derivat nafte, sastoji se od smjese propana i butana. Kao takav mora se rafinirati da bi se uklonili korozivni sumporni spojevi,gdje tako prerađen može ići na tržište.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Benzin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se kao pogonsko gorivo u većini motornih vozila. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se olovni spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dizel===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju dizelskog goriva koristi se petrolej i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti većo od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja.Cetanski broj i dizel index su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mlazno gorivo===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su smjese teškog benzina i petroleja, odnosno spijevi nafte koji destilirsju na 145º do     225º C. Kako tu vrstu goriva koriste mlažnjaci koji lete na niskim temperaturama, pa je temperatura zamrzivanja ispod -55º C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Motorna ulja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulja se koristeu različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje motora, štednja goriva, hlađenje i vrtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bitumen===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je derivat nafte koji se dobiva oksidacijom vakuum ostataka nafte. Važna svojsta su elastičnost, penetracija, temperatura mekšanja, rasrezljivost. Svojstva bitumena ovise o stupnju disperzije asfaltina u u maltenima. Svoju uporabu pronašao je u cestogradnji i industriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Parafin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se iz uljnih destilata, što je sadržaj ulja manji to je parfin kvalitetniji. Primjenjuje se u prehrambenij industriji, proizvodnji oaoira, šibica, svijeća, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Lož ulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju lož ulja iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. Koristi se kao gorivo  u energetici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_raf.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 112. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil-refining-diagram.gif|center]]       &lt;br /&gt;
                    &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 113.''' Proces prerade sirove nafte&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proces pripreme nafte za preradu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte usljed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces prerade nafte počinje istarživanjem i to geološkim i geofizičkim,  područja potencijalno  bogato nafom od strane znavstvenika i inžinjera, ukoliko se utvrdi postojanje nafte, (plina)  koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksplatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. &lt;br /&gt;
Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanje nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinjele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve,  kiseline i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju korziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja deemulgatora. &lt;br /&gt;
Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:RefineryFlow.png|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 114.''' Shema toka rafiniranja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela rafinerija prema tipovima==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće podjele rafinerija su prema '''''S. Baarnu'' i ''G. Heinrichu'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Baarn''' djeli rafinerije u četri skupine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) NAJJEDNOSTAVNIJI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju, katalitički reforming i proces rafimacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) SLOŽENI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-osim postrojenja iz grupe A i postrojenja za vakuum-destilaciju katalitički kreking&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) KOMPLEKSNE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-uključije i proizvodnju mazivih ulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) PETROKEMIJSKE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-obuhvaća i petrokemijska postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Heinrich''' također dijeli na četri grupe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) HYDROSKIMING-RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-najjednostavij tip rafinerije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-benzin se dobije mješanjem primarnog benzina, butana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) RAFINERIJE S KATALITIČKIM KREKINGOM&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-ovaj tip se gradi kada se želi proizvesti veća količina benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KATALITIČKI KREKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-tip rafinerije koji omogućava veliku fleksibilnost prerade bez obzira na vrstu nafte, međutim troškovi investicija i prerade su vrlo visoki&lt;br /&gt;
- proces iziskuje velike količine vodika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KOKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-koks dobivem kokingom može se iskoristiti kao gorivo u industriji, ili se spaljuje u niskokalrični plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- troškovi proizvodnje niži nego u ostalim tipovima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Procesi koji se odvijaju u rafineriji==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Destilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Destilacija je prvi korak u postupaku  prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje, (separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj točki vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se ugljikovodični plinovi i tekućine mješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja a plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Alkilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima ( propanom, butanom ) &lt;br /&gt;
Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristi za proizvodnju benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidrodesulfurizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfuriziacijom se povećava kemijska stabilnost kreking benzina. Vodik zs ovaj proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utječu na kvalitetu procesa: temperatura, tlak, udio vodika, prostorna brzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izomerizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proces se koristi ukoliko je potrebno povećati oktanski broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu izobutanakao sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome molekularna masa ostaje konstantna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Katalitički reforming===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristi se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Proces Blending===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja finalnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Image:Oil-refining-borger-refinery.jpg]][[Image:140131-43931.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 115.''' Destilacijski tornjevi u rafineriji&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest nafte==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv nafta potječe iz korjena riječi nafata što u prijevodu na perzijskom jeziku znači znojiti se. Čovječanstvu je nafta odavnina poznata i kao fosilno gorivo koristilo se u različite svrhe: za impregnaciju zidova, kao sredstvo za brtvljenje brodova, za balzamiranje, za rasvjetu, u medicini itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
No pravo značenje dobiva tek u 19. st. kad je 1859.god. Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. god. U to se doba koristila isključivo za dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje ( kolomast ). Najveći svjetski kompleks rafinerija je &amp;quot;Centro de Refinación de Paraguaná&amp;quot; u Venecueli čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan.&lt;br /&gt;
Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Povijest.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 116.''' Nafta kao povod rata&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ekonomija rafiniranja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem ekonomske računice, financiranja u sferi rafiniranja uvelike ovisi o ponudi i potražnji. Cijena produkta rafiniranja ovisi o niz faktora kao što su : ekonomija (globalna, lokalna), vremenskim uvjetima, vrijednostima (rastu, padu) dionica naftnih kompanijai drugih kompanija u naftnoj branši. Cijena dionica ovisi o potražnji, određenim odlukama  vlasti, i akcijama OPEC-a&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries). To je udruženje država izvoznika nafte koje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Gas-price-breakdown-3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 117.''' Što sve utječe na cijenu goriva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled32.GIF|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 118.''' Odnos potražnje i profita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaštita okoliša i sigurnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i zdravstvenu ispravnost vode. Dakako tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara, velikih buka, itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama javnost je &amp;quot;prisilila &amp;quot; vlade da tome stanu na kraj i posebnim restrikcijama, odnosno osnivanjem agencija koje će obvezati rafinerije na instalaciju opreme potrebnu za zaštitu okoliša i zaštitu od ostalih štetnih utjecaja. One rafinerije koje ne budu mogle zadovoljiti te kriterije biti će zatvorene, što u nekim slučajevima dovodi i do porasta cijena goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil20Refinery20CA.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 119.''' Rafinerija u pogonu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5578</id>
		<title>ENERGETSKE TRANSFORMACIJE</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5578"/>
		<updated>2008-06-26T12:32:54Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* MikroCHP */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Energetsketransformacije.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Proizvodnja električne energije=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Termoelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije (Slika 1). Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne termoelektrane. Generator pare, turbina i generator, no o tim cjelinama će biti govora u daljnjem tekstu. Bez obzira što termoenergetska postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a zatim i generator električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Moderna termoelektrana na ugljen&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Naravno za grijanje se koristi para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Problem ovih postrojenja  su gubici koji se javljaju i koji su neizbježni. Naš cilj je da te gubitke pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Presjek termoelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1629. imamo prvu ideju o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, sa parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin samo što je bio pokretan parom. &lt;br /&gt;
Naravno revolucija je uslijedila kada je James Watt izumio parni stroj (1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 3). U proces je bila uključena i kondenzacija. To su temelji i suvremenih termoenergetskih postrojenja  &lt;br /&gt;
Čemu možemo zahvaliti razvoj parnih postrojenja? Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz povijest. Tlak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Od nekih 15 bara i 300 0C došli smo do današnjih 100-tinjak bara i oko 600 0C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako smanjujemo i potrošnju goriva i podižemo iskoristivost. Tu se sad javljaju još i pregrijači i međupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Parni stroj Jamesa Watta&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možemo pratiti povijesni razvoj turbina, generatora pare te plinskih turbina. &lt;br /&gt;
Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). &lt;br /&gt;
U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. &lt;br /&gt;
Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. &lt;br /&gt;
Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. O zaštiti okoliša nešto kasnije.&lt;br /&gt;
Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno i plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je rečeno da u klasičnim termoelektranama izgaranjem goriva proizvodimo toplinu koja kasnije služi za proizvodnju pare. Proizvedena para odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Dakle parne turbine su najčešće i najvažnije te ćemo najviše govoriti o njima.Druga velika skupina su plinske turbine koje se prilično razlikuju od parnih turbina što u konstrukciji što u načinu rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako plinsko-turbinsko postrojenje (Slika 4) sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip je uvijek isti. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka. Komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter4.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Plinsko postrojenje&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasični  kompresori služe kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vrši se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori lakši su i mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod većih postrojenja koriste se aksijalni kompresori (Slika 5) obzirom da su efikasniji (za veće kompresijske omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viših kompresijskih omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najčešće na istom vratilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Aksijalni kompresor&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Komora izgaranja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij koji ekspandira kasnije u turbini. Komora izgaranja (Slika 6) se sastoji od dvaju cilindara. U prvom cilindru se odvija izgaranje prilikom čega se razvijaju visoke temperature. Tako se štiti vanjski cilindar od djelovanja zračenja topline. Cilindri su međusobno povezani te se između njih odvija prostrujavanje zraka. Za izgaranje se dovodi 3-6 puta više zraka od teoretski potrebnog zbog sniženja maksimalnih temperatura. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Komora izgaranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komore izgaranja trebaju osigurati:&lt;br /&gt;
stabilno izgaranje u širokim granicama opterećenja,&lt;br /&gt;
jednoličnu raspodjelu temperatura dimnih plinova na izlazu iz komore izgaranja,&lt;br /&gt;
da gubitak tlaka u komori izgaranja bude što manji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U klasičnom plinsko-turbinskom postrojenju možemo imati više komora izgaranja koje se slažu uzdužno, po obodu. Takvo slaganje koristimo kao bismo smanjili dimenzije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinska turbina'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 7) nije toliko različit od plinske turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Prikaz plinske turbine&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da  i izborom materijal povećamo otpornost ka temperaturi. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu(Slika 9), poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest postrojenja sa slike 8. Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Shema parno-turbinskog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.''' Proces prikazan Ts dijagramom&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno postoje tu još mnogi dijelovi termoenergetskog postrojenja o kojima ćemo reći nešto više: pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri i sl (kao sastavni dio generatora pare).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator  pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima  (temperature i tlaka) koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije.Generatore pare možemo ugrubo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* čelične generatore pare&lt;br /&gt;
* lijevane&lt;br /&gt;
* generatore pare posebne namjene&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U našem razmatranju osvrnuti ćemo se samo na čelične generatore pare s obzirom da su oni najzastupljeniji i najčešći u primjeni. &lt;br /&gt;
Čelične generatore pare možemo još podijeliti na par podvrsta:&lt;br /&gt;
* vatrocjevni&lt;br /&gt;
* vodocjevni&lt;br /&gt;
* cilindrični&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vartocjevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje. Mi se nećemo baviti vatrocijevnim generatorima pare, nego vodocijevnim generatorima pare kao najčešćim i najbrojnijim te nama najzanimljivijima s aspekta termoelektrana. &lt;br /&gt;
Kao što i samo ime kaže kod vodocjevnih generatora pare voda ili para nalaze se u samim cijevima. Na taj način moguće je postići znatno veće tlakove i temperature nego kod vatrocjevnih generatora pare. Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* horizontalne s ravnim cijevima&lt;br /&gt;
* vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vertikalni generatori pare sa savinutim cijevima predstavljaju najveću i nama najvažniju skupinu. Ovakvi tipovi generatora pare se nalaze u velikim termoenergetskim postrojenjima  za proizvodnju električne energije. Za izgaranje mogu koristiti sve vrste goriva: kruto gorivo na rešetci (ravnoj ili kosoj), kruto gorivo u fluidiziranom sloju te izgaranje u prostoru (ugljena prašina, tekuće i plinsko gorivo).&lt;br /&gt;
Prirodna cirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbog razlike u gustoćama vode i vodene pare. Silazne cijevi upravo zbog toga nisu grijane tako da se lakše uspostavi cirkulacija. Temelji hidrodinamike, toplija voda će strujati prema gore dok će se hladna voda kretati prema dolje. Kada ne možemo osigurati uvijete za prirodnu cirkulaciju koristimo različite pumpe kako bismo osigurali nesmetanu cirkulaciju. Takvi generatori se nazivaju La Mont generatori pare. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.''' Generator pare s izgaranjem u prostoru&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima i nadkritičkim tlakovima i temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t\h pare, temperature od oko 600 0C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijeva. Isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje postupci i dijelovi koji se ugrađuju u generator pare kako bismo osigurali veću iskoristivost i povećanje snage. Ovo su neki od njih:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pregrijač pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijanu paru. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strog određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter11.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.''' Prikaz pregrijanja pare u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.''' Opterećenja s obzirom na vrstu prijelaza topline&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Međupregrijači'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod ugradnje međupregrijača moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do tlaka međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se još jednom zagrijava, najčešće ponovno na temperaturu svježe pare, te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Slika:Ter13.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 13.''' Međupregrijanje u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod pregrijača , kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stupanj iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. Smanjujemo veličinu kondenzatora, gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je povećanje cijene turbine,ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ekonomajzerske površine'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare tako da se iskorištava dio topline koja bi se inače ispustila u okoliš. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim površinama zagrijavamo napojnu vodu i zrak. &lt;br /&gt;
Zagrijači napojne vode:&lt;br /&gt;
Ovdje se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zagrijači zraka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagrijači zraka smješteni su iza zagrijača napojne vode te su posljednji u generatoru pare. Pošto rade na manjim tlakovima ,za razliku od zagrijača vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja iskoristivosti, sušenja goriva i poboljšanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni (Ljungstrom) (Slika 14) zagrijači, sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter14.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 14.''' Ljungstrom zagrijač zraka&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kondenzator je klasični izmjenjivač topline koji „vraća“ paru natrag u tekuće stanje, nakon što ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraća natrag u proces. Tlak u klasičnom kondenzatoru je izuzetno mali (potlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno je osigurati i medij kojem će se ta topline predati kako bi se para ohladila do temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smještene na rijekama, moru i sl. kako bi se osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje. O kogeneracijama nešto kasnije.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Snaga bloka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (Eur\kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t\h te preko 2000 t\h 1980-tih. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t\h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t\h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parametri pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifična potrošnja energije u MJ\kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kombinirani procesi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time povećavamo iskoristivost samog procesa pošto je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60%. Na Slici 15 prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter15.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 15.''' Shema kombiniranog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, te se taj višak zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, sada već niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter16.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 16.''' Prikaz rada u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je napomenuto da ovim principom povećavamo iskoristivost čitavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama termodinamike. Temelje možemo vidjeti u bazičnom Carnotovom procesu (izentropsko-izotermnom) ('''Slika 16'''). Princip je sljedeći: ukoliko su temperaturne razlike manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne važnosti da je ta razlika temperatura „ spremnika“ što veća. Naravno idealni slučaj bi bio ukoliko bi temperatura radne tvari kod dovođenja topline bila jednaka temperaturi ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvođenja postane jednaka temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom procesu.                                                                                          &lt;br /&gt;
Znamo da kod Carnotovog procesa iskoristivost ovisi samo o temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim varijablama ta iskoristivost ne može promijeniti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter17.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 17.''' Prikaz iskoristivosti različitih vrsta postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trebamo znati da smo u realnim postrojenjima ograničeni, po pitanju stupnja iskoristivosti, gornjim temperaturama. Kod parnih postrojenja to su temperature oko 600 °C pošto materijali koje danas poznajemo i koristimo ne mogu izdržati više temperature. Što se tiče donje granice ona je zadana temperaturom rashladnog spremnika. Kod plinske turbine temperature su od 1450 &amp;lt;sup&amp;gt;0&amp;lt;/sup&amp;gt;C (izgaranje) do oko 600 °C , što je temperatura ispušnih plinova koji izlaze iz plinske turbine. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45% i 40%, no njihovom kombinacijom postignuta je veća temperaturna razlika , a samim time i veća iskoristivost.('''Slika 17''')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj korisnosti kombiniranog postrojenja može se definirati kao omjer ukupne električne snage i toplinske snage dovedene u proces:&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga plinske turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga parne turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedena toplinska snaga u plinskom procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedna toplinska snaga za dogrijavanje parnog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izraz '''(1)''' naziva bruto korisnost kombi procesa zato što nije uzeta u obzir potrošnja snage na pomoćne sustave postrojenja (P&amp;lt;sub&amp;gt;ps&amp;lt;/sub&amp;gt;) i nisu uzeti u obzir električni gubici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako potrošnju snage na pomoćne sustave uzmemo u obzir tada dobivamo neto korisnost kombi procesa koja se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz povećani stupanj iskoristivosti koji dobivamo kod kombiniranih postrojenja možemo istaknuti još neke prednosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treba istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja jer je ovdje jedino gorivo prirodni plin. Samim time nema emisije sumpornog oksida, a emisija NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja. Sustav izgaranja je mnogo napredniji te se ponekad i koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja te se postiže sniženje temperature izgaranja.  Isto tako produkcija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja s obzirom na niži postotak ugljika u prirodnim plinu.No kao problem javlja se (ne)mogućnost opskrbe plinom što bi,  konkretno, u Hrvatskoj moglo ponekad predstavljati problem.Da spomenemo još i kraći rok projektiranja i izgradnje te veća fleksibilnost kod rada i samog pokretanja. Troškovi održavanja su niži nego u klasičnih termoelektrana te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje struje.Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina te električne energije proizvodi u elektranama na ugljen, no s obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja.&lt;br /&gt;
Plinska turbina sa zadatkom proizvodnje električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, no razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata budući se u to vrijeme sva pozornost posvetila propulziji mlaznih motora. Prvo plinskoturbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sustavu SAD 1949. godine, a bilo je u sastavu kombi-procesa. Tek 60-tih godina imamo prve turbine za proizvodnju električne energije u većem broju elektrana. Prednost je bila mogućnost brzog starta. U 70-tim godinama dolazi do nagliog razvoja u izgradnji kombi-procesa u elektroenergetskim sustavima, kada je proizvodnja plinsko-turbinskih postrojenja dostigla snagu veću od 50 MW i početne temperature veće od 850°C. S pojavom plinskoturbinskog  postrojenja snaga većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Termoelektrane u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hrvatska elektroprivreda ima na raspolaganju devet termoelektrana + NEK. Termoelektrane su smještene u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Konjščini, Plominu i Osijeku. Ukupna snaga iznosi 1589 MW. U ovaj broj nije uračunata snaga koju HEP dobiva od NEK-a (338 MW) te snaga četiri interventna diesel bloka (29 MW). Po informacijama iz HEP-a u 2004. iz termoelektrana proizvedeno je 4.069 GWh električne energije. To čini preko 30% električne energije potrošene u Hrvatskoj te godine. 2003. godine HEP je ponovno počeo preuzimati električnu energiju iz susjedne nam Bosne i Hercegovine (TE Tuzla i TE Kakanj) nakon što je isporuka struje iz tih elektrana obustavljena 1993. Još se očekuje rješenje spora oko termoelektrana koje je Hrvatska gradila u Srbiji. TE Obrenovac (Elektroprivreda Srbije) i TE Gacko (Elektroprivreda Republike Srpske). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter19.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 18.''' Prikaz raspoloživosti električne energije (HEP d.d.) u GWh&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Izvor HEP d.d.)&lt;br /&gt;
[http://www.hep.hr]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. '''TE Sisak''' -&lt;br /&gt;
Čret bb, 44000 Sisak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut), prirodni plin i sirovu naftu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. Blok A ( 210 MW ) 1976. Blok B ( 210 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 420 MW (2x210) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija : prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 1190 GWh ('74-'97) ,maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 2099 GWh ('77) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 40 MJ/kg, prirodni plin 36 MJ/m3,sirova nafta 43 MJ/kg&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
*Kotlovi u prvom bloku mogu se ložiti mazutom ili prirodnim plinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kotlovi u drugom bloku lože se mazutom i prirodnim plinom i njihovom kombinacijom, a za nuždu se može upotrijebiti sirova nafta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. '''TE Rijeka''' -&lt;br /&gt;
Urinj bb, 51221 Kostrena &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona:1978. Blok A ( 320 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 320 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 650 GWh ('78-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 1037 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 9500 kcal/kg &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za dopremu loživog ulja izgrađen je poseban cjevovod iz INA rafinerije Urinj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. '''TE Plomin I''' -&lt;br /&gt;
Plomin bb, 52234 Plomin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: Maksimalna trajna snaga 105 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 380 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 560 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. '''TE PLOMIN d.o.o.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TE Plomin d.o.o. je tvrtka u zajedničkom vlasništvu osnivača Hrvatske elektroprivrede i RWE Power, osnovana u studenom 1996. godine. HEP i RWE Power imaju jednaki udjel u tvrtki - HEP temeljem ranije izgrađenog dijela postrojenja TE Plomin 2, a RWE Power temeljem uloženog kapitala i dobivenih kreditnih sredstava od njemačkih banaka. &lt;br /&gt;
*Ta je tvrtka bila odgovorna za dovršetak TE Plomin 2, kao i za njen pogon u sljedećem razdoblju od 15 godina. Nakon isteka ugovorenog roka, Hrvatska elektroprivreda će preuzeti Elektranu i eksploatirati je još najmanje 15 godina, ili još daljnjih 10 godina nakon njene revitalizacije.&lt;br /&gt;
*Izgradnja TE Plomin 2 započeta je 1986. godine, zastaje 1991., potom se pokušava dovršiti do 1992., ali ratne okolnosti zaustavljaju radove na gradilištu. Na međunarodnom natječaju, za dovršenje izgradnje je izabran Konzorcij AEE. Nakon utemeljenja tvrtke TE Plomin d.o.o., u rujnu 1997.godine otvoreno je gradiliše i radovi započinju. Premda je dovršetak izgradnje bio planiran krajem 1998. godine, zbog zakašnjelog financiranja kasnilo se godinu dana, odnosno prva sinkronizacija s mrežom obavljena je u rujnu 1999. godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 2000. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 210MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*planirana godišnja proizvodnja: 1200GWh&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. '''KTE Jertovec''' -&lt;br /&gt;
Jertovec bb, 49282 Konjščina &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Konjščina, Jertovec &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: kombinirana termoelektrana (plinske i parne turbine) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Kombi blok A, kombi blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 68 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 208 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: glavno gorivo u elektrani je plin. Kao alternativno gorivo koristi se ekstralako loživo ulje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: plinsko - parni energetski blokovi A, B &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. '''TE-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Kuševačka bb, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Žitnjak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1962. Blok C, 1979. Blok A&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Izgradnja novog Kombi kongregacijskog plinskoparnog postrojenja ukupne električne snage 190 MW i toplinske snage 150 MW dovršena je 2001. godine - 26. lipnja te godine su sva tri agregata bila priključena na mrežu. Nakon pretprobnog pogona i optimiranja rada, HEP je od korporacije Parsons Power Group koja je izgradila postrojenje načelom &amp;quot;ključ u ruke&amp;quot;, postrojenje preuzeo 4. travnja 2003. godine, čime je započeo dvogodišnji jamstveni rok. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok C služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blok D - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare, Blok E, *Blok F, Blok G, Blok H - Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
*Proizvodna jedinica za proizvodnju tehnološke pare Blok D - Toplinski učinak je 80 t/h. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G, Blok H - ukupna toplinska snaga je 58 MW + 58 MW + 116 MW + 116 MW = 348 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 357 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 594 GWh ('80) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 984 GWh, vrele vode 1971 GWh &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. '''TE-TO Osijek''' -&lt;br /&gt;
Cara Hadrijana 3, 31000 Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana toplana koja koristi prirodni plin i teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1976. PTE Osijek Plinska termoelektrana 50 MW (2x25 MW,)1985. EL-TO Osijek 45 MWe/ 110 MWt &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B dva agregata, plinska elektrana po 25 MW (PTE Osijek) služe za proizvodnju električne energije i proizvodnju tehnološke pare (jedna od turbina)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Blok C (EL-TO Osijek) - parna turbina 45 MW - služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 95 MW (PTE Osijek 2x25 MW + EL-TO Osijek 45 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 131,9 GWh ('85-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('85-'97) Emax = 280 GWh ('94) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo:PTE Osijek - prirodni plin, EL-TO Osijek - teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. '''EL-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Zagorska 1, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Trešnjevka &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1907. proizvodnja električne energije (0,8 MW),1954. početak proizvodnje toplinske energije(33,4 MW električne snage, 14,7 MW toplinske), 1982. proizvodnja 42 MW električne snage, 478,2 MW toplinske snage, 1998. preseljenje PTE iz Splita i početak proizvodnje (dodatnih 2x25,6 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blokovi C i D - Nisko tlačni parni kotao 80 t/h - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare)&lt;br /&gt;
*Blok E, Blok F, Blok G Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
*EL - TO (Blok H1 i H2) služi za proizvodnju električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga :Proizvodne jedinice Blok A, Blok B, Blok H1, Blok H2, Proizvodne jedinice za proizvodnju tehnološke pare , niskotlačni parni kotlovi toplinskog učinka (1NK=55 t/h, 2NK=64/80 t/h). Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G: Ukupna toplinska snaga 232 MW (Blok E = 58 MW, Blok F =58 MW, Blok G =116 MW)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 98 GWh ('74-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 173 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 532 GWh ,vrele vode 635 GWh ,prosječna godišnja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*potrošnja goriva : loživog ulja 50000 t, prirodnog plina 100 000 000 -110 000 000 Nm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaštita okoliša===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitni jest toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Mi ćemo se o ovom poglavlju baviti samo ovim prvim, odnosno onečišćenjem usljed izgaranja fosilnog goriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu transformira  u unutrašnju energiju koja se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, CO, voda, NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;, SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, različiti ugljikovodici (C&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt;). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) i voda (H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može izgara potpuno i djelomično. U potpunom izgaranju imamo CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt imamo CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod plinskih goriva, a najteže kod krutog. Za izgaranje potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni pretičak zraka. Loša strana pretička zraka jest činjenica da povećanjem pretička zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih plinova koji napuštaju sustav. &lt;br /&gt;
O količini sumpora u produktima izgaranja najviše ovisi udio sumpora u samom gorivu. Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod dušika i njegovih oksida gorivo ne utječe  toliko na produkciju NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okoliš. U svrhu zaštite okoliša u posljednjih desetak godina donijelo se mnoštvo zakona odredaba koje bi trebale pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša iz termoelektrana. Jedan od glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornih oksida. Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već iz goriva ili iz produkata izgaranja. Veći efekt se postiže ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata izgaranja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Dušikove spojeve je najjednostavnije reducirati stupnjevanim izgaranjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju dušičnih oksida za oko 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pogled unaprijed===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaštita okoliša je važna i sveprisutna tema u današnjem društvu. Čovjekov razvoj snažno utječe i na njegov životni prostor. Upravo zbog toga kad govorimo o termoelektrana moramo posebno obratiti pozornost i na ovaj dio koji se bavi zaštitom okoliša. Razvoj društva rezultira i porastom potražnje i potrošnje električne energije. To je ujedno i pokazatelj razvijenosti društva. Trenutna godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 13500 TWh/god. Od tog broja, 37% proizvede se u termoelektranama na ugljen, 15% u termoelektranama na prirodni plin, te 10% u postrojenjima na naftu. U hidroelektranama proizvodi se 20%, a u nuklearnim elektranama 17% svjetske proizvodnje. &lt;br /&gt;
Iz ovih podataka vidi se da se u biti preko 60% svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nekom obliku termoelektrane. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Očekuje se izgradnja od oko 80-100 GW termoenergetskih postrojenja godišnje, kad govorimo o svjetskoj proizvodnji električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Materijal sakupio: Tomislav Pukšec''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Nuklearne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorivni elementi reaktora''', u kojima se odvija proces fisije i u kojima se neposredno oslobađa tolinska energija, imaju &lt;br /&gt;
'''najvišu temperaturu''' u nuklearnoj elektrani. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam stupanj djelovanja toplinskog ciklusa ovisi o prosječnoj temperaturi rashladnog fluida ('''po drugom zakonu &lt;br /&gt;
termodinamike stupanj djelovanja je to veći što je viša temperatura toplijeg spremnika'''). Od interesa je što &lt;br /&gt;
više približiti prosječnu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida, odnosno što više smanjiti porast temperature &lt;br /&gt;
rashladnog fluida u reaktoru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost nuklearnog postrojenja''' i '''okoline''' je ograničavajući faktor za iznos temperature nuklearnog &lt;br /&gt;
goriva i rashladnog sredstva, čime posredno ograničava i stupanj djelovanja '''NE''' ('''stupanj djelovanja NE &lt;br /&gt;
je uvijek manji od stupnja djelovanja TE jednake snage'''). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearne elektrane''' proizvode oko '''17% svjetske električne energije'''. U svijetu postoji oko 400 nuklearnih &lt;br /&gt;
elektrana (prema podacima [http://www.iaea.org/ International Atomic Energy Agency]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
[[Slika:nukel2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 19.''' Nuklearna elektrana u pogonu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Susrećemo nekoliko tipova '''NE''' čija je razlika u vrsti '''primarnog postrojenja (reaktorskog)''', koje &lt;br /&gt;
se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, &lt;br /&gt;
kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.&lt;br /&gt;
Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearno gorivo'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* prirodni ili obogaćeni [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium uran] (umjesto obogaćenog urana može se djelomično koristiti i [http://en.wikipedia.org/wiki/Plutonium plutonij])&lt;br /&gt;
* metalni uran&lt;br /&gt;
* oksid urana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Graphite grafit]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Helium helij]&lt;br /&gt;
*tekući metal&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi nuklearnih elektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Reaktor hlađen i moderiran običnom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Voda u reaktoru ima tlak viši od tlaka zasićenja'''&lt;br /&gt;
Takav reaktor je poznat kao '''tlakovodni reaktor''': U zapadnim zemljama označava se kraticom '''PWR'''&lt;br /&gt;
('''Pressurized Water Reactor''', a u bivšem Sovjetskom Savezu kraticom '''VVER - vodo-vodnoj energetičeskij reaktor''').&lt;br /&gt;
Ovog tipa je reaktor u '''NE Krško'''. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 20.''' Shematski prikaz PWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Voda u reaktoru kipi (kipući reaktor)'''&lt;br /&gt;
To je reaktor tipa '''BWR''' ('''Boiling Water Reactor''').'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:BWR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 21.''' Shematski prikaz BWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Reaktor hlađen i moderiran teškom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takozvani teškovodni reaktor ili '''HWR''' ('''Heavy Water Reactor'''). Izvodi se samo tip koji ima tlak viši &lt;br /&gt;
od tlaka zasićenja, tj. kao '''tlakovodni reaktor'''. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid prirodnog ili obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:HWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 22.''' Shematski prikaz HWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Reaktor moderiran grafitom i hlađen ugljik – dioksidom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su plinom hlađeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''GCR (Gas Cooled Reactor)'''&lt;br /&gt;
Prva  generacija ovih reaktora poznata pod nazivom '''magnox''' dobila je ime po leguri magnezija koji se &lt;br /&gt;
upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': metalni prirodni uran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:GCR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 23.''' Shematski prikaz GCR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''AGR (Advanced Gas Reactor)'''&lt;br /&gt;
Druga generacija '''grafitnih reaktora''' koja se od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih šipki. Obloge &lt;br /&gt;
gorivnih šipki su izrađene od nehrđajućeg čelika. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wylfa-power-station.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 24.''' NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je od najstarijih NE u svijetu koje još uvijek rade&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''4. Reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivšem SSSR-u i njegova kratica je '''RBMK''' ('''reaktor boljšoi močnosti kipjaščij''').&lt;br /&gt;
Nuklearna elektrana u Černobilu je bila ovog tipa. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''5. Reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visoko temperaturni reaktor ili '''HTGR''' ('''High Temperature Gas Reactor''') je posljednji korak u &lt;br /&gt;
razvoju grafitom moderiranih reaktora. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''6. Brzi oplodni reaktor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator &lt;br /&gt;
za termalizaciju neutrona, '''brzi oplodni reaktor''' nema moderatora. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''':oksid urana višeg obogaćenja ili oksid plutonija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nuklearna fisija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se temelji na procesu '''nuklearne fisije'''. [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium Uran], kao prirodni element, &lt;br /&gt;
je osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. '''Uran–238''' (U-238) ima vrlo dugo vrijeme poluraspada, &lt;br /&gt;
oko 4,5 milijarde godine, i zato se još uvijek mogu naći zamjetne količine ovog elementa u prirodi. Ovaj izotop urana, &lt;br /&gt;
'''U-238''', čini oko 99% svih izotopa urana na Zemlji. '''Uran-235''' čini oko 0,7% urana kojeg nalazimo u prirodi, &lt;br /&gt;
dok je '''uran-234''' još rijeđi u prirodi i nastaje radioaktivnim raspadom '''urana-238'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uran-235''' ima zanimljivo svojstvo koje ga čini korisnim i za nuklearnu energetiku, a i za proizvodnju nuklernih&lt;br /&gt;
bombi. Kao i '''U-238''', '''U-235''' se spontano raspada alpha raspadom. Osim spontanog raspada '''U-235''' &lt;br /&gt;
kratkotrajno podliježe i spontanoj fisiji. Međutim, '''U-235''' je jedan od rijetkih elementa koji je sposoban &lt;br /&gt;
osloboditi energije cijepanjem jezgre atoma ('''nukleusa''') mehanizmom inducirane fisije. U slučaju da se slobodni &lt;br /&gt;
neutron sudari sa jezgrom '''urana-235''', jezgra će apsorbirati taj neutron što će rezultirati time da će postati &lt;br /&gt;
nestabilna i u konačnosti će se rascijepati na dva lakša atoma uz oslobađanje dva do tri nova slobodna neutrona. &lt;br /&gt;
Dva nova atoma postižu novo stanje gama raspadom. Tri fizikalne činjenice čine proces inducirane fisije zanimljivim &lt;br /&gt;
sa energetskog stajališta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Vjerojatnost''' da će atom '''urana-235''' apsorbirati slobodan neutron je relativno velika. Ako reaktor radi u najpovoljnijem režimu (tj. u kritičnom stanju), oslobođeni neutron svake fisije će uzrokovati novu fisiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre''' je vrlo brz, reda veličine pikosekunde (10&amp;lt;sup&amp;gt;-12&amp;lt;/sup&amp;gt; sekundi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Cijepanjem jedne jezgre U-235''' oslobađa se zamjetno velika količina energije u obliku toplinske energije i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_ray gama zračenja]. Energiju oslobođenu jednom fisijom dobivamo iz činjenice &lt;br /&gt;
da fisijski produkti i neutroni zajedno teže više nego sam atom '''U-235''' čija se jezgra rascijepala. Razlika u &lt;br /&gt;
masi se može direktno preračunati u dobivenu energiju pomoću izraza E = mc&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspadom jednog atoma '''U-235''' oslobađa se energija reda veličine '''200 MeV''' (milijun elektron volta). Na prvi pogled &lt;br /&gt;
to se ne čini puno, ali ako se uzme u obzir da, naprimjer, jednam kilogram urana sadrži veliku količinu atoma, shvaća se da je oslobođena energija iz takvog kilograma zamjetna. Ona je tolika da se obogaćeni uran koristio kao gorivo za nuklearne podmornice &lt;br /&gt;
dajući im potisnu snagu koju bi se moglo dobiti iz nekoliko stotina tisuća litara nafte. Da bi dobili tražena svojstva uranskog &lt;br /&gt;
goriva, takvo je gorivo potrebno predhodno obogatiti, tako da sadrži 2 do 3% (ili više) '''urana-235'''. Tropostotno &lt;br /&gt;
obogaćenje je dovoljno za uporabu u civilnom nuklearnom reaktoru, dok se uran za proizvodnju oružja obogaćuje tako da sadrži 90% ili više '''U-235'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći postotak nuklearnih elektrana u svijetu čine elektrane '''PWR''' reaktorskog tipa. Izvedba '''PWR''' nuklearne &lt;br /&gt;
elektrane zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova, primarnog i sekundarnog. Toplinski stupanj djelovanja &lt;br /&gt;
'''N''' je funkcija prosječne temperature vode u primarnom krugu, te je svrsishodno da ona bude što viša.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tipični parametri''' rashladne vode primarnog kruga jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Tlak''': 150 do 160 bar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Prosječna temperatura''': 570 do 590 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Promjena temperature u reaktoru i generatoru pare''': 40 do 50 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Protočni volumen pri rashladnom krugu''': oko 6 m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/s &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarni krug''' se načelno sastoji od '''reaktora''', '''cirkulacijske pumpe''', '''generatora pare''' i '''tlačnika'''. &lt;br /&gt;
Budući da su rashladni krugovi hidraulički povezani u reaktoru potreban je samo jedan tlačnik za sve rashladne krugove. &lt;br /&gt;
Komponente primarnog kruga smještaju se u '''containment''' ili '''zaštitnu posudu'''. Zaštitna posuda je projektirana &lt;br /&gt;
za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa). Osobito &lt;br /&gt;
obilježje je kuglasta zaštitna posuda. Veličina jezgre i broj gorivnih elementa u njoj ovise u snazi. U zapadnim &lt;br /&gt;
zemljama te su snage u razredima od 600 do 700, 900 do 1000 i 1200 do 1500 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare''' je jedan od komponenti primarnog kruga NE. To je '''izmjenjivač topline''' specijalne izvedbe &lt;br /&gt;
kojem je zadatak da toplinsku energiju nastalu u '''primarnom krugu''' prenese na '''radni medij sekundarnog kruga'''. &lt;br /&gt;
'''Primarni medij''' nalazi se u snopu cijevi, a '''sekundarni''' u plaštu parogeneratora. Srednja temperatura primarnog &lt;br /&gt;
fluida u reaktoru i parogeneratoru je približno ista. Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida je malena &lt;br /&gt;
da bi tlak pare bio što viši, a time i stupanj djelovanja. To se može postići, i postiže se, izgradnjom velike površine &lt;br /&gt;
prijelaza topline. Ta ogrijevna površina iznosi oko '''4000 m2''', a tehnološki je dobivena ugradnjom nešto više od &lt;br /&gt;
4000 “U” cijevi u cijevni snop visok 10 m, dok je promjer cijevi 20 mm i debljine stijenke oko 1,2 mm. Materijal cijevog snopa je legura naziva [http://www.hightempmetals.com/techdata/hitempInconel600data.php Inconel600]. Materijal plašta generatora pare je &lt;br /&gt;
niskolegirani kotlovski čelik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbitniji djelovi '''generatora pare''' su '''ulazno/izlazna komora primarnog fluida''', '''cijevni snop''', &lt;br /&gt;
'''isparavačka sekcija''', '''parni prostor'''. Potrebno je još ugraditi i '''separator vlage''' i '''sušionik pare'''. &lt;br /&gt;
Sekundarna voda se nalazi pod tlakom od otprilike 6 MPa. Gabariti takvog generatora pare za nuklearna postrojenja su &lt;br /&gt;
oko 21 m visine, promjer donjeg djela posude je oko 3,5 m, promjer gornjeg dijela posude je oko 4,5 m, dok je masa &lt;br /&gt;
suhog generatora pare oko 300 t.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tlačnik''' je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava &lt;br /&gt;
tlak u primarnom krugu. U osnovi, to je električni bojler kod kojeg tlak pare iznad razine vode elastično održava tlak &lt;br /&gt;
u primarnom krugu. Funkcionalno kompenzira promjene specifičnog volumena vode brzih prijelaznih projava i održava tlak &lt;br /&gt;
u stacionarnom stanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cirkulacijska pumpa''' kod tlakovodnih reaktora (PWR) je jednostupnjevita cirkulacijska pumpa. Budući da je maksimalna &lt;br /&gt;
temperatura fluida ograničena dopuštenom temperaturom u reaktoru, nastoje se prosječna temperatura što više približiti toj &lt;br /&gt;
temperaturi. Smanjenje porasta temperature rashladnog fluida u reaktoru moguće je jedino smanjenjem njegova protoka. Snaga &lt;br /&gt;
pumpe je ograničavajući faktor za smanjenje temperaturne razlike u primarnom krugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvedba pumpe mora zadovoljavati slijedeće '''uvjete''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Propuštanje rashladnog fluida''' reaktora treba svesti na najmanju moguću mjeru (jer rashladni fluid sadrži određeni stupanj radioaktivnosti). Rješenje je u '''brtvenju protutlakom'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Podmazivanje donjih ležajeva''' treba rješiti bez klasičnim maziva (kontaminacija rashladnog fluida). To se rješava tako da se donji ležaj pumpe, napravljen od grafita, podmazuje ubrizganom vodom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Jezgru PWR reaktora čine''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::: 1. '''Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
:::: 2. '''Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
:::: 3. '''Moderator'''&lt;br /&gt;
:::: 4. '''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
:::: 5. '''Konstrukcijski elementi''', odnosno svi materijali i sklopovi za ostvarenje i samoodržavanje lančane reakcije, njezinu kontrolu i odvod generirane topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- &lt;br /&gt;
'''1. Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi elementi su složeni mehanički sklopovi, kojih su osnovni djelovi gorivne šipke i kostur gorivnog elementa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Gorivne šipke'''&lt;br /&gt;
Gorivna šipka je cijev od cirkonijeve (Zr) legure (često se upotrebljava legura pod nazivom ZIRCALLOY2, [Zr + Sn + Fe + Ni]) promjera oko 9,5 mm, debljine stijenke oko 0,6 mm te dužine oko 3,6 m ispunjene tabletama UO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; koje su konkavno obrađene radi kompenzacije termalne ekspanzije. Zazor između tablete i stijenke obloge puni se helijem radi boljeg odvođenja topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Kostur gorivnog elementa'''&lt;br /&gt;
Kostur gorivnog elementa je mehanički element kojem je zadatak držati gorivne šipke u formaciji (pridržavanje trenjem) i omogućiti vođenje regulacijskih ili zaustavnih šipki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi element ima kvadratni horizontalni presjek dimenzija oko 200x200 mm i masu između 500 i 700 kg.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''2. Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regulacijske i zaustavne šipke zajedno čine '''apsorbcijske šipke'''.&lt;br /&gt;
Regulacijske šipke su povezane u regulacijski sklop, što znači da sve one šipke koje ulaze u jedan gorivi element kreću kao mehanička cjelina. Cijevi su od nehrđajućeg čelika ispunjene legurom koja u težinskim postocima sadrži 80% srebra, 15% indija i 5% kadmija. Sastav legure izabran je tako da se apsorpcijom pokrije širi spektar energija termalnih i epitermalnih neutrona.Zaustavne šipke imaju zadatak osigurati dovoljnu podkritičnost reaktora obustavljenog rada i nisu povezane s regulacijskim sustavom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su materijali koji imaju zadatak da usporavajubrze neutrone fisije. Da bi se stvorila '''compound jezgra''' koja je nestabilna i koja je uvijet za postupak fisije energija projektila koja udara u jezgru mora biti manja od približno 50 MeV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurnost===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost''' nuklearne elektrane je jedan od najbitnijih uvjeta za njezinu prihvatljivost kao energetskog objekta. Osnovna filozofija projektiranja nuklearne elektrane sa stajališta sigurnosti je tzv. obrana po dubini. Obrana po dubini sastoji se u poduzimanju mnogih sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava NE važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski, jedna nakon druge. Time se postiže da izgubljenu funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+ '''Tablica 1.''' Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama [http://www.ans.org/ American Nuclear Society (ANS)]*&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija I'''   || Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom redovitog pogona)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija IV'''  || Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''LOCA''' – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 	&lt;br /&gt;
Sa stajališta utjecaja na okoliš najvažnije su nezgode '''kategorije IV''', a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
: 1. Veći lomovi cijevi sekundarnog sustava&lt;br /&gt;
: 2. Lom cijevi pojne pumpe&lt;br /&gt;
: 3. Zakočenje rotora pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 4. Lom osovine pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 5. Lom kučišta mehanizma kontrolnih štapova&lt;br /&gt;
: 6. Lom cijevi parogeneratora&lt;br /&gt;
: 7. Nezgoda gubitka hladioca ('''LOCA''')&lt;br /&gt;
: 8. Nezgoda rukovanja gorivom u contaimentu i zgradi za pohranu istrošenog goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većih nesreća je do sada bilo dva puta. Prva se zbila u '''NE Otok tri milje''' u SAD-u, 28. Ožujka 1979., a druga 25. Travnja 1986. u '''NE Černobil'''. '''Ljudska greška''' je bila uzrok obje nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Distribuirana proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Otočna proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Obnovljivi izvori=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hidroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a &lt;br /&gt;
udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i &lt;br /&gt;
značajne terorističke prijetnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Utjecaji na okoliš dijele se na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta zraka, geologija i seizmologija,  erozija, promjena pejzaža &lt;br /&gt;
* biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi &lt;br /&gt;
* socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i historijski &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva potapa se kvalitetno zemljište, a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište, u nekim slučajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva, uništava se zdrava šuma, nestaje vegetacija, svi postojeći objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala, a neiskorištena većina nalazi se u nerazvijenim zemljama. Takvo stanje je s jedne strane dobro jer se u budućnosti najveći porast potrošnje očekuje upravo u nerazvijenim zemljama, a s druge strane pokrivanje daljnjeg porasta potrošnje u razvijenim zemljama bazirat će se na fosilnim i nuklearnom gorivu. Hidroelektrane se značajno koriste u proizvodnji električne energije iz više razloga: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Nema troškova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje &lt;br /&gt;
* Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju. &lt;br /&gt;
* Ne postoji utjecaj povećanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih povećanja u zadnjih nekoliko godina &lt;br /&gt;
* Neovisnost o uvozu goriva &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima električne energije. &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je čista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije, truljenje), ali su u većini slučajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. &lt;br /&gt;
* Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ukoliko pada sa dva puta veće visine proizvodi duplo više električne energije. &lt;br /&gt;
# Raspoloživom protoku vode. Električna snaga i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisnost snage o navedenim veličinama izražena je sljedećim izrazom: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;P = eta * Q * h * ρ * g&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:P - Snaga [W]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:eta - stupanj iskoristivosti postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Q - raspoloživi protok vode [m3/s]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:h - raspoloživi vodeni pad [m]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:ρ - gustoća vode [kg/m3]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:g - ubrzanje sile teže [m/s2]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 25.''' Voda šiklja iz izlaznog presjeka za vrijeme testa u hidroelektrani Hoover na granici Nevade i Arizone, USA.&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija gradnje hidroelektrana se nije mijenjala kroz 20. stoljeće. &lt;br /&gt;
Hidroelektrane u principu funkcioniraju na vrlo jednostavnoj osnovi: voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz branu, pokreće turbinu koja onda pokreće generator električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Osnovne komponente klasične hidroelektrane=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Brana - Većina hidroelektrana se opskrbljuje vodom iz akumulacijskih jezera. Brana predstavlja građevinu kojoj je zadaća osiguravati akumulaciju vode. Akumulacijska jezera su često urbanizacijski tako riješena da su ujedno i rekreacijska jezera. &lt;br /&gt;
* Ulazni presjek - Otvor na brani se otvori i kroz kontrolna vrata voda cjevovodom (najčešće uslijed gravitacije) dolazi do turbine određenim masenim protokom. &lt;br /&gt;
* Turbina - Voda udara i okreće lopatice turbine koja je osovinom vezana na generator. Najčešći tip turbina za hidroelektrane su Francisove turbine. Takve turbine teže do 172 tone i postižu brzinu vrtnje do 90 okretaja u minuti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro2.jpg|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 26.''' Osovina koja povezuje generator i transformator (Photo courtesy U.S. Bureau of Reclamation)&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Generator - Kako samo ime govori, generator generira električnu energiju. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta unutar namotaja žica. Ovime se ubrzavaju elektroni, koji proizvode električni naboj. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Osnovni dijelovi svakog generatora su: &lt;br /&gt;
::* Osovina &lt;br /&gt;
::* Uzbudni namot &lt;br /&gt;
::* Rotor &lt;br /&gt;
::* Stator &lt;br /&gt;
Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni napon. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 27.''' Generatori električne energije u hidroelektrani&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. &lt;br /&gt;
* Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. &lt;br /&gt;
* Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro4.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 28.''' Komponente hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku energiju. Količina generirane električne energije se određuje s nekoliko faktora. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine vode do turbina. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina proizvedene struje. Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u akumulacijskom jezeru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je prethodno spomenuto, predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više hidroelektrana. Međutim, postoje određene prepreke. Većina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je već iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena učinkovitost elektrane i za čiju je gradnju potrebno raditi i veće promjene u okolišu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroenergija se tradicionalno smatra čistom i ekološkom. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama ne zagađuje atmosferu, ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada. Ipak, gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu riječnih tokova na kojima se grade. Učinci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 čimbenika: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana locirana &lt;br /&gt;
# Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane &lt;br /&gt;
# Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena &lt;br /&gt;
# Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čimbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških, zemljopisnih i meteoroloških uvjeta. Ova dva čimbenika su najbitniji faktor pri određivanju veličine, vrste, konstrukcije i načina na koji će buduća elektrana raditi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i povećanje prosječne temperature vode &lt;br /&gt;
* Povećanje udjela dušika u riječnoj vodi &lt;br /&gt;
* Sedimentacija i erozija &lt;br /&gt;
* Poplave &lt;br /&gt;
* Klimatske promjene &lt;br /&gt;
* Potencijalno povećanje tektonske aktivnosti područja &lt;br /&gt;
* Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta &lt;br /&gt;
* Poremećenje migracije ribljih vrsta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi hidroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri su osnovna tipa: protočne, akumulacijske i reverzibilne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' HE &amp;quot;ĐALE&amp;quot; - protočna hidroelektrana, ukupna snaga 40.8MW&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane, dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Akumulacijske su najčešće hidroelektrane, dobra strana je mogućnost akumulacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro06.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 30.''' Akumulacijska hidroelektrana '''Tri kanjona''' u Kini, (potopljeno je 118 gradova i iseljeno oko 1.000.000 ljudi)&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Reverzibilne hidroelektrane&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod klasičnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. reverzibilne hidroelektrana (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva '''skladišta''' vodene mase. To su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::*Gornja akumulacija Istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom električne energije.&lt;br /&gt;
::*Donja akumulacija Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo, donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje špice potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj je RHE Velebit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 32.''' Presjek kroz tlačni cjevovod, strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Male hidroelektrane===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uvod'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta, vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacionom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku od velikih čija se štetnost opisuje kroz velike promjene ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22% svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa različitih točaka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi, klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se često dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 2.''' kategorizacija malih hidroelektrana u nekim zemljama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Zemlja&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;micro&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;mini&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;male&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [MW]&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| SAD&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 100 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kina&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;500&lt;br /&gt;
| 0,5 - 25&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Francuska&lt;br /&gt;
| 5 - 5000&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Indija&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 15&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Brazil&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;općenito&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;100&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;1000&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;10&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 3.''' Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Svjetski izvori&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga malih hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;680 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;47GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;3000 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;180 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće: &lt;br /&gt;
* gotovo da nemaju nedostataka &lt;br /&gt;
* nema troška distribucije električne energije &lt;br /&gt;
* nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* jeftino održavanje &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 4.''' Popis malih hidroelektrana u RH (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;90%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga [MW]&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Godina puštanja u pogon&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Po generatoru	&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Ukupno&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Jaruga&lt;br /&gt;
| 2 x 2,8&lt;br /&gt;
| 5,6&lt;br /&gt;
| 1898.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj I&lt;br /&gt;
| 2 x 1 + 2 x 0,8&lt;br /&gt;
| 3,6&lt;br /&gt;
| 1908.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Roški Slap *&lt;br /&gt;
| 2 x 0,886&lt;br /&gt;
| 1,772&lt;br /&gt;
| 1910.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE T.C. &amp;quot;10. kolovoz&amp;quot; Majdan **&lt;br /&gt;
| 2 x 0,6&lt;br /&gt;
| 1,2&lt;br /&gt;
| 1913.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zeleni Vir&lt;br /&gt;
| 2 x 0,85&lt;br /&gt;
| 1,7&lt;br /&gt;
| 1922.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE P.I. &amp;quot;Duga Resa&amp;quot; **&lt;br /&gt;
| 0,53 + 0,25 + 0,32&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1937.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj II&lt;br /&gt;
| 2 x 1,1&lt;br /&gt;
| 2,2&lt;br /&gt;
| 1952.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zavrelje&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1953.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Krčić&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 1988.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 2 x 0,34&lt;br /&gt;
| 0,68&lt;br /&gt;
| 19889.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest I *&lt;br /&gt;
| 4 x 0,315&lt;br /&gt;
| 1,26&lt;br /&gt;
| 1995.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest II *&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 1997.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kupčina 6 - Stančaki *&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Orljava 7 - Požeška Kopanica*&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;4&amp;quot; | Pribranske elektrane biološkog minimuma&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Varaždin&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 1975.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1989.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Ukupno&lt;br /&gt;
| 24,337&lt;br /&gt;
| &amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;*&amp;lt;/sup&amp;gt;u privatnom vlasništvu&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;**&amp;lt;/sup&amp;gt;u sklopu industrijskog pogona&lt;br /&gt;
::::::* vlasništvo Hrvatske elektroprivrede&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni dijelovi malih hidroelektrana su sljedeće strukture i uređaji: &lt;br /&gt;
* građevinski objekti &lt;br /&gt;
* hidromehanička oprema &lt;br /&gt;
* elektrostrojarska oprema &lt;br /&gt;
* priključak na dalekovodnu mrežu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Princip sustava male hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tehnička rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva: &lt;br /&gt;
* karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) &lt;br /&gt;
* paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora &lt;br /&gt;
* kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviđa izvedba transformatora na stupu &lt;br /&gt;
* postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala &lt;br /&gt;
* preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal &lt;br /&gt;
* umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat &lt;br /&gt;
* dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) &lt;br /&gt;
* dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima &lt;br /&gt;
* tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede do strojarnice &lt;br /&gt;
* zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana &lt;br /&gt;
* odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Utjecaj na okoliš'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema gotovo nikakvih štetnih utjecaja na okoliš. Ako taj utjecaj i postoji, onda je on toliko mali da ne može biti mjerljiv i ne može se sa sigurnošću pripisati postojanju i radu male hidroelektrane, a ne nekom drugom od mogućih utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti iskorištenja energije vodotokova se u prvom redu očituju u eliminiranju emisija štetnih plinova u atmosferu koju susrećemo kod energana na fosilna goriva. Dok je kod velikih hidroelektrana, kao posljedica gradnje velike brane sa zaštitnim mrežama koje se nalaze prije ulaska u turbinski dovodni kanal ipak prisutna emisija metana zbog zadržavanja žive tvari na zaštitnoj mreži koja tamo truli i emitira metan kao posljedicu procesa raspada organske materije, kod malih hidroelektrana brane su male, preljevne, a u slučaju, tzv., tirolskog zahvata kanal ne smije sadržavati zaštitnu mrežu i voda sa svim tvarima koje nosi sa sobom u nepromijenjenom sadržaju struji kanalom. Ovakva filozofija gradnje i tehnologija u potpunosti isključuje ikakve štetne emisije u atmosferu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Procjena je da male hidroelektrane, instalirane snage od cca 5 MW, godišnjom produkcijom energije zamjenjuju oko 1400 toe fosilnih goriva, a time i smanjuju emisiju stakleničkih plinova u količini od 16 000 tona CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i 1100 tona SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; godišnje. Zagađenje bukom je ispod svih minimalnih propisanih i predloženih razina zbog sofisticirane tehnologije koja je danas postala pravilo pri konstruiranju strojarnice male hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ipak, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pozornost treba posvetiti: &lt;br /&gt;
     &lt;br /&gt;
* adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* protoku vode &lt;br /&gt;
* riziku od pogrešnog gospodarenja vodenim resursima &lt;br /&gt;
* nedostatku biološkog minimuma količine vode &lt;br /&gt;
* utjecaju na floru i faunu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također bi trebalo posebno naglasiti doprinos takvih postrojenja razvitku gospodarstva, pogotovo u nerazvijenim i dislociranim područjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pogonski troškovi i mogući problemi pri provedbi projekta'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, također koristi i energiju za vlastiti rad. Ti troškovi se nazivaju pogonskim troškovima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod vodoopskrbnih sustava u cjevovodima hidraulička snaga, koja se manifestira porastom tlaka anulira se prigušnim elementima koji su potrošači energije. Nadalje, samo prigušenje tlaka može se također dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda moguće dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je moguće dobiti suvišak energije, ta energija se može dalje eksploatirati ili prodavati, čime se minimiziraju pogonski troškovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problemi vezani za projektiranje i puštanje u rad male hidroelektrane leže u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u Republici Hrvatskoj glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, što isključuje i potrebno djelovanje državnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer tržišni interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom slučaju nižih kamata nego za ostale tržišne aktivnosti). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatni problem predstavljaju česti neriješeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i neriješena katastarska pitanja i njihovo sporo rješavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj više od polovice električne energije proizvodi se u hidroelektranama. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona, a koji su raspoređeni na tri teritorijalna područja (sjever, zapad, jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju &amp;quot;Certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 34.''' Prikaz lokacija elektrana u Hrvatskoj&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vjetroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam '''vjetroelektrana''' podrazumijeva sustav za transformaciju (pretvorbu) gibajuće zračne mase, odnosno vjetra u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, unutar kompleksne problematike vjetrenjača vrlo značajno mjesto zauzima '''vjetar i vjetropotencijal''' kao jedan od preduvjeta funkcionalnosti takvog sustava. '''Vjetar kao energetski resurs''' karakterizira promjenjivost i nemogućnost uskladištenja što za sobom posljedično povlači potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). Budući da kinetička energija vjetra ovisi o kvadratu brzine, a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra, promjena brzine vjetra uzrokovat će dakle promjenu aerodinamičke snage, odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu električne snage koju generator injektira u mrežu. Brzina vjetra mjeri se '''anemometrom'''. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Kod provođenja proračuna, uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra (eng. base), komponentu linearne promjene brzine vjetra (eng. ramp), komponentu udarne promjene brzine vjetra(eng. gust) i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu (eng. noise). '''Budući da do visine 200m''' postoje tehnička rješenja koja kinetičku energiju gibanja zračnih masa tj. vjetra pretvaraju u električnu energiju, moguće je koristiti naziv '''tehnički vjetar'''. '''Struja tog vjetra poremećena je različitim utjecajima''' kao što su turbulencija (mehanički i termički uvjetovana lokalna nepravilna gibanja), hrapavost površine, dnevni i noćni temperaturni gradijent, topografija terena ( prepreke, uzvisine, građevine i slično) i vanjski poremećaji (silazna strujanja od oluja). Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine, dakle ometaju strujanje i općenito umanjuju vjetropotencijale.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom postavljanja vjetrenjača potrebno je izvršiti '''dodatni proračun vjetropotencijala''' (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja, jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu čak i ako je relativno mala njihova međusobna udaljenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u određenom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h, a u sinoptičkoj praksi 10 min). Mjerenja brzine vjetra se najčešće vrše na visini od 10m. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju '''Weibullovom funkcijom (razdiobom)''' koja daje vjerojatnost pojave vjetra '''f(v)''' tijekom nekog vremenskog perioda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Weibull.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 35.''' Weibull-ova razdioba&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u graničnom sloju do promjene profila brzine; brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu, do iznosa beskonačne struje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Parvis.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 36.''' Parametri po visini, u logaritamskoj razdiobi&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste vjetrenjača i njihova primjena===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Vjetroturbina''' može imati jednu ili više elisa. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehaničku energiju. Najčešće rješenje predstavlja izvedba s tri elise (s obzirom na razinu buke i vizualni efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji '''podjela''' ovisno o:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''položaju osi turbinskog kola''': vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.&lt;br /&gt;
* '''omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra''': brzohodne i sporohodne.&lt;br /&gt;
* '''broju lopatica''': višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.&lt;br /&gt;
* '''veličini zakretnog momenta''': visokomomentne i niskomomentne.&lt;br /&gt;
* '''načinu pokretanja''': samokretne i nesamokretne.&lt;br /&gt;
* '''efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment''': nisko i visoko efikasne.&lt;br /&gt;
* '''načinu okretanja rotora prema brzini vjetra''': promjenjive i nepromjenjive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Izvedbe vjetrenjača s vodoravnim vratilom''', brzohodne s dvije do četiri lopatice predstavljaju klasične vjetrenjače, odnosno najveće i opće prihvaćene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju električne energije. One se dakle najčešće nalaze u serijskoj proizvodnji,a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. višelopatične vjetrenjače koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog '''torzijskog momenta''' koji stvaraju).U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene '''brzohodne vjetroturbine''', okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od '''500''' do '''1500''' kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dijelovi vjetroturbinskog - generatorskog sustava i njihova funkcija'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjturb.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Segmenti turbine '''okomitog vratila''' (prikazane na '''slici 37.''') su slijedeći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''(1) rotor'''&lt;br /&gt;
* '''(2) kočnice'''&lt;br /&gt;
* '''(3) upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
* '''(4) generator'''&lt;br /&gt;
* '''(5) zakretnik'''&lt;br /&gt;
* '''(6) kućište'''&lt;br /&gt;
* '''(7) stup'''&lt;br /&gt;
* '''(8) temelj'''&lt;br /&gt;
* '''(9) transformator'''&lt;br /&gt;
* '''(10) posebna oprema'''&lt;br /&gt;
* '''(11) prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(1) Rotor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su '''glavčina''' i '''lopatica'''. Ovisno o tome kako reguliramo snagu, rotor može biti izveden:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice, na način da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m. Također postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajući postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Na taj način se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne, odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještajući na optimalnu vrijednost na početku rada vjetroturbine).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičkog efekta poremećenog trokuta brzina (eng. stall). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka, odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti, kut više nije optimalan). Za ovaj slučaj izvedbe rotora lopatice nemaju mogućnost zakretanja. Međutim, kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina, u ovom slučaju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzina (što omogućuje najveću transformaciju energije vjetra u električnu energiju). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Lopatice'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa '''zakretnim vrhovima''' (kao aerodinamičkim kočnicama) ili s '''krilcima'''. Ove druge funkcioniraju na način da se krilca odvajaju od površine, smanjujući aerodinamičke značajke profila kod brzine iznad projektne. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočioni sustavi, koji u slučaju otkaza primarnog kočionog sustava (mehanička kočnica) stvaraju '''moment kočenja''' (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. spoiler) ) te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje rasterećenog kola. Dakle, zakretni vrh i pomična površina sekundarnog kočionog sustava nazivaju se kočnici, koje je moguće aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedinačnim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Rotor za ove kočnice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje, kočnici se vraćaju u početni položaj i čine radni dio lopatice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(2) Kočioni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg), odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja. Zato mora postojati kočioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor. Osim toga, bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo.&lt;br /&gt;
Disk kočnica - je najčešća izvedba kočionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. Prilikom odabira broja kočionih elemenata na disku kočnice, naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila kočenja, odnosno na postizanje opterećenosti turbine isključivo momentom kočenja. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauličko, a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže, dakle prekid strujnog kruga) ili signalom uređaja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(3) Upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što samo ime kaže, ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava.&lt;br /&gt;
Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj), već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Dakle, mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom, daje podatke o radu, električkim i mehaničkim stanjima, obrađuje podatke, komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slučaju nekakvog kvara, požara ili slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(4) Generator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko - generatorskog sustava, generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja&lt;br /&gt;
* izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava&lt;br /&gt;
* izdržljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva, te pri uključivanju i isključivanju generatora&lt;br /&gt;
* uležištenje generatora na način da jamče dugotrajnost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzimajući u obzir uvjete povećane '''vlažnosti''', '''slanosti''', zatim '''otpornost na krute čestice''', '''povišenu temperaturu''' i slične uvjete, pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako npr. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom&lt;br /&gt;
* samostalni rad&lt;br /&gt;
* spregnuti rad s drugim izvorima &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti struje''' mogu biti: '''istosmjerni''' ili '''izmjenični'''. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''načinu okretanja''' postoje generatori: s '''promjenjivom''' ili s '''nepromjenjivom brzinom okretanja''' uz zadržavanje iste frekvencije. Također postoji podjela prema veličini tj. snazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(5) Zakretnik'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na vrhu stupa. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom, učvršćenim na stupu, izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. To je naravno, u ovisnosti o vrsti vjetroturbine, odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. Zakretanje zapravo vrši motor. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(6) Kućište stroja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- s jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja, a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(7) Stup'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može biti izveden kao cjevasti konični, teleskopski, rešetkasti, učvršćeni i povezani. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti, a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Stupvj5.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' a) '''teleskopski''' b) '''cjevasti konični''' c) '''učvršćeni''' d) '''povezani''' e) '''rešetkasti'''&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(11) Prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva je '''multiplikator''' i može biti različitih izvedbi. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom, a podmazivanje sintetičkim uljem. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na električni generator, naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i prijenosni omjer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ukratko''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* vjetroturbina i generator su spojeni pomoću mehaničke spojke za koju se najčešće podrazumijeva da u sebi ima mjenjačku kutiju s prijenosnikom. Prijenosnik, kao što je već rečeno, ima funkciju prilagođavanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.&lt;br /&gt;
* ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogućnosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima, mehanički prijenosnik nije potreban (što je slučaj kod vjetroturbina novijeg dizajna).&lt;br /&gt;
* iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomoću sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. pitch regulated), koji također može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakreće oko svoje duže osi i omogućuje smanjenje mehaničke snage, ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja, naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinamičkom efektu - tako je, u slučaju previsokih brzina vjetra, vjetroturbina zaštićena od povišenja snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mreža===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti priključenja''' na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: &lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Vjetroelektrane izravno priključene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Vjetroturbina s asinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom (eng. soft. starter).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Vjetroturbina sa sinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomično promjenjivom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa.&lt;br /&gt;
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, koje karakterizira jednostavnost i jeftinoća, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogućnost: veće proizvodnje električne energije, manjih mehaničkih naprezanja mehaničkih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. '''Vjetroelektrane s vjetroturbinama čiji je raspon nazivnih snaga između 50 kW i 1500 kW, najčešće su izvedene s asinkronim generatorom izravno priključenim na mrežu, dok je priključak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana, koje su uglavnom u samostojećim sustavima. Regulacijski sustav zakretanja elisa obično se ne izvodi kod najvećih jedinica. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije učinkovitosti vjetroturbine, odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra'''.&lt;br /&gt;
Odgovarajućom kombinacijom generatora i pretvarača (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) moguće je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje. Postoji više takvih kombinacija, a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove, pogonske i upravljačke karakteristike, regulaciju faktora snage, složenost, harmoničke članove, dinamička svojstva itd.&lt;br /&gt;
Kako bi se smanjili troškovi, električne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog čega su najčešće potrebni transformatori. U slučaju individualnog priključenja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW, priključak je izveden na srednjenaponsku mrežu - od 10 kV do 66 kV. Za vjetroelektrane veće od 50 MW, priključak se izvodi na visokonaponsku mrežu.&lt;br /&gt;
U nekim zemljama priključenje vjetroelektrana na mrežu ovisi o omjeru snage kratkog spoja u točki priključenja i nazivne snage vjetroelektrane. Međutim, to vrijedi samo za slučajeve kada vjetroelektrana nije smještena u području s niskom prijenosnom moći, jer u suprotnom je teško ostvariti taj zahtjev.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost EES-a'''&lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja, može se definirati kao stabilnost ees-a.&lt;br /&gt;
Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona, kut utora, frekvencija, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu.&lt;br /&gt;
Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže, koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini.&lt;br /&gt;
Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po ees.&lt;br /&gt;
Kako je mreža do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Međutim, s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže, predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima, kao što su oni na udaljenim otocima.&lt;br /&gt;
Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i ees-a, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.&lt;br /&gt;
Generički model proizvodne jedinice je polazna točka analize stabilnosti. Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključno, za vjetroelektrane se može reći da ih karakterizira različito električko ponašanje na naponski različitim lokacijama mreže. Dakle, priključenje vjetroelektrane u ees može biti ograničeno električkim uvjetima u mreži, usprkos visokoj tehnološkoj kvaliteti izvedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema studijama Doc.dr.sc. Ranka Goića (jedan od većih eksperata za vjetroenergetiku u Hrvatskoj) rad vjetroelektrane na EES utječe: na lokalnoj razini (mreža), na sistemskoj razini (mreža) i na sistemskoj razini (planiranje i vođenje ees-a). Lokalni utjecaj odnosi se na zaštitu mreže, povećanje statičkih varijacija napona (što je specifično za slabije distribucijske mreže), strujno opterećenje okolne mreže te dinamičke promjene napona, flikere, harmonike. Utjecaj na mrežu na sistemskoj razini podrazumijeva dinamičku i naponsku stabilnost te održavanje frekvencije, a sistemski utjecaj i smislu planiranja i vođenja ees-a odnosi se na: regulaciju radne snage (frekvencije), nemogućnost garancije snage, na ograničenje mogućnosti planiranja proizvodnje na razini nekoliko dana, na nemogućnost dugoročnog planiranja proizvodnje, na odstupanje od ugovorenog plana razmjene sa susjednim ees-om, te na pokrivanje odstupanja planirane i realizirane potrošnje, odnosno proizvodnje npr. na satnoj razini - balansna energija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroelektrane u novije vrijeme===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana čine Njemačka, Danska i Španjolska, čime zauzimaju na tom području zasluženo dominantno mjesto.&lt;br /&gt;
Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. do 2003. prosječna stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu, a 32% u EU dok je krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW, a u EU (koja pokriva oko 2% ukupnih potreba za električnom energijom) 34 GW. (Samo radi usporedbe, u Hrvatskoj je instalirana snaga vjetroelektrana iznosila ukupno 3,5 GW ).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Predviđanja''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prema GWEC-u do 2020. godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kreće cca. EUR i broj zaposlenih cca. 100 000, za 2020. godinu se predviđa 3000 TWh godišnje proizvodnje, odnosno 12% ukupne proizvodnje električne energije u svijetu u vrijednosti od EUR, te uz dvostruko manju cijenu opreme, odnosno izgradnje predviđa se (prema GWEC-u) ukupno 2 300 000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog aspekta i Kyoto protocola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogućnosti daljnjeg razvoja. Osim toga, u prilog razvoju vjetroenergetike također ide činjenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko, zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife, obveze otkupa, niže kamatne stope, porezne olakšice i slično. Nadalje, cijene klasičnih izvora električne energije odnosno nafte, plina i ugljena rastu. Uz svaki od njih veže se određeni nedostatak koji ide u prilog već spomenutom razvoju vjetroelektrana. Tako npr. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode, dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. Slično je s nuklearnom energijom koja također nailazi na protivljenje javnosti zbog, između ostalog, nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. U razvijenim zemljama ekonomski hidropotencijal je uglavnom iskorišten, ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana, a novih izvora energije nema. Sve to ukazuje na najveću potencijalnu mogućnost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Razvoj i cijena vjetroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao alternativnog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem čovječanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. Osim toga, kako su snage koje su vjetrenjače razvijale bile male,a instalacije relativno skupe te je zbog čestih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran, to je posljedično i efektivnost vjetrenjača bila mala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat- efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana- ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana- uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora. Budući da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna činjenica da je potreba za energijom sve veća nastojalo se, dakle primjenom alternativnih izvora barem djelomično rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. Tako je u cilju realizacije tog nastojanja 1997. u Kyotu održana Konferencija, gdje je donesena važna odluka u pogledu stakleničkih emisija, odnosno postavljene su smjernice za limitiranje istih kao i prijedlog prelaska na alternativne izvore energije. Razvoj tehnologija u zrakoplovstvu te tehnologije materijala u SAD-u i Europi pridonijeo je krajem 70-ih godina razvoju vjetrenjača i zamjetnijem iskorištavanju energije vjetra. Međutim, ipak se može reći da tek početkom 90-ih vjetrenjače zapravo dolaze do izražaja, a prije toga njihova upotreba se može okarakterizirati kao beznačajna.&lt;br /&gt;
U drugoj polovici 90-ih neke europske države su (potaknute razvijenom ekološkom sviješću, tehnološkom razvijenošću, te činjenicom da značajnija kontrola nad izvorima fosilnih goriva ne postoji) krenule sa uvođenjem i značajnijim razvijanjem alternativnih izvora energije, među kojima posebno istaknuto mjesto zauzima proizvodnja električne energije pomoću vjetrenjača.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cijena'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog stajališta energija vjetra predstavlja potpuno zadovoljavajući izvor energije. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se, zahvaljujući unaprjeđenju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja, približava prihvatljivim vrijednostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je npr. krajem 80-ih godina cijena električne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh, dok je 2003. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh, a danas je uobičajeno 4 do 6 c/kWh. Dakle, osnovno nastojanje stručnjaka, prilikom osnivanja vjetrenjače, u budućnosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva, odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Budući da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva, zadnjih 10 godina može se uočiti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste alternativne izvore energije, a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje vjetra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najveći limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetrenjače. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh (što je, kao što je već naglašeno, primarni cilj inženjera u budućnosti) jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetrenjača izrađena. Prema nekim statistikama npr. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% veći iznos predane električne energije. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina, međutim veličina i cijena generatora uz uključenu učinkovitost regulacijskog sustava bez sumnje čine značajne investicijske troškove. Da bi opravdali uvođenje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, nužna je pažljiva financijska analiza. Ekonomsku isplativost moguće je postići i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, pod uvjetom da je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjcij.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Cijena električne energije iz vjetroelektrana po godinama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroenergetika u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivne mogućnosti izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj trenutno su manje od raspoloživog vjetropotencijala. Budući sam vjetropotencijal nije dovoljno istražen, a ekonomski iskoristivi vjetropotencijal raste, odnosno raste cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora, nije moguće dati konkretne procjene.&lt;br /&gt;
Bez većih tehničkih problema u sustav realno može ući cca. 500 MW snage vjetroelektrana. Problemi koji se pojavljuju kao prepreka napretku vjetroenergetike u Hrvatskoj su, prema studijama već spomenutog R.Goića, prvenstveno zakonodavstveno-regulatorni okvir, zatim tvz. papirologija koja uključuje koncesijska prava, imovinsko-pravne odnose, te zakonsku regulativu na svim razinama. Tu se nadalje pojavljuje problem priključka na električnu mrežu, što podrazumijeva troškove, mogućnost prihvata i transporta snage i energije, tehničku regulativu.. Kao značajan problem nameće se također i financiranje odnosno osiguranje kapitala, rizici, kamatne stope te potpora domaće industrije, projektantskih tvrtki te istraživačkih ustanova zbog neiskustva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna proizvodna cijena električne energije u Hrvatskoj i dalje je ispod proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, što je posljedica velikog udjela HE i amortiziranih TE (što ne ide baš u prilog komercijalizaciji vjetroelektrana u RH). Međutim, cijena proizvodnje najskuplje elektrane ili uvoza je iznad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, dok se za cijenu proizvodnje električne energije iz bilo koje nove klasične elektrane u Hrvatskoj očekuje da će nadmašiti ovu iz vjetroelektrana, jer već sada teško uspijeva biti manja od nje.&lt;br /&gt;
Ako se k tome još pridodaju dodatni plusevi za vjetroelektrane, vezano za obnovljive izvore i Kyoto protocol, kao i minusi koji za vjetroelektrane proizlaze iz činjenice da izazivaju sistematske troškove (u prvom redu to se odnosi na njihovu nepredvidivu proizvodnju i nemogućnost garantiranja snage), odgovor o isplativosti električne energije iz vjetroelektrana trenutno je teško dati( izvor: R. Goić).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest vjetrenjača===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijašnje izvedbe vjetrenjača koristile su drvene lopatice ili lopatice od drvene rešetke presvučene tekstilom ili lakim daščicama, koje su bile postavljene na građevinu s mlinom ili pumpom za vodu. Današnje pak vjetrenjače su karakteristične po sastavnim dijelovima kao što su vertikalna cjevasta platforma, odnosno toranj na kojemu se nalaze dvije do četiri lopatice te generator za proizvodnju električne energije.&lt;br /&gt;
Vjetrenjače su u primjeni još od 10-og stoljeća, a Europom su se rasprostranile u 18-om stoljeću. Četrdesetih godina 20-og stoljeća Njemačka, SAD i Danska postaju značajne po proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, te od tada zapravo započinje masovna proizvodnja kako komponenti tako i vjetroenergetskih sustava.&lt;br /&gt;
U 19-om stoljeću, točnije 1887. godine Charles Brush je u SAD-u napravio &amp;quot;gigantsku vjetrenjaču&amp;quot; promjera 17m s 144 lopatice od cedrovog drveta. Takva vjetrenjača punila je baterije snagom od 12 kW idućih 20 godina.&lt;br /&gt;
Suvremene vjetrenjače su, za razliku od onih početnih, karakteristične npr. po rotoru promjera 123m te mogućnošću generiranja 5 - 6 MW energije. Za postizanje optimalnih vrijednosti, današnji proračuni ukazuju na korištenje 3 visoko učinkovite aerodinamičke lopatice i to po mogućnosti na što većoj visini, kako bi se lopatice što bolje distancirale od turbulentnog okružja. Budući otprilike 500m visine predstavlja granicu laminarnog sloja zemlje, posljedično se lopatice nastoji postaviti na što je moguće višu poziciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se geotermalna energija iskoristila razvijene su mnoge tehnologije, pojednostavljeno možemo izdvojiti dva načina: izravno i neizravno. U izravno bi spadalo korištenje vruće vode koja izbija iz podzemlja za npr. toplice, za grijanje kućanstava i staklenika, za neki procese u industriji. A u neizravno, korištenje geotermalne energije za dobivanje električne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:geoter.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Pojednostavljeni princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Vruća para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskorištena voda i kondenzirana para vraćaju se natrag u izvor.&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Princip suhe pare (Dry steam)''' – koristi se iznimno vruća para, tipično iznad 235 °C (445 °F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i još uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najveća elektrana koja koristi „Dry steam“ princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi električnu energiju još od 1960 godine. Količina proizvedene električne energije iz tog postrojenja još uvijek je dovoljna za opskrbu grada veličine San Francisco-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Flash princip (Flash steam)''' – koristi se vruća voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 °C (360 °F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na površini smanjuje se tlak pa se vruća voda pretvara u paru u pokreče turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraća se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Većina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Binarni princip (Binary cycle)''' – Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vruća voda se koristi za grijanje tekućine koja ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, a ta tekućina isparava ne temperaturi vruće vode i pokreće turbine generatora. Prednost tog principa je veća efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno veća nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budući da se upotrijebljena voda vraća natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Većina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti će ovaj princip. &lt;br /&gt;
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na biomasu i otpad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako termoenergetsko postrojenje sastoji se od 4 glavna dijela:kotla,turbine,kondenzatora i pumpe.Kod elektrana na biomasu i otpad specifično je da kao gorivo u kotao ulazi biomasa i otpad.U kotlu se događa proces izgaranja koji možemo podijeliti na izgaranje u fluidiziranom sloju i izgaranje na rešetci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenja za izgaranje biomase i otpada mogu izgarati mnoga otpadna goriva.Tehnologija izgaranjem pretvara biomasu u toplinsku energiju, a iz nje se pomoću određenih strojeva pretvara u  nekoliko oblika potrebne energije kao što su:električna energija,topli zrak,topla voda i para.&lt;br /&gt;
Postoji nekoliko tehnologija za izgaranje,a neke su:razna ložišta(u kojima se ujedno najjednostavnije izgara), te posebno građeni parni kotlovi za izgaranje biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja na rešetci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje se događa u kotlu u kojemu je smještena rešetka u na kojoj se nalazi biomasa i otpad koji se sagorijeva.&lt;br /&gt;
Izgaranje na rešetki je stari proces sličan izgaranju u fluidiziranom sloju uz razliku što fluidizirani sloj ima jednoličnije i bolje izgaranje.&lt;br /&gt;
Za postrojenja male i srednje snage(tipično do 5 MW) izgaranje goriva iz krute biomase provodi se najčešće na rešetki,koja omogućava miješanje goriva i kontroliran dovod zraka.Izgaranje na rešetki je pouzdana i dokazana tehnologija ,a razne izvedbe omogućuju relativno visok stupanj kontrole i efikasnosti.Nedostatak izgaranja na rešetci očituje se kod goriva nejednolike kvalitete i s visokim udjelom vlage, kad postizanje ravnomjernog sagorijevanja predstavlja poseban problem.Ravnomjerno i potpuno sagorijevanje povećava efikasnost i smanjuje emisiju štetnih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Postrojenje u kojem se rabi tehnologija izgaranja na rešetci&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[http://www.youtube.com/watch?v=GZ8PgGKUjqA Pogledaj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenje na slici je uobičajeno postrojenje koje se koristi izgaranjem na rešetci.Postrojenje se sastoji:&lt;br /&gt;
Spremište goriva(1) gdje gorivo dolazi kamionima u obliku otpada,drvnih otpada i sl.Zatim se to gorivo kroz sustav za dostavu goriva(2) dovodi u prostor u kojem se nalazi rešetka(3).Ispod rešetke se dovodi zrak za izgaranje(8).Taj zrak se pomoću ventilatora dovodi ispod rešetke i tako pospješuje izgaranje.Ispod rešetke se također nalazi vlažni sakupljač troske(9).U njemu se nalazi voda koja služi da se troska,koja nastane kao otpad izgaranjem,hladi.Na rešetki se nalazi gorivo koje izgara u komori za izgaranje(4).Prilikom izgaranja oslobađaju se dimni plinovi.Dimni plinovi nastali izgaranjem prolaze kroz isparivač(5).Tamo se isparuje voda s druge strane cijevi.U njemu se voda isparava i odlazi u pregrijač vodene pare(6) a zatim odlazi u proces.Dimni plinovi odlaze u ekonomajzer(7).Pošto dimni plinovi dolaze vrući,a voda je hladna,u ovom dijelu dimne plinove hladimo,a vodu grijemo.Za okoliš je štetno da vrući plinovi odlaze u atmosfreu,pa na ovaj naćin i čuvamo okoliš i vršimo energetsku racionalizaciju postrojenja.Nakon toga dimni plinovi prolazi kroz ciklon(10).On odvaja krupne krute čestice iz dimnih plinova.Zatim dimni plinovi odlaze u prostor s filterima(11) gdje se izdvajaju sitne krute čestice filtriraju.To se radi zbog sprečavanja onečišćenja atmosfere.Nakon pročišćavanja ostatak izlazi kroz dimnjak(12) u okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje u fluidiziranom sloju izgaranjem pretvara biomasu u vrući granulirani sloj na pijesku.&lt;br /&gt;
Ubrizgavanje zraka u  taj sloj stvara turbulencije zraka koje pogoduju procesu izgaranja biomase.Naime,tako stvorene turbulencije dolaze u potpuni kontakt s gorivom pospješujući njegovo potpuno izgaranje.Na ovaj način se kontrolira razvijanje topline i omogućava da temperature procesa budu ispod 972 stupnja Celzijusa reducirajući emisiju dušičnog monoksida.Kotlovi u kojima se koristi fluidizirani sloj mogu koristiti goriva sa visokom koncentracijom pepela,niskokalorična goriva kao što su  ostaci poljoprivredne proizvodnje,otpadci od sječe šuma.Ova tehnologija u odnosu na izgaranje na rešetci pruža znatno veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva.Korištenjem ove tehnologija ,za goriva s visokim udjelom vlage i neujednačene kvalitete moguće je postizanje efikasnosti kotla i do 90% uz znatno smanjenje štetnih emisija.Osnovni nedostatak je visoka cijena ,pa se ovi sustavi koriste obično za postrojenja veća od 5MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Ventilatori.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Ventilatori koji se koriste u tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Postrojenje u kojem se upotrebljava fluidizirani sloj kao tehnika izgranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==PV==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV je kratica za Photovoltaic što je složenica od grčke riječi za svjetlost i veličine za napon. To označava direktnu konverziju sunčeve svjetlosti u energiju pomoću solarnih ćelija. Proces konverzije je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.&lt;br /&gt;
Tipovi PV ćelija: &lt;br /&gt;
::::::•	silicijeve Si monokristalne, polikristalne i amorfne&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	galij arsenidne GaAS &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	bakar-indium-diselenidne CuInSe 2&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
::::::•	kadmij-telurijeve CdTe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najraširenije su silicijeve pa su građa i funkcioniranje opisani na njima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV001.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 46.''' Najviša teoretska iskoristivost pojedinog tipa PV-a&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:PV002.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 47.''' Dostignuti stupanj razvoja PV ćelija u laboratorijskim uvjetima&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Od ćelije do modula'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojedine ćelije se slažu i povezuju u veće cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za različite aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipične veličine snage takvih modula su između 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima, koji su: 1000 W/m² Sunčevog zračenja i temperatura ćelije od 25°C.&lt;br /&gt;
Standardna garancija proizvođača na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primjena=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje primjene solarnih panela je ograničeno s relativno malom snagom po metru kvadratnom panela. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati panel s naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći odnosno P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt; za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt;. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “Stand-Alone” sistem često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične aplikacije su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava&lt;br /&gt;
*aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije&lt;br /&gt;
*katodna zaštita cjevovoda&lt;br /&gt;
*navodnjavanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage. Sistem od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m²  modula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV003.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Prikaz '''BIPV''' (Building Integrated Photovoltaics)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Prikaz '''Stand-Alone''' sistema sa jednom od mogućih aplikacija u napajanju komunikacijskih i senzorskih uređaja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Građa Si - PV ćelije=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčeva energija izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim ćelijama. Kada fotonaponska ćelija apsorbira sunčevo zračenje, fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponska ćelija postaje izvor električne energije.&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija je PN-spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj ćeliji na površini pločice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. fosfor, tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N-tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina ćelije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti i tako povećava djelotvornost ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Funkcioniranje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ćelija (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron-šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N-strani, šupljina P-strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN-spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije.&lt;br /&gt;
Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja.&lt;br /&gt;
Kada je fotonaponska ćelija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ćeliji će zbog fotonapona nastajati fotostruja I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;, te će vanjskim trošilom teći struja I, jednaka razlici struje diode I&amp;lt;sub&amp;gt;d&amp;lt;/sub&amp;gt; i fotostruje I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Građa fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV005.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Funkcioniranje fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Spektralna karakteristika PV''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV iz različitih materijala imaju maksimalne spektralne osjetljivosti za raličite valne duljine. Silicijska PV ima maksimum spektralne osjetljivosti za valnu duljinu od 0,8 mm ili jednostavnije, najbolje apsorbira svjetlost te valne duljine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povezivanje ćelija u veće cjeline''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:&lt;br /&gt;
#Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja jakosti struje s povećanjem površine, izvodi se tako da se svi (+) polovi spoje na isti vodič, analogija i za (-) vodiče.&lt;br /&gt;
#Paralelno – paralelnim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točne podatke radne karakteristike mogu dati jedino proizvođači ali su ovog reda veličine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda U = 0,55-0,60 V, struja kratkog spoja I = 20-25 mA/cm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, serijski unutarnji otpor Ra = 0,0025 W m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV006.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' U-I krivulja Si solarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karakteristika solarne ćelije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iskoristivi napon ovisi o poluvodičkim materijalima i kod Si ćelija je oko 0.5 V.&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda je malo ovisan o Sunčevom zračenju dok jakost struje raste s porastom osvjetljenja.&lt;br /&gt;
Izlazna snaga ćelije je također temperaturno zavisna. Viša temperatura ćelije uzrokuje &lt;br /&gt;
manju efikasnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Karakteristike pojedinih ćelija=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV ćelije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne, polikristalne i amorfne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Monokristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Za proizvodnju monokristalnih Si ćelija potreban je apsolutno čisti poluvodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Polikristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tijekom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog tog razloga solarna ćelija ima manju iskoristivost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Amorfne Si ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Galij arsenidne GaAs ćelije'''.&lt;br /&gt;
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama.&lt;br /&gt;
Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si ćelijama te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Projekti koncentriranog zračenja su još u fazi istraživanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kadmij telurijeve CdTe ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; u labaratorijskim uvjetima. Kadmij teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV007.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 53.''' Kadmij telurijeve CdTe ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Metode povećanja iskoristivosti fotonaponskih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Sve slike i informacije iz ovog poglavlja su vezane uz istraživačke i pilot projekte koji još nisu u komercijalnim terestijalnim aplikacijama !!!) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isključuju:&lt;br /&gt;
*povećanje snage insolacije koncentriranjem sunčevih zraka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV008.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 54.''' Koncentriranje sunčevih zraka&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*iskoristivost što većeg dijela spektra prispjelog svjetla&lt;br /&gt;
Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem različitih tipova ćelija jednih na druge pri čemu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita. Također je razvijena PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV009.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 55.''' Iskorištavanje što većeg dijela ulaznog Sunčevog snopa, ulazna zraka dolazi u crno tijelo koje na raznim dijelovima preuzima zrake različitih valnih duljina, PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Problem zasjenjenja PV-a===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem koji treba riješiti pri pojačanoj insolaciji, (pojačanje od 10-100x definira kao malo do srednje a, pojačanje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zračenje) je zasjenjenje. Zasjenjenje uzrokuje da solarne ćelije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. (Na primjer kad padne list s drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička rješenja kojima se rješava taj problem su:&lt;br /&gt;
#Postavljanje prozirnog materijala ispred ćelija radi disperzije sunčevih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu.&lt;br /&gt;
#Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu točku nego što ravnomjernije po površini solarnih ćelija. Primjer toga su usavršeni usmjerivači koji zadržavaju formu elipsoida, no diskretizirani s ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zračenja po ćelijama. &lt;br /&gt;
#Ugradnja bypass dioda radi sprječavanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV010.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 56.''' Spoj solarnih ćelija s visoko koncentriranim zračenjem gdje su ugrađene bypass diode&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.&lt;br /&gt;
Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su:&lt;br /&gt;
*utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce (na to treba obratiti pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga)&lt;br /&gt;
*vizualni (estetski) utjecaj&lt;br /&gt;
*utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija , arsena i selena na ljudsko zdravlje)&lt;br /&gt;
*zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja (IEA u svom izvješću navodi da odlaganje može biti napose problem u zemljama gdje skladištenje otpada nije dobro regulirano ili prilikom upotrebe u udaljenim nenadziranim područjima). Studije IEA-e pokazuju da PV ćelije promatrane kroz ukupni životni ciklus utječu na smanjenje ispuštanja CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Za radnog vijeka proizvedu više energije nego što je potrebno za njihovu izradu čime se štedi na upotrebi fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarne termalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.&lt;br /&gt;
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-1.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 57.''' Koncentrirajuća solarna termalna elektrana&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. &lt;br /&gt;
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parabolični  kolektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-2.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 58.''' Parablolični kolektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tornjevi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove elektrane imaju veliki broj zrcala  postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Ovakvi sustavi postižu vrlo visoka temperature, što ih čini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladištenju energije. Također im je prednost što ne zahtijevaju ravna područja (moguća je izgradnja na brdima), ali zato zrcala zahtijevaju upotrebu sustava rotacije oko dvije osi, što im podiže cijenu.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-3.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 59.''' 11MW PS10 solarni toranj pokraj Seville u Španjolskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tanjuri'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, no dakako puno su veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature, a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-4.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 60.''' Solarni tanjuri&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Fresnel reflektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koriste nizove dugih malo zakrivljenih ili potpuno ravnih zrcala, a izgledom podsjećaju na parabolične kolektore. Sustav je napravljen tako da više nizova ogledala cilja u isti kolektor što dovodi do financijskih ušteda, a i sama zrcala se okreću oko samo jedne osi. Ciljanjem zrcala u različite kolektore u različita doba dana moguće je postaviti gust raspored zrcala, čime se dobiva više energije usprkos efikasnosti manjoj od 20%. Cijeli projekt je zasada još na bazi prototipa koji su izgrađeni u Belgiji (SolarMundo) i Australiji (CLFR).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-5.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 61.''' Fresnel reflektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne uzgonske elektrane''' (nisu koncentrirajuće)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-6.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 62.''' Prikaz solarne uzgonske elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Skladištenje toplinske energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što je spomenuto, efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena sol, čiji je sastavni element natrij - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285°C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. Elektrana u Cloncurryu Australiji će koristiti pročišćeni grafit, kada bude izgrađena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u pogonu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#SEGS –9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Nevada Solar One – USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije  35 MW električnog ekvivalenta količine pare na ulazu, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#PS10 solar power tower – Španjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-7.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 63.''' Parabolični kolektori su ekonomski isplativiji od solarnih tanjura&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u konstrukciji'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Andsol 1 – Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Andsol 2 - Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Solar Tres elektrana – Španjolska, 15 MW sa skladištenjem topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Najavljene solarne elektrane'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Mojave Solar Park – USA, Kalifornija, 553 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Pisgah – USA, Kalifornija, 500 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Ivanpah Solar – USA, Kalifornija, 400 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Bez imena – USA, Florida, 300 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Imperial Valley – USA, Kalifornija, 300 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Carrizo Energy Solar Farm – USA, Kalifornija, 177 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Uppington . Južna Afrika, 100 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Yazd Plant – Iran, 67 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Barswtow – USA, Kalifornija, 59 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Victorville 2 Hybrid Power Project – 50 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Kuraymat Plant – Egipat, 40 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Beni Mathar Plant – Maroko, 30 MW količine pare na ulazu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Hassi R´mel – Alžir, 25 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Cloncurry solar power station – Australija, 10 MW sa skladištenjem topline, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na valove, plimu i oseku==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na valove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. &lt;br /&gt;
Energija vala naglo opada s dubinom vala (Sl. 56.), pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku.  &lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor, ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:123_valovi.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 64.''' Prikaz rada elektrane na valove&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW što je ogroman neiskorišten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim obalama na području od 40 stupnjeva - 60 stupnjeva zemljopisne širine na sjevernoj i južnoj hemisferi. Energija valova na tom području varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najvišim od 100 kW/m u Atlantiku .&lt;br /&gt;
Visina valova je najviša za vrijeme zime što se poklapa sa vremenom najviše potrošnje električne energije.&lt;br /&gt;
Kinetička energija valova može se početi efikasno transformirati u elektrienu energiju kada je visina vala veća od 1 m. Pri određivanju prikladnosti valova eksplataciji ne može se uzeti samo parametar snage po dužnom metru. Amplituda , frekvencija i oblik valova su jednako važni parametri koji se treba tražiti unutar energetski prihvatljive zone valova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:World.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 65.''' Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su došle visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim potencijalom valova, visokim tehnološkim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i ekološkom sviješću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_val.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 66.''' Prikaz razdiobe snage morskih valova po dubini (h) ispod morske površine&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_postanak_vala.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 67.''' Načelni prikaz nastanka vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u osnovi poznata tri načina korištenja energije valova, ako su kategorizirana po metodi kojom prihvaćaju valove. To su preko ''plutača'', ''pomičnog klipa'' i ''njihalica'' ili ''lopatica''. U fazi istraživanja i ispitivanja su još ''crijevna'' i ''McCabova pumpa'', ''čuškaš'', te ''morska zmija''. Još mogu biti karakterizirana i po lokaciji odnosno kao ''elektrane na valove na otvorenom moru'' i na ''morskoj obali''. Niti jedan od navedenih načina za korištenje energije valova ne može danas konkurirati klasičnim izvorima električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na morskoj obali====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su slijedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi&lt;br /&gt;
*lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi&lt;br /&gt;
*lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova&lt;br /&gt;
*mogu služiti kao lukobran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW uspješno uključena u elektrosustav Škotske. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi&lt;br /&gt;
*slabi (eta) turbine zbog stohastične prirode valova a samim time i protoka, niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine &lt;br /&gt;
50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilina jer oni imaju potrebno određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb.JPG|center]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb_2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 68.''' Wellsova turbina&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 69.''' Wellsova turbina 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Proto.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 70.''' Idejni nacrt lijevo i prototip desno Mighty-Whale OWC &lt;br /&gt;
uređaja ispitanog u Japanu. Razlikuje se od ostalih OWC po tome što valovi horizontalno ulaze u usisnu komoru (OWC (Oscilating Water Column ) - Oscilirajući vodeni stupac)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 71.''' Slike su vezane za pilot projek ART-OSPREY (fotografija A. Lewisa) 1995. prilikom polaganja uređaja došlo je o njegovog uništenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 72.''' Slika prikazuju OWC izgrađenu u Japanu ukomponiranu u lukobran, turbina je jednosmjerna sa sustavom ventila&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ljuljajući uređaj'''&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj funkcionira tako što se kinetička energija vala pretvara u rad gibanja zaustavne ploče i hidrauličke pumpe koja pogoni generator. Postoji eksperimentalni model u Japanu. Tehnički podaci o konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro_4.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;Slika 73. Ljuljajući uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na otvorenom moru====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom mora : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*bolja iskorištenost valnog potencijala - veća raspoloživa površina za polja elektrana sa tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu geografsku lokaciju &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja offshore objekata &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički nepredvidive okoline. Zahvaljujući velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas da tehnički izvesti u usporedbi sa 70-im godinama &lt;br /&gt;
kada su projekti bili ekonomski zanimljivi .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plutače'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ovakvih uređaja se kreću do 50-ak kW snage, no prednost im je u mogućnosti polaganja velikog broja na određenoj površini čime se nadoknađuje mala pojedinačna snaga. Ovakvi uređaji su posebno interesantni za aktivne oceanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare, komunikacijske repetitore etc.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Arhimedova valna ljuljačka (Archimedes Wave Swing AWS)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od cilindrične zrakom napunjene komore koja se može pomicati vertikalno u odnosu na usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m širokom gornjem plutajućem cilindru omogućuje plutanje. Kada val prijeđe preko plutače njezina dubina se mijenja u skladu sa promjenom tlaka uzrokujući njezino pomicanje gore dolje. Relativno gibanje između usidrenog i plutajućeg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjači izgrađeni uređaj ove namjene 2 MW pilot projekt bio je planiran, biti pušten u ljeto 2004 u Portugalskom akvatoriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_arh.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitledarh2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 74.''' Lijeva slika prikazuje shematski prikaz AWS , desna slika prikazuje prototip koji se isprobava u Portugalu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Morska zmija (Pelamis)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija radi na principu spojenih plutača koje pretvaraju vertikalno gibanje valova u horizontalno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sustav je u potpunosti odvojen od mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod komprimira zrak u sivi spremnik koji zatim pokreće zračnu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u Škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 m duljine , 3.5 m promjera 750 T mase i maksimalne snage od 750 kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake3.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 75.''' Prikazi &amp;quot;zmije&amp;quot;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''McCabova pumpa na valove'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980 i originalno je dizajnirana za desalinizaciju morske vode koristeći reverznu osmozu. To su uređaji koji izvlače energiju iz valova pomoću rotacije pontona oko nosača preko linearnih hidrauličkih pumpi. Konstrukcije mogu biti sa zatvorenim krugom koristeći ulje ili sa otvorenim krugom koristeći morsku vodu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_b2b3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 76.''' Shema konstrukcije McCabove pumpe&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Crijevna pumpa'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od elastičnog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rasteže. Crijevo je povezano za plovak koji oscilira sa površinskim valovima. Rezultirajuče tlačenje vode u crijevu tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi može biti povezan na centralnu turbinu za veće sisteme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image048.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image050.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 77.''' Prikazuje neka tehnička rješenja, desno gore konstrukcija obustavljenog Danskog projekta plutača&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image054.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 78.''' slike iznad prikazuju plutače kompanije Ocean Power Tecnologies snage 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Čuškaš (Flapper)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polaže se na otvorenom moru pomoću pontona ili bova. Uređaj se sastoji od niza plutajućih pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne pumpe koje tjeraju radni medij kroz zajedničko crijevo na turbinu. Zbog okomitog položaja na valove uređaj je pogodan za nemirno more i oluje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image056.jpg]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image058.gif]]&lt;br /&gt;
[[Image:Kj5.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 79.''' Konstrukcije kojima je teoretski moguće iskoristiti energiju valova&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na plimu i oseku===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima. Razlika u visini plime i oseke varira između (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled9999.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 80.''' Prikaz rada plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Podjela plimnih elektrana====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencionalne - Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode '''&lt;br /&gt;
(turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija koja se koristi za konverziju je jako slična tehnologiji koja se koristi u konvencionalnim hidroelektranama. Brana spriječava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike između razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga dopušta se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen. Osim plimnog potencijala nužna je brana koja osigurava razliku hidrostatskog potencijala između stvorenog bazena i mora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je izrada brana skupa, idealna mjesta su što zatvorenije uvale, fjordovi ili ušća rijeka, čime se štedi na duljini pregrada. Na pogodnim mjestima u brani se ugrađuju turbine koje se puštaju u pogon kada se postigne adekvatna razlika hidrostatskog potencijala. Električna energija se može proizvoditi kada voda teče u i iz bazena. Peridičnost je uvjetovana Zemljanom rotacijom ostvarujući dvije plime i oseke dnevno. Proizvodnja električne struje je karakteristična po maksimalnoj proizvodnji svakih 12h sa stajanjem u polovici tog perioda kada je visina vode sa obje strane brane jednaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se promatra aplituda plime na nekom mjestu, lako će se moći zaključiti da ona nije uvjek jednaka. Ona se mjenja (na istočnj obali antlatika u zaljevu La Rance) u dosta širokom rasponu, ovisi o međusobnom razmaku Sunca, Mjeseca i Zemlje, što uvjetje oscilacije po kojimase obično razlikuje:  vrlo visoka plima (krivulja a na slici 49.) koja se pojavljuje za vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija, visoka plima (krivulja b na slici 49.) koja se pojavljuje dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon mladog punog mjeseca , te niska plima (krivulja c na slici 49.) koja se također pojavljuje u dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon prve i druge mjesečeve četvrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002e.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 81.''' Dijagramski prikaz plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća i najstarija elektrana ovog tipa je '''La Rance''' u Francuskoj na ušću istoimene rijeke, snage 240 MW, u upotrebi je od 1966 god. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obilježja elektrane  La Rance:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Alternator: sinhroni stroj&lt;br /&gt;
*Uzbuda: statička&lt;br /&gt;
*Nominalni br. okretaja: 93,75 o/min&lt;br /&gt;
*Maksimalno prekoračenje brzine: 260 o/min &lt;br /&gt;
*Izlazni napon: 3,5 kV &lt;br /&gt;
*Hlađenje: s komprimiranim zrakom tlaka 2 bara&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_0.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 82.''' Elektrana La Rance&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eksperimentalno postrojenje '''Annapolis Royal''' u Novoj Škotskoj snage snage 20 MW. Eksperimentalno postrojenje Murmansk u Rusiji snage 0.4 MW te kanadsko u Annapolisu na malom ulazu u Fundy-ev zaljev snage 17.4 MW. Također je niz malih postrojenja postavljeno u Kini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ea.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002eb.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 83.''' Postrojenje plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednost konvencionalnih elektrana je jeftina, čista i obnovljiva energija. &lt;br /&gt;
Glavni nedostaci u povećanju upotrebe elektrana ovog tipa su veliki troškovi izgradnje, malo pogodnih lokacija za izgradnju, velik utjecaj na okoliš ( uzrokuje migracije riba itd, ).&lt;br /&gt;
Veliki kapitalni troškovi ovakvih elektrana sa dugim periodom izgradnje do 10 godina čine cijenu struje vrlo osjetljivu na diskontnu stopu. Osim što je dobro razvijena energija plime i oseke je trenutačno komercijalno neatraktivna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada po pojedinim etapama izgleda ovako: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj etapi pogona zatvara se zapornica i voda u bazenu ostaje na određenoj koti, a razina mora otpada. Kada razina mora postane toliko niska  da postoji sovoljna razlika kota (odnosno dovoljan pad) pa se tako potencijalna energija vode nagomilane u bazenu pretvara u mehaničku, a ova u električnuenergiju, sve dok razlika pada omogućava rad turbine. Turbina se zaustavlja kada se postigne minimalni pad, ali se bazen nakon toga dalje prazni (etapa 3) kroz zapornicu, da bi se u njemu postigla što niža razina, kako bi se ostvario što veći pad za etapu pogona u obrnutom smjeru. Kada se izjednače-razine u bazenu i moru počinje crpljenje vode iz bazena u more (etapa 4) da bi se što niže snizila razina vode u bazenu. Kada se postigne kota koja odgovara nižoj koti mora, obustavlja se rad crpki, pa bazen ostaje na konstantnoj razini (etapa 5) sve dok se ne postigne takav pad kod kojeg će turbina moći raditi u obrnutm smjeru. Nakon toga stavlja se turbina u pogon koristići vodu iz mora prema bazenu (etapa 6) sve dok se postigne minimalan pad kod kojeg turbina može raditi. Zatim se turbina obustavlja, otvara se zapornica da bi se dalje punio akumulacijski bazen (etapa 7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ec.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 84.''' Način korištenja potencijalne energije plime i oseke za elektranu s ugrađenim turbinama za rad u oba smjera i mogućnošću crpljenja vodom.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nekonvencionalne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rad ovih elektrana u principu je isti kao kod vjetroelektrana, jedino što kao fluid umjesto zraka služi voda. Morske struje mogu prenositi jednake količine energije kao i vjetrovi. Turbine ovakvih elektrana grade se na dubinama od 20-30 metara, obično na mjestima  gdje su jake morske struje. Ove elektrane generiraju 3-4 puta više snage nego konvencionalne. Ekološki su prihvatljive. Trenutno ne postoji ni jedna izgrađena elektrana ovog tipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:800px-SeaGen_marine_current_turbine_HandW-1-.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 85.''' Prototip turbine nekonvencionalne plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom načelu kao vjetroelektrane , ali koristeći energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima. Njihova prednost je u pouzdanoj periodičnosti morskih struja čiju energiju koriste. Dva su projekta financirana od European Commission's energy programme. Kvasalund i Devon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kvasalundski kanal'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina struje u kanalu iznosi 2,5 m/s ( najviša brzina periodičke prirode). Treba biti ugrađena je prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri čemu se ugrađuje na dubinu od 50 m sa centrom rotacije 20 m od morskog dna. Ukupna masa uređaja je 200 T. Zbog spore rotacije lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba, velika dubina omogućava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ebe.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 86.''' Kvasalundski kanal&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Devon'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj ove pilot elektrane na struje plime i oseke vrijednosti L3m je 1.5 km od obale Lynmoutha. &lt;br /&gt;
Projektirana je za proizvodnju 300 kW električne energije pomoću rotora duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti. Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba. Uređaj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Podaci za prosječnu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image011.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:123.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 87.'''  Slika prikazuje shemu i izvedbu turbine na struju plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Zaključak====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit baš ovaj oblik dobivene energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile 106 Europskih lokacija sa jakim morskim strujama i procijenile da mogu osigurati 48TWh struje /godišnje (equivalentno 12500MW instalirane snage ) u električnu mrežu Europe. Tehnički RD&amp;amp;D programi trebaju biti razvijeni da bi se cijena eksploatacije mogla pouzdano odrediti. &lt;br /&gt;
(Najveći broj RD&amp;amp;D programa na polju iskorištavanja energije valova, plime i oseka te morskih struja trenutačno provodi V. Britanija stvaranjem subvencioniranog okruženja za njihov razvoj iz razloga potrebe osiguranja 10% obnovljive energije svakog proizvođača električne energije u zemlji.) Ciljana godina za anticipaciju energije mora u sustavima energetske opskrbe je procijenjena ili i predviđena od EU između 2010 i 2020 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Alternativne tehnologije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=KGH=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Grijanje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hlađenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature.&lt;br /&gt;
Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr., rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci, strojevi za hlađenje, usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi. &lt;br /&gt;
Čovjek je već u dalekoj prošlosti shvatio korisnost hlađenja, tako je još pračovjek skupaljao snijeg i led i čuvao ga u svojim pećinama. U starom Egiptu, gdje niti zimi nema leda, koristila se tehnika hlađenja vode u poroznim glinenim ćupovima koje su robovi hladili lepezama. U Indiji se za vedrih ljetnih noći ostavljala na slobodnom prostoru u plitkim glinenim posudama i tako se hladila. &lt;br /&gt;
1913. godine Escher Wyss po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom uređaju. Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 88.''' Moderni hladnjak za kućanstvo&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstantan rashladni učinak kod tehničkog hlađenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne dođe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadržava svoja svojstva kroz čitav uporabni vijek rashladnog uređaja i nije potrebna njena zamjena. Sve što je potrebno za održavanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogućnost odvođenja topline iz sustava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kružni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utrošak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najčešće kao mehanički rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi temperatura s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treću vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kompresijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki kompresijski sustav se sastoji od četri osnovna elementa, a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
Kompresira radnu tvar od tlaka isparavanja do tlaka kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Time se povećava temperatura i tlak radne tvari. Kada temperatura naraste na potreban iznos omogućena je izmjena topline s okolinom. Kompresori se dijele na hermetičke, poluhermetičke i otvorene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vruće pare radne tvari iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlađuju prije napuštanja kondenzatora. Prema načinu hlađenja kondenzatori se djele na vodom hlađene, zrakom hlađene, i kombinirano, vodom i zrakom hlađene kondenzatore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prigušni ventil'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dozira i prigušuje radnu tvar s tlaka kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna tvar prolazi kroz prigušni ventil iz područja visokog tlaka u područje nižeg tlaka. Zbog toga radna tvar ekspandira i istodobno isparava. Najčešće je to termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlačnoj strani (VPNT).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Isparivač'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok radna tvar isparava, ona apsorbira toplinu i hladi tvari i/ili prostor kojeg želimo rashladiti. U isparivaču se radna  tvar nalazi u međusobno gusto postavljenim cjevčicama, da bi se dobila što veća površina za izmjenu topline. Prema načinu rada isparivači se djele na potopljene i suhe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 89.''' Shema kompresijskog rashladnog sustava&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*A – unutrašnjost rashladnog uređaja,&lt;br /&gt;
*B – kompresor,&lt;br /&gt;
*C – prigušni ventil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Apsorbcijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apsorpcijski rashladni proces se od kompresijskog samo po tome što je mehanički kompresor zamjenjen termičkim kompresorom (ili “toplinskim kompresorom”). To znači da kao kompenzacijska energije više ne služi mehanički rad (kojeg je dovodimo kompresijskom sustavu u vidu električne energije), već toplinska energije dovedena u sustav pri temperaturi višoj od temperature okoline. Prednost je u tome što je kompenzacijska energija obično neka jeftina otpadna toplina.&lt;br /&gt;
Da bi termički kompresor radio potrebno je da radna tvar bude smjesa dvije tvari. Jedna tvar je rashladna radna tvar koja kondenzira u kondenzatoru i isparava u isparivaču, a a druga tvar mora imati sposobnost da prvu tvar apsorbira (otopi) da bi kao smjesa kružila u krugu termokompresora. Većina industrijskih apsorpcijskih uređaja i malih kućanskih aparata rade sa smjesom amonijaka i vode (NH&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;/H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Radne tvari===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radna tvar koja cirkulira unutar uređaja ima funkciju prijenosnika energije, preuzimajući toplinsku energiju u jednom dijelu rashladnog uređaja i prenoseći je na drugi dio na kojem se toplina predaje okolišu. Svojstva radnih tvari moraju biti takva da se toplina s niže na višu temperaturu može prenositi pod uvjetima koji vladaju unutar rashladnog uređaja. Radne tvari moraju zadovoljavati posebne termodinamičke, sigurnosne i fizikalno-kemijske zahtjeve. Zbog relativno velikog spektra tvari koje se mogu koristiti kao radne tvari u rashladnim sustavima, uvedeno je univerzalno internacionalno označivanje. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R (eng.: refrigerant), a iza njega slijede dvije ili tri brojke (npr. metan, CH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;, ima oznaku R 50). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištene radne tvari u hladnjacima za kućanstva, halogeni derivati metana i etana, R 11, R 12 i R 22, inače izvaredno kemijski stabilne, prestavljaju veliku opasnost za okoliš u slučaju da radna tvar iscuri iz sustava. Za navedene spojeve se pouzdano zna da uništavaju ozonski omotač. Montrealskim protokolom je zabranjena proizvodnja rashladnih uređaja sa ovim radnim tvarima, i do danas bi zabrana trebala u potpunosti biti provedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Energetska bilanca===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za svaki kružni proces vrijede zakoni očuvanja energije. Tako energija koja ulazi u sustav mora biti jednaka energiji koja iz tog sustava i izlazi. Tako za rashladni uređaj vrijedi ista formula kao i za toplinsku pumpu pri kompresijskom procesu sa hladnom parom. Pojednostavljeno to izgleda:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + P = Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; + Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – rashladni kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P – dovedena energija u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski gubici u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kompresoru se javljaju toplinski gubici te upravo zbog toga ukupna dovedena energija P ne prelazi u toplinu koja se odvodi iz kondenzatora, nego se smanjuje za faktor α.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva parametra utječu na iznos faktora α: konstrukcija samog kompresora te toplinska izolacija dijelova postrojenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod grubog proračuna možemo koristiti vrijednosti α:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0 – idealan proces, bez gubitaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na mehaničku snagu vratila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (hermetičkih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,8 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (otvorenih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sam proračun rashladnog uređaja nije dovoljan samo ovaj zakon  održanja energije. Za proračun bitan je i zakon o održanju mase odnosno masenih protoka na hladnoj i toploj strani s ostvarenim temperaturnim razlikama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; *c&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (h&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – h&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * t&amp;lt;sub&amp;gt;lc&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * c&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;wi&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;wu&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * T&amp;lt;sub&amp;gt;lw&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Indeksi C i W označuju hladnu i toplu stranu procesa. Indeksi I i U označavaju izlaz i ulaz za određeni medij. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kratko pojašnjenje oznaka i veličina navedenih u prethodno navedenim jednadžbama:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*k – koeficijent prijelaza topline u W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;K&lt;br /&gt;
*c – specifični toplinski kapacitet u kJ/kgK&lt;br /&gt;
*A – površina izmjenjivača u m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;l&amp;lt;/sub&amp;gt; – logaritamska temperatura u K&lt;br /&gt;
*h – entalpija u kJ/kg&lt;br /&gt;
*m – maseni protok u kg/s&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura smrzavanja u °C&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura isparavanja u °C&lt;br /&gt;
*V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt; – protok kompresora u m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/h&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj radnih temperatura t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; i t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; znatno utječe na rashladni kapacitet i potrošnju energije. Isto tako važan faktor je i veličina kompresora i njegov protok. &lt;br /&gt;
Za svako postrojenje postoji jedinstvena točak u kojoj navedene zavisnosti i jednadžbe postižu jednakost. To je točka ravnoteže ili pogonska točka. Postizanjem te točke najbolje optimirano određeno rashladno postrojenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 90.''' Prikaz rashladnog kruga&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori ekonomičnosti (hlađenja i grijanja)===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ekonomičnost svakog rashladnog uređaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno ovakav slučaj nije mogući u nekom realnom postrojenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti za klasičan desnokretni proces:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz navedene jednadžbe vidimo da η ne može biti veća od 1. Teoretski ne možemo dobivati više rada nego što ulažemo energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima. Izrazi koje ćemo koristiti u nastavku, prije svega za faktor ekonomičnosti, ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom kružnom procesu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto tako moramo uvesti jednu novu veličinu koja će opisivati „dovođenje“ topline kod rashladnog spremnika i toplinske pumpe. Radi se o faktoru efikasnosti. Moguća su dva faktora efikasnosti i to za rashladne uređaje i toplinske pumpe (radi se naravno o ljevokretnim procesima).&lt;br /&gt;
Faktor efikasnosti za rashladne uređaje može se definirati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor2.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti kod rashladnog uređaja definira se kao količina topline u đulima preuzeta iz ogrjevnog spremnika na račun jednog đula dovedenog rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za toplinsku pumpu faktor ekonomičnosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti za toplinske pumpe nam pokazuje koliko se đula ogrjevne topline dobije za grijanje na račun jednog đula dovedenog rada.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji mogućnost da se dio rashladnog kapaciteta iskoristi i kod toplinske pumpe. Ukoliko imamo takav sustav povećavamo i stupanj ekonomičnosti. &lt;br /&gt;
Tada dobivamo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor4.jpg]] - rashladni uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor5.jpg]]- toplinska pumpa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za određivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor6.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatizacija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija prostora je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, a u modernom načinu života i ostalih živih bića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka i njihovo održavanje u prostoru, pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri su veličine u optimalnim graničnim vrijednostima, a vezani su uz uvjete toplinske ugodnosti (temperatura, vlažnost, brzina strujanja, čistoća zraka, buka, …). Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju i dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuje i ventilaciju prostora. U tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 91.''' Split sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Komforna klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Industrijska klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogoni za proizvodnju elektroničkih čipova, mlijeka, računarskih sustava, vina, šampanjca, … Parametre sustava definira tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru. &lt;br /&gt;
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). &lt;br /&gt;
Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija.&lt;br /&gt;
Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. &lt;br /&gt;
Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazališta, muzeji, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesi pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stjenki. &lt;br /&gt;
Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). &lt;br /&gt;
Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su sljedeći:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#funkcionalnost&lt;br /&gt;
#toplinski i rashladni učinak&lt;br /&gt;
#mogućnosti smještaja u prostoru&lt;br /&gt;
#investicijski troškovi&lt;br /&gt;
#trošak pogona&lt;br /&gt;
#pouzdanost pogona&lt;br /&gt;
#fleksibilnost sustava&lt;br /&gt;
#održavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s invetitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema DIN1946 sustavi klimatizacije se pre složenosti procesa pripreme zraka dijele na:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''ventilacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema normi to su takvi sustavi koji osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti i jedan od u nastavku teksta navedena 4 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi djelomične klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu s normom ti sustavi, osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje, hlađenje i odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svježeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje se na procjeni mogućnosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamička procesa pripreme zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje,	odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal prikupili:&lt;br /&gt;
Danica Maljković i Tomislav Pukšec&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarna energija==&lt;br /&gt;
U svrhu KGH razmotrit ćemo korištenje sunčeve energije koja se koristi direktno za zagrijavanje vode za grijanje, odnosno grijanje silicijskog gela za klimatizacijske i rashladne sisteme pokretane toplinom. Osnovni princip rada ovih sistema je da se sunčeva energija sakuplja u kolektorima u kojima se grije voda. Upotreba takvih sistema za grijanje je najznačajnija u domaćinstvima. Takvi solarni kolektori se obično postavljaju na krovove kuća ili zgrada. Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.&lt;br /&gt;
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraća u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda.&lt;br /&gt;
[[Slika:Sistem koristenja solarne energije za kućanstvo.png]]&lt;br /&gt;
'Slika 3.' Shema koristenja sistema za grijanje domanćinstva preko sunčeve energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalna energija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih primjesa (plinovi, soli, minerali … ).Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se izravno za zagrijavanje ili za pretvorbu u električnu energiju.&lt;br /&gt;
Mogućnost korištenja geotermalne energije u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida prikazana je na slijedećoj slici. Osnovna podjela temelji se na izravnom korištenju toplinske energije, te na pretvorbi toplinske u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena geotarmalne energije za proizvodnju električne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalni fluid u obliku vruće vode ili pare, temperature iznad 120 °C, svoju latentnu toplinu pretvara u mehanički rad, odnosno električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisno o termodinamičkim svojstvima geotermalnih fluida, moguće je primjeniti nekoliko tehnoloških procesa za pretvorbu toplinske u električnu energiju. Odabir procesa ovisi o količini fluida, tlaku i temperaturi, omjeru vruće vode i pare, sadržaju nekondenzirajućih plinova, uvjetima odlaganja kamenca i pojavi korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Jednostavni proces: Na ovaj se način proizvodi električna energija iz ležišta suhe vodene pare. Vodena para se pod pritiskom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog pritiska od 0,04 bara ispušta u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonomičniji proces proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Clausius – Rankine proces: Mješavina vode, vodene pare i krupnih čestica koja dolazi iz proizvodne bušotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svežnjem tankih limova za sušenje i odvajanje pare. Ovako dobivena suho zasićena para privodi se parnoj turbini zajedno sa popratnim plinovima, kao što su ugljični i sumporni dioksid. Za hlađenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je već prošla radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju. Popratni plinovi se dvostupanjskom kompresijom sa hlađenjem u međustupnju najprije podižu na atmosferski pritisak, a zatim izbacuju u okolinu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Flash proces: Zaostala vruća voda, koja je odvojena u separatoru, može se djelomično pretvoriti ponovo u paru, pomoću tako zvanog “flash-separatora” , pod nižim pritiskom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces teče dalje na isti način kao i kod Clausius-Rankine ciklusa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Binarni proces: Binarni proces primjenjuje se u slučajevima srednjetemperaturnih geotermalnih izvora, a uz to sadrži veće količine nepoželjnih popratnih plinova. U ovom procesu geotermalni fluid u izmjenjivaču topline predaje toplinu sekundarnom lako hlapljivom fluidu koji pokreće lopatice turbine, a geotermalni fluid se ponovo vraća u zemlju kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Stirling proces: Binarni ciklus, koji koristi helij kao radni medij, može također raditi po Stirling-ovom ciklusu, posebice nakon japanskog uspjeha niskotemperaturnim motorom. Ovaj motor prikazan je na Međunarodnom kongresu o Stirling motorima u Tokiu 1995. godine, te na istom Kongresu u Anconi 1997. godine, ali znatno poboljšan i prilagođen primjeni.&lt;br /&gt;
Postrojenja za pretvorbu geotermalne toplinske u električnu energiju, zadržavaju u izlaznom fluidu značajnu količinu topline (Qiz), zbog relativno visoke izlazne temperature (Tiz) u odnosu na temperaturu okoliša (To), te je zbog toga učinkovitost takovih postrojenja relativno mala u odnosu na toplinski kapacitet geotermalnog fluida.&lt;br /&gt;
Ekonomičnost procesa pretvorbe toplinske u električnu energiju povećava se s porastom radne temperature i količine protoka geotermalnog fluida, u kombinaciji sa korištenjem izlazne topline u direktnoj primjeni za različite vrste grijanja.&lt;br /&gt;
Cijena proizvedene električne energije u geotermalnim elektranama zavisi od temperature geotermalne bušotine, izdašnosti dotoka fluida i troškova izrade bušotine. Ova tri parametra uglavnom određuju ekonomsku valorizaciju geotermalnih resursa.&lt;br /&gt;
Za velike geotermalne elektrane rentabilnost, tj. odnos ekonomske benificije outputa, i ulaznih troškova, inputa limitira njihovu fizičku veličinu. To znači da su u sadašnjim trenucima gornji limiti rentabilnosti veličine, za geotermalnu elektranu na paru iznosi 135 MW, a za geotermalnu elektranu na toplu vodu 55 MW.&lt;br /&gt;
Pored toga danas se redovno proizvode i male geotermalne elektrane, kapaciteta 5 do 10 MW, modularnog tipa pogona za uporabu u udaljenim, nepristupačnijim krajevima, odnosno kao start-up postrojenja pri razvoju geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
Proizvode se i postrojenja veoma malog kapaciteta 100 do 1000 kW, samostalne binarne jedinice za modularnu uporabu u udaljenim područjima, koje su veoma rentabilne i prilagodljive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalne energije u proizvodnji elektro-energije :''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne elektrane, isto kao elektrane na vjetar i solarne elektrane, nemaju izgaranje goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom štedi neobnovljive, fosilne energente. Smanjenjem upotrebe fosilnih goriva umanjuje se i njihova štetna emisija, koja onečišćuje atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*SMJEŠTAJ. Geotermalne elektrane zauzimaju puno manje prostora po proizvedenom megawattu, nego što ga zauzimaju ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi niti sječa šuma, a isto tako nema rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*POUZDANOST. Geotermalne elektrane dizajnirane su za pogon tijekom 24 sata na dan, gotovo kroz cijelu godinu. One pripadaju vrhunskom izvoru goriva, jer ne dolazi do prekida proizvodnje zbog vremenskih neprilika, prirodnih nepogoda ili političkih utjecaja, koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Geotermalne elektrane su uglavnom modularne konstrukcije, s više instaliranih jedinica, koje se uključuju kod povećanih potreba za električnom energijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Nema potrebe za trošenjem novca radi uvoza goriva, jer se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima. Ušteđen novac ostaje građanima pripadnih područja, u kojima na taj način ne dolazi do naglih promjena cijene goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*RAZVOJ. Geotermalni projekti omogućuju sve gore navedene prednosti uz istovremeni razvoj države i energetski rast, ali bez zagađenja okoline. Čak i instalirani objekti na udaljenim područjima mogu podići životni standard dovođenjem struje pučanstvu koje je daleko od “elektrificiranih” naseljenih centara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Direktno korištenje energije topline'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalna voda, odnosno njena toplina, danas se širom svijeta većinom koristi direktno, što znači bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, a manje za proizvodnju električne energije. Direktna upotreba toplinske energije zamjenjuje energente koji onečišćuju zrak i okolinu. Izravno korištenje geotermalne energije može se primijeniti u razne svrhe, što se vidi iz prikaza u odnosu na temperaturni raspon. Međutim, od svih nabrojenih primjena danas su najčešće slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Grijanje prostora – energija geotermalnog izvora se ili direktno ili preko izmjenjivača topline (ovisno o čistoći geotermalnog fluida) dovodi do potrošača topline. Za potrebe dogrijavanja ili potrošnje u vršnim satima koriste se toplinske crpke ili kotlovi na klasična gorive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od pet navedenih upotreba geotermalne topline u izvornom obliku, najviše je zastupljeno grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. U ovakvim sistemima za grijanje vruća voda se iz proizvodne bušotine preko pumpe dovodi direktno u sustav za grijanje ili izmjenjivaču topline. Kod indirektnog sustava grijanja vruća voda u izmjenjivaču topline predaje svoju toplinu drugom cirkulacijskom krugu , u kojem je neki fluid ili gradska voda. Ona ima toplinu Q, te kroz sekundarni krug cijevi dolazi do korisnika. Geotermalna voda, nakon što je predala svoju toplinu odvodi se iz izmjenjivača topline i pomoću utisne pumpe vraća se nazad u ležište kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje, za industrijske procese ili za bilo koju drugu svrhu uvijek se sastoji od sistema sa tri osnovne komponente :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodna bušotina - za dovod vruće vode na površinu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*mehanički sistem - obuhvaća pumpe, toplinske izmjenjivače i kontrolne elemente, da bi se toplina dovela prostoru ili procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utisna bušotina - za prihvat ohlađenog geotermalnog fluida&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost korištenja geotermalne energije u izvornom obliku ( direktno ) :'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PREDNOSTI navedene kod korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije vrijede i ovdje. To su ekologija, smještaj, pouzdanost i prilagodba, ali u ovom slučaju ne odnose se na elektrane, već na geotermalne bušotine i fluide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST: Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Ušteda ovisi o primjeni i industriji, a smanjenje troškova može biti čak i 80% u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Izvorni način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona, te pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda – u poljoprivredi se geotermalna energija može koristiti za različite metode grijanja stakleničkog prostora (radijatorsko grijanje tla, radijatorsko grijanje tla i zraka, grijanje tla i/ili zraka upuhavanjem i sl.) ili direktno ili preko izmjenjivača topline kao kod grijanja prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termalna voda niže temperature i mineralizacije može se vrlo uspješno primijeniti za navodnjavanje i/ili zagrijavanje obradivih površina pri uzgoju agrikultura.&lt;br /&gt;
Stijenke staklenika mogu biti od različitog materijala ; fiberglasa, stakla, plastike i folije, koji iskorištavaju dio solarne energije da bi se podigla temperatura. To nije dovoljno u svim uvjetima (noću) , prema tome je upotreba geotermalne energije kao dodatnog izvora topline koju možemo regulirati zadovoljavajuća. Staklenici se zbog praktičnosti i svojih prednosti najčešće izrađuju od plastičnih folija.&lt;br /&gt;
Upotrebom termalne energije u staklenicima smanjuju se troškovi proizvodnje koji iznose i do 35% udjela u troškovima ukupne proizvodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Toplinske pumpe - posebni oblik direktnog korištenja geotermalne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalne toplinske pumpe, u svijetu poznate pod skraćenicom GHP (Geothermal heat pumps), imaju široku primjenu u mnogim zemljama Evrope i u SAD-u. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalnog (otvoreni krug) ili drugog sekundarnog fluida koji preuzima toplinu zemlje (zatvoreni krug) kroz cijevi. Na taj način geotermalna toplina dovodi se domaćinstvima, gdje se većim dijelom koristi za grijanje, zatim za hlađenje i pripremu tople vode. Upotrebom geotermalnih pumpi uvelike se smanjuje potrošnja električne energije.&lt;br /&gt;
Toplina koja izlazi iz toplinske pumpe može se koristiti za grijanje prostora i za pripremu tople sanitarne vode.&lt;br /&gt;
Postoje dva osnovna sustava iskorištavanja geotermalne energije sustavom s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nago sustavom s ukopanim izmjenjivačem topline preuzima toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz bušotine takozvanim bušotinskim izmjenjivačem topline.&lt;br /&gt;
Drugi sustav iskorištava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz bušotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili ispušta u vodotoke ili kanalizacijske sustave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sve sisteme s toplinskim pumpama vrijedi slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ako se geotermalna toplinska pumpa koristi za grijanje, tada se dovedena toplina iz &amp;quot;podzemlja&amp;quot; provodi kroz položene cijevi, prenosi na fluid u njima i dovodi do korisnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za hlađenje se toplinske pumpe koriste tako da cirkulirajući fluid u cijevima zgrade ili stana, odvodi tj. “kupi” toplinu koja je na njega prenesena u prostoriji, te se utiskuje u zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalnih toplinskih pumpi:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Smanjeni troškovi grijanja i hlađenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je duža u odnosu na konvencionalne sisteme, zbog zadovoljavajuće zaštite od vremenskih nepogoda. Mehanički dio sistema nalazi se u zatvorenom prostoru, a cijevi za dovod geotermalne energije su pod zemljom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NISKI TROŠKOVI ODRŽAVANJA. Sustav sa geotermalnim toplinskim pumpama ima nekoliko mehaničkih komponenata, koje povećavaju pouzdanost sustava. Podzemne cijevi imaju predviđen rok trajanja bez održavanja od 50 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne pumpe gotovo ne zagađuju okolinu, pa su važan čimbenik u smanjenju onečišćenja atmosfere, za razliku od fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domaćinstvima ili u poslovnim prostorima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Koriste se i u toplim i u hladnim razdobljima. Ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potrošača. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mrežu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulatori energije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Kogeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki gubici koji nastaju u energetskim postrojenjima, odnosno termoelektranama natjerali su nas da počnemo razmišljati kako povećati ukupnu iskoristivost postrojenja. U nekakvoj prosječnoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kreće od 35-40%. Dakle više od polovice energije nepovratno trošimo, što kroz hlađenje i kondenzaciju, što kroz gubitke u samom sistemu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najveći dio ukupne izgubljene energije. Da bismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno eksergiju goriva, primjenjujemo takozvana kogeneracijska postrojenja. Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP)  je sekvencijalno korištenje primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i mehaničkog rada.Pritom se dobiveni mehanički rad najčešće koristi za dobivanje električne energije, dok se toplinska energija može koristiti u raznim tehnološkim procesima, procesima grijanja te u procesima hlađenja. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva. Učinkovitost kogeneracije iznosi od 70-85% (od 27-45% električne energije i od 40-50% toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30-51% (električne energije).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Prikaz kogeneracijskog sistema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 95.''' Jednostavna shema kogeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.&lt;br /&gt;
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu.&lt;br /&gt;
Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutrašnjim sagorijevanjem, Stirlingov stroj i gorivne ćelije, u širokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.&lt;br /&gt;
Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju električne struje u okoliš kroz tornjeve za hlađenje, kao ispušne plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troši toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domaćinstva, &lt;br /&gt;
bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istočnoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kućanstava.Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom također može biti korištena i u apsorcijskim hladnjacima za hlađenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili općenito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamički najpovoljnija u iskorištavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti bačena kao toplinski otpad. &lt;br /&gt;
Termoelektrane (uključujući i nuklearne) i općenito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloživu energiju u koristan oblik ( ll. glavni stavak ). CHP hvata odbačenu toplinu i time omogućava veću iskoristivost od oko 70%.  To znači da se manje goriva mora potrošiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potrošnje bliže mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenošću potrošača. Udaljenost znači da mu trebaju dobro izolirane cijevi, što je skupo, dok se struja može transportirati na daleko veću udaljenost za iste gubitke.&lt;br /&gt;
Kogeneracijske elektrane se mogu naći u područjima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama..&lt;br /&gt;
CHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potražnju za toplinskom energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana čiji se toplinski otpad iskorištava.&lt;br /&gt;
Tipovi kogeneracijskih elektrana&lt;br /&gt;
Topping ciklusne elektrane prvo proizvode el. struju, a zatim od ispuha toplinsku energiju. Ove elektrane koje su rijetke, proizvode toplinu za industrijske procese prvo, zatim se proizvodi struja pomoću otpadne topline. Iste se koriste kod industrijskih procesa kod kojih je potrebna visoka temperatura npr. pri proizvodnji stakla i metala.&lt;br /&gt;
Veliki kogeneracijski sistemi osiguravaju toplu vodu i energiju za tvornicu ili čak cijeli grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične CHP elektrane su:&lt;br /&gt;
* postrojenje protutlačne turbine,&lt;br /&gt;
* postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare,&lt;br /&gt;
* postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova,&lt;br /&gt;
* gorive ćelije s rastaljenim karboratima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a                                                                                        postoje i bojleri koji služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter18.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 96.''' Prikaz udjela električne i toplinske energije kod kogeneracije i konvencionalnog postrojenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje protutlačne turbine===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje protutlačne turbine je bazični proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlačna i vrši se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasićenja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najčešće u industriji kod proizvodnje topline i električne energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za održavanje i upravljanje. &lt;br /&gt;
Potreba i potrošnja toplinske i električne energije varira tako da u slučaju da imamo preveliku količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu određivati će režim rada postrojenja. Količina proizvedene električne i toplinske energije ne može se bilancirati što je najveći problem. Naprosto ne možemo zbrajati toplinsku i električnu energiju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visoko i niskotlačni. Nakon ekspanzije u visokotlačnom dijelu turbine vrši se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji pošto imamo dva stupnja rada:&lt;br /&gt;
* čisti kondenzatorski&lt;br /&gt;
* čisti protutlačni&lt;br /&gt;
Čisti kondenzatorski pogon znači da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo električna energija. U suprotnom primjeru kogd čistog protutlačnog slučaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uopće nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu turbine. Realno protutlačni (čisti) režim se ne može voziti. Niskotlačni dio turbine ne može ostati bez pare (hlađenje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s korištenjem otpadne topline je sljedeći. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje služi za proizvodnju pare koja pak služi li u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 °C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa – proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne energije. Dodatna proizvodnja i električne energije još dodatno povećava iskoristivost procesa. Eventualno dodatno izgaranje struja ispušnih plinova, s obzirom na visoki udio kisika, objašnjeno je u poglavlju o kombiniranim procesima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti2.jpg]] proizlazi da je [[Slika:stupanjiskoristivosti3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj ekonomske iskoristivosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti4.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Tipična kogeneracijska elektrana== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Avedore.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 97.''' Kogeneracijska elektrana Avedore u Danskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Avedore'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto: Danska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operator: Energi E2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifikacije: 1 X 250 MW, 1 X 570 MW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operativnost: 1990-2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivo: prirodni plin, ugljen, biomasa, nafta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvođač bojlera: Deutsche Babcock, BWE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
T/G nabavlač: BBC, Ansaldo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Činjenice: Avedore supplies electricity to Eastern Denmark's grid and heat to Greater Copenhagen's district heating network. Avedore-2 has a supercritical boiler with two topping gas turbines from Rolls-Royce. There is a separate biomass combustion unit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==MikroCHP==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikrokogeneracija je također naziv za distribuirani energijski izvor (Distributed Energy Resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za proizvodnju električne energije. Ta se el. energija može koristiti unutar domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je natrag u istu. Postojeće mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje izgaranje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kogeneracije na biomasu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne I toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenje u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa loženjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagrijanim zrakom čime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se značajno produžava njen radni vijek.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kogeneracijsko_postrojenje.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 98.''' Kogeneracijsko postrojenje na biomasu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modularni kogeneracijski sustav===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelji se na klasičnom otvorenom plinsko - turbinskom procesu prikazanom na dijagramu. Klasični proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivaču – regeneratoru sa ispušnom toplinom iz turbine ( t2` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekuće gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; Pit,t4`) i oslobađaju energiju za pogon kompresora i električnog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispušni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora čime se smanjuje potrošnja goriva i povećava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasičnog procesa - za korištenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase čija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Clip_image003.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 99.''' Modularni kogeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Trigeneracija= &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production = CHCP) je proces istodobne proizvodnje električne i toplinske energije i hlađenja u jedinstvenom procesu. Toplinska energija se dodatkom apsorpcionih uređaja koristi za hlađenje (klimatizacija).U usporedbi s kogeneracijom učinkovitost trigeneracije se povećava za čak 50%.Potreba za korištenjem trigeneracije u razdoblju ljetnih mjeseci uvjetovala je razvijanje nove CHP tehnologije (osobito u južnim državama SAD-a). Trigeneracija nudi značajno smanjenje opterećenja elektroenergetskog sustava u vrućim ljetnim mjesecima.&lt;br /&gt;
Prednosti trigeneracije u odnosu na klasične rashladne strojeve su:                                                                                                        &lt;br /&gt;
*neemitiranje štetnih freona u atmosferu i                                                                                      &lt;br /&gt;
*korištenje otpadne topline iz kogeneracijskih postrojenja.                                                 &lt;br /&gt;
No, trigeneracija se ne koristi samo za procese grijanja i hlađenja objekata, nego i za proizvodne industrijske procese koji zahtijevaju niske temperature. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom energijom npr. u bolnicama, hotelima, trgovačkim centrima itd., te industrijskim postrojenjima u kojima se uz električnu energiju troši i znatna količina toplinske ali i rashladne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Jednostavna shema trigeneracije.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 100.''' Jednostavna shema trigeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Gorive ćelije i vodik=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika reformiranjem==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika elektrolizom==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulacija vodika==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Gorive ćelije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije''' su elektrokemijski uređaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povijesni razvoj'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Britanski fizičar '''William R. Grove''' je 1839. otkrio da se elektrokemijskim spajanjem vodika i kisika dobiva električna struja. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivu ćeliju naziva '''voltina plinska baterija'''. Godine 1889. '''L. Mond''' i '''C. Langer''' unaprijedili su gorivu ćeliju dodajući između elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX. stoljeća uvode naziv [http://en.wikipedia.org/wiki/Fuel_cell goriva ćelija](Fuel cell). Na istraživanju gorivih ćelija radili su mnogi elektrokemičari. Tek 1932. F.T. Bacon smišlja tehnički upotrebljiva rješenja. Sredinom 50-tih godina proizvode se prve gorive ćelije za pogon malih električnih uređaja, a sredinom 60-tih godina započela je upotreba gorivih ćelija u svemirskim letjelicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Princip rada gorive ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija). Tako oslobođeni elektroni putuju vanjskim električnim krugom, preko trošila, do katode. Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorive ćelije reducira se drugi element ili spoj koji sudjeluje u kemijskoj reakciji. Najčešće je to [http://en.wikipedia.org/wiki/Oxygen kisik]. Tako nastali ioni spajaju se u konačni produkt reakcije koji se odvodi iz gorive ćelije. Često su reaktanti [http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen vodik] i kisik i u tom slučaju su reakcije slijedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Anodna reakcija:     '''H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e''' &lt;br /&gt;
*Katodna reakcija:   '''O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Osnovnashema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 101.''' Osnovna shema&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi ubrzavanja reakcija '''elektrode''' su prekrivene slojem '''katalizatora'''. Vrsta katalizatora ovisi o tipu gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Elektrolit''' može biti čvrsti i tekući. Bilo koja tekućina sa sposobnošću provođenja iona može biti tekući elektrolit. Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Postoje i gorive ćelije s alkalnim elektrolitom. Kao čvrsti elektroliti upotrebljavaju se polimerne membrane s mogućnošću ionske izmjene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivih ćelija upotrebljavaju i dopirani keramički elektroliti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Podjela gorivih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema načinu rada'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''primarne'''&lt;br /&gt;
* '''sekundarne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod primarnih se gorivih ćelija gorivo i oksidans dovode iz vanjskih spremnika, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivih ćelija su alkalne gorive ćelije u svemirskim letjelicama kod kojih se nastala voda koristi za piće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 102.''' Skica primarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moguća je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive ćelije izdvaja iz nekog vodikom bogatog spoja. Takav pristup rješava problem skladištenja vodika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; . Jedno od mogućih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomoću vodene pare na 280 °C i uz prisutnost katalizatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija2.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 103.''' Primarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sekundarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod '''sekundarnih''', '''regenerativnih''' gorivih ćelija produkti reakcije se regeneriraju u polazne elemente uz dovođenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sekundarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 104.''' Sekundarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema vrsti elektrolita'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće upotrebljavani elektrolit je '''KOH''' ('''kalij-hidroksid'''). Ova vrsta gorivih ćelija koristi se u svemirskim letjelicama kao izvor električne energije, a voda nastala reakcijom kisika i vodika se koristi za piće. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivih ćelija je relativno velika potrebna količina [http://en.wikipedia.org/wiki/Platinum platine], kao katalizatora, što uzrokuje visoke troškove. Moguće je postići iskoristivost do '''80 %''' ako se otpadna toplina koristi za zagrijavanje vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Alkalnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 105.''' Principjelna shema gorive ćelije s alkalnim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka cijena zbog velikih količina platine&lt;br /&gt;
* potrebna je visoka čistoća vodika i kisika zbog osjetljivosti ovog tipa gorivih ćelija na prisustvo ugljikovih spojeva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka iskoristivost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama, a moguća je primjena u vozilima, podmornicama i stacionarnim objektima. Jedan od proizvođača ovog tipa gorivih ćelija je Zetek Power plc .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Radna temperatura ovog tipa gorivih ćelija je oko '''200 °C'''. Ova goriva ćelija dozvoljava prisutnost 1-2% CO i par ppm fosfora u vodiku. Nema dovoljno topline za proizvodnju pare, ali se iskoristivost može povećati iskorištenjem otpadne topline za zagrijavanje vode. Iskoristivost doseže  '''40-50%'''. Cijena ovih gorivih ćelija je '''$2500-$4000/kW'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kiselacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 106.''' Principijelna shema gorive ćelije s kiselim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* relativno dobro podnošenje prisutnosti CO i sumpora što omogućava upotrebu vodika dobivenog na mjestu eksploatacije iz metanola, benzina ili drugih ugljikovodika&lt;br /&gt;
* dobro poznavanje problema pogona &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostatak gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba platine kao katalizatora &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. Jedan od proizvođača gorivih ćelija za komercijalnu upotrebu je '''ONSI Corporation''' , čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih  zgrada, bolnica, udaljenih objekata i sl. Mjesta moguće primjene gorivih ćelija kao komercijalno prihvatljivih izvora električne energije su udaljeni objekti i poslovne zgrade.  [http://www.fuelcellmarkets.com/fuel_cell_markets/member_view.aspx?articleid=487&amp;amp;subsite=1&amp;amp;language=1 SUREPOWER™ Corporation] navodi da američka poduzeća troše oko 4 milijarde dolara godišnje radi osiguranja sigurnog napajanja računala i da su 1991. godine, prema istraživanju časopisa Busness Week, gubici zbog prekida napajanja računala iznosili oko 18 milijardi dolara. Postrojenje dosad najveće snage,11 MW, je ispitivano u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ONSI Corporation''' navodi da su isporučili više od 200 komada sistema PC25 snage 200 kW i da je zbir radnih sati prešao 3 400 000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljavaju membrane od polimera koje imaju mogućnost propuštanja kationa, a elektrone ne propuštaju. Napon jednog sklopa anoda-membrana-katoda je oko 0,7 V s gustoćom struje od 0,5-1 A/cm2. Za dobivanje većih snaga spaja se više sklopova anoda-membrana-katoda u serijsku vezu. Gorivo je vodik, a kao oksidans se može koristiti čisti kisik ili kisik iz zraka. Ova vrsta gorivih ćelija nije osjetljiva na prisutnost CO2 u struji vodika, što omogućuje upotrebu vodika dobivenog na mjestu upotrebe iz metanola ili benzina, uz uklanjanje CO. Iskoristivost je do 60%. Katalizator na elektrodama je platina. Količine potrebne platine su znatno smanjene i danas se kreću oko 0,5 mg/cm2. Ispitivane su i ćelije sa 0,3 mg/cm2 kod kojih je trošak za katalizator oko $2/kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodna reakcija:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pemfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 107.''' Principijelna shema gorive ćelije s polimernom membranom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* niska radna temperatura omogućuje mobilnu upotrebu&lt;br /&gt;
* u odnosu na druge gorive ćelije ima relativno veliku snagu po jedinici volumena&lt;br /&gt;
* moguća je izvedba regenerativnog sistema sa membranskim elektrolizerom koji upotrebljava istu tehnologiju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nedovoljna količina topline za izdvajanje vodika iz metanola ili benzina&lt;br /&gt;
* osjetljivost na prisutnost CO i sumpora u struji vodika&lt;br /&gt;
* potrebno je ovlaživati struju vodika radi povećanja trajnosti membrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivno se radi na istraživanju minijaturnih PEMFC za mobilnu primjenu. Napravljeno je više prototipova vozila sa PEMFC, neki od proizvođača su Daimler-Benz, Toyota, Mazda, Renault, General Motors, Ballard, Energy Partners, Inc.. Više informacija o vozilima na alternativni pogon moguće je dobiti na internet stranici Alternative-fuel Vehicle Directory . Mnoge kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem gorivih ćelija razvijaju i sisteme sa PEM gorivim ćelijama za opskrbu zgrada električnom energijom, jedan od takvih proizvođača je i [www.vaillant.com Vaillant].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastav elektrolita ovih gorivih ćelija ovisi o izvedbi. Elektrolit je najčešće mješavina '''Li&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;''' i '''K&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura je oko '''650 °C'''. Iskoristivost je, kod sistema koji iskorištavaju otpadnu toplinu, prešla '''50%'''. Potrebna je visoka radna temperatura da bi se postigla zadovoljavajuća vodljivost elektrolita i iskoristivost naglo pada smanjenjem temperature.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodne reakcije:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]]  H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O + CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
:::::CO + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]] 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;[[Slika:Rightarrow.gif]]  2CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Mcfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 108.''' Principijelna shema gorive ćelije s rastaljenim karbonatima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s rastaljenim karbonatioma:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* mogućnost proizvodnje pare za izdvajanje vodika iz benzina ili metanola&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura omogućuje direktnu upotrebu metanola kao goriva&lt;br /&gt;
* nisu potrebni plemeniti metali kao katalizator &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* zbog visokih temperatura potrebni su skupi materijali&lt;br /&gt;
* potrebno je izolirati ćeliju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline. Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih ćelija su: [http://www.fuelcellenergy.com/ Fuel Cell Energy, Inc.] i [http://www.mcpowerequip.ca/ M-C Power].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elektrolit je dopirani  '''ZrO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura se kreće oko '''1000-1100 °C'''. Zbog visoke radne temperature nisu potrebni skupi katalizatori. Iskoristivost ovog tipa gorivih ćelija je relativno loša zbog slabe vodljivosti elektrolita, no provode se istraživanja u cilju povećanja iskorisvosti procesa pretvorbe kemijske u električnu energiju u ovakvim gorivim ćelijama. Ukupna iskoristivost se može povećati iskorištenjem otpadne topline za proizvodnju pare. Predviđaju se iskoristivosti preko '''60%'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sofc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 109.''' Principijelna shema gorive ćelije s čvrstim oskidima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nema potrebe za ovlaživanjem plinova&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura smanjuje cijenu katalizatora&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* čvrsti elektrolit  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba skupih keramičkih materijala&lt;br /&gt;
* potrebna je izolacija ćelije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto kao i kod gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima, zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline.  Ispituju se sistemi od stotinjak kilovata. Neke kompanije koje se bave istraživanjem gorivih ćelija s čvrstim oksidima su: [http://www.cfcl.com.au/ Ceramic Fuel Cells Ltd.] ,  [http://www.powergeneration.siemens.com/home Siemens Westinghouse],  [http://www.sulzer.com/en/desktopdefault.aspx Sulzer Hexis Ltd.] .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Poligeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija bi se mogla opisati kao sustav ili proces energetske opskrbe, koji ima zadaću  potrošača opskrbiti sa različitim oblicima energije npr. električnom, toplinskom, rashladnom energijom dostavljenom iz istog postrojenja, tj. poligeneracija je integrirani proces koji ima tri ili više različitih oblika izlazne energije proizvedena iz jednog ili više prirodnih resursa. S ciljem poboljšavanja energetske efikasnosti ukupnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Diagram_polygeneration.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 110.''' Poligeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija uključuje kombinaciju kogeneracijskih, (tj. istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) i trigeneracijskih, (proizvodnja električne, i mogućnost grijanja i hlađenja) elektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za poligeneracijski sustav može se upotrebljavati širok spektar fosilnih i obnovljivih izvora energije kao što su plin, ugljen, biomasa, otpad, vjetar, itd. koristeći različite tehnologije pretvorbe za proizvodnju različitih produkata (oblika) energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine poligeneracijskih elektrana (postrojenja) može isto tako varitati, od velikih centraliziranih elektrana do srednjih i malih, smještenih uz naseljena područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 111.''' Shematski prikaz poligeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Rafiniranje nafte=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafiniranje nafte je industrijski proces gdje se glavna sirovina nafta u određenima postrojenjima rafinira ( pretvara ) u upotrebljive produkte kao što su : tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, motorna ulja, bitumen, parafin, lož ulje.&lt;br /&gt;
Po svom kemijskom satavu nafta je vrlo složena smjesa, koja se sastoji od približnog masenog udjela:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ugljika:  83-87 %&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
vodika:   11-15 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
sumpora:  0-5,5 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
dušika:   0-2 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kisika:   0-2 %&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tekući plin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je najlakši derivat nafte, sastoji se od smjese propana i butana. Kao takav mora se rafinirati da bi se uklonili korozivni sumporni spojevi,gdje tako prerađen može ići na tržište.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Benzin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se kao pogonsko gorivo u većini motornih vozila. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se olovni spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dizel===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju dizelskog goriva koristi se petrolej i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti većo od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja.Cetanski broj i dizel index su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mlazno gorivo===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su smjese teškog benzina i petroleja, odnosno spijevi nafte koji destilirsju na 145º do     225º C. Kako tu vrstu goriva koriste mlažnjaci koji lete na niskim temperaturama, pa je temperatura zamrzivanja ispod -55º C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Motorna ulja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulja se koristeu različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje motora, štednja goriva, hlađenje i vrtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bitumen===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je derivat nafte koji se dobiva oksidacijom vakuum ostataka nafte. Važna svojsta su elastičnost, penetracija, temperatura mekšanja, rasrezljivost. Svojstva bitumena ovise o stupnju disperzije asfaltina u u maltenima. Svoju uporabu pronašao je u cestogradnji i industriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Parafin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se iz uljnih destilata, što je sadržaj ulja manji to je parfin kvalitetniji. Primjenjuje se u prehrambenij industriji, proizvodnji oaoira, šibica, svijeća, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Lož ulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju lož ulja iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. Koristi se kao gorivo  u energetici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_raf.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 112. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil-refining-diagram.gif|center]]       &lt;br /&gt;
                    &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 113.''' Proces prerade sirove nafte&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proces pripreme nafte za preradu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte usljed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces prerade nafte počinje istarživanjem i to geološkim i geofizičkim,  područja potencijalno  bogato nafom od strane znavstvenika i inžinjera, ukoliko se utvrdi postojanje nafte, (plina)  koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksplatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. &lt;br /&gt;
Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanje nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinjele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve,  kiseline i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju korziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja deemulgatora. &lt;br /&gt;
Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:RefineryFlow.png|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 114.''' Shema toka rafiniranja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela rafinerija prema tipovima==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće podjele rafinerija su prema '''''S. Baarnu'' i ''G. Heinrichu'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Baarn''' djeli rafinerije u četri skupine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) NAJJEDNOSTAVNIJI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju, katalitički reforming i proces rafimacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) SLOŽENI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-osim postrojenja iz grupe A i postrojenja za vakuum-destilaciju katalitički kreking&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) KOMPLEKSNE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-uključije i proizvodnju mazivih ulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) PETROKEMIJSKE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-obuhvaća i petrokemijska postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Heinrich''' također dijeli na četri grupe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) HYDROSKIMING-RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-najjednostavij tip rafinerije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-benzin se dobije mješanjem primarnog benzina, butana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) RAFINERIJE S KATALITIČKIM KREKINGOM&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-ovaj tip se gradi kada se želi proizvesti veća količina benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KATALITIČKI KREKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-tip rafinerije koji omogućava veliku fleksibilnost prerade bez obzira na vrstu nafte, međutim troškovi investicija i prerade su vrlo visoki&lt;br /&gt;
- proces iziskuje velike količine vodika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KOKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-koks dobivem kokingom može se iskoristiti kao gorivo u industriji, ili se spaljuje u niskokalrični plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- troškovi proizvodnje niži nego u ostalim tipovima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Procesi koji se odvijaju u rafineriji==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Destilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Destilacija je prvi korak u postupaku  prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje, (separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj točki vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se ugljikovodični plinovi i tekućine mješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja a plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Alkilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima ( propanom, butanom ) &lt;br /&gt;
Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristi za proizvodnju benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidrodesulfurizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfuriziacijom se povećava kemijska stabilnost kreking benzina. Vodik zs ovaj proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utječu na kvalitetu procesa: temperatura, tlak, udio vodika, prostorna brzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izomerizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proces se koristi ukoliko je potrebno povećati oktanski broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu izobutanakao sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome molekularna masa ostaje konstantna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Katalitički reforming===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristi se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Proces Blending===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja finalnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Image:Oil-refining-borger-refinery.jpg]][[Image:140131-43931.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 115.''' Destilacijski tornjevi u rafineriji&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest nafte==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv nafta potječe iz korjena riječi nafata što u prijevodu na perzijskom jeziku znači znojiti se. Čovječanstvu je nafta odavnina poznata i kao fosilno gorivo koristilo se u različite svrhe: za impregnaciju zidova, kao sredstvo za brtvljenje brodova, za balzamiranje, za rasvjetu, u medicini itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
No pravo značenje dobiva tek u 19. st. kad je 1859.god. Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. god. U to se doba koristila isključivo za dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje ( kolomast ). Najveći svjetski kompleks rafinerija je &amp;quot;Centro de Refinación de Paraguaná&amp;quot; u Venecueli čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan.&lt;br /&gt;
Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Povijest.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 116.''' Nafta kao povod rata&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ekonomija rafiniranja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem ekonomske računice, financiranja u sferi rafiniranja uvelike ovisi o ponudi i potražnji. Cijena produkta rafiniranja ovisi o niz faktora kao što su : ekonomija (globalna, lokalna), vremenskim uvjetima, vrijednostima (rastu, padu) dionica naftnih kompanijai drugih kompanija u naftnoj branši. Cijena dionica ovisi o potražnji, određenim odlukama  vlasti, i akcijama OPEC-a&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries). To je udruženje država izvoznika nafte koje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Gas-price-breakdown-3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 117.''' Što sve utječe na cijenu goriva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled32.GIF|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 118.''' Odnos potražnje i profita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaštita okoliša i sigurnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i zdravstvenu ispravnost vode. Dakako tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara, velikih buka, itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama javnost je &amp;quot;prisilila &amp;quot; vlade da tome stanu na kraj i posebnim restrikcijama, odnosno osnivanjem agencija koje će obvezati rafinerije na instalaciju opreme potrebnu za zaštitu okoliša i zaštitu od ostalih štetnih utjecaja. One rafinerije koje ne budu mogle zadovoljiti te kriterije biti će zatvorene, što u nekim slučajevima dovodi i do porasta cijena goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil20Refinery20CA.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 119.''' Rafinerija u pogonu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5577</id>
		<title>ENERGETSKE TRANSFORMACIJE</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5577"/>
		<updated>2008-06-26T12:31:54Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Kogeneracija */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Energetsketransformacije.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Proizvodnja električne energije=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Termoelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije (Slika 1). Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne termoelektrane. Generator pare, turbina i generator, no o tim cjelinama će biti govora u daljnjem tekstu. Bez obzira što termoenergetska postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a zatim i generator električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Moderna termoelektrana na ugljen&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Naravno za grijanje se koristi para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Problem ovih postrojenja  su gubici koji se javljaju i koji su neizbježni. Naš cilj je da te gubitke pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Presjek termoelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1629. imamo prvu ideju o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, sa parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin samo što je bio pokretan parom. &lt;br /&gt;
Naravno revolucija je uslijedila kada je James Watt izumio parni stroj (1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 3). U proces je bila uključena i kondenzacija. To su temelji i suvremenih termoenergetskih postrojenja  &lt;br /&gt;
Čemu možemo zahvaliti razvoj parnih postrojenja? Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz povijest. Tlak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Od nekih 15 bara i 300 0C došli smo do današnjih 100-tinjak bara i oko 600 0C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako smanjujemo i potrošnju goriva i podižemo iskoristivost. Tu se sad javljaju još i pregrijači i međupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Parni stroj Jamesa Watta&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možemo pratiti povijesni razvoj turbina, generatora pare te plinskih turbina. &lt;br /&gt;
Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). &lt;br /&gt;
U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. &lt;br /&gt;
Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. &lt;br /&gt;
Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. O zaštiti okoliša nešto kasnije.&lt;br /&gt;
Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno i plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je rečeno da u klasičnim termoelektranama izgaranjem goriva proizvodimo toplinu koja kasnije služi za proizvodnju pare. Proizvedena para odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Dakle parne turbine su najčešće i najvažnije te ćemo najviše govoriti o njima.Druga velika skupina su plinske turbine koje se prilično razlikuju od parnih turbina što u konstrukciji što u načinu rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako plinsko-turbinsko postrojenje (Slika 4) sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip je uvijek isti. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka. Komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter4.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Plinsko postrojenje&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasični  kompresori služe kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vrši se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori lakši su i mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod većih postrojenja koriste se aksijalni kompresori (Slika 5) obzirom da su efikasniji (za veće kompresijske omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viših kompresijskih omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najčešće na istom vratilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Aksijalni kompresor&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Komora izgaranja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij koji ekspandira kasnije u turbini. Komora izgaranja (Slika 6) se sastoji od dvaju cilindara. U prvom cilindru se odvija izgaranje prilikom čega se razvijaju visoke temperature. Tako se štiti vanjski cilindar od djelovanja zračenja topline. Cilindri su međusobno povezani te se između njih odvija prostrujavanje zraka. Za izgaranje se dovodi 3-6 puta više zraka od teoretski potrebnog zbog sniženja maksimalnih temperatura. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Komora izgaranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komore izgaranja trebaju osigurati:&lt;br /&gt;
stabilno izgaranje u širokim granicama opterećenja,&lt;br /&gt;
jednoličnu raspodjelu temperatura dimnih plinova na izlazu iz komore izgaranja,&lt;br /&gt;
da gubitak tlaka u komori izgaranja bude što manji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U klasičnom plinsko-turbinskom postrojenju možemo imati više komora izgaranja koje se slažu uzdužno, po obodu. Takvo slaganje koristimo kao bismo smanjili dimenzije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinska turbina'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 7) nije toliko različit od plinske turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Prikaz plinske turbine&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da  i izborom materijal povećamo otpornost ka temperaturi. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu(Slika 9), poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest postrojenja sa slike 8. Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Shema parno-turbinskog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.''' Proces prikazan Ts dijagramom&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno postoje tu još mnogi dijelovi termoenergetskog postrojenja o kojima ćemo reći nešto više: pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri i sl (kao sastavni dio generatora pare).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator  pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima  (temperature i tlaka) koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije.Generatore pare možemo ugrubo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* čelične generatore pare&lt;br /&gt;
* lijevane&lt;br /&gt;
* generatore pare posebne namjene&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U našem razmatranju osvrnuti ćemo se samo na čelične generatore pare s obzirom da su oni najzastupljeniji i najčešći u primjeni. &lt;br /&gt;
Čelične generatore pare možemo još podijeliti na par podvrsta:&lt;br /&gt;
* vatrocjevni&lt;br /&gt;
* vodocjevni&lt;br /&gt;
* cilindrični&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vartocjevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje. Mi se nećemo baviti vatrocijevnim generatorima pare, nego vodocijevnim generatorima pare kao najčešćim i najbrojnijim te nama najzanimljivijima s aspekta termoelektrana. &lt;br /&gt;
Kao što i samo ime kaže kod vodocjevnih generatora pare voda ili para nalaze se u samim cijevima. Na taj način moguće je postići znatno veće tlakove i temperature nego kod vatrocjevnih generatora pare. Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* horizontalne s ravnim cijevima&lt;br /&gt;
* vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vertikalni generatori pare sa savinutim cijevima predstavljaju najveću i nama najvažniju skupinu. Ovakvi tipovi generatora pare se nalaze u velikim termoenergetskim postrojenjima  za proizvodnju električne energije. Za izgaranje mogu koristiti sve vrste goriva: kruto gorivo na rešetci (ravnoj ili kosoj), kruto gorivo u fluidiziranom sloju te izgaranje u prostoru (ugljena prašina, tekuće i plinsko gorivo).&lt;br /&gt;
Prirodna cirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbog razlike u gustoćama vode i vodene pare. Silazne cijevi upravo zbog toga nisu grijane tako da se lakše uspostavi cirkulacija. Temelji hidrodinamike, toplija voda će strujati prema gore dok će se hladna voda kretati prema dolje. Kada ne možemo osigurati uvijete za prirodnu cirkulaciju koristimo različite pumpe kako bismo osigurali nesmetanu cirkulaciju. Takvi generatori se nazivaju La Mont generatori pare. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.''' Generator pare s izgaranjem u prostoru&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima i nadkritičkim tlakovima i temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t\h pare, temperature od oko 600 0C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijeva. Isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje postupci i dijelovi koji se ugrađuju u generator pare kako bismo osigurali veću iskoristivost i povećanje snage. Ovo su neki od njih:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pregrijač pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijanu paru. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strog određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter11.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.''' Prikaz pregrijanja pare u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.''' Opterećenja s obzirom na vrstu prijelaza topline&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Međupregrijači'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod ugradnje međupregrijača moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do tlaka međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se još jednom zagrijava, najčešće ponovno na temperaturu svježe pare, te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Slika:Ter13.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 13.''' Međupregrijanje u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod pregrijača , kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stupanj iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. Smanjujemo veličinu kondenzatora, gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je povećanje cijene turbine,ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ekonomajzerske površine'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare tako da se iskorištava dio topline koja bi se inače ispustila u okoliš. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim površinama zagrijavamo napojnu vodu i zrak. &lt;br /&gt;
Zagrijači napojne vode:&lt;br /&gt;
Ovdje se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zagrijači zraka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagrijači zraka smješteni su iza zagrijača napojne vode te su posljednji u generatoru pare. Pošto rade na manjim tlakovima ,za razliku od zagrijača vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja iskoristivosti, sušenja goriva i poboljšanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni (Ljungstrom) (Slika 14) zagrijači, sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter14.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 14.''' Ljungstrom zagrijač zraka&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kondenzator je klasični izmjenjivač topline koji „vraća“ paru natrag u tekuće stanje, nakon što ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraća natrag u proces. Tlak u klasičnom kondenzatoru je izuzetno mali (potlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno je osigurati i medij kojem će se ta topline predati kako bi se para ohladila do temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smještene na rijekama, moru i sl. kako bi se osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje. O kogeneracijama nešto kasnije.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Snaga bloka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (Eur\kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t\h te preko 2000 t\h 1980-tih. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t\h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t\h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parametri pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifična potrošnja energije u MJ\kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kombinirani procesi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time povećavamo iskoristivost samog procesa pošto je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60%. Na Slici 15 prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter15.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 15.''' Shema kombiniranog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, te se taj višak zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, sada već niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter16.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 16.''' Prikaz rada u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je napomenuto da ovim principom povećavamo iskoristivost čitavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama termodinamike. Temelje možemo vidjeti u bazičnom Carnotovom procesu (izentropsko-izotermnom) ('''Slika 16'''). Princip je sljedeći: ukoliko su temperaturne razlike manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne važnosti da je ta razlika temperatura „ spremnika“ što veća. Naravno idealni slučaj bi bio ukoliko bi temperatura radne tvari kod dovođenja topline bila jednaka temperaturi ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvođenja postane jednaka temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom procesu.                                                                                          &lt;br /&gt;
Znamo da kod Carnotovog procesa iskoristivost ovisi samo o temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim varijablama ta iskoristivost ne može promijeniti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter17.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 17.''' Prikaz iskoristivosti različitih vrsta postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trebamo znati da smo u realnim postrojenjima ograničeni, po pitanju stupnja iskoristivosti, gornjim temperaturama. Kod parnih postrojenja to su temperature oko 600 °C pošto materijali koje danas poznajemo i koristimo ne mogu izdržati više temperature. Što se tiče donje granice ona je zadana temperaturom rashladnog spremnika. Kod plinske turbine temperature su od 1450 &amp;lt;sup&amp;gt;0&amp;lt;/sup&amp;gt;C (izgaranje) do oko 600 °C , što je temperatura ispušnih plinova koji izlaze iz plinske turbine. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45% i 40%, no njihovom kombinacijom postignuta je veća temperaturna razlika , a samim time i veća iskoristivost.('''Slika 17''')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj korisnosti kombiniranog postrojenja može se definirati kao omjer ukupne električne snage i toplinske snage dovedene u proces:&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga plinske turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga parne turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedena toplinska snaga u plinskom procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedna toplinska snaga za dogrijavanje parnog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izraz '''(1)''' naziva bruto korisnost kombi procesa zato što nije uzeta u obzir potrošnja snage na pomoćne sustave postrojenja (P&amp;lt;sub&amp;gt;ps&amp;lt;/sub&amp;gt;) i nisu uzeti u obzir električni gubici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako potrošnju snage na pomoćne sustave uzmemo u obzir tada dobivamo neto korisnost kombi procesa koja se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz povećani stupanj iskoristivosti koji dobivamo kod kombiniranih postrojenja možemo istaknuti još neke prednosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treba istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja jer je ovdje jedino gorivo prirodni plin. Samim time nema emisije sumpornog oksida, a emisija NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja. Sustav izgaranja je mnogo napredniji te se ponekad i koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja te se postiže sniženje temperature izgaranja.  Isto tako produkcija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja s obzirom na niži postotak ugljika u prirodnim plinu.No kao problem javlja se (ne)mogućnost opskrbe plinom što bi,  konkretno, u Hrvatskoj moglo ponekad predstavljati problem.Da spomenemo još i kraći rok projektiranja i izgradnje te veća fleksibilnost kod rada i samog pokretanja. Troškovi održavanja su niži nego u klasičnih termoelektrana te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje struje.Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina te električne energije proizvodi u elektranama na ugljen, no s obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja.&lt;br /&gt;
Plinska turbina sa zadatkom proizvodnje električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, no razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata budući se u to vrijeme sva pozornost posvetila propulziji mlaznih motora. Prvo plinskoturbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sustavu SAD 1949. godine, a bilo je u sastavu kombi-procesa. Tek 60-tih godina imamo prve turbine za proizvodnju električne energije u većem broju elektrana. Prednost je bila mogućnost brzog starta. U 70-tim godinama dolazi do nagliog razvoja u izgradnji kombi-procesa u elektroenergetskim sustavima, kada je proizvodnja plinsko-turbinskih postrojenja dostigla snagu veću od 50 MW i početne temperature veće od 850°C. S pojavom plinskoturbinskog  postrojenja snaga većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Termoelektrane u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hrvatska elektroprivreda ima na raspolaganju devet termoelektrana + NEK. Termoelektrane su smještene u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Konjščini, Plominu i Osijeku. Ukupna snaga iznosi 1589 MW. U ovaj broj nije uračunata snaga koju HEP dobiva od NEK-a (338 MW) te snaga četiri interventna diesel bloka (29 MW). Po informacijama iz HEP-a u 2004. iz termoelektrana proizvedeno je 4.069 GWh električne energije. To čini preko 30% električne energije potrošene u Hrvatskoj te godine. 2003. godine HEP je ponovno počeo preuzimati električnu energiju iz susjedne nam Bosne i Hercegovine (TE Tuzla i TE Kakanj) nakon što je isporuka struje iz tih elektrana obustavljena 1993. Još se očekuje rješenje spora oko termoelektrana koje je Hrvatska gradila u Srbiji. TE Obrenovac (Elektroprivreda Srbije) i TE Gacko (Elektroprivreda Republike Srpske). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter19.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 18.''' Prikaz raspoloživosti električne energije (HEP d.d.) u GWh&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Izvor HEP d.d.)&lt;br /&gt;
[http://www.hep.hr]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. '''TE Sisak''' -&lt;br /&gt;
Čret bb, 44000 Sisak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut), prirodni plin i sirovu naftu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. Blok A ( 210 MW ) 1976. Blok B ( 210 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 420 MW (2x210) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija : prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 1190 GWh ('74-'97) ,maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 2099 GWh ('77) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 40 MJ/kg, prirodni plin 36 MJ/m3,sirova nafta 43 MJ/kg&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
*Kotlovi u prvom bloku mogu se ložiti mazutom ili prirodnim plinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kotlovi u drugom bloku lože se mazutom i prirodnim plinom i njihovom kombinacijom, a za nuždu se može upotrijebiti sirova nafta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. '''TE Rijeka''' -&lt;br /&gt;
Urinj bb, 51221 Kostrena &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona:1978. Blok A ( 320 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 320 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 650 GWh ('78-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 1037 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 9500 kcal/kg &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za dopremu loživog ulja izgrađen je poseban cjevovod iz INA rafinerije Urinj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. '''TE Plomin I''' -&lt;br /&gt;
Plomin bb, 52234 Plomin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: Maksimalna trajna snaga 105 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 380 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 560 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. '''TE PLOMIN d.o.o.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TE Plomin d.o.o. je tvrtka u zajedničkom vlasništvu osnivača Hrvatske elektroprivrede i RWE Power, osnovana u studenom 1996. godine. HEP i RWE Power imaju jednaki udjel u tvrtki - HEP temeljem ranije izgrađenog dijela postrojenja TE Plomin 2, a RWE Power temeljem uloženog kapitala i dobivenih kreditnih sredstava od njemačkih banaka. &lt;br /&gt;
*Ta je tvrtka bila odgovorna za dovršetak TE Plomin 2, kao i za njen pogon u sljedećem razdoblju od 15 godina. Nakon isteka ugovorenog roka, Hrvatska elektroprivreda će preuzeti Elektranu i eksploatirati je još najmanje 15 godina, ili još daljnjih 10 godina nakon njene revitalizacije.&lt;br /&gt;
*Izgradnja TE Plomin 2 započeta je 1986. godine, zastaje 1991., potom se pokušava dovršiti do 1992., ali ratne okolnosti zaustavljaju radove na gradilištu. Na međunarodnom natječaju, za dovršenje izgradnje je izabran Konzorcij AEE. Nakon utemeljenja tvrtke TE Plomin d.o.o., u rujnu 1997.godine otvoreno je gradiliše i radovi započinju. Premda je dovršetak izgradnje bio planiran krajem 1998. godine, zbog zakašnjelog financiranja kasnilo se godinu dana, odnosno prva sinkronizacija s mrežom obavljena je u rujnu 1999. godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 2000. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 210MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*planirana godišnja proizvodnja: 1200GWh&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. '''KTE Jertovec''' -&lt;br /&gt;
Jertovec bb, 49282 Konjščina &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Konjščina, Jertovec &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: kombinirana termoelektrana (plinske i parne turbine) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Kombi blok A, kombi blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 68 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 208 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: glavno gorivo u elektrani je plin. Kao alternativno gorivo koristi se ekstralako loživo ulje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: plinsko - parni energetski blokovi A, B &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. '''TE-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Kuševačka bb, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Žitnjak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1962. Blok C, 1979. Blok A&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Izgradnja novog Kombi kongregacijskog plinskoparnog postrojenja ukupne električne snage 190 MW i toplinske snage 150 MW dovršena je 2001. godine - 26. lipnja te godine su sva tri agregata bila priključena na mrežu. Nakon pretprobnog pogona i optimiranja rada, HEP je od korporacije Parsons Power Group koja je izgradila postrojenje načelom &amp;quot;ključ u ruke&amp;quot;, postrojenje preuzeo 4. travnja 2003. godine, čime je započeo dvogodišnji jamstveni rok. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok C služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blok D - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare, Blok E, *Blok F, Blok G, Blok H - Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
*Proizvodna jedinica za proizvodnju tehnološke pare Blok D - Toplinski učinak je 80 t/h. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G, Blok H - ukupna toplinska snaga je 58 MW + 58 MW + 116 MW + 116 MW = 348 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 357 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 594 GWh ('80) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 984 GWh, vrele vode 1971 GWh &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. '''TE-TO Osijek''' -&lt;br /&gt;
Cara Hadrijana 3, 31000 Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana toplana koja koristi prirodni plin i teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1976. PTE Osijek Plinska termoelektrana 50 MW (2x25 MW,)1985. EL-TO Osijek 45 MWe/ 110 MWt &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B dva agregata, plinska elektrana po 25 MW (PTE Osijek) služe za proizvodnju električne energije i proizvodnju tehnološke pare (jedna od turbina)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Blok C (EL-TO Osijek) - parna turbina 45 MW - služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 95 MW (PTE Osijek 2x25 MW + EL-TO Osijek 45 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 131,9 GWh ('85-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('85-'97) Emax = 280 GWh ('94) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo:PTE Osijek - prirodni plin, EL-TO Osijek - teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. '''EL-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Zagorska 1, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Trešnjevka &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1907. proizvodnja električne energije (0,8 MW),1954. početak proizvodnje toplinske energije(33,4 MW električne snage, 14,7 MW toplinske), 1982. proizvodnja 42 MW električne snage, 478,2 MW toplinske snage, 1998. preseljenje PTE iz Splita i početak proizvodnje (dodatnih 2x25,6 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blokovi C i D - Nisko tlačni parni kotao 80 t/h - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare)&lt;br /&gt;
*Blok E, Blok F, Blok G Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
*EL - TO (Blok H1 i H2) služi za proizvodnju električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga :Proizvodne jedinice Blok A, Blok B, Blok H1, Blok H2, Proizvodne jedinice za proizvodnju tehnološke pare , niskotlačni parni kotlovi toplinskog učinka (1NK=55 t/h, 2NK=64/80 t/h). Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G: Ukupna toplinska snaga 232 MW (Blok E = 58 MW, Blok F =58 MW, Blok G =116 MW)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 98 GWh ('74-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 173 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 532 GWh ,vrele vode 635 GWh ,prosječna godišnja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*potrošnja goriva : loživog ulja 50000 t, prirodnog plina 100 000 000 -110 000 000 Nm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaštita okoliša===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitni jest toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Mi ćemo se o ovom poglavlju baviti samo ovim prvim, odnosno onečišćenjem usljed izgaranja fosilnog goriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu transformira  u unutrašnju energiju koja se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, CO, voda, NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;, SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, različiti ugljikovodici (C&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt;). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) i voda (H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može izgara potpuno i djelomično. U potpunom izgaranju imamo CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt imamo CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod plinskih goriva, a najteže kod krutog. Za izgaranje potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni pretičak zraka. Loša strana pretička zraka jest činjenica da povećanjem pretička zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih plinova koji napuštaju sustav. &lt;br /&gt;
O količini sumpora u produktima izgaranja najviše ovisi udio sumpora u samom gorivu. Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod dušika i njegovih oksida gorivo ne utječe  toliko na produkciju NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okoliš. U svrhu zaštite okoliša u posljednjih desetak godina donijelo se mnoštvo zakona odredaba koje bi trebale pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša iz termoelektrana. Jedan od glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornih oksida. Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već iz goriva ili iz produkata izgaranja. Veći efekt se postiže ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata izgaranja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Dušikove spojeve je najjednostavnije reducirati stupnjevanim izgaranjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju dušičnih oksida za oko 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pogled unaprijed===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaštita okoliša je važna i sveprisutna tema u današnjem društvu. Čovjekov razvoj snažno utječe i na njegov životni prostor. Upravo zbog toga kad govorimo o termoelektrana moramo posebno obratiti pozornost i na ovaj dio koji se bavi zaštitom okoliša. Razvoj društva rezultira i porastom potražnje i potrošnje električne energije. To je ujedno i pokazatelj razvijenosti društva. Trenutna godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 13500 TWh/god. Od tog broja, 37% proizvede se u termoelektranama na ugljen, 15% u termoelektranama na prirodni plin, te 10% u postrojenjima na naftu. U hidroelektranama proizvodi se 20%, a u nuklearnim elektranama 17% svjetske proizvodnje. &lt;br /&gt;
Iz ovih podataka vidi se da se u biti preko 60% svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nekom obliku termoelektrane. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Očekuje se izgradnja od oko 80-100 GW termoenergetskih postrojenja godišnje, kad govorimo o svjetskoj proizvodnji električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Materijal sakupio: Tomislav Pukšec''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Nuklearne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorivni elementi reaktora''', u kojima se odvija proces fisije i u kojima se neposredno oslobađa tolinska energija, imaju &lt;br /&gt;
'''najvišu temperaturu''' u nuklearnoj elektrani. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam stupanj djelovanja toplinskog ciklusa ovisi o prosječnoj temperaturi rashladnog fluida ('''po drugom zakonu &lt;br /&gt;
termodinamike stupanj djelovanja je to veći što je viša temperatura toplijeg spremnika'''). Od interesa je što &lt;br /&gt;
više približiti prosječnu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida, odnosno što više smanjiti porast temperature &lt;br /&gt;
rashladnog fluida u reaktoru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost nuklearnog postrojenja''' i '''okoline''' je ograničavajući faktor za iznos temperature nuklearnog &lt;br /&gt;
goriva i rashladnog sredstva, čime posredno ograničava i stupanj djelovanja '''NE''' ('''stupanj djelovanja NE &lt;br /&gt;
je uvijek manji od stupnja djelovanja TE jednake snage'''). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearne elektrane''' proizvode oko '''17% svjetske električne energije'''. U svijetu postoji oko 400 nuklearnih &lt;br /&gt;
elektrana (prema podacima [http://www.iaea.org/ International Atomic Energy Agency]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
[[Slika:nukel2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 19.''' Nuklearna elektrana u pogonu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Susrećemo nekoliko tipova '''NE''' čija je razlika u vrsti '''primarnog postrojenja (reaktorskog)''', koje &lt;br /&gt;
se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, &lt;br /&gt;
kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.&lt;br /&gt;
Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearno gorivo'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* prirodni ili obogaćeni [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium uran] (umjesto obogaćenog urana može se djelomično koristiti i [http://en.wikipedia.org/wiki/Plutonium plutonij])&lt;br /&gt;
* metalni uran&lt;br /&gt;
* oksid urana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Graphite grafit]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Helium helij]&lt;br /&gt;
*tekući metal&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi nuklearnih elektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Reaktor hlađen i moderiran običnom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Voda u reaktoru ima tlak viši od tlaka zasićenja'''&lt;br /&gt;
Takav reaktor je poznat kao '''tlakovodni reaktor''': U zapadnim zemljama označava se kraticom '''PWR'''&lt;br /&gt;
('''Pressurized Water Reactor''', a u bivšem Sovjetskom Savezu kraticom '''VVER - vodo-vodnoj energetičeskij reaktor''').&lt;br /&gt;
Ovog tipa je reaktor u '''NE Krško'''. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 20.''' Shematski prikaz PWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Voda u reaktoru kipi (kipući reaktor)'''&lt;br /&gt;
To je reaktor tipa '''BWR''' ('''Boiling Water Reactor''').'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:BWR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 21.''' Shematski prikaz BWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Reaktor hlađen i moderiran teškom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takozvani teškovodni reaktor ili '''HWR''' ('''Heavy Water Reactor'''). Izvodi se samo tip koji ima tlak viši &lt;br /&gt;
od tlaka zasićenja, tj. kao '''tlakovodni reaktor'''. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid prirodnog ili obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:HWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 22.''' Shematski prikaz HWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Reaktor moderiran grafitom i hlađen ugljik – dioksidom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su plinom hlađeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''GCR (Gas Cooled Reactor)'''&lt;br /&gt;
Prva  generacija ovih reaktora poznata pod nazivom '''magnox''' dobila je ime po leguri magnezija koji se &lt;br /&gt;
upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': metalni prirodni uran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:GCR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 23.''' Shematski prikaz GCR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''AGR (Advanced Gas Reactor)'''&lt;br /&gt;
Druga generacija '''grafitnih reaktora''' koja se od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih šipki. Obloge &lt;br /&gt;
gorivnih šipki su izrađene od nehrđajućeg čelika. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wylfa-power-station.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 24.''' NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je od najstarijih NE u svijetu koje još uvijek rade&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''4. Reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivšem SSSR-u i njegova kratica je '''RBMK''' ('''reaktor boljšoi močnosti kipjaščij''').&lt;br /&gt;
Nuklearna elektrana u Černobilu je bila ovog tipa. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''5. Reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visoko temperaturni reaktor ili '''HTGR''' ('''High Temperature Gas Reactor''') je posljednji korak u &lt;br /&gt;
razvoju grafitom moderiranih reaktora. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''6. Brzi oplodni reaktor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator &lt;br /&gt;
za termalizaciju neutrona, '''brzi oplodni reaktor''' nema moderatora. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''':oksid urana višeg obogaćenja ili oksid plutonija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nuklearna fisija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se temelji na procesu '''nuklearne fisije'''. [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium Uran], kao prirodni element, &lt;br /&gt;
je osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. '''Uran–238''' (U-238) ima vrlo dugo vrijeme poluraspada, &lt;br /&gt;
oko 4,5 milijarde godine, i zato se još uvijek mogu naći zamjetne količine ovog elementa u prirodi. Ovaj izotop urana, &lt;br /&gt;
'''U-238''', čini oko 99% svih izotopa urana na Zemlji. '''Uran-235''' čini oko 0,7% urana kojeg nalazimo u prirodi, &lt;br /&gt;
dok je '''uran-234''' još rijeđi u prirodi i nastaje radioaktivnim raspadom '''urana-238'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uran-235''' ima zanimljivo svojstvo koje ga čini korisnim i za nuklearnu energetiku, a i za proizvodnju nuklernih&lt;br /&gt;
bombi. Kao i '''U-238''', '''U-235''' se spontano raspada alpha raspadom. Osim spontanog raspada '''U-235''' &lt;br /&gt;
kratkotrajno podliježe i spontanoj fisiji. Međutim, '''U-235''' je jedan od rijetkih elementa koji je sposoban &lt;br /&gt;
osloboditi energije cijepanjem jezgre atoma ('''nukleusa''') mehanizmom inducirane fisije. U slučaju da se slobodni &lt;br /&gt;
neutron sudari sa jezgrom '''urana-235''', jezgra će apsorbirati taj neutron što će rezultirati time da će postati &lt;br /&gt;
nestabilna i u konačnosti će se rascijepati na dva lakša atoma uz oslobađanje dva do tri nova slobodna neutrona. &lt;br /&gt;
Dva nova atoma postižu novo stanje gama raspadom. Tri fizikalne činjenice čine proces inducirane fisije zanimljivim &lt;br /&gt;
sa energetskog stajališta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Vjerojatnost''' da će atom '''urana-235''' apsorbirati slobodan neutron je relativno velika. Ako reaktor radi u najpovoljnijem režimu (tj. u kritičnom stanju), oslobođeni neutron svake fisije će uzrokovati novu fisiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre''' je vrlo brz, reda veličine pikosekunde (10&amp;lt;sup&amp;gt;-12&amp;lt;/sup&amp;gt; sekundi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Cijepanjem jedne jezgre U-235''' oslobađa se zamjetno velika količina energije u obliku toplinske energije i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_ray gama zračenja]. Energiju oslobođenu jednom fisijom dobivamo iz činjenice &lt;br /&gt;
da fisijski produkti i neutroni zajedno teže više nego sam atom '''U-235''' čija se jezgra rascijepala. Razlika u &lt;br /&gt;
masi se može direktno preračunati u dobivenu energiju pomoću izraza E = mc&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspadom jednog atoma '''U-235''' oslobađa se energija reda veličine '''200 MeV''' (milijun elektron volta). Na prvi pogled &lt;br /&gt;
to se ne čini puno, ali ako se uzme u obzir da, naprimjer, jednam kilogram urana sadrži veliku količinu atoma, shvaća se da je oslobođena energija iz takvog kilograma zamjetna. Ona je tolika da se obogaćeni uran koristio kao gorivo za nuklearne podmornice &lt;br /&gt;
dajući im potisnu snagu koju bi se moglo dobiti iz nekoliko stotina tisuća litara nafte. Da bi dobili tražena svojstva uranskog &lt;br /&gt;
goriva, takvo je gorivo potrebno predhodno obogatiti, tako da sadrži 2 do 3% (ili više) '''urana-235'''. Tropostotno &lt;br /&gt;
obogaćenje je dovoljno za uporabu u civilnom nuklearnom reaktoru, dok se uran za proizvodnju oružja obogaćuje tako da sadrži 90% ili više '''U-235'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći postotak nuklearnih elektrana u svijetu čine elektrane '''PWR''' reaktorskog tipa. Izvedba '''PWR''' nuklearne &lt;br /&gt;
elektrane zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova, primarnog i sekundarnog. Toplinski stupanj djelovanja &lt;br /&gt;
'''N''' je funkcija prosječne temperature vode u primarnom krugu, te je svrsishodno da ona bude što viša.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tipični parametri''' rashladne vode primarnog kruga jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Tlak''': 150 do 160 bar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Prosječna temperatura''': 570 do 590 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Promjena temperature u reaktoru i generatoru pare''': 40 do 50 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Protočni volumen pri rashladnom krugu''': oko 6 m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/s &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarni krug''' se načelno sastoji od '''reaktora''', '''cirkulacijske pumpe''', '''generatora pare''' i '''tlačnika'''. &lt;br /&gt;
Budući da su rashladni krugovi hidraulički povezani u reaktoru potreban je samo jedan tlačnik za sve rashladne krugove. &lt;br /&gt;
Komponente primarnog kruga smještaju se u '''containment''' ili '''zaštitnu posudu'''. Zaštitna posuda je projektirana &lt;br /&gt;
za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa). Osobito &lt;br /&gt;
obilježje je kuglasta zaštitna posuda. Veličina jezgre i broj gorivnih elementa u njoj ovise u snazi. U zapadnim &lt;br /&gt;
zemljama te su snage u razredima od 600 do 700, 900 do 1000 i 1200 do 1500 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare''' je jedan od komponenti primarnog kruga NE. To je '''izmjenjivač topline''' specijalne izvedbe &lt;br /&gt;
kojem je zadatak da toplinsku energiju nastalu u '''primarnom krugu''' prenese na '''radni medij sekundarnog kruga'''. &lt;br /&gt;
'''Primarni medij''' nalazi se u snopu cijevi, a '''sekundarni''' u plaštu parogeneratora. Srednja temperatura primarnog &lt;br /&gt;
fluida u reaktoru i parogeneratoru je približno ista. Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida je malena &lt;br /&gt;
da bi tlak pare bio što viši, a time i stupanj djelovanja. To se može postići, i postiže se, izgradnjom velike površine &lt;br /&gt;
prijelaza topline. Ta ogrijevna površina iznosi oko '''4000 m2''', a tehnološki je dobivena ugradnjom nešto više od &lt;br /&gt;
4000 “U” cijevi u cijevni snop visok 10 m, dok je promjer cijevi 20 mm i debljine stijenke oko 1,2 mm. Materijal cijevog snopa je legura naziva [http://www.hightempmetals.com/techdata/hitempInconel600data.php Inconel600]. Materijal plašta generatora pare je &lt;br /&gt;
niskolegirani kotlovski čelik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbitniji djelovi '''generatora pare''' su '''ulazno/izlazna komora primarnog fluida''', '''cijevni snop''', &lt;br /&gt;
'''isparavačka sekcija''', '''parni prostor'''. Potrebno je još ugraditi i '''separator vlage''' i '''sušionik pare'''. &lt;br /&gt;
Sekundarna voda se nalazi pod tlakom od otprilike 6 MPa. Gabariti takvog generatora pare za nuklearna postrojenja su &lt;br /&gt;
oko 21 m visine, promjer donjeg djela posude je oko 3,5 m, promjer gornjeg dijela posude je oko 4,5 m, dok je masa &lt;br /&gt;
suhog generatora pare oko 300 t.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tlačnik''' je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava &lt;br /&gt;
tlak u primarnom krugu. U osnovi, to je električni bojler kod kojeg tlak pare iznad razine vode elastično održava tlak &lt;br /&gt;
u primarnom krugu. Funkcionalno kompenzira promjene specifičnog volumena vode brzih prijelaznih projava i održava tlak &lt;br /&gt;
u stacionarnom stanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cirkulacijska pumpa''' kod tlakovodnih reaktora (PWR) je jednostupnjevita cirkulacijska pumpa. Budući da je maksimalna &lt;br /&gt;
temperatura fluida ograničena dopuštenom temperaturom u reaktoru, nastoje se prosječna temperatura što više približiti toj &lt;br /&gt;
temperaturi. Smanjenje porasta temperature rashladnog fluida u reaktoru moguće je jedino smanjenjem njegova protoka. Snaga &lt;br /&gt;
pumpe je ograničavajući faktor za smanjenje temperaturne razlike u primarnom krugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvedba pumpe mora zadovoljavati slijedeće '''uvjete''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Propuštanje rashladnog fluida''' reaktora treba svesti na najmanju moguću mjeru (jer rashladni fluid sadrži određeni stupanj radioaktivnosti). Rješenje je u '''brtvenju protutlakom'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Podmazivanje donjih ležajeva''' treba rješiti bez klasičnim maziva (kontaminacija rashladnog fluida). To se rješava tako da se donji ležaj pumpe, napravljen od grafita, podmazuje ubrizganom vodom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Jezgru PWR reaktora čine''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::: 1. '''Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
:::: 2. '''Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
:::: 3. '''Moderator'''&lt;br /&gt;
:::: 4. '''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
:::: 5. '''Konstrukcijski elementi''', odnosno svi materijali i sklopovi za ostvarenje i samoodržavanje lančane reakcije, njezinu kontrolu i odvod generirane topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- &lt;br /&gt;
'''1. Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi elementi su složeni mehanički sklopovi, kojih su osnovni djelovi gorivne šipke i kostur gorivnog elementa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Gorivne šipke'''&lt;br /&gt;
Gorivna šipka je cijev od cirkonijeve (Zr) legure (često se upotrebljava legura pod nazivom ZIRCALLOY2, [Zr + Sn + Fe + Ni]) promjera oko 9,5 mm, debljine stijenke oko 0,6 mm te dužine oko 3,6 m ispunjene tabletama UO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; koje su konkavno obrađene radi kompenzacije termalne ekspanzije. Zazor između tablete i stijenke obloge puni se helijem radi boljeg odvođenja topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Kostur gorivnog elementa'''&lt;br /&gt;
Kostur gorivnog elementa je mehanički element kojem je zadatak držati gorivne šipke u formaciji (pridržavanje trenjem) i omogućiti vođenje regulacijskih ili zaustavnih šipki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi element ima kvadratni horizontalni presjek dimenzija oko 200x200 mm i masu između 500 i 700 kg.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''2. Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regulacijske i zaustavne šipke zajedno čine '''apsorbcijske šipke'''.&lt;br /&gt;
Regulacijske šipke su povezane u regulacijski sklop, što znači da sve one šipke koje ulaze u jedan gorivi element kreću kao mehanička cjelina. Cijevi su od nehrđajućeg čelika ispunjene legurom koja u težinskim postocima sadrži 80% srebra, 15% indija i 5% kadmija. Sastav legure izabran je tako da se apsorpcijom pokrije širi spektar energija termalnih i epitermalnih neutrona.Zaustavne šipke imaju zadatak osigurati dovoljnu podkritičnost reaktora obustavljenog rada i nisu povezane s regulacijskim sustavom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su materijali koji imaju zadatak da usporavajubrze neutrone fisije. Da bi se stvorila '''compound jezgra''' koja je nestabilna i koja je uvijet za postupak fisije energija projektila koja udara u jezgru mora biti manja od približno 50 MeV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurnost===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost''' nuklearne elektrane je jedan od najbitnijih uvjeta za njezinu prihvatljivost kao energetskog objekta. Osnovna filozofija projektiranja nuklearne elektrane sa stajališta sigurnosti je tzv. obrana po dubini. Obrana po dubini sastoji se u poduzimanju mnogih sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava NE važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski, jedna nakon druge. Time se postiže da izgubljenu funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+ '''Tablica 1.''' Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama [http://www.ans.org/ American Nuclear Society (ANS)]*&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija I'''   || Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom redovitog pogona)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija IV'''  || Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''LOCA''' – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 	&lt;br /&gt;
Sa stajališta utjecaja na okoliš najvažnije su nezgode '''kategorije IV''', a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
: 1. Veći lomovi cijevi sekundarnog sustava&lt;br /&gt;
: 2. Lom cijevi pojne pumpe&lt;br /&gt;
: 3. Zakočenje rotora pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 4. Lom osovine pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 5. Lom kučišta mehanizma kontrolnih štapova&lt;br /&gt;
: 6. Lom cijevi parogeneratora&lt;br /&gt;
: 7. Nezgoda gubitka hladioca ('''LOCA''')&lt;br /&gt;
: 8. Nezgoda rukovanja gorivom u contaimentu i zgradi za pohranu istrošenog goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većih nesreća je do sada bilo dva puta. Prva se zbila u '''NE Otok tri milje''' u SAD-u, 28. Ožujka 1979., a druga 25. Travnja 1986. u '''NE Černobil'''. '''Ljudska greška''' je bila uzrok obje nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Distribuirana proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Otočna proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Obnovljivi izvori=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hidroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a &lt;br /&gt;
udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i &lt;br /&gt;
značajne terorističke prijetnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Utjecaji na okoliš dijele se na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta zraka, geologija i seizmologija,  erozija, promjena pejzaža &lt;br /&gt;
* biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi &lt;br /&gt;
* socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i historijski &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva potapa se kvalitetno zemljište, a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište, u nekim slučajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva, uništava se zdrava šuma, nestaje vegetacija, svi postojeći objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala, a neiskorištena većina nalazi se u nerazvijenim zemljama. Takvo stanje je s jedne strane dobro jer se u budućnosti najveći porast potrošnje očekuje upravo u nerazvijenim zemljama, a s druge strane pokrivanje daljnjeg porasta potrošnje u razvijenim zemljama bazirat će se na fosilnim i nuklearnom gorivu. Hidroelektrane se značajno koriste u proizvodnji električne energije iz više razloga: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Nema troškova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje &lt;br /&gt;
* Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju. &lt;br /&gt;
* Ne postoji utjecaj povećanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih povećanja u zadnjih nekoliko godina &lt;br /&gt;
* Neovisnost o uvozu goriva &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima električne energije. &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je čista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije, truljenje), ali su u većini slučajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. &lt;br /&gt;
* Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ukoliko pada sa dva puta veće visine proizvodi duplo više električne energije. &lt;br /&gt;
# Raspoloživom protoku vode. Električna snaga i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisnost snage o navedenim veličinama izražena je sljedećim izrazom: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;P = eta * Q * h * ρ * g&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:P - Snaga [W]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:eta - stupanj iskoristivosti postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Q - raspoloživi protok vode [m3/s]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:h - raspoloživi vodeni pad [m]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:ρ - gustoća vode [kg/m3]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:g - ubrzanje sile teže [m/s2]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 25.''' Voda šiklja iz izlaznog presjeka za vrijeme testa u hidroelektrani Hoover na granici Nevade i Arizone, USA.&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija gradnje hidroelektrana se nije mijenjala kroz 20. stoljeće. &lt;br /&gt;
Hidroelektrane u principu funkcioniraju na vrlo jednostavnoj osnovi: voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz branu, pokreće turbinu koja onda pokreće generator električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Osnovne komponente klasične hidroelektrane=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Brana - Većina hidroelektrana se opskrbljuje vodom iz akumulacijskih jezera. Brana predstavlja građevinu kojoj je zadaća osiguravati akumulaciju vode. Akumulacijska jezera su često urbanizacijski tako riješena da su ujedno i rekreacijska jezera. &lt;br /&gt;
* Ulazni presjek - Otvor na brani se otvori i kroz kontrolna vrata voda cjevovodom (najčešće uslijed gravitacije) dolazi do turbine određenim masenim protokom. &lt;br /&gt;
* Turbina - Voda udara i okreće lopatice turbine koja je osovinom vezana na generator. Najčešći tip turbina za hidroelektrane su Francisove turbine. Takve turbine teže do 172 tone i postižu brzinu vrtnje do 90 okretaja u minuti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro2.jpg|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 26.''' Osovina koja povezuje generator i transformator (Photo courtesy U.S. Bureau of Reclamation)&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Generator - Kako samo ime govori, generator generira električnu energiju. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta unutar namotaja žica. Ovime se ubrzavaju elektroni, koji proizvode električni naboj. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Osnovni dijelovi svakog generatora su: &lt;br /&gt;
::* Osovina &lt;br /&gt;
::* Uzbudni namot &lt;br /&gt;
::* Rotor &lt;br /&gt;
::* Stator &lt;br /&gt;
Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni napon. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 27.''' Generatori električne energije u hidroelektrani&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. &lt;br /&gt;
* Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. &lt;br /&gt;
* Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro4.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 28.''' Komponente hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku energiju. Količina generirane električne energije se određuje s nekoliko faktora. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine vode do turbina. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina proizvedene struje. Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u akumulacijskom jezeru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je prethodno spomenuto, predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više hidroelektrana. Međutim, postoje određene prepreke. Većina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je već iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena učinkovitost elektrane i za čiju je gradnju potrebno raditi i veće promjene u okolišu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroenergija se tradicionalno smatra čistom i ekološkom. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama ne zagađuje atmosferu, ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada. Ipak, gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu riječnih tokova na kojima se grade. Učinci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 čimbenika: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana locirana &lt;br /&gt;
# Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane &lt;br /&gt;
# Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena &lt;br /&gt;
# Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čimbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških, zemljopisnih i meteoroloških uvjeta. Ova dva čimbenika su najbitniji faktor pri određivanju veličine, vrste, konstrukcije i načina na koji će buduća elektrana raditi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i povećanje prosječne temperature vode &lt;br /&gt;
* Povećanje udjela dušika u riječnoj vodi &lt;br /&gt;
* Sedimentacija i erozija &lt;br /&gt;
* Poplave &lt;br /&gt;
* Klimatske promjene &lt;br /&gt;
* Potencijalno povećanje tektonske aktivnosti područja &lt;br /&gt;
* Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta &lt;br /&gt;
* Poremećenje migracije ribljih vrsta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi hidroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri su osnovna tipa: protočne, akumulacijske i reverzibilne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' HE &amp;quot;ĐALE&amp;quot; - protočna hidroelektrana, ukupna snaga 40.8MW&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane, dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Akumulacijske su najčešće hidroelektrane, dobra strana je mogućnost akumulacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro06.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 30.''' Akumulacijska hidroelektrana '''Tri kanjona''' u Kini, (potopljeno je 118 gradova i iseljeno oko 1.000.000 ljudi)&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Reverzibilne hidroelektrane&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod klasičnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. reverzibilne hidroelektrana (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva '''skladišta''' vodene mase. To su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::*Gornja akumulacija Istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom električne energije.&lt;br /&gt;
::*Donja akumulacija Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo, donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje špice potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj je RHE Velebit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 32.''' Presjek kroz tlačni cjevovod, strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Male hidroelektrane===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uvod'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta, vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacionom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku od velikih čija se štetnost opisuje kroz velike promjene ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22% svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa različitih točaka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi, klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se često dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 2.''' kategorizacija malih hidroelektrana u nekim zemljama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Zemlja&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;micro&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;mini&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;male&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [MW]&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| SAD&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 100 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kina&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;500&lt;br /&gt;
| 0,5 - 25&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Francuska&lt;br /&gt;
| 5 - 5000&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Indija&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 15&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Brazil&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;općenito&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;100&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;1000&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;10&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 3.''' Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Svjetski izvori&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga malih hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;680 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;47GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;3000 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;180 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće: &lt;br /&gt;
* gotovo da nemaju nedostataka &lt;br /&gt;
* nema troška distribucije električne energije &lt;br /&gt;
* nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* jeftino održavanje &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 4.''' Popis malih hidroelektrana u RH (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;90%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga [MW]&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Godina puštanja u pogon&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Po generatoru	&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Ukupno&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Jaruga&lt;br /&gt;
| 2 x 2,8&lt;br /&gt;
| 5,6&lt;br /&gt;
| 1898.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj I&lt;br /&gt;
| 2 x 1 + 2 x 0,8&lt;br /&gt;
| 3,6&lt;br /&gt;
| 1908.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Roški Slap *&lt;br /&gt;
| 2 x 0,886&lt;br /&gt;
| 1,772&lt;br /&gt;
| 1910.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE T.C. &amp;quot;10. kolovoz&amp;quot; Majdan **&lt;br /&gt;
| 2 x 0,6&lt;br /&gt;
| 1,2&lt;br /&gt;
| 1913.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zeleni Vir&lt;br /&gt;
| 2 x 0,85&lt;br /&gt;
| 1,7&lt;br /&gt;
| 1922.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE P.I. &amp;quot;Duga Resa&amp;quot; **&lt;br /&gt;
| 0,53 + 0,25 + 0,32&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1937.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj II&lt;br /&gt;
| 2 x 1,1&lt;br /&gt;
| 2,2&lt;br /&gt;
| 1952.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zavrelje&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1953.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Krčić&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 1988.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 2 x 0,34&lt;br /&gt;
| 0,68&lt;br /&gt;
| 19889.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest I *&lt;br /&gt;
| 4 x 0,315&lt;br /&gt;
| 1,26&lt;br /&gt;
| 1995.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest II *&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 1997.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kupčina 6 - Stančaki *&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Orljava 7 - Požeška Kopanica*&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;4&amp;quot; | Pribranske elektrane biološkog minimuma&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Varaždin&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 1975.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1989.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Ukupno&lt;br /&gt;
| 24,337&lt;br /&gt;
| &amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;*&amp;lt;/sup&amp;gt;u privatnom vlasništvu&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;**&amp;lt;/sup&amp;gt;u sklopu industrijskog pogona&lt;br /&gt;
::::::* vlasništvo Hrvatske elektroprivrede&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni dijelovi malih hidroelektrana su sljedeće strukture i uređaji: &lt;br /&gt;
* građevinski objekti &lt;br /&gt;
* hidromehanička oprema &lt;br /&gt;
* elektrostrojarska oprema &lt;br /&gt;
* priključak na dalekovodnu mrežu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Princip sustava male hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tehnička rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva: &lt;br /&gt;
* karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) &lt;br /&gt;
* paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora &lt;br /&gt;
* kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviđa izvedba transformatora na stupu &lt;br /&gt;
* postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala &lt;br /&gt;
* preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal &lt;br /&gt;
* umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat &lt;br /&gt;
* dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) &lt;br /&gt;
* dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima &lt;br /&gt;
* tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede do strojarnice &lt;br /&gt;
* zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana &lt;br /&gt;
* odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Utjecaj na okoliš'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema gotovo nikakvih štetnih utjecaja na okoliš. Ako taj utjecaj i postoji, onda je on toliko mali da ne može biti mjerljiv i ne može se sa sigurnošću pripisati postojanju i radu male hidroelektrane, a ne nekom drugom od mogućih utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti iskorištenja energije vodotokova se u prvom redu očituju u eliminiranju emisija štetnih plinova u atmosferu koju susrećemo kod energana na fosilna goriva. Dok je kod velikih hidroelektrana, kao posljedica gradnje velike brane sa zaštitnim mrežama koje se nalaze prije ulaska u turbinski dovodni kanal ipak prisutna emisija metana zbog zadržavanja žive tvari na zaštitnoj mreži koja tamo truli i emitira metan kao posljedicu procesa raspada organske materije, kod malih hidroelektrana brane su male, preljevne, a u slučaju, tzv., tirolskog zahvata kanal ne smije sadržavati zaštitnu mrežu i voda sa svim tvarima koje nosi sa sobom u nepromijenjenom sadržaju struji kanalom. Ovakva filozofija gradnje i tehnologija u potpunosti isključuje ikakve štetne emisije u atmosferu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Procjena je da male hidroelektrane, instalirane snage od cca 5 MW, godišnjom produkcijom energije zamjenjuju oko 1400 toe fosilnih goriva, a time i smanjuju emisiju stakleničkih plinova u količini od 16 000 tona CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i 1100 tona SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; godišnje. Zagađenje bukom je ispod svih minimalnih propisanih i predloženih razina zbog sofisticirane tehnologije koja je danas postala pravilo pri konstruiranju strojarnice male hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ipak, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pozornost treba posvetiti: &lt;br /&gt;
     &lt;br /&gt;
* adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* protoku vode &lt;br /&gt;
* riziku od pogrešnog gospodarenja vodenim resursima &lt;br /&gt;
* nedostatku biološkog minimuma količine vode &lt;br /&gt;
* utjecaju na floru i faunu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također bi trebalo posebno naglasiti doprinos takvih postrojenja razvitku gospodarstva, pogotovo u nerazvijenim i dislociranim područjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pogonski troškovi i mogući problemi pri provedbi projekta'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, također koristi i energiju za vlastiti rad. Ti troškovi se nazivaju pogonskim troškovima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod vodoopskrbnih sustava u cjevovodima hidraulička snaga, koja se manifestira porastom tlaka anulira se prigušnim elementima koji su potrošači energije. Nadalje, samo prigušenje tlaka može se također dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda moguće dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je moguće dobiti suvišak energije, ta energija se može dalje eksploatirati ili prodavati, čime se minimiziraju pogonski troškovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problemi vezani za projektiranje i puštanje u rad male hidroelektrane leže u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u Republici Hrvatskoj glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, što isključuje i potrebno djelovanje državnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer tržišni interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom slučaju nižih kamata nego za ostale tržišne aktivnosti). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatni problem predstavljaju česti neriješeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i neriješena katastarska pitanja i njihovo sporo rješavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj više od polovice električne energije proizvodi se u hidroelektranama. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona, a koji su raspoređeni na tri teritorijalna područja (sjever, zapad, jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju &amp;quot;Certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 34.''' Prikaz lokacija elektrana u Hrvatskoj&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vjetroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam '''vjetroelektrana''' podrazumijeva sustav za transformaciju (pretvorbu) gibajuće zračne mase, odnosno vjetra u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, unutar kompleksne problematike vjetrenjača vrlo značajno mjesto zauzima '''vjetar i vjetropotencijal''' kao jedan od preduvjeta funkcionalnosti takvog sustava. '''Vjetar kao energetski resurs''' karakterizira promjenjivost i nemogućnost uskladištenja što za sobom posljedično povlači potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). Budući da kinetička energija vjetra ovisi o kvadratu brzine, a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra, promjena brzine vjetra uzrokovat će dakle promjenu aerodinamičke snage, odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu električne snage koju generator injektira u mrežu. Brzina vjetra mjeri se '''anemometrom'''. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Kod provođenja proračuna, uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra (eng. base), komponentu linearne promjene brzine vjetra (eng. ramp), komponentu udarne promjene brzine vjetra(eng. gust) i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu (eng. noise). '''Budući da do visine 200m''' postoje tehnička rješenja koja kinetičku energiju gibanja zračnih masa tj. vjetra pretvaraju u električnu energiju, moguće je koristiti naziv '''tehnički vjetar'''. '''Struja tog vjetra poremećena je različitim utjecajima''' kao što su turbulencija (mehanički i termički uvjetovana lokalna nepravilna gibanja), hrapavost površine, dnevni i noćni temperaturni gradijent, topografija terena ( prepreke, uzvisine, građevine i slično) i vanjski poremećaji (silazna strujanja od oluja). Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine, dakle ometaju strujanje i općenito umanjuju vjetropotencijale.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom postavljanja vjetrenjača potrebno je izvršiti '''dodatni proračun vjetropotencijala''' (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja, jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu čak i ako je relativno mala njihova međusobna udaljenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u određenom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h, a u sinoptičkoj praksi 10 min). Mjerenja brzine vjetra se najčešće vrše na visini od 10m. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju '''Weibullovom funkcijom (razdiobom)''' koja daje vjerojatnost pojave vjetra '''f(v)''' tijekom nekog vremenskog perioda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Weibull.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 35.''' Weibull-ova razdioba&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u graničnom sloju do promjene profila brzine; brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu, do iznosa beskonačne struje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Parvis.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 36.''' Parametri po visini, u logaritamskoj razdiobi&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste vjetrenjača i njihova primjena===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Vjetroturbina''' može imati jednu ili više elisa. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehaničku energiju. Najčešće rješenje predstavlja izvedba s tri elise (s obzirom na razinu buke i vizualni efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji '''podjela''' ovisno o:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''položaju osi turbinskog kola''': vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.&lt;br /&gt;
* '''omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra''': brzohodne i sporohodne.&lt;br /&gt;
* '''broju lopatica''': višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.&lt;br /&gt;
* '''veličini zakretnog momenta''': visokomomentne i niskomomentne.&lt;br /&gt;
* '''načinu pokretanja''': samokretne i nesamokretne.&lt;br /&gt;
* '''efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment''': nisko i visoko efikasne.&lt;br /&gt;
* '''načinu okretanja rotora prema brzini vjetra''': promjenjive i nepromjenjive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Izvedbe vjetrenjača s vodoravnim vratilom''', brzohodne s dvije do četiri lopatice predstavljaju klasične vjetrenjače, odnosno najveće i opće prihvaćene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju električne energije. One se dakle najčešće nalaze u serijskoj proizvodnji,a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. višelopatične vjetrenjače koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog '''torzijskog momenta''' koji stvaraju).U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene '''brzohodne vjetroturbine''', okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od '''500''' do '''1500''' kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dijelovi vjetroturbinskog - generatorskog sustava i njihova funkcija'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjturb.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Segmenti turbine '''okomitog vratila''' (prikazane na '''slici 37.''') su slijedeći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''(1) rotor'''&lt;br /&gt;
* '''(2) kočnice'''&lt;br /&gt;
* '''(3) upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
* '''(4) generator'''&lt;br /&gt;
* '''(5) zakretnik'''&lt;br /&gt;
* '''(6) kućište'''&lt;br /&gt;
* '''(7) stup'''&lt;br /&gt;
* '''(8) temelj'''&lt;br /&gt;
* '''(9) transformator'''&lt;br /&gt;
* '''(10) posebna oprema'''&lt;br /&gt;
* '''(11) prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(1) Rotor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su '''glavčina''' i '''lopatica'''. Ovisno o tome kako reguliramo snagu, rotor može biti izveden:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice, na način da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m. Također postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajući postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Na taj način se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne, odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještajući na optimalnu vrijednost na početku rada vjetroturbine).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičkog efekta poremećenog trokuta brzina (eng. stall). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka, odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti, kut više nije optimalan). Za ovaj slučaj izvedbe rotora lopatice nemaju mogućnost zakretanja. Međutim, kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina, u ovom slučaju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzina (što omogućuje najveću transformaciju energije vjetra u električnu energiju). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Lopatice'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa '''zakretnim vrhovima''' (kao aerodinamičkim kočnicama) ili s '''krilcima'''. Ove druge funkcioniraju na način da se krilca odvajaju od površine, smanjujući aerodinamičke značajke profila kod brzine iznad projektne. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočioni sustavi, koji u slučaju otkaza primarnog kočionog sustava (mehanička kočnica) stvaraju '''moment kočenja''' (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. spoiler) ) te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje rasterećenog kola. Dakle, zakretni vrh i pomična površina sekundarnog kočionog sustava nazivaju se kočnici, koje je moguće aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedinačnim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Rotor za ove kočnice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje, kočnici se vraćaju u početni položaj i čine radni dio lopatice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(2) Kočioni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg), odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja. Zato mora postojati kočioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor. Osim toga, bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo.&lt;br /&gt;
Disk kočnica - je najčešća izvedba kočionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. Prilikom odabira broja kočionih elemenata na disku kočnice, naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila kočenja, odnosno na postizanje opterećenosti turbine isključivo momentom kočenja. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauličko, a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže, dakle prekid strujnog kruga) ili signalom uređaja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(3) Upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što samo ime kaže, ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava.&lt;br /&gt;
Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj), već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Dakle, mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom, daje podatke o radu, električkim i mehaničkim stanjima, obrađuje podatke, komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slučaju nekakvog kvara, požara ili slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(4) Generator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko - generatorskog sustava, generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja&lt;br /&gt;
* izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava&lt;br /&gt;
* izdržljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva, te pri uključivanju i isključivanju generatora&lt;br /&gt;
* uležištenje generatora na način da jamče dugotrajnost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzimajući u obzir uvjete povećane '''vlažnosti''', '''slanosti''', zatim '''otpornost na krute čestice''', '''povišenu temperaturu''' i slične uvjete, pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako npr. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom&lt;br /&gt;
* samostalni rad&lt;br /&gt;
* spregnuti rad s drugim izvorima &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti struje''' mogu biti: '''istosmjerni''' ili '''izmjenični'''. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''načinu okretanja''' postoje generatori: s '''promjenjivom''' ili s '''nepromjenjivom brzinom okretanja''' uz zadržavanje iste frekvencije. Također postoji podjela prema veličini tj. snazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(5) Zakretnik'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na vrhu stupa. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom, učvršćenim na stupu, izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. To je naravno, u ovisnosti o vrsti vjetroturbine, odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. Zakretanje zapravo vrši motor. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(6) Kućište stroja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- s jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja, a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(7) Stup'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može biti izveden kao cjevasti konični, teleskopski, rešetkasti, učvršćeni i povezani. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti, a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Stupvj5.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' a) '''teleskopski''' b) '''cjevasti konični''' c) '''učvršćeni''' d) '''povezani''' e) '''rešetkasti'''&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(11) Prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva je '''multiplikator''' i može biti različitih izvedbi. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom, a podmazivanje sintetičkim uljem. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na električni generator, naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i prijenosni omjer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ukratko''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* vjetroturbina i generator su spojeni pomoću mehaničke spojke za koju se najčešće podrazumijeva da u sebi ima mjenjačku kutiju s prijenosnikom. Prijenosnik, kao što je već rečeno, ima funkciju prilagođavanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.&lt;br /&gt;
* ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogućnosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima, mehanički prijenosnik nije potreban (što je slučaj kod vjetroturbina novijeg dizajna).&lt;br /&gt;
* iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomoću sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. pitch regulated), koji također može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakreće oko svoje duže osi i omogućuje smanjenje mehaničke snage, ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja, naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinamičkom efektu - tako je, u slučaju previsokih brzina vjetra, vjetroturbina zaštićena od povišenja snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mreža===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti priključenja''' na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: &lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Vjetroelektrane izravno priključene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Vjetroturbina s asinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom (eng. soft. starter).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Vjetroturbina sa sinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomično promjenjivom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa.&lt;br /&gt;
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, koje karakterizira jednostavnost i jeftinoća, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogućnost: veće proizvodnje električne energije, manjih mehaničkih naprezanja mehaničkih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. '''Vjetroelektrane s vjetroturbinama čiji je raspon nazivnih snaga između 50 kW i 1500 kW, najčešće su izvedene s asinkronim generatorom izravno priključenim na mrežu, dok je priključak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana, koje su uglavnom u samostojećim sustavima. Regulacijski sustav zakretanja elisa obično se ne izvodi kod najvećih jedinica. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije učinkovitosti vjetroturbine, odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra'''.&lt;br /&gt;
Odgovarajućom kombinacijom generatora i pretvarača (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) moguće je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje. Postoji više takvih kombinacija, a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove, pogonske i upravljačke karakteristike, regulaciju faktora snage, složenost, harmoničke članove, dinamička svojstva itd.&lt;br /&gt;
Kako bi se smanjili troškovi, električne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog čega su najčešće potrebni transformatori. U slučaju individualnog priključenja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW, priključak je izveden na srednjenaponsku mrežu - od 10 kV do 66 kV. Za vjetroelektrane veće od 50 MW, priključak se izvodi na visokonaponsku mrežu.&lt;br /&gt;
U nekim zemljama priključenje vjetroelektrana na mrežu ovisi o omjeru snage kratkog spoja u točki priključenja i nazivne snage vjetroelektrane. Međutim, to vrijedi samo za slučajeve kada vjetroelektrana nije smještena u području s niskom prijenosnom moći, jer u suprotnom je teško ostvariti taj zahtjev.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost EES-a'''&lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja, može se definirati kao stabilnost ees-a.&lt;br /&gt;
Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona, kut utora, frekvencija, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu.&lt;br /&gt;
Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže, koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini.&lt;br /&gt;
Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po ees.&lt;br /&gt;
Kako je mreža do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Međutim, s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže, predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima, kao što su oni na udaljenim otocima.&lt;br /&gt;
Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i ees-a, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.&lt;br /&gt;
Generički model proizvodne jedinice je polazna točka analize stabilnosti. Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključno, za vjetroelektrane se može reći da ih karakterizira različito električko ponašanje na naponski različitim lokacijama mreže. Dakle, priključenje vjetroelektrane u ees može biti ograničeno električkim uvjetima u mreži, usprkos visokoj tehnološkoj kvaliteti izvedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema studijama Doc.dr.sc. Ranka Goića (jedan od većih eksperata za vjetroenergetiku u Hrvatskoj) rad vjetroelektrane na EES utječe: na lokalnoj razini (mreža), na sistemskoj razini (mreža) i na sistemskoj razini (planiranje i vođenje ees-a). Lokalni utjecaj odnosi se na zaštitu mreže, povećanje statičkih varijacija napona (što je specifično za slabije distribucijske mreže), strujno opterećenje okolne mreže te dinamičke promjene napona, flikere, harmonike. Utjecaj na mrežu na sistemskoj razini podrazumijeva dinamičku i naponsku stabilnost te održavanje frekvencije, a sistemski utjecaj i smislu planiranja i vođenja ees-a odnosi se na: regulaciju radne snage (frekvencije), nemogućnost garancije snage, na ograničenje mogućnosti planiranja proizvodnje na razini nekoliko dana, na nemogućnost dugoročnog planiranja proizvodnje, na odstupanje od ugovorenog plana razmjene sa susjednim ees-om, te na pokrivanje odstupanja planirane i realizirane potrošnje, odnosno proizvodnje npr. na satnoj razini - balansna energija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroelektrane u novije vrijeme===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana čine Njemačka, Danska i Španjolska, čime zauzimaju na tom području zasluženo dominantno mjesto.&lt;br /&gt;
Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. do 2003. prosječna stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu, a 32% u EU dok je krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW, a u EU (koja pokriva oko 2% ukupnih potreba za električnom energijom) 34 GW. (Samo radi usporedbe, u Hrvatskoj je instalirana snaga vjetroelektrana iznosila ukupno 3,5 GW ).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Predviđanja''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prema GWEC-u do 2020. godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kreće cca. EUR i broj zaposlenih cca. 100 000, za 2020. godinu se predviđa 3000 TWh godišnje proizvodnje, odnosno 12% ukupne proizvodnje električne energije u svijetu u vrijednosti od EUR, te uz dvostruko manju cijenu opreme, odnosno izgradnje predviđa se (prema GWEC-u) ukupno 2 300 000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog aspekta i Kyoto protocola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogućnosti daljnjeg razvoja. Osim toga, u prilog razvoju vjetroenergetike također ide činjenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko, zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife, obveze otkupa, niže kamatne stope, porezne olakšice i slično. Nadalje, cijene klasičnih izvora električne energije odnosno nafte, plina i ugljena rastu. Uz svaki od njih veže se određeni nedostatak koji ide u prilog već spomenutom razvoju vjetroelektrana. Tako npr. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode, dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. Slično je s nuklearnom energijom koja također nailazi na protivljenje javnosti zbog, između ostalog, nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. U razvijenim zemljama ekonomski hidropotencijal je uglavnom iskorišten, ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana, a novih izvora energije nema. Sve to ukazuje na najveću potencijalnu mogućnost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Razvoj i cijena vjetroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao alternativnog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem čovječanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. Osim toga, kako su snage koje su vjetrenjače razvijale bile male,a instalacije relativno skupe te je zbog čestih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran, to je posljedično i efektivnost vjetrenjača bila mala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat- efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana- ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana- uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora. Budući da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna činjenica da je potreba za energijom sve veća nastojalo se, dakle primjenom alternativnih izvora barem djelomično rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. Tako je u cilju realizacije tog nastojanja 1997. u Kyotu održana Konferencija, gdje je donesena važna odluka u pogledu stakleničkih emisija, odnosno postavljene su smjernice za limitiranje istih kao i prijedlog prelaska na alternativne izvore energije. Razvoj tehnologija u zrakoplovstvu te tehnologije materijala u SAD-u i Europi pridonijeo je krajem 70-ih godina razvoju vjetrenjača i zamjetnijem iskorištavanju energije vjetra. Međutim, ipak se može reći da tek početkom 90-ih vjetrenjače zapravo dolaze do izražaja, a prije toga njihova upotreba se može okarakterizirati kao beznačajna.&lt;br /&gt;
U drugoj polovici 90-ih neke europske države su (potaknute razvijenom ekološkom sviješću, tehnološkom razvijenošću, te činjenicom da značajnija kontrola nad izvorima fosilnih goriva ne postoji) krenule sa uvođenjem i značajnijim razvijanjem alternativnih izvora energije, među kojima posebno istaknuto mjesto zauzima proizvodnja električne energije pomoću vjetrenjača.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cijena'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog stajališta energija vjetra predstavlja potpuno zadovoljavajući izvor energije. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se, zahvaljujući unaprjeđenju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja, približava prihvatljivim vrijednostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je npr. krajem 80-ih godina cijena električne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh, dok je 2003. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh, a danas je uobičajeno 4 do 6 c/kWh. Dakle, osnovno nastojanje stručnjaka, prilikom osnivanja vjetrenjače, u budućnosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva, odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Budući da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva, zadnjih 10 godina može se uočiti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste alternativne izvore energije, a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje vjetra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najveći limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetrenjače. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh (što je, kao što je već naglašeno, primarni cilj inženjera u budućnosti) jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetrenjača izrađena. Prema nekim statistikama npr. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% veći iznos predane električne energije. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina, međutim veličina i cijena generatora uz uključenu učinkovitost regulacijskog sustava bez sumnje čine značajne investicijske troškove. Da bi opravdali uvođenje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, nužna je pažljiva financijska analiza. Ekonomsku isplativost moguće je postići i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, pod uvjetom da je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjcij.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Cijena električne energije iz vjetroelektrana po godinama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroenergetika u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivne mogućnosti izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj trenutno su manje od raspoloživog vjetropotencijala. Budući sam vjetropotencijal nije dovoljno istražen, a ekonomski iskoristivi vjetropotencijal raste, odnosno raste cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora, nije moguće dati konkretne procjene.&lt;br /&gt;
Bez većih tehničkih problema u sustav realno može ući cca. 500 MW snage vjetroelektrana. Problemi koji se pojavljuju kao prepreka napretku vjetroenergetike u Hrvatskoj su, prema studijama već spomenutog R.Goića, prvenstveno zakonodavstveno-regulatorni okvir, zatim tvz. papirologija koja uključuje koncesijska prava, imovinsko-pravne odnose, te zakonsku regulativu na svim razinama. Tu se nadalje pojavljuje problem priključka na električnu mrežu, što podrazumijeva troškove, mogućnost prihvata i transporta snage i energije, tehničku regulativu.. Kao značajan problem nameće se također i financiranje odnosno osiguranje kapitala, rizici, kamatne stope te potpora domaće industrije, projektantskih tvrtki te istraživačkih ustanova zbog neiskustva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna proizvodna cijena električne energije u Hrvatskoj i dalje je ispod proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, što je posljedica velikog udjela HE i amortiziranih TE (što ne ide baš u prilog komercijalizaciji vjetroelektrana u RH). Međutim, cijena proizvodnje najskuplje elektrane ili uvoza je iznad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, dok se za cijenu proizvodnje električne energije iz bilo koje nove klasične elektrane u Hrvatskoj očekuje da će nadmašiti ovu iz vjetroelektrana, jer već sada teško uspijeva biti manja od nje.&lt;br /&gt;
Ako se k tome još pridodaju dodatni plusevi za vjetroelektrane, vezano za obnovljive izvore i Kyoto protocol, kao i minusi koji za vjetroelektrane proizlaze iz činjenice da izazivaju sistematske troškove (u prvom redu to se odnosi na njihovu nepredvidivu proizvodnju i nemogućnost garantiranja snage), odgovor o isplativosti električne energije iz vjetroelektrana trenutno je teško dati( izvor: R. Goić).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest vjetrenjača===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijašnje izvedbe vjetrenjača koristile su drvene lopatice ili lopatice od drvene rešetke presvučene tekstilom ili lakim daščicama, koje su bile postavljene na građevinu s mlinom ili pumpom za vodu. Današnje pak vjetrenjače su karakteristične po sastavnim dijelovima kao što su vertikalna cjevasta platforma, odnosno toranj na kojemu se nalaze dvije do četiri lopatice te generator za proizvodnju električne energije.&lt;br /&gt;
Vjetrenjače su u primjeni još od 10-og stoljeća, a Europom su se rasprostranile u 18-om stoljeću. Četrdesetih godina 20-og stoljeća Njemačka, SAD i Danska postaju značajne po proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, te od tada zapravo započinje masovna proizvodnja kako komponenti tako i vjetroenergetskih sustava.&lt;br /&gt;
U 19-om stoljeću, točnije 1887. godine Charles Brush je u SAD-u napravio &amp;quot;gigantsku vjetrenjaču&amp;quot; promjera 17m s 144 lopatice od cedrovog drveta. Takva vjetrenjača punila je baterije snagom od 12 kW idućih 20 godina.&lt;br /&gt;
Suvremene vjetrenjače su, za razliku od onih početnih, karakteristične npr. po rotoru promjera 123m te mogućnošću generiranja 5 - 6 MW energije. Za postizanje optimalnih vrijednosti, današnji proračuni ukazuju na korištenje 3 visoko učinkovite aerodinamičke lopatice i to po mogućnosti na što većoj visini, kako bi se lopatice što bolje distancirale od turbulentnog okružja. Budući otprilike 500m visine predstavlja granicu laminarnog sloja zemlje, posljedično se lopatice nastoji postaviti na što je moguće višu poziciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se geotermalna energija iskoristila razvijene su mnoge tehnologije, pojednostavljeno možemo izdvojiti dva načina: izravno i neizravno. U izravno bi spadalo korištenje vruće vode koja izbija iz podzemlja za npr. toplice, za grijanje kućanstava i staklenika, za neki procese u industriji. A u neizravno, korištenje geotermalne energije za dobivanje električne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:geoter.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Pojednostavljeni princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Vruća para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskorištena voda i kondenzirana para vraćaju se natrag u izvor.&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Princip suhe pare (Dry steam)''' – koristi se iznimno vruća para, tipično iznad 235 °C (445 °F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i još uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najveća elektrana koja koristi „Dry steam“ princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi električnu energiju još od 1960 godine. Količina proizvedene električne energije iz tog postrojenja još uvijek je dovoljna za opskrbu grada veličine San Francisco-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Flash princip (Flash steam)''' – koristi se vruća voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 °C (360 °F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na površini smanjuje se tlak pa se vruća voda pretvara u paru u pokreče turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraća se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Većina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Binarni princip (Binary cycle)''' – Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vruća voda se koristi za grijanje tekućine koja ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, a ta tekućina isparava ne temperaturi vruće vode i pokreće turbine generatora. Prednost tog principa je veća efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno veća nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budući da se upotrijebljena voda vraća natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Većina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti će ovaj princip. &lt;br /&gt;
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na biomasu i otpad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako termoenergetsko postrojenje sastoji se od 4 glavna dijela:kotla,turbine,kondenzatora i pumpe.Kod elektrana na biomasu i otpad specifično je da kao gorivo u kotao ulazi biomasa i otpad.U kotlu se događa proces izgaranja koji možemo podijeliti na izgaranje u fluidiziranom sloju i izgaranje na rešetci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenja za izgaranje biomase i otpada mogu izgarati mnoga otpadna goriva.Tehnologija izgaranjem pretvara biomasu u toplinsku energiju, a iz nje se pomoću određenih strojeva pretvara u  nekoliko oblika potrebne energije kao što su:električna energija,topli zrak,topla voda i para.&lt;br /&gt;
Postoji nekoliko tehnologija za izgaranje,a neke su:razna ložišta(u kojima se ujedno najjednostavnije izgara), te posebno građeni parni kotlovi za izgaranje biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja na rešetci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje se događa u kotlu u kojemu je smještena rešetka u na kojoj se nalazi biomasa i otpad koji se sagorijeva.&lt;br /&gt;
Izgaranje na rešetki je stari proces sličan izgaranju u fluidiziranom sloju uz razliku što fluidizirani sloj ima jednoličnije i bolje izgaranje.&lt;br /&gt;
Za postrojenja male i srednje snage(tipično do 5 MW) izgaranje goriva iz krute biomase provodi se najčešće na rešetki,koja omogućava miješanje goriva i kontroliran dovod zraka.Izgaranje na rešetki je pouzdana i dokazana tehnologija ,a razne izvedbe omogućuju relativno visok stupanj kontrole i efikasnosti.Nedostatak izgaranja na rešetci očituje se kod goriva nejednolike kvalitete i s visokim udjelom vlage, kad postizanje ravnomjernog sagorijevanja predstavlja poseban problem.Ravnomjerno i potpuno sagorijevanje povećava efikasnost i smanjuje emisiju štetnih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Postrojenje u kojem se rabi tehnologija izgaranja na rešetci&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[http://www.youtube.com/watch?v=GZ8PgGKUjqA Pogledaj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenje na slici je uobičajeno postrojenje koje se koristi izgaranjem na rešetci.Postrojenje se sastoji:&lt;br /&gt;
Spremište goriva(1) gdje gorivo dolazi kamionima u obliku otpada,drvnih otpada i sl.Zatim se to gorivo kroz sustav za dostavu goriva(2) dovodi u prostor u kojem se nalazi rešetka(3).Ispod rešetke se dovodi zrak za izgaranje(8).Taj zrak se pomoću ventilatora dovodi ispod rešetke i tako pospješuje izgaranje.Ispod rešetke se također nalazi vlažni sakupljač troske(9).U njemu se nalazi voda koja služi da se troska,koja nastane kao otpad izgaranjem,hladi.Na rešetki se nalazi gorivo koje izgara u komori za izgaranje(4).Prilikom izgaranja oslobađaju se dimni plinovi.Dimni plinovi nastali izgaranjem prolaze kroz isparivač(5).Tamo se isparuje voda s druge strane cijevi.U njemu se voda isparava i odlazi u pregrijač vodene pare(6) a zatim odlazi u proces.Dimni plinovi odlaze u ekonomajzer(7).Pošto dimni plinovi dolaze vrući,a voda je hladna,u ovom dijelu dimne plinove hladimo,a vodu grijemo.Za okoliš je štetno da vrući plinovi odlaze u atmosfreu,pa na ovaj naćin i čuvamo okoliš i vršimo energetsku racionalizaciju postrojenja.Nakon toga dimni plinovi prolazi kroz ciklon(10).On odvaja krupne krute čestice iz dimnih plinova.Zatim dimni plinovi odlaze u prostor s filterima(11) gdje se izdvajaju sitne krute čestice filtriraju.To se radi zbog sprečavanja onečišćenja atmosfere.Nakon pročišćavanja ostatak izlazi kroz dimnjak(12) u okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje u fluidiziranom sloju izgaranjem pretvara biomasu u vrući granulirani sloj na pijesku.&lt;br /&gt;
Ubrizgavanje zraka u  taj sloj stvara turbulencije zraka koje pogoduju procesu izgaranja biomase.Naime,tako stvorene turbulencije dolaze u potpuni kontakt s gorivom pospješujući njegovo potpuno izgaranje.Na ovaj način se kontrolira razvijanje topline i omogućava da temperature procesa budu ispod 972 stupnja Celzijusa reducirajući emisiju dušičnog monoksida.Kotlovi u kojima se koristi fluidizirani sloj mogu koristiti goriva sa visokom koncentracijom pepela,niskokalorična goriva kao što su  ostaci poljoprivredne proizvodnje,otpadci od sječe šuma.Ova tehnologija u odnosu na izgaranje na rešetci pruža znatno veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva.Korištenjem ove tehnologija ,za goriva s visokim udjelom vlage i neujednačene kvalitete moguće je postizanje efikasnosti kotla i do 90% uz znatno smanjenje štetnih emisija.Osnovni nedostatak je visoka cijena ,pa se ovi sustavi koriste obično za postrojenja veća od 5MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Ventilatori.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Ventilatori koji se koriste u tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Postrojenje u kojem se upotrebljava fluidizirani sloj kao tehnika izgranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==PV==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV je kratica za Photovoltaic što je složenica od grčke riječi za svjetlost i veličine za napon. To označava direktnu konverziju sunčeve svjetlosti u energiju pomoću solarnih ćelija. Proces konverzije je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.&lt;br /&gt;
Tipovi PV ćelija: &lt;br /&gt;
::::::•	silicijeve Si monokristalne, polikristalne i amorfne&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	galij arsenidne GaAS &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	bakar-indium-diselenidne CuInSe 2&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
::::::•	kadmij-telurijeve CdTe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najraširenije su silicijeve pa su građa i funkcioniranje opisani na njima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV001.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 46.''' Najviša teoretska iskoristivost pojedinog tipa PV-a&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:PV002.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 47.''' Dostignuti stupanj razvoja PV ćelija u laboratorijskim uvjetima&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Od ćelije do modula'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojedine ćelije se slažu i povezuju u veće cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za različite aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipične veličine snage takvih modula su između 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima, koji su: 1000 W/m² Sunčevog zračenja i temperatura ćelije od 25°C.&lt;br /&gt;
Standardna garancija proizvođača na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primjena=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje primjene solarnih panela je ograničeno s relativno malom snagom po metru kvadratnom panela. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati panel s naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći odnosno P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt; za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt;. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “Stand-Alone” sistem često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične aplikacije su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava&lt;br /&gt;
*aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije&lt;br /&gt;
*katodna zaštita cjevovoda&lt;br /&gt;
*navodnjavanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage. Sistem od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m²  modula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV003.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Prikaz '''BIPV''' (Building Integrated Photovoltaics)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Prikaz '''Stand-Alone''' sistema sa jednom od mogućih aplikacija u napajanju komunikacijskih i senzorskih uređaja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Građa Si - PV ćelije=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčeva energija izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim ćelijama. Kada fotonaponska ćelija apsorbira sunčevo zračenje, fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponska ćelija postaje izvor električne energije.&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija je PN-spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj ćeliji na površini pločice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. fosfor, tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N-tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina ćelije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti i tako povećava djelotvornost ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Funkcioniranje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ćelija (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron-šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N-strani, šupljina P-strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN-spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije.&lt;br /&gt;
Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja.&lt;br /&gt;
Kada je fotonaponska ćelija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ćeliji će zbog fotonapona nastajati fotostruja I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;, te će vanjskim trošilom teći struja I, jednaka razlici struje diode I&amp;lt;sub&amp;gt;d&amp;lt;/sub&amp;gt; i fotostruje I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Građa fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV005.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Funkcioniranje fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Spektralna karakteristika PV''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV iz različitih materijala imaju maksimalne spektralne osjetljivosti za raličite valne duljine. Silicijska PV ima maksimum spektralne osjetljivosti za valnu duljinu od 0,8 mm ili jednostavnije, najbolje apsorbira svjetlost te valne duljine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povezivanje ćelija u veće cjeline''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:&lt;br /&gt;
#Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja jakosti struje s povećanjem površine, izvodi se tako da se svi (+) polovi spoje na isti vodič, analogija i za (-) vodiče.&lt;br /&gt;
#Paralelno – paralelnim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točne podatke radne karakteristike mogu dati jedino proizvođači ali su ovog reda veličine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda U = 0,55-0,60 V, struja kratkog spoja I = 20-25 mA/cm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, serijski unutarnji otpor Ra = 0,0025 W m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV006.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' U-I krivulja Si solarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karakteristika solarne ćelije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iskoristivi napon ovisi o poluvodičkim materijalima i kod Si ćelija je oko 0.5 V.&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda je malo ovisan o Sunčevom zračenju dok jakost struje raste s porastom osvjetljenja.&lt;br /&gt;
Izlazna snaga ćelije je također temperaturno zavisna. Viša temperatura ćelije uzrokuje &lt;br /&gt;
manju efikasnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Karakteristike pojedinih ćelija=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV ćelije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne, polikristalne i amorfne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Monokristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Za proizvodnju monokristalnih Si ćelija potreban je apsolutno čisti poluvodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Polikristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tijekom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog tog razloga solarna ćelija ima manju iskoristivost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Amorfne Si ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Galij arsenidne GaAs ćelije'''.&lt;br /&gt;
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama.&lt;br /&gt;
Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si ćelijama te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Projekti koncentriranog zračenja su još u fazi istraživanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kadmij telurijeve CdTe ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; u labaratorijskim uvjetima. Kadmij teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV007.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 53.''' Kadmij telurijeve CdTe ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Metode povećanja iskoristivosti fotonaponskih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Sve slike i informacije iz ovog poglavlja su vezane uz istraživačke i pilot projekte koji još nisu u komercijalnim terestijalnim aplikacijama !!!) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isključuju:&lt;br /&gt;
*povećanje snage insolacije koncentriranjem sunčevih zraka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV008.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 54.''' Koncentriranje sunčevih zraka&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*iskoristivost što većeg dijela spektra prispjelog svjetla&lt;br /&gt;
Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem različitih tipova ćelija jednih na druge pri čemu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita. Također je razvijena PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV009.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 55.''' Iskorištavanje što većeg dijela ulaznog Sunčevog snopa, ulazna zraka dolazi u crno tijelo koje na raznim dijelovima preuzima zrake različitih valnih duljina, PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Problem zasjenjenja PV-a===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem koji treba riješiti pri pojačanoj insolaciji, (pojačanje od 10-100x definira kao malo do srednje a, pojačanje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zračenje) je zasjenjenje. Zasjenjenje uzrokuje da solarne ćelije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. (Na primjer kad padne list s drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička rješenja kojima se rješava taj problem su:&lt;br /&gt;
#Postavljanje prozirnog materijala ispred ćelija radi disperzije sunčevih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu.&lt;br /&gt;
#Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu točku nego što ravnomjernije po površini solarnih ćelija. Primjer toga su usavršeni usmjerivači koji zadržavaju formu elipsoida, no diskretizirani s ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zračenja po ćelijama. &lt;br /&gt;
#Ugradnja bypass dioda radi sprječavanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV010.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 56.''' Spoj solarnih ćelija s visoko koncentriranim zračenjem gdje su ugrađene bypass diode&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.&lt;br /&gt;
Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su:&lt;br /&gt;
*utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce (na to treba obratiti pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga)&lt;br /&gt;
*vizualni (estetski) utjecaj&lt;br /&gt;
*utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija , arsena i selena na ljudsko zdravlje)&lt;br /&gt;
*zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja (IEA u svom izvješću navodi da odlaganje može biti napose problem u zemljama gdje skladištenje otpada nije dobro regulirano ili prilikom upotrebe u udaljenim nenadziranim područjima). Studije IEA-e pokazuju da PV ćelije promatrane kroz ukupni životni ciklus utječu na smanjenje ispuštanja CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Za radnog vijeka proizvedu više energije nego što je potrebno za njihovu izradu čime se štedi na upotrebi fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarne termalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.&lt;br /&gt;
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-1.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 57.''' Koncentrirajuća solarna termalna elektrana&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. &lt;br /&gt;
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parabolični  kolektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-2.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 58.''' Parablolični kolektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tornjevi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove elektrane imaju veliki broj zrcala  postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Ovakvi sustavi postižu vrlo visoka temperature, što ih čini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladištenju energije. Također im je prednost što ne zahtijevaju ravna područja (moguća je izgradnja na brdima), ali zato zrcala zahtijevaju upotrebu sustava rotacije oko dvije osi, što im podiže cijenu.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-3.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 59.''' 11MW PS10 solarni toranj pokraj Seville u Španjolskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tanjuri'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, no dakako puno su veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature, a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-4.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 60.''' Solarni tanjuri&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Fresnel reflektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koriste nizove dugih malo zakrivljenih ili potpuno ravnih zrcala, a izgledom podsjećaju na parabolične kolektore. Sustav je napravljen tako da više nizova ogledala cilja u isti kolektor što dovodi do financijskih ušteda, a i sama zrcala se okreću oko samo jedne osi. Ciljanjem zrcala u različite kolektore u različita doba dana moguće je postaviti gust raspored zrcala, čime se dobiva više energije usprkos efikasnosti manjoj od 20%. Cijeli projekt je zasada još na bazi prototipa koji su izgrađeni u Belgiji (SolarMundo) i Australiji (CLFR).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-5.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 61.''' Fresnel reflektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne uzgonske elektrane''' (nisu koncentrirajuće)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-6.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 62.''' Prikaz solarne uzgonske elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Skladištenje toplinske energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što je spomenuto, efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena sol, čiji je sastavni element natrij - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285°C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. Elektrana u Cloncurryu Australiji će koristiti pročišćeni grafit, kada bude izgrađena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u pogonu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#SEGS –9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Nevada Solar One – USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije  35 MW električnog ekvivalenta količine pare na ulazu, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#PS10 solar power tower – Španjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-7.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 63.''' Parabolični kolektori su ekonomski isplativiji od solarnih tanjura&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u konstrukciji'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Andsol 1 – Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Andsol 2 - Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Solar Tres elektrana – Španjolska, 15 MW sa skladištenjem topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Najavljene solarne elektrane'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Mojave Solar Park – USA, Kalifornija, 553 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Pisgah – USA, Kalifornija, 500 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Ivanpah Solar – USA, Kalifornija, 400 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Bez imena – USA, Florida, 300 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Imperial Valley – USA, Kalifornija, 300 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Carrizo Energy Solar Farm – USA, Kalifornija, 177 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Uppington . Južna Afrika, 100 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Yazd Plant – Iran, 67 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Barswtow – USA, Kalifornija, 59 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Victorville 2 Hybrid Power Project – 50 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Kuraymat Plant – Egipat, 40 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Beni Mathar Plant – Maroko, 30 MW količine pare na ulazu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Hassi R´mel – Alžir, 25 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Cloncurry solar power station – Australija, 10 MW sa skladištenjem topline, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na valove, plimu i oseku==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na valove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. &lt;br /&gt;
Energija vala naglo opada s dubinom vala (Sl. 56.), pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku.  &lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor, ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:123_valovi.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 64.''' Prikaz rada elektrane na valove&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW što je ogroman neiskorišten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim obalama na području od 40 stupnjeva - 60 stupnjeva zemljopisne širine na sjevernoj i južnoj hemisferi. Energija valova na tom području varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najvišim od 100 kW/m u Atlantiku .&lt;br /&gt;
Visina valova je najviša za vrijeme zime što se poklapa sa vremenom najviše potrošnje električne energije.&lt;br /&gt;
Kinetička energija valova može se početi efikasno transformirati u elektrienu energiju kada je visina vala veća od 1 m. Pri određivanju prikladnosti valova eksplataciji ne može se uzeti samo parametar snage po dužnom metru. Amplituda , frekvencija i oblik valova su jednako važni parametri koji se treba tražiti unutar energetski prihvatljive zone valova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:World.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 65.''' Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su došle visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim potencijalom valova, visokim tehnološkim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i ekološkom sviješću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_val.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 66.''' Prikaz razdiobe snage morskih valova po dubini (h) ispod morske površine&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_postanak_vala.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 67.''' Načelni prikaz nastanka vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u osnovi poznata tri načina korištenja energije valova, ako su kategorizirana po metodi kojom prihvaćaju valove. To su preko ''plutača'', ''pomičnog klipa'' i ''njihalica'' ili ''lopatica''. U fazi istraživanja i ispitivanja su još ''crijevna'' i ''McCabova pumpa'', ''čuškaš'', te ''morska zmija''. Još mogu biti karakterizirana i po lokaciji odnosno kao ''elektrane na valove na otvorenom moru'' i na ''morskoj obali''. Niti jedan od navedenih načina za korištenje energije valova ne može danas konkurirati klasičnim izvorima električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na morskoj obali====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su slijedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi&lt;br /&gt;
*lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi&lt;br /&gt;
*lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova&lt;br /&gt;
*mogu služiti kao lukobran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW uspješno uključena u elektrosustav Škotske. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi&lt;br /&gt;
*slabi (eta) turbine zbog stohastične prirode valova a samim time i protoka, niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine &lt;br /&gt;
50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilina jer oni imaju potrebno određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb.JPG|center]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb_2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 68.''' Wellsova turbina&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 69.''' Wellsova turbina 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Proto.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 70.''' Idejni nacrt lijevo i prototip desno Mighty-Whale OWC &lt;br /&gt;
uređaja ispitanog u Japanu. Razlikuje se od ostalih OWC po tome što valovi horizontalno ulaze u usisnu komoru (OWC (Oscilating Water Column ) - Oscilirajući vodeni stupac)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 71.''' Slike su vezane za pilot projek ART-OSPREY (fotografija A. Lewisa) 1995. prilikom polaganja uređaja došlo je o njegovog uništenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 72.''' Slika prikazuju OWC izgrađenu u Japanu ukomponiranu u lukobran, turbina je jednosmjerna sa sustavom ventila&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ljuljajući uređaj'''&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj funkcionira tako što se kinetička energija vala pretvara u rad gibanja zaustavne ploče i hidrauličke pumpe koja pogoni generator. Postoji eksperimentalni model u Japanu. Tehnički podaci o konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro_4.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;Slika 73. Ljuljajući uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na otvorenom moru====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom mora : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*bolja iskorištenost valnog potencijala - veća raspoloživa površina za polja elektrana sa tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu geografsku lokaciju &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja offshore objekata &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički nepredvidive okoline. Zahvaljujući velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas da tehnički izvesti u usporedbi sa 70-im godinama &lt;br /&gt;
kada su projekti bili ekonomski zanimljivi .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plutače'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ovakvih uređaja se kreću do 50-ak kW snage, no prednost im je u mogućnosti polaganja velikog broja na određenoj površini čime se nadoknađuje mala pojedinačna snaga. Ovakvi uređaji su posebno interesantni za aktivne oceanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare, komunikacijske repetitore etc.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Arhimedova valna ljuljačka (Archimedes Wave Swing AWS)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od cilindrične zrakom napunjene komore koja se može pomicati vertikalno u odnosu na usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m širokom gornjem plutajućem cilindru omogućuje plutanje. Kada val prijeđe preko plutače njezina dubina se mijenja u skladu sa promjenom tlaka uzrokujući njezino pomicanje gore dolje. Relativno gibanje između usidrenog i plutajućeg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjači izgrađeni uređaj ove namjene 2 MW pilot projekt bio je planiran, biti pušten u ljeto 2004 u Portugalskom akvatoriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_arh.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitledarh2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 74.''' Lijeva slika prikazuje shematski prikaz AWS , desna slika prikazuje prototip koji se isprobava u Portugalu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Morska zmija (Pelamis)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija radi na principu spojenih plutača koje pretvaraju vertikalno gibanje valova u horizontalno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sustav je u potpunosti odvojen od mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod komprimira zrak u sivi spremnik koji zatim pokreće zračnu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u Škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 m duljine , 3.5 m promjera 750 T mase i maksimalne snage od 750 kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake3.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 75.''' Prikazi &amp;quot;zmije&amp;quot;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''McCabova pumpa na valove'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980 i originalno je dizajnirana za desalinizaciju morske vode koristeći reverznu osmozu. To su uređaji koji izvlače energiju iz valova pomoću rotacije pontona oko nosača preko linearnih hidrauličkih pumpi. Konstrukcije mogu biti sa zatvorenim krugom koristeći ulje ili sa otvorenim krugom koristeći morsku vodu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_b2b3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 76.''' Shema konstrukcije McCabove pumpe&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Crijevna pumpa'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od elastičnog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rasteže. Crijevo je povezano za plovak koji oscilira sa površinskim valovima. Rezultirajuče tlačenje vode u crijevu tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi može biti povezan na centralnu turbinu za veće sisteme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image048.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image050.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 77.''' Prikazuje neka tehnička rješenja, desno gore konstrukcija obustavljenog Danskog projekta plutača&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image054.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 78.''' slike iznad prikazuju plutače kompanije Ocean Power Tecnologies snage 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Čuškaš (Flapper)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polaže se na otvorenom moru pomoću pontona ili bova. Uređaj se sastoji od niza plutajućih pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne pumpe koje tjeraju radni medij kroz zajedničko crijevo na turbinu. Zbog okomitog položaja na valove uređaj je pogodan za nemirno more i oluje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image056.jpg]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image058.gif]]&lt;br /&gt;
[[Image:Kj5.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 79.''' Konstrukcije kojima je teoretski moguće iskoristiti energiju valova&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na plimu i oseku===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima. Razlika u visini plime i oseke varira između (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled9999.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 80.''' Prikaz rada plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Podjela plimnih elektrana====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencionalne - Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode '''&lt;br /&gt;
(turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija koja se koristi za konverziju je jako slična tehnologiji koja se koristi u konvencionalnim hidroelektranama. Brana spriječava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike između razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga dopušta se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen. Osim plimnog potencijala nužna je brana koja osigurava razliku hidrostatskog potencijala između stvorenog bazena i mora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je izrada brana skupa, idealna mjesta su što zatvorenije uvale, fjordovi ili ušća rijeka, čime se štedi na duljini pregrada. Na pogodnim mjestima u brani se ugrađuju turbine koje se puštaju u pogon kada se postigne adekvatna razlika hidrostatskog potencijala. Električna energija se može proizvoditi kada voda teče u i iz bazena. Peridičnost je uvjetovana Zemljanom rotacijom ostvarujući dvije plime i oseke dnevno. Proizvodnja električne struje je karakteristična po maksimalnoj proizvodnji svakih 12h sa stajanjem u polovici tog perioda kada je visina vode sa obje strane brane jednaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se promatra aplituda plime na nekom mjestu, lako će se moći zaključiti da ona nije uvjek jednaka. Ona se mjenja (na istočnj obali antlatika u zaljevu La Rance) u dosta širokom rasponu, ovisi o međusobnom razmaku Sunca, Mjeseca i Zemlje, što uvjetje oscilacije po kojimase obično razlikuje:  vrlo visoka plima (krivulja a na slici 49.) koja se pojavljuje za vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija, visoka plima (krivulja b na slici 49.) koja se pojavljuje dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon mladog punog mjeseca , te niska plima (krivulja c na slici 49.) koja se također pojavljuje u dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon prve i druge mjesečeve četvrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002e.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 81.''' Dijagramski prikaz plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća i najstarija elektrana ovog tipa je '''La Rance''' u Francuskoj na ušću istoimene rijeke, snage 240 MW, u upotrebi je od 1966 god. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obilježja elektrane  La Rance:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Alternator: sinhroni stroj&lt;br /&gt;
*Uzbuda: statička&lt;br /&gt;
*Nominalni br. okretaja: 93,75 o/min&lt;br /&gt;
*Maksimalno prekoračenje brzine: 260 o/min &lt;br /&gt;
*Izlazni napon: 3,5 kV &lt;br /&gt;
*Hlađenje: s komprimiranim zrakom tlaka 2 bara&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_0.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 82.''' Elektrana La Rance&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eksperimentalno postrojenje '''Annapolis Royal''' u Novoj Škotskoj snage snage 20 MW. Eksperimentalno postrojenje Murmansk u Rusiji snage 0.4 MW te kanadsko u Annapolisu na malom ulazu u Fundy-ev zaljev snage 17.4 MW. Također je niz malih postrojenja postavljeno u Kini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ea.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002eb.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 83.''' Postrojenje plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednost konvencionalnih elektrana je jeftina, čista i obnovljiva energija. &lt;br /&gt;
Glavni nedostaci u povećanju upotrebe elektrana ovog tipa su veliki troškovi izgradnje, malo pogodnih lokacija za izgradnju, velik utjecaj na okoliš ( uzrokuje migracije riba itd, ).&lt;br /&gt;
Veliki kapitalni troškovi ovakvih elektrana sa dugim periodom izgradnje do 10 godina čine cijenu struje vrlo osjetljivu na diskontnu stopu. Osim što je dobro razvijena energija plime i oseke je trenutačno komercijalno neatraktivna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada po pojedinim etapama izgleda ovako: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj etapi pogona zatvara se zapornica i voda u bazenu ostaje na određenoj koti, a razina mora otpada. Kada razina mora postane toliko niska  da postoji sovoljna razlika kota (odnosno dovoljan pad) pa se tako potencijalna energija vode nagomilane u bazenu pretvara u mehaničku, a ova u električnuenergiju, sve dok razlika pada omogućava rad turbine. Turbina se zaustavlja kada se postigne minimalni pad, ali se bazen nakon toga dalje prazni (etapa 3) kroz zapornicu, da bi se u njemu postigla što niža razina, kako bi se ostvario što veći pad za etapu pogona u obrnutom smjeru. Kada se izjednače-razine u bazenu i moru počinje crpljenje vode iz bazena u more (etapa 4) da bi se što niže snizila razina vode u bazenu. Kada se postigne kota koja odgovara nižoj koti mora, obustavlja se rad crpki, pa bazen ostaje na konstantnoj razini (etapa 5) sve dok se ne postigne takav pad kod kojeg će turbina moći raditi u obrnutm smjeru. Nakon toga stavlja se turbina u pogon koristići vodu iz mora prema bazenu (etapa 6) sve dok se postigne minimalan pad kod kojeg turbina može raditi. Zatim se turbina obustavlja, otvara se zapornica da bi se dalje punio akumulacijski bazen (etapa 7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ec.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 84.''' Način korištenja potencijalne energije plime i oseke za elektranu s ugrađenim turbinama za rad u oba smjera i mogućnošću crpljenja vodom.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nekonvencionalne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rad ovih elektrana u principu je isti kao kod vjetroelektrana, jedino što kao fluid umjesto zraka služi voda. Morske struje mogu prenositi jednake količine energije kao i vjetrovi. Turbine ovakvih elektrana grade se na dubinama od 20-30 metara, obično na mjestima  gdje su jake morske struje. Ove elektrane generiraju 3-4 puta više snage nego konvencionalne. Ekološki su prihvatljive. Trenutno ne postoji ni jedna izgrađena elektrana ovog tipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:800px-SeaGen_marine_current_turbine_HandW-1-.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 85.''' Prototip turbine nekonvencionalne plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom načelu kao vjetroelektrane , ali koristeći energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima. Njihova prednost je u pouzdanoj periodičnosti morskih struja čiju energiju koriste. Dva su projekta financirana od European Commission's energy programme. Kvasalund i Devon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kvasalundski kanal'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina struje u kanalu iznosi 2,5 m/s ( najviša brzina periodičke prirode). Treba biti ugrađena je prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri čemu se ugrađuje na dubinu od 50 m sa centrom rotacije 20 m od morskog dna. Ukupna masa uređaja je 200 T. Zbog spore rotacije lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba, velika dubina omogućava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ebe.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 86.''' Kvasalundski kanal&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Devon'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj ove pilot elektrane na struje plime i oseke vrijednosti L3m je 1.5 km od obale Lynmoutha. &lt;br /&gt;
Projektirana je za proizvodnju 300 kW električne energije pomoću rotora duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti. Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba. Uređaj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Podaci za prosječnu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image011.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:123.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 87.'''  Slika prikazuje shemu i izvedbu turbine na struju plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Zaključak====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit baš ovaj oblik dobivene energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile 106 Europskih lokacija sa jakim morskim strujama i procijenile da mogu osigurati 48TWh struje /godišnje (equivalentno 12500MW instalirane snage ) u električnu mrežu Europe. Tehnički RD&amp;amp;D programi trebaju biti razvijeni da bi se cijena eksploatacije mogla pouzdano odrediti. &lt;br /&gt;
(Najveći broj RD&amp;amp;D programa na polju iskorištavanja energije valova, plime i oseka te morskih struja trenutačno provodi V. Britanija stvaranjem subvencioniranog okruženja za njihov razvoj iz razloga potrebe osiguranja 10% obnovljive energije svakog proizvođača električne energije u zemlji.) Ciljana godina za anticipaciju energije mora u sustavima energetske opskrbe je procijenjena ili i predviđena od EU između 2010 i 2020 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Alternativne tehnologije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=KGH=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Grijanje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hlađenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature.&lt;br /&gt;
Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr., rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci, strojevi za hlađenje, usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi. &lt;br /&gt;
Čovjek je već u dalekoj prošlosti shvatio korisnost hlađenja, tako je još pračovjek skupaljao snijeg i led i čuvao ga u svojim pećinama. U starom Egiptu, gdje niti zimi nema leda, koristila se tehnika hlađenja vode u poroznim glinenim ćupovima koje su robovi hladili lepezama. U Indiji se za vedrih ljetnih noći ostavljala na slobodnom prostoru u plitkim glinenim posudama i tako se hladila. &lt;br /&gt;
1913. godine Escher Wyss po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom uređaju. Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 88.''' Moderni hladnjak za kućanstvo&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstantan rashladni učinak kod tehničkog hlađenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne dođe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadržava svoja svojstva kroz čitav uporabni vijek rashladnog uređaja i nije potrebna njena zamjena. Sve što je potrebno za održavanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogućnost odvođenja topline iz sustava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kružni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utrošak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najčešće kao mehanički rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi temperatura s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treću vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kompresijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki kompresijski sustav se sastoji od četri osnovna elementa, a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
Kompresira radnu tvar od tlaka isparavanja do tlaka kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Time se povećava temperatura i tlak radne tvari. Kada temperatura naraste na potreban iznos omogućena je izmjena topline s okolinom. Kompresori se dijele na hermetičke, poluhermetičke i otvorene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vruće pare radne tvari iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlađuju prije napuštanja kondenzatora. Prema načinu hlađenja kondenzatori se djele na vodom hlađene, zrakom hlađene, i kombinirano, vodom i zrakom hlađene kondenzatore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prigušni ventil'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dozira i prigušuje radnu tvar s tlaka kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna tvar prolazi kroz prigušni ventil iz područja visokog tlaka u područje nižeg tlaka. Zbog toga radna tvar ekspandira i istodobno isparava. Najčešće je to termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlačnoj strani (VPNT).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Isparivač'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok radna tvar isparava, ona apsorbira toplinu i hladi tvari i/ili prostor kojeg želimo rashladiti. U isparivaču se radna  tvar nalazi u međusobno gusto postavljenim cjevčicama, da bi se dobila što veća površina za izmjenu topline. Prema načinu rada isparivači se djele na potopljene i suhe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 89.''' Shema kompresijskog rashladnog sustava&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*A – unutrašnjost rashladnog uređaja,&lt;br /&gt;
*B – kompresor,&lt;br /&gt;
*C – prigušni ventil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Apsorbcijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apsorpcijski rashladni proces se od kompresijskog samo po tome što je mehanički kompresor zamjenjen termičkim kompresorom (ili “toplinskim kompresorom”). To znači da kao kompenzacijska energije više ne služi mehanički rad (kojeg je dovodimo kompresijskom sustavu u vidu električne energije), već toplinska energije dovedena u sustav pri temperaturi višoj od temperature okoline. Prednost je u tome što je kompenzacijska energija obično neka jeftina otpadna toplina.&lt;br /&gt;
Da bi termički kompresor radio potrebno je da radna tvar bude smjesa dvije tvari. Jedna tvar je rashladna radna tvar koja kondenzira u kondenzatoru i isparava u isparivaču, a a druga tvar mora imati sposobnost da prvu tvar apsorbira (otopi) da bi kao smjesa kružila u krugu termokompresora. Većina industrijskih apsorpcijskih uređaja i malih kućanskih aparata rade sa smjesom amonijaka i vode (NH&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;/H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Radne tvari===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radna tvar koja cirkulira unutar uređaja ima funkciju prijenosnika energije, preuzimajući toplinsku energiju u jednom dijelu rashladnog uređaja i prenoseći je na drugi dio na kojem se toplina predaje okolišu. Svojstva radnih tvari moraju biti takva da se toplina s niže na višu temperaturu može prenositi pod uvjetima koji vladaju unutar rashladnog uređaja. Radne tvari moraju zadovoljavati posebne termodinamičke, sigurnosne i fizikalno-kemijske zahtjeve. Zbog relativno velikog spektra tvari koje se mogu koristiti kao radne tvari u rashladnim sustavima, uvedeno je univerzalno internacionalno označivanje. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R (eng.: refrigerant), a iza njega slijede dvije ili tri brojke (npr. metan, CH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;, ima oznaku R 50). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištene radne tvari u hladnjacima za kućanstva, halogeni derivati metana i etana, R 11, R 12 i R 22, inače izvaredno kemijski stabilne, prestavljaju veliku opasnost za okoliš u slučaju da radna tvar iscuri iz sustava. Za navedene spojeve se pouzdano zna da uništavaju ozonski omotač. Montrealskim protokolom je zabranjena proizvodnja rashladnih uređaja sa ovim radnim tvarima, i do danas bi zabrana trebala u potpunosti biti provedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Energetska bilanca===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za svaki kružni proces vrijede zakoni očuvanja energije. Tako energija koja ulazi u sustav mora biti jednaka energiji koja iz tog sustava i izlazi. Tako za rashladni uređaj vrijedi ista formula kao i za toplinsku pumpu pri kompresijskom procesu sa hladnom parom. Pojednostavljeno to izgleda:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + P = Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; + Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – rashladni kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P – dovedena energija u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski gubici u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kompresoru se javljaju toplinski gubici te upravo zbog toga ukupna dovedena energija P ne prelazi u toplinu koja se odvodi iz kondenzatora, nego se smanjuje za faktor α.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva parametra utječu na iznos faktora α: konstrukcija samog kompresora te toplinska izolacija dijelova postrojenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod grubog proračuna možemo koristiti vrijednosti α:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0 – idealan proces, bez gubitaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na mehaničku snagu vratila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (hermetičkih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,8 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (otvorenih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sam proračun rashladnog uređaja nije dovoljan samo ovaj zakon  održanja energije. Za proračun bitan je i zakon o održanju mase odnosno masenih protoka na hladnoj i toploj strani s ostvarenim temperaturnim razlikama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; *c&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (h&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – h&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * t&amp;lt;sub&amp;gt;lc&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * c&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;wi&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;wu&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * T&amp;lt;sub&amp;gt;lw&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Indeksi C i W označuju hladnu i toplu stranu procesa. Indeksi I i U označavaju izlaz i ulaz za određeni medij. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kratko pojašnjenje oznaka i veličina navedenih u prethodno navedenim jednadžbama:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*k – koeficijent prijelaza topline u W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;K&lt;br /&gt;
*c – specifični toplinski kapacitet u kJ/kgK&lt;br /&gt;
*A – površina izmjenjivača u m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;l&amp;lt;/sub&amp;gt; – logaritamska temperatura u K&lt;br /&gt;
*h – entalpija u kJ/kg&lt;br /&gt;
*m – maseni protok u kg/s&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura smrzavanja u °C&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura isparavanja u °C&lt;br /&gt;
*V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt; – protok kompresora u m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/h&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj radnih temperatura t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; i t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; znatno utječe na rashladni kapacitet i potrošnju energije. Isto tako važan faktor je i veličina kompresora i njegov protok. &lt;br /&gt;
Za svako postrojenje postoji jedinstvena točak u kojoj navedene zavisnosti i jednadžbe postižu jednakost. To je točka ravnoteže ili pogonska točka. Postizanjem te točke najbolje optimirano određeno rashladno postrojenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 90.''' Prikaz rashladnog kruga&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori ekonomičnosti (hlađenja i grijanja)===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ekonomičnost svakog rashladnog uređaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno ovakav slučaj nije mogući u nekom realnom postrojenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti za klasičan desnokretni proces:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz navedene jednadžbe vidimo da η ne može biti veća od 1. Teoretski ne možemo dobivati više rada nego što ulažemo energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima. Izrazi koje ćemo koristiti u nastavku, prije svega za faktor ekonomičnosti, ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom kružnom procesu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto tako moramo uvesti jednu novu veličinu koja će opisivati „dovođenje“ topline kod rashladnog spremnika i toplinske pumpe. Radi se o faktoru efikasnosti. Moguća su dva faktora efikasnosti i to za rashladne uređaje i toplinske pumpe (radi se naravno o ljevokretnim procesima).&lt;br /&gt;
Faktor efikasnosti za rashladne uređaje može se definirati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor2.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti kod rashladnog uređaja definira se kao količina topline u đulima preuzeta iz ogrjevnog spremnika na račun jednog đula dovedenog rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za toplinsku pumpu faktor ekonomičnosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti za toplinske pumpe nam pokazuje koliko se đula ogrjevne topline dobije za grijanje na račun jednog đula dovedenog rada.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji mogućnost da se dio rashladnog kapaciteta iskoristi i kod toplinske pumpe. Ukoliko imamo takav sustav povećavamo i stupanj ekonomičnosti. &lt;br /&gt;
Tada dobivamo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor4.jpg]] - rashladni uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor5.jpg]]- toplinska pumpa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za određivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor6.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatizacija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija prostora je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, a u modernom načinu života i ostalih živih bića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka i njihovo održavanje u prostoru, pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri su veličine u optimalnim graničnim vrijednostima, a vezani su uz uvjete toplinske ugodnosti (temperatura, vlažnost, brzina strujanja, čistoća zraka, buka, …). Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju i dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuje i ventilaciju prostora. U tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 91.''' Split sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Komforna klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Industrijska klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogoni za proizvodnju elektroničkih čipova, mlijeka, računarskih sustava, vina, šampanjca, … Parametre sustava definira tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru. &lt;br /&gt;
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). &lt;br /&gt;
Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija.&lt;br /&gt;
Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. &lt;br /&gt;
Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazališta, muzeji, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesi pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stjenki. &lt;br /&gt;
Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). &lt;br /&gt;
Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su sljedeći:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#funkcionalnost&lt;br /&gt;
#toplinski i rashladni učinak&lt;br /&gt;
#mogućnosti smještaja u prostoru&lt;br /&gt;
#investicijski troškovi&lt;br /&gt;
#trošak pogona&lt;br /&gt;
#pouzdanost pogona&lt;br /&gt;
#fleksibilnost sustava&lt;br /&gt;
#održavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s invetitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema DIN1946 sustavi klimatizacije se pre složenosti procesa pripreme zraka dijele na:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''ventilacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema normi to su takvi sustavi koji osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti i jedan od u nastavku teksta navedena 4 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi djelomične klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu s normom ti sustavi, osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje, hlađenje i odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svježeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje se na procjeni mogućnosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamička procesa pripreme zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje,	odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal prikupili:&lt;br /&gt;
Danica Maljković i Tomislav Pukšec&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarna energija==&lt;br /&gt;
U svrhu KGH razmotrit ćemo korištenje sunčeve energije koja se koristi direktno za zagrijavanje vode za grijanje, odnosno grijanje silicijskog gela za klimatizacijske i rashladne sisteme pokretane toplinom. Osnovni princip rada ovih sistema je da se sunčeva energija sakuplja u kolektorima u kojima se grije voda. Upotreba takvih sistema za grijanje je najznačajnija u domaćinstvima. Takvi solarni kolektori se obično postavljaju na krovove kuća ili zgrada. Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.&lt;br /&gt;
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraća u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda.&lt;br /&gt;
[[Slika:Sistem koristenja solarne energije za kućanstvo.png]]&lt;br /&gt;
'Slika 3.' Shema koristenja sistema za grijanje domanćinstva preko sunčeve energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalna energija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih primjesa (plinovi, soli, minerali … ).Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se izravno za zagrijavanje ili za pretvorbu u električnu energiju.&lt;br /&gt;
Mogućnost korištenja geotermalne energije u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida prikazana je na slijedećoj slici. Osnovna podjela temelji se na izravnom korištenju toplinske energije, te na pretvorbi toplinske u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena geotarmalne energije za proizvodnju električne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalni fluid u obliku vruće vode ili pare, temperature iznad 120 °C, svoju latentnu toplinu pretvara u mehanički rad, odnosno električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisno o termodinamičkim svojstvima geotermalnih fluida, moguće je primjeniti nekoliko tehnoloških procesa za pretvorbu toplinske u električnu energiju. Odabir procesa ovisi o količini fluida, tlaku i temperaturi, omjeru vruće vode i pare, sadržaju nekondenzirajućih plinova, uvjetima odlaganja kamenca i pojavi korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Jednostavni proces: Na ovaj se način proizvodi električna energija iz ležišta suhe vodene pare. Vodena para se pod pritiskom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog pritiska od 0,04 bara ispušta u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonomičniji proces proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Clausius – Rankine proces: Mješavina vode, vodene pare i krupnih čestica koja dolazi iz proizvodne bušotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svežnjem tankih limova za sušenje i odvajanje pare. Ovako dobivena suho zasićena para privodi se parnoj turbini zajedno sa popratnim plinovima, kao što su ugljični i sumporni dioksid. Za hlađenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je već prošla radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju. Popratni plinovi se dvostupanjskom kompresijom sa hlađenjem u međustupnju najprije podižu na atmosferski pritisak, a zatim izbacuju u okolinu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Flash proces: Zaostala vruća voda, koja je odvojena u separatoru, može se djelomično pretvoriti ponovo u paru, pomoću tako zvanog “flash-separatora” , pod nižim pritiskom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces teče dalje na isti način kao i kod Clausius-Rankine ciklusa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Binarni proces: Binarni proces primjenjuje se u slučajevima srednjetemperaturnih geotermalnih izvora, a uz to sadrži veće količine nepoželjnih popratnih plinova. U ovom procesu geotermalni fluid u izmjenjivaču topline predaje toplinu sekundarnom lako hlapljivom fluidu koji pokreće lopatice turbine, a geotermalni fluid se ponovo vraća u zemlju kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Stirling proces: Binarni ciklus, koji koristi helij kao radni medij, može također raditi po Stirling-ovom ciklusu, posebice nakon japanskog uspjeha niskotemperaturnim motorom. Ovaj motor prikazan je na Međunarodnom kongresu o Stirling motorima u Tokiu 1995. godine, te na istom Kongresu u Anconi 1997. godine, ali znatno poboljšan i prilagođen primjeni.&lt;br /&gt;
Postrojenja za pretvorbu geotermalne toplinske u električnu energiju, zadržavaju u izlaznom fluidu značajnu količinu topline (Qiz), zbog relativno visoke izlazne temperature (Tiz) u odnosu na temperaturu okoliša (To), te je zbog toga učinkovitost takovih postrojenja relativno mala u odnosu na toplinski kapacitet geotermalnog fluida.&lt;br /&gt;
Ekonomičnost procesa pretvorbe toplinske u električnu energiju povećava se s porastom radne temperature i količine protoka geotermalnog fluida, u kombinaciji sa korištenjem izlazne topline u direktnoj primjeni za različite vrste grijanja.&lt;br /&gt;
Cijena proizvedene električne energije u geotermalnim elektranama zavisi od temperature geotermalne bušotine, izdašnosti dotoka fluida i troškova izrade bušotine. Ova tri parametra uglavnom određuju ekonomsku valorizaciju geotermalnih resursa.&lt;br /&gt;
Za velike geotermalne elektrane rentabilnost, tj. odnos ekonomske benificije outputa, i ulaznih troškova, inputa limitira njihovu fizičku veličinu. To znači da su u sadašnjim trenucima gornji limiti rentabilnosti veličine, za geotermalnu elektranu na paru iznosi 135 MW, a za geotermalnu elektranu na toplu vodu 55 MW.&lt;br /&gt;
Pored toga danas se redovno proizvode i male geotermalne elektrane, kapaciteta 5 do 10 MW, modularnog tipa pogona za uporabu u udaljenim, nepristupačnijim krajevima, odnosno kao start-up postrojenja pri razvoju geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
Proizvode se i postrojenja veoma malog kapaciteta 100 do 1000 kW, samostalne binarne jedinice za modularnu uporabu u udaljenim područjima, koje su veoma rentabilne i prilagodljive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalne energije u proizvodnji elektro-energije :''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne elektrane, isto kao elektrane na vjetar i solarne elektrane, nemaju izgaranje goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom štedi neobnovljive, fosilne energente. Smanjenjem upotrebe fosilnih goriva umanjuje se i njihova štetna emisija, koja onečišćuje atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*SMJEŠTAJ. Geotermalne elektrane zauzimaju puno manje prostora po proizvedenom megawattu, nego što ga zauzimaju ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi niti sječa šuma, a isto tako nema rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*POUZDANOST. Geotermalne elektrane dizajnirane su za pogon tijekom 24 sata na dan, gotovo kroz cijelu godinu. One pripadaju vrhunskom izvoru goriva, jer ne dolazi do prekida proizvodnje zbog vremenskih neprilika, prirodnih nepogoda ili političkih utjecaja, koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Geotermalne elektrane su uglavnom modularne konstrukcije, s više instaliranih jedinica, koje se uključuju kod povećanih potreba za električnom energijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Nema potrebe za trošenjem novca radi uvoza goriva, jer se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima. Ušteđen novac ostaje građanima pripadnih područja, u kojima na taj način ne dolazi do naglih promjena cijene goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*RAZVOJ. Geotermalni projekti omogućuju sve gore navedene prednosti uz istovremeni razvoj države i energetski rast, ali bez zagađenja okoline. Čak i instalirani objekti na udaljenim područjima mogu podići životni standard dovođenjem struje pučanstvu koje je daleko od “elektrificiranih” naseljenih centara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Direktno korištenje energije topline'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalna voda, odnosno njena toplina, danas se širom svijeta većinom koristi direktno, što znači bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, a manje za proizvodnju električne energije. Direktna upotreba toplinske energije zamjenjuje energente koji onečišćuju zrak i okolinu. Izravno korištenje geotermalne energije može se primijeniti u razne svrhe, što se vidi iz prikaza u odnosu na temperaturni raspon. Međutim, od svih nabrojenih primjena danas su najčešće slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Grijanje prostora – energija geotermalnog izvora se ili direktno ili preko izmjenjivača topline (ovisno o čistoći geotermalnog fluida) dovodi do potrošača topline. Za potrebe dogrijavanja ili potrošnje u vršnim satima koriste se toplinske crpke ili kotlovi na klasična gorive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od pet navedenih upotreba geotermalne topline u izvornom obliku, najviše je zastupljeno grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. U ovakvim sistemima za grijanje vruća voda se iz proizvodne bušotine preko pumpe dovodi direktno u sustav za grijanje ili izmjenjivaču topline. Kod indirektnog sustava grijanja vruća voda u izmjenjivaču topline predaje svoju toplinu drugom cirkulacijskom krugu , u kojem je neki fluid ili gradska voda. Ona ima toplinu Q, te kroz sekundarni krug cijevi dolazi do korisnika. Geotermalna voda, nakon što je predala svoju toplinu odvodi se iz izmjenjivača topline i pomoću utisne pumpe vraća se nazad u ležište kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje, za industrijske procese ili za bilo koju drugu svrhu uvijek se sastoji od sistema sa tri osnovne komponente :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodna bušotina - za dovod vruće vode na površinu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*mehanički sistem - obuhvaća pumpe, toplinske izmjenjivače i kontrolne elemente, da bi se toplina dovela prostoru ili procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utisna bušotina - za prihvat ohlađenog geotermalnog fluida&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost korištenja geotermalne energije u izvornom obliku ( direktno ) :'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PREDNOSTI navedene kod korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije vrijede i ovdje. To su ekologija, smještaj, pouzdanost i prilagodba, ali u ovom slučaju ne odnose se na elektrane, već na geotermalne bušotine i fluide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST: Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Ušteda ovisi o primjeni i industriji, a smanjenje troškova može biti čak i 80% u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Izvorni način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona, te pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda – u poljoprivredi se geotermalna energija može koristiti za različite metode grijanja stakleničkog prostora (radijatorsko grijanje tla, radijatorsko grijanje tla i zraka, grijanje tla i/ili zraka upuhavanjem i sl.) ili direktno ili preko izmjenjivača topline kao kod grijanja prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termalna voda niže temperature i mineralizacije može se vrlo uspješno primijeniti za navodnjavanje i/ili zagrijavanje obradivih površina pri uzgoju agrikultura.&lt;br /&gt;
Stijenke staklenika mogu biti od različitog materijala ; fiberglasa, stakla, plastike i folije, koji iskorištavaju dio solarne energije da bi se podigla temperatura. To nije dovoljno u svim uvjetima (noću) , prema tome je upotreba geotermalne energije kao dodatnog izvora topline koju možemo regulirati zadovoljavajuća. Staklenici se zbog praktičnosti i svojih prednosti najčešće izrađuju od plastičnih folija.&lt;br /&gt;
Upotrebom termalne energije u staklenicima smanjuju se troškovi proizvodnje koji iznose i do 35% udjela u troškovima ukupne proizvodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Toplinske pumpe - posebni oblik direktnog korištenja geotermalne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalne toplinske pumpe, u svijetu poznate pod skraćenicom GHP (Geothermal heat pumps), imaju široku primjenu u mnogim zemljama Evrope i u SAD-u. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalnog (otvoreni krug) ili drugog sekundarnog fluida koji preuzima toplinu zemlje (zatvoreni krug) kroz cijevi. Na taj način geotermalna toplina dovodi se domaćinstvima, gdje se većim dijelom koristi za grijanje, zatim za hlađenje i pripremu tople vode. Upotrebom geotermalnih pumpi uvelike se smanjuje potrošnja električne energije.&lt;br /&gt;
Toplina koja izlazi iz toplinske pumpe može se koristiti za grijanje prostora i za pripremu tople sanitarne vode.&lt;br /&gt;
Postoje dva osnovna sustava iskorištavanja geotermalne energije sustavom s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nago sustavom s ukopanim izmjenjivačem topline preuzima toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz bušotine takozvanim bušotinskim izmjenjivačem topline.&lt;br /&gt;
Drugi sustav iskorištava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz bušotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili ispušta u vodotoke ili kanalizacijske sustave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sve sisteme s toplinskim pumpama vrijedi slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ako se geotermalna toplinska pumpa koristi za grijanje, tada se dovedena toplina iz &amp;quot;podzemlja&amp;quot; provodi kroz položene cijevi, prenosi na fluid u njima i dovodi do korisnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za hlađenje se toplinske pumpe koriste tako da cirkulirajući fluid u cijevima zgrade ili stana, odvodi tj. “kupi” toplinu koja je na njega prenesena u prostoriji, te se utiskuje u zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalnih toplinskih pumpi:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Smanjeni troškovi grijanja i hlađenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je duža u odnosu na konvencionalne sisteme, zbog zadovoljavajuće zaštite od vremenskih nepogoda. Mehanički dio sistema nalazi se u zatvorenom prostoru, a cijevi za dovod geotermalne energije su pod zemljom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NISKI TROŠKOVI ODRŽAVANJA. Sustav sa geotermalnim toplinskim pumpama ima nekoliko mehaničkih komponenata, koje povećavaju pouzdanost sustava. Podzemne cijevi imaju predviđen rok trajanja bez održavanja od 50 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne pumpe gotovo ne zagađuju okolinu, pa su važan čimbenik u smanjenju onečišćenja atmosfere, za razliku od fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domaćinstvima ili u poslovnim prostorima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Koriste se i u toplim i u hladnim razdobljima. Ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potrošača. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mrežu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulatori energije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Kogeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki gubici koji nastaju u energetskim postrojenjima, odnosno termoelektranama natjerali su nas da počnemo razmišljati kako povećati ukupnu iskoristivost postrojenja. U nekakvoj prosječnoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kreće od 35-40%. Dakle više od polovice energije nepovratno trošimo, što kroz hlađenje i kondenzaciju, što kroz gubitke u samom sistemu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najveći dio ukupne izgubljene energije. Da bismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno eksergiju goriva, primjenjujemo takozvana kogeneracijska postrojenja. Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP)  je sekvencijalno korištenje primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i mehaničkog rada.Pritom se dobiveni mehanički rad najčešće koristi za dobivanje električne energije, dok se toplinska energija može koristiti u raznim tehnološkim procesima, procesima grijanja te u procesima hlađenja. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva. Učinkovitost kogeneracije iznosi od 70-85% (od 27-45% električne energije i od 40-50% toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30-51% (električne energije).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Prikaz kogeneracijskog sistema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 95.''' Jednostavna shema kogeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.&lt;br /&gt;
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu.&lt;br /&gt;
Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutrašnjim sagorijevanjem, Stirlingov stroj i gorivne ćelije, u širokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.&lt;br /&gt;
Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju električne struje u okoliš kroz tornjeve za hlađenje, kao ispušne plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troši toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domaćinstva, &lt;br /&gt;
bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istočnoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kućanstava.Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom također može biti korištena i u apsorcijskim hladnjacima za hlađenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili općenito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamički najpovoljnija u iskorištavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti bačena kao toplinski otpad. &lt;br /&gt;
Termoelektrane (uključujući i nuklearne) i općenito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloživu energiju u koristan oblik ( ll. glavni stavak ). CHP hvata odbačenu toplinu i time omogućava veću iskoristivost od oko 70%.  To znači da se manje goriva mora potrošiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potrošnje bliže mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenošću potrošača. Udaljenost znači da mu trebaju dobro izolirane cijevi, što je skupo, dok se struja može transportirati na daleko veću udaljenost za iste gubitke.&lt;br /&gt;
Kogeneracijske elektrane se mogu naći u područjima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama..&lt;br /&gt;
CHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potražnju za toplinskom energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana čiji se toplinski otpad iskorištava.&lt;br /&gt;
Tipovi kogeneracijskih elektrana&lt;br /&gt;
Topping ciklusne elektrane prvo proizvode el. struju, a zatim od ispuha toplinsku energiju. Ove elektrane koje su rijetke, proizvode toplinu za industrijske procese prvo, zatim se proizvodi struja pomoću otpadne topline. Iste se koriste kod industrijskih procesa kod kojih je potrebna visoka temperatura npr. pri proizvodnji stakla i metala.&lt;br /&gt;
Veliki kogeneracijski sistemi osiguravaju toplu vodu i energiju za tvornicu ili čak cijeli grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične CHP elektrane su:&lt;br /&gt;
* postrojenje protutlačne turbine,&lt;br /&gt;
* postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare,&lt;br /&gt;
* postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova,&lt;br /&gt;
* gorive ćelije s rastaljenim karboratima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a                                                                                        postoje i bojleri koji služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter18.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 96.''' Prikaz udjela električne i toplinske energije kod kogeneracije i konvencionalnog postrojenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje protutlačne turbine===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje protutlačne turbine je bazični proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlačna i vrši se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasićenja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najčešće u industriji kod proizvodnje topline i električne energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za održavanje i upravljanje. &lt;br /&gt;
Potreba i potrošnja toplinske i električne energije varira tako da u slučaju da imamo preveliku količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu određivati će režim rada postrojenja. Količina proizvedene električne i toplinske energije ne može se bilancirati što je najveći problem. Naprosto ne možemo zbrajati toplinsku i električnu energiju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visoko i niskotlačni. Nakon ekspanzije u visokotlačnom dijelu turbine vrši se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji pošto imamo dva stupnja rada:&lt;br /&gt;
* čisti kondenzatorski&lt;br /&gt;
* čisti protutlačni&lt;br /&gt;
Čisti kondenzatorski pogon znači da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo električna energija. U suprotnom primjeru kogd čistog protutlačnog slučaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uopće nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu turbine. Realno protutlačni (čisti) režim se ne može voziti. Niskotlačni dio turbine ne može ostati bez pare (hlađenje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s korištenjem otpadne topline je sljedeći. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje služi za proizvodnju pare koja pak služi li u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 °C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa – proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne energije. Dodatna proizvodnja i električne energije još dodatno povećava iskoristivost procesa. Eventualno dodatno izgaranje struja ispušnih plinova, s obzirom na visoki udio kisika, objašnjeno je u poglavlju o kombiniranim procesima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti2.jpg]] proizlazi da je [[Slika:stupanjiskoristivosti3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj ekonomske iskoristivosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti4.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Tipična kogeneracijska elektrana== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Avedore.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 97.''' Kogeneracijska elektrana Avedore u Danskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Avedore'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto: Danska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operator: Energi E2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifikacije: 1 X 250 MW, 1 X 570 MW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operativnost: 1990-2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivo: prirodni plin, ugljen, biomasa, nafta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvođač bojlera: Deutsche Babcock, BWE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
T/G nabavlač: BBC, Ansaldo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Činjenice: Avedore supplies electricity to Eastern Denmark's grid and heat to Greater Copenhagen's district heating network. Avedore-2 has a supercritical boiler with two topping gas turbines from Rolls-Royce. There is a separate biomass combustion unit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==MikroCHP==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikrokogeneracija je također naziv za distribuirani energijski izvor (distributed energy resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za proizvodnju električne energije. Ta se el. energija može koristiti unutar domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je natrag u istu. Postojeće mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje izgaranje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kogeneracije na biomasu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne I toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenje u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa loženjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagrijanim zrakom čime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se značajno produžava njen radni vijek.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kogeneracijsko_postrojenje.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 98.''' Kogeneracijsko postrojenje na biomasu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modularni kogeneracijski sustav===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelji se na klasičnom otvorenom plinsko - turbinskom procesu prikazanom na dijagramu. Klasični proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivaču – regeneratoru sa ispušnom toplinom iz turbine ( t2` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekuće gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; Pit,t4`) i oslobađaju energiju za pogon kompresora i električnog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispušni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora čime se smanjuje potrošnja goriva i povećava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasičnog procesa - za korištenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase čija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Clip_image003.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 99.''' Modularni kogeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Trigeneracija= &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production = CHCP) je proces istodobne proizvodnje električne i toplinske energije i hlađenja u jedinstvenom procesu. Toplinska energija se dodatkom apsorpcionih uređaja koristi za hlađenje (klimatizacija).U usporedbi s kogeneracijom učinkovitost trigeneracije se povećava za čak 50%.Potreba za korištenjem trigeneracije u razdoblju ljetnih mjeseci uvjetovala je razvijanje nove CHP tehnologije (osobito u južnim državama SAD-a). Trigeneracija nudi značajno smanjenje opterećenja elektroenergetskog sustava u vrućim ljetnim mjesecima.&lt;br /&gt;
Prednosti trigeneracije u odnosu na klasične rashladne strojeve su:                                                                                                        &lt;br /&gt;
*neemitiranje štetnih freona u atmosferu i                                                                                      &lt;br /&gt;
*korištenje otpadne topline iz kogeneracijskih postrojenja.                                                 &lt;br /&gt;
No, trigeneracija se ne koristi samo za procese grijanja i hlađenja objekata, nego i za proizvodne industrijske procese koji zahtijevaju niske temperature. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom energijom npr. u bolnicama, hotelima, trgovačkim centrima itd., te industrijskim postrojenjima u kojima se uz električnu energiju troši i znatna količina toplinske ali i rashladne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Jednostavna shema trigeneracije.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 100.''' Jednostavna shema trigeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Gorive ćelije i vodik=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika reformiranjem==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika elektrolizom==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulacija vodika==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Gorive ćelije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije''' su elektrokemijski uređaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povijesni razvoj'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Britanski fizičar '''William R. Grove''' je 1839. otkrio da se elektrokemijskim spajanjem vodika i kisika dobiva električna struja. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivu ćeliju naziva '''voltina plinska baterija'''. Godine 1889. '''L. Mond''' i '''C. Langer''' unaprijedili su gorivu ćeliju dodajući između elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX. stoljeća uvode naziv [http://en.wikipedia.org/wiki/Fuel_cell goriva ćelija](Fuel cell). Na istraživanju gorivih ćelija radili su mnogi elektrokemičari. Tek 1932. F.T. Bacon smišlja tehnički upotrebljiva rješenja. Sredinom 50-tih godina proizvode se prve gorive ćelije za pogon malih električnih uređaja, a sredinom 60-tih godina započela je upotreba gorivih ćelija u svemirskim letjelicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Princip rada gorive ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija). Tako oslobođeni elektroni putuju vanjskim električnim krugom, preko trošila, do katode. Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorive ćelije reducira se drugi element ili spoj koji sudjeluje u kemijskoj reakciji. Najčešće je to [http://en.wikipedia.org/wiki/Oxygen kisik]. Tako nastali ioni spajaju se u konačni produkt reakcije koji se odvodi iz gorive ćelije. Često su reaktanti [http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen vodik] i kisik i u tom slučaju su reakcije slijedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Anodna reakcija:     '''H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e''' &lt;br /&gt;
*Katodna reakcija:   '''O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Osnovnashema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 101.''' Osnovna shema&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi ubrzavanja reakcija '''elektrode''' su prekrivene slojem '''katalizatora'''. Vrsta katalizatora ovisi o tipu gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Elektrolit''' može biti čvrsti i tekući. Bilo koja tekućina sa sposobnošću provođenja iona može biti tekući elektrolit. Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Postoje i gorive ćelije s alkalnim elektrolitom. Kao čvrsti elektroliti upotrebljavaju se polimerne membrane s mogućnošću ionske izmjene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivih ćelija upotrebljavaju i dopirani keramički elektroliti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Podjela gorivih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema načinu rada'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''primarne'''&lt;br /&gt;
* '''sekundarne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod primarnih se gorivih ćelija gorivo i oksidans dovode iz vanjskih spremnika, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivih ćelija su alkalne gorive ćelije u svemirskim letjelicama kod kojih se nastala voda koristi za piće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 102.''' Skica primarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moguća je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive ćelije izdvaja iz nekog vodikom bogatog spoja. Takav pristup rješava problem skladištenja vodika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; . Jedno od mogućih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomoću vodene pare na 280 °C i uz prisutnost katalizatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija2.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 103.''' Primarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sekundarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod '''sekundarnih''', '''regenerativnih''' gorivih ćelija produkti reakcije se regeneriraju u polazne elemente uz dovođenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sekundarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 104.''' Sekundarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema vrsti elektrolita'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće upotrebljavani elektrolit je '''KOH''' ('''kalij-hidroksid'''). Ova vrsta gorivih ćelija koristi se u svemirskim letjelicama kao izvor električne energije, a voda nastala reakcijom kisika i vodika se koristi za piće. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivih ćelija je relativno velika potrebna količina [http://en.wikipedia.org/wiki/Platinum platine], kao katalizatora, što uzrokuje visoke troškove. Moguće je postići iskoristivost do '''80 %''' ako se otpadna toplina koristi za zagrijavanje vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Alkalnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 105.''' Principjelna shema gorive ćelije s alkalnim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka cijena zbog velikih količina platine&lt;br /&gt;
* potrebna je visoka čistoća vodika i kisika zbog osjetljivosti ovog tipa gorivih ćelija na prisustvo ugljikovih spojeva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka iskoristivost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama, a moguća je primjena u vozilima, podmornicama i stacionarnim objektima. Jedan od proizvođača ovog tipa gorivih ćelija je Zetek Power plc .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Radna temperatura ovog tipa gorivih ćelija je oko '''200 °C'''. Ova goriva ćelija dozvoljava prisutnost 1-2% CO i par ppm fosfora u vodiku. Nema dovoljno topline za proizvodnju pare, ali se iskoristivost može povećati iskorištenjem otpadne topline za zagrijavanje vode. Iskoristivost doseže  '''40-50%'''. Cijena ovih gorivih ćelija je '''$2500-$4000/kW'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kiselacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 106.''' Principijelna shema gorive ćelije s kiselim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* relativno dobro podnošenje prisutnosti CO i sumpora što omogućava upotrebu vodika dobivenog na mjestu eksploatacije iz metanola, benzina ili drugih ugljikovodika&lt;br /&gt;
* dobro poznavanje problema pogona &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostatak gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba platine kao katalizatora &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. Jedan od proizvođača gorivih ćelija za komercijalnu upotrebu je '''ONSI Corporation''' , čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih  zgrada, bolnica, udaljenih objekata i sl. Mjesta moguće primjene gorivih ćelija kao komercijalno prihvatljivih izvora električne energije su udaljeni objekti i poslovne zgrade.  [http://www.fuelcellmarkets.com/fuel_cell_markets/member_view.aspx?articleid=487&amp;amp;subsite=1&amp;amp;language=1 SUREPOWER™ Corporation] navodi da američka poduzeća troše oko 4 milijarde dolara godišnje radi osiguranja sigurnog napajanja računala i da su 1991. godine, prema istraživanju časopisa Busness Week, gubici zbog prekida napajanja računala iznosili oko 18 milijardi dolara. Postrojenje dosad najveće snage,11 MW, je ispitivano u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ONSI Corporation''' navodi da su isporučili više od 200 komada sistema PC25 snage 200 kW i da je zbir radnih sati prešao 3 400 000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljavaju membrane od polimera koje imaju mogućnost propuštanja kationa, a elektrone ne propuštaju. Napon jednog sklopa anoda-membrana-katoda je oko 0,7 V s gustoćom struje od 0,5-1 A/cm2. Za dobivanje većih snaga spaja se više sklopova anoda-membrana-katoda u serijsku vezu. Gorivo je vodik, a kao oksidans se može koristiti čisti kisik ili kisik iz zraka. Ova vrsta gorivih ćelija nije osjetljiva na prisutnost CO2 u struji vodika, što omogućuje upotrebu vodika dobivenog na mjestu upotrebe iz metanola ili benzina, uz uklanjanje CO. Iskoristivost je do 60%. Katalizator na elektrodama je platina. Količine potrebne platine su znatno smanjene i danas se kreću oko 0,5 mg/cm2. Ispitivane su i ćelije sa 0,3 mg/cm2 kod kojih je trošak za katalizator oko $2/kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodna reakcija:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pemfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 107.''' Principijelna shema gorive ćelije s polimernom membranom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* niska radna temperatura omogućuje mobilnu upotrebu&lt;br /&gt;
* u odnosu na druge gorive ćelije ima relativno veliku snagu po jedinici volumena&lt;br /&gt;
* moguća je izvedba regenerativnog sistema sa membranskim elektrolizerom koji upotrebljava istu tehnologiju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nedovoljna količina topline za izdvajanje vodika iz metanola ili benzina&lt;br /&gt;
* osjetljivost na prisutnost CO i sumpora u struji vodika&lt;br /&gt;
* potrebno je ovlaživati struju vodika radi povećanja trajnosti membrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivno se radi na istraživanju minijaturnih PEMFC za mobilnu primjenu. Napravljeno je više prototipova vozila sa PEMFC, neki od proizvođača su Daimler-Benz, Toyota, Mazda, Renault, General Motors, Ballard, Energy Partners, Inc.. Više informacija o vozilima na alternativni pogon moguće je dobiti na internet stranici Alternative-fuel Vehicle Directory . Mnoge kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem gorivih ćelija razvijaju i sisteme sa PEM gorivim ćelijama za opskrbu zgrada električnom energijom, jedan od takvih proizvođača je i [www.vaillant.com Vaillant].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastav elektrolita ovih gorivih ćelija ovisi o izvedbi. Elektrolit je najčešće mješavina '''Li&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;''' i '''K&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura je oko '''650 °C'''. Iskoristivost je, kod sistema koji iskorištavaju otpadnu toplinu, prešla '''50%'''. Potrebna je visoka radna temperatura da bi se postigla zadovoljavajuća vodljivost elektrolita i iskoristivost naglo pada smanjenjem temperature.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodne reakcije:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]]  H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O + CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
:::::CO + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]] 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;[[Slika:Rightarrow.gif]]  2CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Mcfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 108.''' Principijelna shema gorive ćelije s rastaljenim karbonatima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s rastaljenim karbonatioma:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* mogućnost proizvodnje pare za izdvajanje vodika iz benzina ili metanola&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura omogućuje direktnu upotrebu metanola kao goriva&lt;br /&gt;
* nisu potrebni plemeniti metali kao katalizator &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* zbog visokih temperatura potrebni su skupi materijali&lt;br /&gt;
* potrebno je izolirati ćeliju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline. Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih ćelija su: [http://www.fuelcellenergy.com/ Fuel Cell Energy, Inc.] i [http://www.mcpowerequip.ca/ M-C Power].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elektrolit je dopirani  '''ZrO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura se kreće oko '''1000-1100 °C'''. Zbog visoke radne temperature nisu potrebni skupi katalizatori. Iskoristivost ovog tipa gorivih ćelija je relativno loša zbog slabe vodljivosti elektrolita, no provode se istraživanja u cilju povećanja iskorisvosti procesa pretvorbe kemijske u električnu energiju u ovakvim gorivim ćelijama. Ukupna iskoristivost se može povećati iskorištenjem otpadne topline za proizvodnju pare. Predviđaju se iskoristivosti preko '''60%'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sofc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 109.''' Principijelna shema gorive ćelije s čvrstim oskidima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nema potrebe za ovlaživanjem plinova&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura smanjuje cijenu katalizatora&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* čvrsti elektrolit  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba skupih keramičkih materijala&lt;br /&gt;
* potrebna je izolacija ćelije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto kao i kod gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima, zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline.  Ispituju se sistemi od stotinjak kilovata. Neke kompanije koje se bave istraživanjem gorivih ćelija s čvrstim oksidima su: [http://www.cfcl.com.au/ Ceramic Fuel Cells Ltd.] ,  [http://www.powergeneration.siemens.com/home Siemens Westinghouse],  [http://www.sulzer.com/en/desktopdefault.aspx Sulzer Hexis Ltd.] .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Poligeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija bi se mogla opisati kao sustav ili proces energetske opskrbe, koji ima zadaću  potrošača opskrbiti sa različitim oblicima energije npr. električnom, toplinskom, rashladnom energijom dostavljenom iz istog postrojenja, tj. poligeneracija je integrirani proces koji ima tri ili više različitih oblika izlazne energije proizvedena iz jednog ili više prirodnih resursa. S ciljem poboljšavanja energetske efikasnosti ukupnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Diagram_polygeneration.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 110.''' Poligeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija uključuje kombinaciju kogeneracijskih, (tj. istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) i trigeneracijskih, (proizvodnja električne, i mogućnost grijanja i hlađenja) elektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za poligeneracijski sustav može se upotrebljavati širok spektar fosilnih i obnovljivih izvora energije kao što su plin, ugljen, biomasa, otpad, vjetar, itd. koristeći različite tehnologije pretvorbe za proizvodnju različitih produkata (oblika) energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine poligeneracijskih elektrana (postrojenja) može isto tako varitati, od velikih centraliziranih elektrana do srednjih i malih, smještenih uz naseljena područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 111.''' Shematski prikaz poligeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Rafiniranje nafte=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafiniranje nafte je industrijski proces gdje se glavna sirovina nafta u određenima postrojenjima rafinira ( pretvara ) u upotrebljive produkte kao što su : tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, motorna ulja, bitumen, parafin, lož ulje.&lt;br /&gt;
Po svom kemijskom satavu nafta je vrlo složena smjesa, koja se sastoji od približnog masenog udjela:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ugljika:  83-87 %&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
vodika:   11-15 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
sumpora:  0-5,5 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
dušika:   0-2 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kisika:   0-2 %&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tekući plin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je najlakši derivat nafte, sastoji se od smjese propana i butana. Kao takav mora se rafinirati da bi se uklonili korozivni sumporni spojevi,gdje tako prerađen može ići na tržište.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Benzin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se kao pogonsko gorivo u većini motornih vozila. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se olovni spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dizel===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju dizelskog goriva koristi se petrolej i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti većo od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja.Cetanski broj i dizel index su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mlazno gorivo===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su smjese teškog benzina i petroleja, odnosno spijevi nafte koji destilirsju na 145º do     225º C. Kako tu vrstu goriva koriste mlažnjaci koji lete na niskim temperaturama, pa je temperatura zamrzivanja ispod -55º C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Motorna ulja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulja se koristeu različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje motora, štednja goriva, hlađenje i vrtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bitumen===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je derivat nafte koji se dobiva oksidacijom vakuum ostataka nafte. Važna svojsta su elastičnost, penetracija, temperatura mekšanja, rasrezljivost. Svojstva bitumena ovise o stupnju disperzije asfaltina u u maltenima. Svoju uporabu pronašao je u cestogradnji i industriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Parafin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se iz uljnih destilata, što je sadržaj ulja manji to je parfin kvalitetniji. Primjenjuje se u prehrambenij industriji, proizvodnji oaoira, šibica, svijeća, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Lož ulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju lož ulja iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. Koristi se kao gorivo  u energetici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_raf.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 112. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil-refining-diagram.gif|center]]       &lt;br /&gt;
                    &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 113.''' Proces prerade sirove nafte&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proces pripreme nafte za preradu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte usljed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces prerade nafte počinje istarživanjem i to geološkim i geofizičkim,  područja potencijalno  bogato nafom od strane znavstvenika i inžinjera, ukoliko se utvrdi postojanje nafte, (plina)  koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksplatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. &lt;br /&gt;
Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanje nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinjele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve,  kiseline i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju korziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja deemulgatora. &lt;br /&gt;
Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:RefineryFlow.png|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 114.''' Shema toka rafiniranja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela rafinerija prema tipovima==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće podjele rafinerija su prema '''''S. Baarnu'' i ''G. Heinrichu'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Baarn''' djeli rafinerije u četri skupine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) NAJJEDNOSTAVNIJI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju, katalitički reforming i proces rafimacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) SLOŽENI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-osim postrojenja iz grupe A i postrojenja za vakuum-destilaciju katalitički kreking&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) KOMPLEKSNE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-uključije i proizvodnju mazivih ulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) PETROKEMIJSKE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-obuhvaća i petrokemijska postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Heinrich''' također dijeli na četri grupe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) HYDROSKIMING-RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-najjednostavij tip rafinerije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-benzin se dobije mješanjem primarnog benzina, butana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) RAFINERIJE S KATALITIČKIM KREKINGOM&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-ovaj tip se gradi kada se želi proizvesti veća količina benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KATALITIČKI KREKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-tip rafinerije koji omogućava veliku fleksibilnost prerade bez obzira na vrstu nafte, međutim troškovi investicija i prerade su vrlo visoki&lt;br /&gt;
- proces iziskuje velike količine vodika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KOKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-koks dobivem kokingom može se iskoristiti kao gorivo u industriji, ili se spaljuje u niskokalrični plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- troškovi proizvodnje niži nego u ostalim tipovima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Procesi koji se odvijaju u rafineriji==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Destilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Destilacija je prvi korak u postupaku  prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje, (separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj točki vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se ugljikovodični plinovi i tekućine mješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja a plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Alkilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima ( propanom, butanom ) &lt;br /&gt;
Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristi za proizvodnju benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidrodesulfurizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfuriziacijom se povećava kemijska stabilnost kreking benzina. Vodik zs ovaj proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utječu na kvalitetu procesa: temperatura, tlak, udio vodika, prostorna brzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izomerizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proces se koristi ukoliko je potrebno povećati oktanski broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu izobutanakao sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome molekularna masa ostaje konstantna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Katalitički reforming===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristi se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Proces Blending===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja finalnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Image:Oil-refining-borger-refinery.jpg]][[Image:140131-43931.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 115.''' Destilacijski tornjevi u rafineriji&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest nafte==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv nafta potječe iz korjena riječi nafata što u prijevodu na perzijskom jeziku znači znojiti se. Čovječanstvu je nafta odavnina poznata i kao fosilno gorivo koristilo se u različite svrhe: za impregnaciju zidova, kao sredstvo za brtvljenje brodova, za balzamiranje, za rasvjetu, u medicini itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
No pravo značenje dobiva tek u 19. st. kad je 1859.god. Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. god. U to se doba koristila isključivo za dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje ( kolomast ). Najveći svjetski kompleks rafinerija je &amp;quot;Centro de Refinación de Paraguaná&amp;quot; u Venecueli čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan.&lt;br /&gt;
Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Povijest.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 116.''' Nafta kao povod rata&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ekonomija rafiniranja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem ekonomske računice, financiranja u sferi rafiniranja uvelike ovisi o ponudi i potražnji. Cijena produkta rafiniranja ovisi o niz faktora kao što su : ekonomija (globalna, lokalna), vremenskim uvjetima, vrijednostima (rastu, padu) dionica naftnih kompanijai drugih kompanija u naftnoj branši. Cijena dionica ovisi o potražnji, određenim odlukama  vlasti, i akcijama OPEC-a&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries). To je udruženje država izvoznika nafte koje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Gas-price-breakdown-3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 117.''' Što sve utječe na cijenu goriva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled32.GIF|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 118.''' Odnos potražnje i profita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaštita okoliša i sigurnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i zdravstvenu ispravnost vode. Dakako tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara, velikih buka, itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama javnost je &amp;quot;prisilila &amp;quot; vlade da tome stanu na kraj i posebnim restrikcijama, odnosno osnivanjem agencija koje će obvezati rafinerije na instalaciju opreme potrebnu za zaštitu okoliša i zaštitu od ostalih štetnih utjecaja. One rafinerije koje ne budu mogle zadovoljiti te kriterije biti će zatvorene, što u nekim slučajevima dovodi i do porasta cijena goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil20Refinery20CA.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 119.''' Rafinerija u pogonu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5576</id>
		<title>ENERGETSKE TRANSFORMACIJE</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5576"/>
		<updated>2008-06-26T12:30:29Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Konvencionalno postrojenje */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Energetsketransformacije.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Proizvodnja električne energije=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Termoelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije (Slika 1). Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne termoelektrane. Generator pare, turbina i generator, no o tim cjelinama će biti govora u daljnjem tekstu. Bez obzira što termoenergetska postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a zatim i generator električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Moderna termoelektrana na ugljen&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Naravno za grijanje se koristi para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Problem ovih postrojenja  su gubici koji se javljaju i koji su neizbježni. Naš cilj je da te gubitke pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Presjek termoelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1629. imamo prvu ideju o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, sa parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin samo što je bio pokretan parom. &lt;br /&gt;
Naravno revolucija je uslijedila kada je James Watt izumio parni stroj (1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 3). U proces je bila uključena i kondenzacija. To su temelji i suvremenih termoenergetskih postrojenja  &lt;br /&gt;
Čemu možemo zahvaliti razvoj parnih postrojenja? Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz povijest. Tlak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Od nekih 15 bara i 300 0C došli smo do današnjih 100-tinjak bara i oko 600 0C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako smanjujemo i potrošnju goriva i podižemo iskoristivost. Tu se sad javljaju još i pregrijači i međupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Parni stroj Jamesa Watta&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možemo pratiti povijesni razvoj turbina, generatora pare te plinskih turbina. &lt;br /&gt;
Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). &lt;br /&gt;
U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. &lt;br /&gt;
Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. &lt;br /&gt;
Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. O zaštiti okoliša nešto kasnije.&lt;br /&gt;
Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno i plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je rečeno da u klasičnim termoelektranama izgaranjem goriva proizvodimo toplinu koja kasnije služi za proizvodnju pare. Proizvedena para odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Dakle parne turbine su najčešće i najvažnije te ćemo najviše govoriti o njima.Druga velika skupina su plinske turbine koje se prilično razlikuju od parnih turbina što u konstrukciji što u načinu rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako plinsko-turbinsko postrojenje (Slika 4) sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip je uvijek isti. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka. Komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter4.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Plinsko postrojenje&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasični  kompresori služe kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vrši se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori lakši su i mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod većih postrojenja koriste se aksijalni kompresori (Slika 5) obzirom da su efikasniji (za veće kompresijske omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viših kompresijskih omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najčešće na istom vratilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Aksijalni kompresor&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Komora izgaranja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij koji ekspandira kasnije u turbini. Komora izgaranja (Slika 6) se sastoji od dvaju cilindara. U prvom cilindru se odvija izgaranje prilikom čega se razvijaju visoke temperature. Tako se štiti vanjski cilindar od djelovanja zračenja topline. Cilindri su međusobno povezani te se između njih odvija prostrujavanje zraka. Za izgaranje se dovodi 3-6 puta više zraka od teoretski potrebnog zbog sniženja maksimalnih temperatura. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Komora izgaranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komore izgaranja trebaju osigurati:&lt;br /&gt;
stabilno izgaranje u širokim granicama opterećenja,&lt;br /&gt;
jednoličnu raspodjelu temperatura dimnih plinova na izlazu iz komore izgaranja,&lt;br /&gt;
da gubitak tlaka u komori izgaranja bude što manji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U klasičnom plinsko-turbinskom postrojenju možemo imati više komora izgaranja koje se slažu uzdužno, po obodu. Takvo slaganje koristimo kao bismo smanjili dimenzije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinska turbina'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 7) nije toliko različit od plinske turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Prikaz plinske turbine&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da  i izborom materijal povećamo otpornost ka temperaturi. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu(Slika 9), poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest postrojenja sa slike 8. Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Shema parno-turbinskog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.''' Proces prikazan Ts dijagramom&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno postoje tu još mnogi dijelovi termoenergetskog postrojenja o kojima ćemo reći nešto više: pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri i sl (kao sastavni dio generatora pare).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator  pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima  (temperature i tlaka) koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije.Generatore pare možemo ugrubo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* čelične generatore pare&lt;br /&gt;
* lijevane&lt;br /&gt;
* generatore pare posebne namjene&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U našem razmatranju osvrnuti ćemo se samo na čelične generatore pare s obzirom da su oni najzastupljeniji i najčešći u primjeni. &lt;br /&gt;
Čelične generatore pare možemo još podijeliti na par podvrsta:&lt;br /&gt;
* vatrocjevni&lt;br /&gt;
* vodocjevni&lt;br /&gt;
* cilindrični&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vartocjevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje. Mi se nećemo baviti vatrocijevnim generatorima pare, nego vodocijevnim generatorima pare kao najčešćim i najbrojnijim te nama najzanimljivijima s aspekta termoelektrana. &lt;br /&gt;
Kao što i samo ime kaže kod vodocjevnih generatora pare voda ili para nalaze se u samim cijevima. Na taj način moguće je postići znatno veće tlakove i temperature nego kod vatrocjevnih generatora pare. Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* horizontalne s ravnim cijevima&lt;br /&gt;
* vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vertikalni generatori pare sa savinutim cijevima predstavljaju najveću i nama najvažniju skupinu. Ovakvi tipovi generatora pare se nalaze u velikim termoenergetskim postrojenjima  za proizvodnju električne energije. Za izgaranje mogu koristiti sve vrste goriva: kruto gorivo na rešetci (ravnoj ili kosoj), kruto gorivo u fluidiziranom sloju te izgaranje u prostoru (ugljena prašina, tekuće i plinsko gorivo).&lt;br /&gt;
Prirodna cirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbog razlike u gustoćama vode i vodene pare. Silazne cijevi upravo zbog toga nisu grijane tako da se lakše uspostavi cirkulacija. Temelji hidrodinamike, toplija voda će strujati prema gore dok će se hladna voda kretati prema dolje. Kada ne možemo osigurati uvijete za prirodnu cirkulaciju koristimo različite pumpe kako bismo osigurali nesmetanu cirkulaciju. Takvi generatori se nazivaju La Mont generatori pare. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.''' Generator pare s izgaranjem u prostoru&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima i nadkritičkim tlakovima i temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t\h pare, temperature od oko 600 0C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijeva. Isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje postupci i dijelovi koji se ugrađuju u generator pare kako bismo osigurali veću iskoristivost i povećanje snage. Ovo su neki od njih:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pregrijač pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijanu paru. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strog određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter11.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.''' Prikaz pregrijanja pare u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.''' Opterećenja s obzirom na vrstu prijelaza topline&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Međupregrijači'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod ugradnje međupregrijača moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do tlaka međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se još jednom zagrijava, najčešće ponovno na temperaturu svježe pare, te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Slika:Ter13.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 13.''' Međupregrijanje u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod pregrijača , kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stupanj iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. Smanjujemo veličinu kondenzatora, gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je povećanje cijene turbine,ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ekonomajzerske površine'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare tako da se iskorištava dio topline koja bi se inače ispustila u okoliš. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim površinama zagrijavamo napojnu vodu i zrak. &lt;br /&gt;
Zagrijači napojne vode:&lt;br /&gt;
Ovdje se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zagrijači zraka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagrijači zraka smješteni su iza zagrijača napojne vode te su posljednji u generatoru pare. Pošto rade na manjim tlakovima ,za razliku od zagrijača vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja iskoristivosti, sušenja goriva i poboljšanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni (Ljungstrom) (Slika 14) zagrijači, sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter14.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 14.''' Ljungstrom zagrijač zraka&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kondenzator je klasični izmjenjivač topline koji „vraća“ paru natrag u tekuće stanje, nakon što ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraća natrag u proces. Tlak u klasičnom kondenzatoru je izuzetno mali (potlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno je osigurati i medij kojem će se ta topline predati kako bi se para ohladila do temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smještene na rijekama, moru i sl. kako bi se osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje. O kogeneracijama nešto kasnije.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Snaga bloka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (Eur\kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t\h te preko 2000 t\h 1980-tih. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t\h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t\h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parametri pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifična potrošnja energije u MJ\kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kombinirani procesi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time povećavamo iskoristivost samog procesa pošto je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60%. Na Slici 15 prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter15.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 15.''' Shema kombiniranog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, te se taj višak zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, sada već niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter16.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 16.''' Prikaz rada u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je napomenuto da ovim principom povećavamo iskoristivost čitavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama termodinamike. Temelje možemo vidjeti u bazičnom Carnotovom procesu (izentropsko-izotermnom) ('''Slika 16'''). Princip je sljedeći: ukoliko su temperaturne razlike manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne važnosti da je ta razlika temperatura „ spremnika“ što veća. Naravno idealni slučaj bi bio ukoliko bi temperatura radne tvari kod dovođenja topline bila jednaka temperaturi ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvođenja postane jednaka temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom procesu.                                                                                          &lt;br /&gt;
Znamo da kod Carnotovog procesa iskoristivost ovisi samo o temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim varijablama ta iskoristivost ne može promijeniti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter17.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 17.''' Prikaz iskoristivosti različitih vrsta postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trebamo znati da smo u realnim postrojenjima ograničeni, po pitanju stupnja iskoristivosti, gornjim temperaturama. Kod parnih postrojenja to su temperature oko 600 °C pošto materijali koje danas poznajemo i koristimo ne mogu izdržati više temperature. Što se tiče donje granice ona je zadana temperaturom rashladnog spremnika. Kod plinske turbine temperature su od 1450 &amp;lt;sup&amp;gt;0&amp;lt;/sup&amp;gt;C (izgaranje) do oko 600 °C , što je temperatura ispušnih plinova koji izlaze iz plinske turbine. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45% i 40%, no njihovom kombinacijom postignuta je veća temperaturna razlika , a samim time i veća iskoristivost.('''Slika 17''')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj korisnosti kombiniranog postrojenja može se definirati kao omjer ukupne električne snage i toplinske snage dovedene u proces:&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga plinske turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga parne turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedena toplinska snaga u plinskom procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedna toplinska snaga za dogrijavanje parnog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izraz '''(1)''' naziva bruto korisnost kombi procesa zato što nije uzeta u obzir potrošnja snage na pomoćne sustave postrojenja (P&amp;lt;sub&amp;gt;ps&amp;lt;/sub&amp;gt;) i nisu uzeti u obzir električni gubici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako potrošnju snage na pomoćne sustave uzmemo u obzir tada dobivamo neto korisnost kombi procesa koja se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz povećani stupanj iskoristivosti koji dobivamo kod kombiniranih postrojenja možemo istaknuti još neke prednosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treba istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja jer je ovdje jedino gorivo prirodni plin. Samim time nema emisije sumpornog oksida, a emisija NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja. Sustav izgaranja je mnogo napredniji te se ponekad i koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja te se postiže sniženje temperature izgaranja.  Isto tako produkcija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja s obzirom na niži postotak ugljika u prirodnim plinu.No kao problem javlja se (ne)mogućnost opskrbe plinom što bi,  konkretno, u Hrvatskoj moglo ponekad predstavljati problem.Da spomenemo još i kraći rok projektiranja i izgradnje te veća fleksibilnost kod rada i samog pokretanja. Troškovi održavanja su niži nego u klasičnih termoelektrana te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje struje.Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina te električne energije proizvodi u elektranama na ugljen, no s obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja.&lt;br /&gt;
Plinska turbina sa zadatkom proizvodnje električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, no razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata budući se u to vrijeme sva pozornost posvetila propulziji mlaznih motora. Prvo plinskoturbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sustavu SAD 1949. godine, a bilo je u sastavu kombi-procesa. Tek 60-tih godina imamo prve turbine za proizvodnju električne energije u većem broju elektrana. Prednost je bila mogućnost brzog starta. U 70-tim godinama dolazi do nagliog razvoja u izgradnji kombi-procesa u elektroenergetskim sustavima, kada je proizvodnja plinsko-turbinskih postrojenja dostigla snagu veću od 50 MW i početne temperature veće od 850°C. S pojavom plinskoturbinskog  postrojenja snaga većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Termoelektrane u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hrvatska elektroprivreda ima na raspolaganju devet termoelektrana + NEK. Termoelektrane su smještene u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Konjščini, Plominu i Osijeku. Ukupna snaga iznosi 1589 MW. U ovaj broj nije uračunata snaga koju HEP dobiva od NEK-a (338 MW) te snaga četiri interventna diesel bloka (29 MW). Po informacijama iz HEP-a u 2004. iz termoelektrana proizvedeno je 4.069 GWh električne energije. To čini preko 30% električne energije potrošene u Hrvatskoj te godine. 2003. godine HEP je ponovno počeo preuzimati električnu energiju iz susjedne nam Bosne i Hercegovine (TE Tuzla i TE Kakanj) nakon što je isporuka struje iz tih elektrana obustavljena 1993. Još se očekuje rješenje spora oko termoelektrana koje je Hrvatska gradila u Srbiji. TE Obrenovac (Elektroprivreda Srbije) i TE Gacko (Elektroprivreda Republike Srpske). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter19.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 18.''' Prikaz raspoloživosti električne energije (HEP d.d.) u GWh&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Izvor HEP d.d.)&lt;br /&gt;
[http://www.hep.hr]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. '''TE Sisak''' -&lt;br /&gt;
Čret bb, 44000 Sisak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut), prirodni plin i sirovu naftu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. Blok A ( 210 MW ) 1976. Blok B ( 210 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 420 MW (2x210) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija : prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 1190 GWh ('74-'97) ,maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 2099 GWh ('77) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 40 MJ/kg, prirodni plin 36 MJ/m3,sirova nafta 43 MJ/kg&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
*Kotlovi u prvom bloku mogu se ložiti mazutom ili prirodnim plinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kotlovi u drugom bloku lože se mazutom i prirodnim plinom i njihovom kombinacijom, a za nuždu se može upotrijebiti sirova nafta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. '''TE Rijeka''' -&lt;br /&gt;
Urinj bb, 51221 Kostrena &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona:1978. Blok A ( 320 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 320 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 650 GWh ('78-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 1037 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 9500 kcal/kg &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za dopremu loživog ulja izgrađen je poseban cjevovod iz INA rafinerije Urinj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. '''TE Plomin I''' -&lt;br /&gt;
Plomin bb, 52234 Plomin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: Maksimalna trajna snaga 105 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 380 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 560 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. '''TE PLOMIN d.o.o.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TE Plomin d.o.o. je tvrtka u zajedničkom vlasništvu osnivača Hrvatske elektroprivrede i RWE Power, osnovana u studenom 1996. godine. HEP i RWE Power imaju jednaki udjel u tvrtki - HEP temeljem ranije izgrađenog dijela postrojenja TE Plomin 2, a RWE Power temeljem uloženog kapitala i dobivenih kreditnih sredstava od njemačkih banaka. &lt;br /&gt;
*Ta je tvrtka bila odgovorna za dovršetak TE Plomin 2, kao i za njen pogon u sljedećem razdoblju od 15 godina. Nakon isteka ugovorenog roka, Hrvatska elektroprivreda će preuzeti Elektranu i eksploatirati je još najmanje 15 godina, ili još daljnjih 10 godina nakon njene revitalizacije.&lt;br /&gt;
*Izgradnja TE Plomin 2 započeta je 1986. godine, zastaje 1991., potom se pokušava dovršiti do 1992., ali ratne okolnosti zaustavljaju radove na gradilištu. Na međunarodnom natječaju, za dovršenje izgradnje je izabran Konzorcij AEE. Nakon utemeljenja tvrtke TE Plomin d.o.o., u rujnu 1997.godine otvoreno je gradiliše i radovi započinju. Premda je dovršetak izgradnje bio planiran krajem 1998. godine, zbog zakašnjelog financiranja kasnilo se godinu dana, odnosno prva sinkronizacija s mrežom obavljena je u rujnu 1999. godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 2000. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 210MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*planirana godišnja proizvodnja: 1200GWh&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. '''KTE Jertovec''' -&lt;br /&gt;
Jertovec bb, 49282 Konjščina &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Konjščina, Jertovec &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: kombinirana termoelektrana (plinske i parne turbine) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Kombi blok A, kombi blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 68 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 208 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: glavno gorivo u elektrani je plin. Kao alternativno gorivo koristi se ekstralako loživo ulje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: plinsko - parni energetski blokovi A, B &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. '''TE-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Kuševačka bb, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Žitnjak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1962. Blok C, 1979. Blok A&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Izgradnja novog Kombi kongregacijskog plinskoparnog postrojenja ukupne električne snage 190 MW i toplinske snage 150 MW dovršena je 2001. godine - 26. lipnja te godine su sva tri agregata bila priključena na mrežu. Nakon pretprobnog pogona i optimiranja rada, HEP je od korporacije Parsons Power Group koja je izgradila postrojenje načelom &amp;quot;ključ u ruke&amp;quot;, postrojenje preuzeo 4. travnja 2003. godine, čime je započeo dvogodišnji jamstveni rok. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok C služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blok D - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare, Blok E, *Blok F, Blok G, Blok H - Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
*Proizvodna jedinica za proizvodnju tehnološke pare Blok D - Toplinski učinak je 80 t/h. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G, Blok H - ukupna toplinska snaga je 58 MW + 58 MW + 116 MW + 116 MW = 348 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 357 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 594 GWh ('80) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 984 GWh, vrele vode 1971 GWh &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. '''TE-TO Osijek''' -&lt;br /&gt;
Cara Hadrijana 3, 31000 Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana toplana koja koristi prirodni plin i teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1976. PTE Osijek Plinska termoelektrana 50 MW (2x25 MW,)1985. EL-TO Osijek 45 MWe/ 110 MWt &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B dva agregata, plinska elektrana po 25 MW (PTE Osijek) služe za proizvodnju električne energije i proizvodnju tehnološke pare (jedna od turbina)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Blok C (EL-TO Osijek) - parna turbina 45 MW - služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 95 MW (PTE Osijek 2x25 MW + EL-TO Osijek 45 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 131,9 GWh ('85-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('85-'97) Emax = 280 GWh ('94) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo:PTE Osijek - prirodni plin, EL-TO Osijek - teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. '''EL-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Zagorska 1, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Trešnjevka &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1907. proizvodnja električne energije (0,8 MW),1954. početak proizvodnje toplinske energije(33,4 MW električne snage, 14,7 MW toplinske), 1982. proizvodnja 42 MW električne snage, 478,2 MW toplinske snage, 1998. preseljenje PTE iz Splita i početak proizvodnje (dodatnih 2x25,6 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blokovi C i D - Nisko tlačni parni kotao 80 t/h - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare)&lt;br /&gt;
*Blok E, Blok F, Blok G Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
*EL - TO (Blok H1 i H2) služi za proizvodnju električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga :Proizvodne jedinice Blok A, Blok B, Blok H1, Blok H2, Proizvodne jedinice za proizvodnju tehnološke pare , niskotlačni parni kotlovi toplinskog učinka (1NK=55 t/h, 2NK=64/80 t/h). Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G: Ukupna toplinska snaga 232 MW (Blok E = 58 MW, Blok F =58 MW, Blok G =116 MW)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 98 GWh ('74-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 173 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 532 GWh ,vrele vode 635 GWh ,prosječna godišnja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*potrošnja goriva : loživog ulja 50000 t, prirodnog plina 100 000 000 -110 000 000 Nm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaštita okoliša===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitni jest toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Mi ćemo se o ovom poglavlju baviti samo ovim prvim, odnosno onečišćenjem usljed izgaranja fosilnog goriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu transformira  u unutrašnju energiju koja se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, CO, voda, NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;, SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, različiti ugljikovodici (C&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt;). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) i voda (H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može izgara potpuno i djelomično. U potpunom izgaranju imamo CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt imamo CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod plinskih goriva, a najteže kod krutog. Za izgaranje potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni pretičak zraka. Loša strana pretička zraka jest činjenica da povećanjem pretička zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih plinova koji napuštaju sustav. &lt;br /&gt;
O količini sumpora u produktima izgaranja najviše ovisi udio sumpora u samom gorivu. Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod dušika i njegovih oksida gorivo ne utječe  toliko na produkciju NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okoliš. U svrhu zaštite okoliša u posljednjih desetak godina donijelo se mnoštvo zakona odredaba koje bi trebale pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša iz termoelektrana. Jedan od glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornih oksida. Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već iz goriva ili iz produkata izgaranja. Veći efekt se postiže ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata izgaranja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Dušikove spojeve je najjednostavnije reducirati stupnjevanim izgaranjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju dušičnih oksida za oko 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pogled unaprijed===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaštita okoliša je važna i sveprisutna tema u današnjem društvu. Čovjekov razvoj snažno utječe i na njegov životni prostor. Upravo zbog toga kad govorimo o termoelektrana moramo posebno obratiti pozornost i na ovaj dio koji se bavi zaštitom okoliša. Razvoj društva rezultira i porastom potražnje i potrošnje električne energije. To je ujedno i pokazatelj razvijenosti društva. Trenutna godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 13500 TWh/god. Od tog broja, 37% proizvede se u termoelektranama na ugljen, 15% u termoelektranama na prirodni plin, te 10% u postrojenjima na naftu. U hidroelektranama proizvodi se 20%, a u nuklearnim elektranama 17% svjetske proizvodnje. &lt;br /&gt;
Iz ovih podataka vidi se da se u biti preko 60% svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nekom obliku termoelektrane. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Očekuje se izgradnja od oko 80-100 GW termoenergetskih postrojenja godišnje, kad govorimo o svjetskoj proizvodnji električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Materijal sakupio: Tomislav Pukšec''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Nuklearne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorivni elementi reaktora''', u kojima se odvija proces fisije i u kojima se neposredno oslobađa tolinska energija, imaju &lt;br /&gt;
'''najvišu temperaturu''' u nuklearnoj elektrani. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam stupanj djelovanja toplinskog ciklusa ovisi o prosječnoj temperaturi rashladnog fluida ('''po drugom zakonu &lt;br /&gt;
termodinamike stupanj djelovanja je to veći što je viša temperatura toplijeg spremnika'''). Od interesa je što &lt;br /&gt;
više približiti prosječnu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida, odnosno što više smanjiti porast temperature &lt;br /&gt;
rashladnog fluida u reaktoru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost nuklearnog postrojenja''' i '''okoline''' je ograničavajući faktor za iznos temperature nuklearnog &lt;br /&gt;
goriva i rashladnog sredstva, čime posredno ograničava i stupanj djelovanja '''NE''' ('''stupanj djelovanja NE &lt;br /&gt;
je uvijek manji od stupnja djelovanja TE jednake snage'''). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearne elektrane''' proizvode oko '''17% svjetske električne energije'''. U svijetu postoji oko 400 nuklearnih &lt;br /&gt;
elektrana (prema podacima [http://www.iaea.org/ International Atomic Energy Agency]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
[[Slika:nukel2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 19.''' Nuklearna elektrana u pogonu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Susrećemo nekoliko tipova '''NE''' čija je razlika u vrsti '''primarnog postrojenja (reaktorskog)''', koje &lt;br /&gt;
se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, &lt;br /&gt;
kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.&lt;br /&gt;
Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearno gorivo'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* prirodni ili obogaćeni [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium uran] (umjesto obogaćenog urana može se djelomično koristiti i [http://en.wikipedia.org/wiki/Plutonium plutonij])&lt;br /&gt;
* metalni uran&lt;br /&gt;
* oksid urana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Graphite grafit]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Helium helij]&lt;br /&gt;
*tekući metal&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi nuklearnih elektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Reaktor hlađen i moderiran običnom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Voda u reaktoru ima tlak viši od tlaka zasićenja'''&lt;br /&gt;
Takav reaktor je poznat kao '''tlakovodni reaktor''': U zapadnim zemljama označava se kraticom '''PWR'''&lt;br /&gt;
('''Pressurized Water Reactor''', a u bivšem Sovjetskom Savezu kraticom '''VVER - vodo-vodnoj energetičeskij reaktor''').&lt;br /&gt;
Ovog tipa je reaktor u '''NE Krško'''. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 20.''' Shematski prikaz PWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Voda u reaktoru kipi (kipući reaktor)'''&lt;br /&gt;
To je reaktor tipa '''BWR''' ('''Boiling Water Reactor''').'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:BWR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 21.''' Shematski prikaz BWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Reaktor hlađen i moderiran teškom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takozvani teškovodni reaktor ili '''HWR''' ('''Heavy Water Reactor'''). Izvodi se samo tip koji ima tlak viši &lt;br /&gt;
od tlaka zasićenja, tj. kao '''tlakovodni reaktor'''. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid prirodnog ili obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:HWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 22.''' Shematski prikaz HWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Reaktor moderiran grafitom i hlađen ugljik – dioksidom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su plinom hlađeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''GCR (Gas Cooled Reactor)'''&lt;br /&gt;
Prva  generacija ovih reaktora poznata pod nazivom '''magnox''' dobila je ime po leguri magnezija koji se &lt;br /&gt;
upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': metalni prirodni uran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:GCR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 23.''' Shematski prikaz GCR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''AGR (Advanced Gas Reactor)'''&lt;br /&gt;
Druga generacija '''grafitnih reaktora''' koja se od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih šipki. Obloge &lt;br /&gt;
gorivnih šipki su izrađene od nehrđajućeg čelika. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wylfa-power-station.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 24.''' NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je od najstarijih NE u svijetu koje još uvijek rade&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''4. Reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivšem SSSR-u i njegova kratica je '''RBMK''' ('''reaktor boljšoi močnosti kipjaščij''').&lt;br /&gt;
Nuklearna elektrana u Černobilu je bila ovog tipa. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''5. Reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visoko temperaturni reaktor ili '''HTGR''' ('''High Temperature Gas Reactor''') je posljednji korak u &lt;br /&gt;
razvoju grafitom moderiranih reaktora. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''6. Brzi oplodni reaktor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator &lt;br /&gt;
za termalizaciju neutrona, '''brzi oplodni reaktor''' nema moderatora. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''':oksid urana višeg obogaćenja ili oksid plutonija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nuklearna fisija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se temelji na procesu '''nuklearne fisije'''. [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium Uran], kao prirodni element, &lt;br /&gt;
je osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. '''Uran–238''' (U-238) ima vrlo dugo vrijeme poluraspada, &lt;br /&gt;
oko 4,5 milijarde godine, i zato se još uvijek mogu naći zamjetne količine ovog elementa u prirodi. Ovaj izotop urana, &lt;br /&gt;
'''U-238''', čini oko 99% svih izotopa urana na Zemlji. '''Uran-235''' čini oko 0,7% urana kojeg nalazimo u prirodi, &lt;br /&gt;
dok je '''uran-234''' još rijeđi u prirodi i nastaje radioaktivnim raspadom '''urana-238'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uran-235''' ima zanimljivo svojstvo koje ga čini korisnim i za nuklearnu energetiku, a i za proizvodnju nuklernih&lt;br /&gt;
bombi. Kao i '''U-238''', '''U-235''' se spontano raspada alpha raspadom. Osim spontanog raspada '''U-235''' &lt;br /&gt;
kratkotrajno podliježe i spontanoj fisiji. Međutim, '''U-235''' je jedan od rijetkih elementa koji je sposoban &lt;br /&gt;
osloboditi energije cijepanjem jezgre atoma ('''nukleusa''') mehanizmom inducirane fisije. U slučaju da se slobodni &lt;br /&gt;
neutron sudari sa jezgrom '''urana-235''', jezgra će apsorbirati taj neutron što će rezultirati time da će postati &lt;br /&gt;
nestabilna i u konačnosti će se rascijepati na dva lakša atoma uz oslobađanje dva do tri nova slobodna neutrona. &lt;br /&gt;
Dva nova atoma postižu novo stanje gama raspadom. Tri fizikalne činjenice čine proces inducirane fisije zanimljivim &lt;br /&gt;
sa energetskog stajališta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Vjerojatnost''' da će atom '''urana-235''' apsorbirati slobodan neutron je relativno velika. Ako reaktor radi u najpovoljnijem režimu (tj. u kritičnom stanju), oslobođeni neutron svake fisije će uzrokovati novu fisiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre''' je vrlo brz, reda veličine pikosekunde (10&amp;lt;sup&amp;gt;-12&amp;lt;/sup&amp;gt; sekundi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Cijepanjem jedne jezgre U-235''' oslobađa se zamjetno velika količina energije u obliku toplinske energije i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_ray gama zračenja]. Energiju oslobođenu jednom fisijom dobivamo iz činjenice &lt;br /&gt;
da fisijski produkti i neutroni zajedno teže više nego sam atom '''U-235''' čija se jezgra rascijepala. Razlika u &lt;br /&gt;
masi se može direktno preračunati u dobivenu energiju pomoću izraza E = mc&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspadom jednog atoma '''U-235''' oslobađa se energija reda veličine '''200 MeV''' (milijun elektron volta). Na prvi pogled &lt;br /&gt;
to se ne čini puno, ali ako se uzme u obzir da, naprimjer, jednam kilogram urana sadrži veliku količinu atoma, shvaća se da je oslobođena energija iz takvog kilograma zamjetna. Ona je tolika da se obogaćeni uran koristio kao gorivo za nuklearne podmornice &lt;br /&gt;
dajući im potisnu snagu koju bi se moglo dobiti iz nekoliko stotina tisuća litara nafte. Da bi dobili tražena svojstva uranskog &lt;br /&gt;
goriva, takvo je gorivo potrebno predhodno obogatiti, tako da sadrži 2 do 3% (ili više) '''urana-235'''. Tropostotno &lt;br /&gt;
obogaćenje je dovoljno za uporabu u civilnom nuklearnom reaktoru, dok se uran za proizvodnju oružja obogaćuje tako da sadrži 90% ili više '''U-235'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći postotak nuklearnih elektrana u svijetu čine elektrane '''PWR''' reaktorskog tipa. Izvedba '''PWR''' nuklearne &lt;br /&gt;
elektrane zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova, primarnog i sekundarnog. Toplinski stupanj djelovanja &lt;br /&gt;
'''N''' je funkcija prosječne temperature vode u primarnom krugu, te je svrsishodno da ona bude što viša.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tipični parametri''' rashladne vode primarnog kruga jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Tlak''': 150 do 160 bar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Prosječna temperatura''': 570 do 590 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Promjena temperature u reaktoru i generatoru pare''': 40 do 50 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Protočni volumen pri rashladnom krugu''': oko 6 m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/s &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarni krug''' se načelno sastoji od '''reaktora''', '''cirkulacijske pumpe''', '''generatora pare''' i '''tlačnika'''. &lt;br /&gt;
Budući da su rashladni krugovi hidraulički povezani u reaktoru potreban je samo jedan tlačnik za sve rashladne krugove. &lt;br /&gt;
Komponente primarnog kruga smještaju se u '''containment''' ili '''zaštitnu posudu'''. Zaštitna posuda je projektirana &lt;br /&gt;
za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa). Osobito &lt;br /&gt;
obilježje je kuglasta zaštitna posuda. Veličina jezgre i broj gorivnih elementa u njoj ovise u snazi. U zapadnim &lt;br /&gt;
zemljama te su snage u razredima od 600 do 700, 900 do 1000 i 1200 do 1500 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare''' je jedan od komponenti primarnog kruga NE. To je '''izmjenjivač topline''' specijalne izvedbe &lt;br /&gt;
kojem je zadatak da toplinsku energiju nastalu u '''primarnom krugu''' prenese na '''radni medij sekundarnog kruga'''. &lt;br /&gt;
'''Primarni medij''' nalazi se u snopu cijevi, a '''sekundarni''' u plaštu parogeneratora. Srednja temperatura primarnog &lt;br /&gt;
fluida u reaktoru i parogeneratoru je približno ista. Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida je malena &lt;br /&gt;
da bi tlak pare bio što viši, a time i stupanj djelovanja. To se može postići, i postiže se, izgradnjom velike površine &lt;br /&gt;
prijelaza topline. Ta ogrijevna površina iznosi oko '''4000 m2''', a tehnološki je dobivena ugradnjom nešto više od &lt;br /&gt;
4000 “U” cijevi u cijevni snop visok 10 m, dok je promjer cijevi 20 mm i debljine stijenke oko 1,2 mm. Materijal cijevog snopa je legura naziva [http://www.hightempmetals.com/techdata/hitempInconel600data.php Inconel600]. Materijal plašta generatora pare je &lt;br /&gt;
niskolegirani kotlovski čelik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbitniji djelovi '''generatora pare''' su '''ulazno/izlazna komora primarnog fluida''', '''cijevni snop''', &lt;br /&gt;
'''isparavačka sekcija''', '''parni prostor'''. Potrebno je još ugraditi i '''separator vlage''' i '''sušionik pare'''. &lt;br /&gt;
Sekundarna voda se nalazi pod tlakom od otprilike 6 MPa. Gabariti takvog generatora pare za nuklearna postrojenja su &lt;br /&gt;
oko 21 m visine, promjer donjeg djela posude je oko 3,5 m, promjer gornjeg dijela posude je oko 4,5 m, dok je masa &lt;br /&gt;
suhog generatora pare oko 300 t.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tlačnik''' je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava &lt;br /&gt;
tlak u primarnom krugu. U osnovi, to je električni bojler kod kojeg tlak pare iznad razine vode elastično održava tlak &lt;br /&gt;
u primarnom krugu. Funkcionalno kompenzira promjene specifičnog volumena vode brzih prijelaznih projava i održava tlak &lt;br /&gt;
u stacionarnom stanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cirkulacijska pumpa''' kod tlakovodnih reaktora (PWR) je jednostupnjevita cirkulacijska pumpa. Budući da je maksimalna &lt;br /&gt;
temperatura fluida ograničena dopuštenom temperaturom u reaktoru, nastoje se prosječna temperatura što više približiti toj &lt;br /&gt;
temperaturi. Smanjenje porasta temperature rashladnog fluida u reaktoru moguće je jedino smanjenjem njegova protoka. Snaga &lt;br /&gt;
pumpe je ograničavajući faktor za smanjenje temperaturne razlike u primarnom krugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvedba pumpe mora zadovoljavati slijedeće '''uvjete''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Propuštanje rashladnog fluida''' reaktora treba svesti na najmanju moguću mjeru (jer rashladni fluid sadrži određeni stupanj radioaktivnosti). Rješenje je u '''brtvenju protutlakom'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Podmazivanje donjih ležajeva''' treba rješiti bez klasičnim maziva (kontaminacija rashladnog fluida). To se rješava tako da se donji ležaj pumpe, napravljen od grafita, podmazuje ubrizganom vodom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Jezgru PWR reaktora čine''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::: 1. '''Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
:::: 2. '''Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
:::: 3. '''Moderator'''&lt;br /&gt;
:::: 4. '''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
:::: 5. '''Konstrukcijski elementi''', odnosno svi materijali i sklopovi za ostvarenje i samoodržavanje lančane reakcije, njezinu kontrolu i odvod generirane topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- &lt;br /&gt;
'''1. Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi elementi su složeni mehanički sklopovi, kojih su osnovni djelovi gorivne šipke i kostur gorivnog elementa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Gorivne šipke'''&lt;br /&gt;
Gorivna šipka je cijev od cirkonijeve (Zr) legure (često se upotrebljava legura pod nazivom ZIRCALLOY2, [Zr + Sn + Fe + Ni]) promjera oko 9,5 mm, debljine stijenke oko 0,6 mm te dužine oko 3,6 m ispunjene tabletama UO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; koje su konkavno obrađene radi kompenzacije termalne ekspanzije. Zazor između tablete i stijenke obloge puni se helijem radi boljeg odvođenja topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Kostur gorivnog elementa'''&lt;br /&gt;
Kostur gorivnog elementa je mehanički element kojem je zadatak držati gorivne šipke u formaciji (pridržavanje trenjem) i omogućiti vođenje regulacijskih ili zaustavnih šipki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi element ima kvadratni horizontalni presjek dimenzija oko 200x200 mm i masu između 500 i 700 kg.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''2. Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regulacijske i zaustavne šipke zajedno čine '''apsorbcijske šipke'''.&lt;br /&gt;
Regulacijske šipke su povezane u regulacijski sklop, što znači da sve one šipke koje ulaze u jedan gorivi element kreću kao mehanička cjelina. Cijevi su od nehrđajućeg čelika ispunjene legurom koja u težinskim postocima sadrži 80% srebra, 15% indija i 5% kadmija. Sastav legure izabran je tako da se apsorpcijom pokrije širi spektar energija termalnih i epitermalnih neutrona.Zaustavne šipke imaju zadatak osigurati dovoljnu podkritičnost reaktora obustavljenog rada i nisu povezane s regulacijskim sustavom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su materijali koji imaju zadatak da usporavajubrze neutrone fisije. Da bi se stvorila '''compound jezgra''' koja je nestabilna i koja je uvijet za postupak fisije energija projektila koja udara u jezgru mora biti manja od približno 50 MeV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurnost===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost''' nuklearne elektrane je jedan od najbitnijih uvjeta za njezinu prihvatljivost kao energetskog objekta. Osnovna filozofija projektiranja nuklearne elektrane sa stajališta sigurnosti je tzv. obrana po dubini. Obrana po dubini sastoji se u poduzimanju mnogih sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava NE važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski, jedna nakon druge. Time se postiže da izgubljenu funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+ '''Tablica 1.''' Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama [http://www.ans.org/ American Nuclear Society (ANS)]*&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija I'''   || Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom redovitog pogona)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija IV'''  || Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''LOCA''' – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 	&lt;br /&gt;
Sa stajališta utjecaja na okoliš najvažnije su nezgode '''kategorije IV''', a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
: 1. Veći lomovi cijevi sekundarnog sustava&lt;br /&gt;
: 2. Lom cijevi pojne pumpe&lt;br /&gt;
: 3. Zakočenje rotora pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 4. Lom osovine pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 5. Lom kučišta mehanizma kontrolnih štapova&lt;br /&gt;
: 6. Lom cijevi parogeneratora&lt;br /&gt;
: 7. Nezgoda gubitka hladioca ('''LOCA''')&lt;br /&gt;
: 8. Nezgoda rukovanja gorivom u contaimentu i zgradi za pohranu istrošenog goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većih nesreća je do sada bilo dva puta. Prva se zbila u '''NE Otok tri milje''' u SAD-u, 28. Ožujka 1979., a druga 25. Travnja 1986. u '''NE Černobil'''. '''Ljudska greška''' je bila uzrok obje nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Distribuirana proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Otočna proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Obnovljivi izvori=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hidroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a &lt;br /&gt;
udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i &lt;br /&gt;
značajne terorističke prijetnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Utjecaji na okoliš dijele se na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta zraka, geologija i seizmologija,  erozija, promjena pejzaža &lt;br /&gt;
* biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi &lt;br /&gt;
* socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i historijski &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva potapa se kvalitetno zemljište, a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište, u nekim slučajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva, uništava se zdrava šuma, nestaje vegetacija, svi postojeći objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala, a neiskorištena većina nalazi se u nerazvijenim zemljama. Takvo stanje je s jedne strane dobro jer se u budućnosti najveći porast potrošnje očekuje upravo u nerazvijenim zemljama, a s druge strane pokrivanje daljnjeg porasta potrošnje u razvijenim zemljama bazirat će se na fosilnim i nuklearnom gorivu. Hidroelektrane se značajno koriste u proizvodnji električne energije iz više razloga: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Nema troškova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje &lt;br /&gt;
* Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju. &lt;br /&gt;
* Ne postoji utjecaj povećanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih povećanja u zadnjih nekoliko godina &lt;br /&gt;
* Neovisnost o uvozu goriva &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima električne energije. &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je čista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije, truljenje), ali su u većini slučajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. &lt;br /&gt;
* Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ukoliko pada sa dva puta veće visine proizvodi duplo više električne energije. &lt;br /&gt;
# Raspoloživom protoku vode. Električna snaga i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisnost snage o navedenim veličinama izražena je sljedećim izrazom: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;P = eta * Q * h * ρ * g&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:P - Snaga [W]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:eta - stupanj iskoristivosti postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Q - raspoloživi protok vode [m3/s]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:h - raspoloživi vodeni pad [m]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:ρ - gustoća vode [kg/m3]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:g - ubrzanje sile teže [m/s2]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 25.''' Voda šiklja iz izlaznog presjeka za vrijeme testa u hidroelektrani Hoover na granici Nevade i Arizone, USA.&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija gradnje hidroelektrana se nije mijenjala kroz 20. stoljeće. &lt;br /&gt;
Hidroelektrane u principu funkcioniraju na vrlo jednostavnoj osnovi: voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz branu, pokreće turbinu koja onda pokreće generator električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Osnovne komponente klasične hidroelektrane=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Brana - Većina hidroelektrana se opskrbljuje vodom iz akumulacijskih jezera. Brana predstavlja građevinu kojoj je zadaća osiguravati akumulaciju vode. Akumulacijska jezera su često urbanizacijski tako riješena da su ujedno i rekreacijska jezera. &lt;br /&gt;
* Ulazni presjek - Otvor na brani se otvori i kroz kontrolna vrata voda cjevovodom (najčešće uslijed gravitacije) dolazi do turbine određenim masenim protokom. &lt;br /&gt;
* Turbina - Voda udara i okreće lopatice turbine koja je osovinom vezana na generator. Najčešći tip turbina za hidroelektrane su Francisove turbine. Takve turbine teže do 172 tone i postižu brzinu vrtnje do 90 okretaja u minuti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro2.jpg|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 26.''' Osovina koja povezuje generator i transformator (Photo courtesy U.S. Bureau of Reclamation)&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Generator - Kako samo ime govori, generator generira električnu energiju. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta unutar namotaja žica. Ovime se ubrzavaju elektroni, koji proizvode električni naboj. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Osnovni dijelovi svakog generatora su: &lt;br /&gt;
::* Osovina &lt;br /&gt;
::* Uzbudni namot &lt;br /&gt;
::* Rotor &lt;br /&gt;
::* Stator &lt;br /&gt;
Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni napon. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 27.''' Generatori električne energije u hidroelektrani&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. &lt;br /&gt;
* Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. &lt;br /&gt;
* Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro4.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 28.''' Komponente hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku energiju. Količina generirane električne energije se određuje s nekoliko faktora. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine vode do turbina. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina proizvedene struje. Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u akumulacijskom jezeru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je prethodno spomenuto, predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više hidroelektrana. Međutim, postoje određene prepreke. Većina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je već iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena učinkovitost elektrane i za čiju je gradnju potrebno raditi i veće promjene u okolišu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroenergija se tradicionalno smatra čistom i ekološkom. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama ne zagađuje atmosferu, ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada. Ipak, gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu riječnih tokova na kojima se grade. Učinci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 čimbenika: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana locirana &lt;br /&gt;
# Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane &lt;br /&gt;
# Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena &lt;br /&gt;
# Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čimbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških, zemljopisnih i meteoroloških uvjeta. Ova dva čimbenika su najbitniji faktor pri određivanju veličine, vrste, konstrukcije i načina na koji će buduća elektrana raditi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i povećanje prosječne temperature vode &lt;br /&gt;
* Povećanje udjela dušika u riječnoj vodi &lt;br /&gt;
* Sedimentacija i erozija &lt;br /&gt;
* Poplave &lt;br /&gt;
* Klimatske promjene &lt;br /&gt;
* Potencijalno povećanje tektonske aktivnosti područja &lt;br /&gt;
* Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta &lt;br /&gt;
* Poremećenje migracije ribljih vrsta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi hidroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri su osnovna tipa: protočne, akumulacijske i reverzibilne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' HE &amp;quot;ĐALE&amp;quot; - protočna hidroelektrana, ukupna snaga 40.8MW&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane, dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Akumulacijske su najčešće hidroelektrane, dobra strana je mogućnost akumulacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro06.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 30.''' Akumulacijska hidroelektrana '''Tri kanjona''' u Kini, (potopljeno je 118 gradova i iseljeno oko 1.000.000 ljudi)&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Reverzibilne hidroelektrane&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod klasičnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. reverzibilne hidroelektrana (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva '''skladišta''' vodene mase. To su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::*Gornja akumulacija Istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom električne energije.&lt;br /&gt;
::*Donja akumulacija Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo, donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje špice potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj je RHE Velebit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 32.''' Presjek kroz tlačni cjevovod, strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Male hidroelektrane===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uvod'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta, vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacionom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku od velikih čija se štetnost opisuje kroz velike promjene ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22% svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa različitih točaka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi, klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se često dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 2.''' kategorizacija malih hidroelektrana u nekim zemljama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Zemlja&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;micro&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;mini&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;male&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [MW]&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| SAD&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 100 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kina&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;500&lt;br /&gt;
| 0,5 - 25&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Francuska&lt;br /&gt;
| 5 - 5000&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Indija&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 15&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Brazil&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;općenito&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;100&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;1000&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;10&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 3.''' Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Svjetski izvori&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga malih hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;680 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;47GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;3000 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;180 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće: &lt;br /&gt;
* gotovo da nemaju nedostataka &lt;br /&gt;
* nema troška distribucije električne energije &lt;br /&gt;
* nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* jeftino održavanje &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 4.''' Popis malih hidroelektrana u RH (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;90%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga [MW]&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Godina puštanja u pogon&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Po generatoru	&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Ukupno&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Jaruga&lt;br /&gt;
| 2 x 2,8&lt;br /&gt;
| 5,6&lt;br /&gt;
| 1898.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj I&lt;br /&gt;
| 2 x 1 + 2 x 0,8&lt;br /&gt;
| 3,6&lt;br /&gt;
| 1908.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Roški Slap *&lt;br /&gt;
| 2 x 0,886&lt;br /&gt;
| 1,772&lt;br /&gt;
| 1910.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE T.C. &amp;quot;10. kolovoz&amp;quot; Majdan **&lt;br /&gt;
| 2 x 0,6&lt;br /&gt;
| 1,2&lt;br /&gt;
| 1913.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zeleni Vir&lt;br /&gt;
| 2 x 0,85&lt;br /&gt;
| 1,7&lt;br /&gt;
| 1922.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE P.I. &amp;quot;Duga Resa&amp;quot; **&lt;br /&gt;
| 0,53 + 0,25 + 0,32&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1937.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj II&lt;br /&gt;
| 2 x 1,1&lt;br /&gt;
| 2,2&lt;br /&gt;
| 1952.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zavrelje&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1953.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Krčić&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 1988.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 2 x 0,34&lt;br /&gt;
| 0,68&lt;br /&gt;
| 19889.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest I *&lt;br /&gt;
| 4 x 0,315&lt;br /&gt;
| 1,26&lt;br /&gt;
| 1995.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest II *&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 1997.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kupčina 6 - Stančaki *&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Orljava 7 - Požeška Kopanica*&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;4&amp;quot; | Pribranske elektrane biološkog minimuma&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Varaždin&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 1975.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1989.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Ukupno&lt;br /&gt;
| 24,337&lt;br /&gt;
| &amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;*&amp;lt;/sup&amp;gt;u privatnom vlasništvu&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;**&amp;lt;/sup&amp;gt;u sklopu industrijskog pogona&lt;br /&gt;
::::::* vlasništvo Hrvatske elektroprivrede&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni dijelovi malih hidroelektrana su sljedeće strukture i uređaji: &lt;br /&gt;
* građevinski objekti &lt;br /&gt;
* hidromehanička oprema &lt;br /&gt;
* elektrostrojarska oprema &lt;br /&gt;
* priključak na dalekovodnu mrežu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Princip sustava male hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tehnička rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva: &lt;br /&gt;
* karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) &lt;br /&gt;
* paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora &lt;br /&gt;
* kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviđa izvedba transformatora na stupu &lt;br /&gt;
* postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala &lt;br /&gt;
* preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal &lt;br /&gt;
* umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat &lt;br /&gt;
* dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) &lt;br /&gt;
* dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima &lt;br /&gt;
* tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede do strojarnice &lt;br /&gt;
* zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana &lt;br /&gt;
* odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Utjecaj na okoliš'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema gotovo nikakvih štetnih utjecaja na okoliš. Ako taj utjecaj i postoji, onda je on toliko mali da ne može biti mjerljiv i ne može se sa sigurnošću pripisati postojanju i radu male hidroelektrane, a ne nekom drugom od mogućih utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti iskorištenja energije vodotokova se u prvom redu očituju u eliminiranju emisija štetnih plinova u atmosferu koju susrećemo kod energana na fosilna goriva. Dok je kod velikih hidroelektrana, kao posljedica gradnje velike brane sa zaštitnim mrežama koje se nalaze prije ulaska u turbinski dovodni kanal ipak prisutna emisija metana zbog zadržavanja žive tvari na zaštitnoj mreži koja tamo truli i emitira metan kao posljedicu procesa raspada organske materije, kod malih hidroelektrana brane su male, preljevne, a u slučaju, tzv., tirolskog zahvata kanal ne smije sadržavati zaštitnu mrežu i voda sa svim tvarima koje nosi sa sobom u nepromijenjenom sadržaju struji kanalom. Ovakva filozofija gradnje i tehnologija u potpunosti isključuje ikakve štetne emisije u atmosferu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Procjena je da male hidroelektrane, instalirane snage od cca 5 MW, godišnjom produkcijom energije zamjenjuju oko 1400 toe fosilnih goriva, a time i smanjuju emisiju stakleničkih plinova u količini od 16 000 tona CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i 1100 tona SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; godišnje. Zagađenje bukom je ispod svih minimalnih propisanih i predloženih razina zbog sofisticirane tehnologije koja je danas postala pravilo pri konstruiranju strojarnice male hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ipak, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pozornost treba posvetiti: &lt;br /&gt;
     &lt;br /&gt;
* adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* protoku vode &lt;br /&gt;
* riziku od pogrešnog gospodarenja vodenim resursima &lt;br /&gt;
* nedostatku biološkog minimuma količine vode &lt;br /&gt;
* utjecaju na floru i faunu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također bi trebalo posebno naglasiti doprinos takvih postrojenja razvitku gospodarstva, pogotovo u nerazvijenim i dislociranim područjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pogonski troškovi i mogući problemi pri provedbi projekta'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, također koristi i energiju za vlastiti rad. Ti troškovi se nazivaju pogonskim troškovima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod vodoopskrbnih sustava u cjevovodima hidraulička snaga, koja se manifestira porastom tlaka anulira se prigušnim elementima koji su potrošači energije. Nadalje, samo prigušenje tlaka može se također dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda moguće dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je moguće dobiti suvišak energije, ta energija se može dalje eksploatirati ili prodavati, čime se minimiziraju pogonski troškovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problemi vezani za projektiranje i puštanje u rad male hidroelektrane leže u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u Republici Hrvatskoj glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, što isključuje i potrebno djelovanje državnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer tržišni interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom slučaju nižih kamata nego za ostale tržišne aktivnosti). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatni problem predstavljaju česti neriješeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i neriješena katastarska pitanja i njihovo sporo rješavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj više od polovice električne energije proizvodi se u hidroelektranama. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona, a koji su raspoređeni na tri teritorijalna područja (sjever, zapad, jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju &amp;quot;Certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 34.''' Prikaz lokacija elektrana u Hrvatskoj&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vjetroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam '''vjetroelektrana''' podrazumijeva sustav za transformaciju (pretvorbu) gibajuće zračne mase, odnosno vjetra u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, unutar kompleksne problematike vjetrenjača vrlo značajno mjesto zauzima '''vjetar i vjetropotencijal''' kao jedan od preduvjeta funkcionalnosti takvog sustava. '''Vjetar kao energetski resurs''' karakterizira promjenjivost i nemogućnost uskladištenja što za sobom posljedično povlači potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). Budući da kinetička energija vjetra ovisi o kvadratu brzine, a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra, promjena brzine vjetra uzrokovat će dakle promjenu aerodinamičke snage, odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu električne snage koju generator injektira u mrežu. Brzina vjetra mjeri se '''anemometrom'''. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Kod provođenja proračuna, uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra (eng. base), komponentu linearne promjene brzine vjetra (eng. ramp), komponentu udarne promjene brzine vjetra(eng. gust) i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu (eng. noise). '''Budući da do visine 200m''' postoje tehnička rješenja koja kinetičku energiju gibanja zračnih masa tj. vjetra pretvaraju u električnu energiju, moguće je koristiti naziv '''tehnički vjetar'''. '''Struja tog vjetra poremećena je različitim utjecajima''' kao što su turbulencija (mehanički i termički uvjetovana lokalna nepravilna gibanja), hrapavost površine, dnevni i noćni temperaturni gradijent, topografija terena ( prepreke, uzvisine, građevine i slično) i vanjski poremećaji (silazna strujanja od oluja). Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine, dakle ometaju strujanje i općenito umanjuju vjetropotencijale.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom postavljanja vjetrenjača potrebno je izvršiti '''dodatni proračun vjetropotencijala''' (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja, jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu čak i ako je relativno mala njihova međusobna udaljenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u određenom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h, a u sinoptičkoj praksi 10 min). Mjerenja brzine vjetra se najčešće vrše na visini od 10m. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju '''Weibullovom funkcijom (razdiobom)''' koja daje vjerojatnost pojave vjetra '''f(v)''' tijekom nekog vremenskog perioda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Weibull.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 35.''' Weibull-ova razdioba&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u graničnom sloju do promjene profila brzine; brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu, do iznosa beskonačne struje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Parvis.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 36.''' Parametri po visini, u logaritamskoj razdiobi&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste vjetrenjača i njihova primjena===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Vjetroturbina''' može imati jednu ili više elisa. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehaničku energiju. Najčešće rješenje predstavlja izvedba s tri elise (s obzirom na razinu buke i vizualni efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji '''podjela''' ovisno o:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''položaju osi turbinskog kola''': vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.&lt;br /&gt;
* '''omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra''': brzohodne i sporohodne.&lt;br /&gt;
* '''broju lopatica''': višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.&lt;br /&gt;
* '''veličini zakretnog momenta''': visokomomentne i niskomomentne.&lt;br /&gt;
* '''načinu pokretanja''': samokretne i nesamokretne.&lt;br /&gt;
* '''efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment''': nisko i visoko efikasne.&lt;br /&gt;
* '''načinu okretanja rotora prema brzini vjetra''': promjenjive i nepromjenjive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Izvedbe vjetrenjača s vodoravnim vratilom''', brzohodne s dvije do četiri lopatice predstavljaju klasične vjetrenjače, odnosno najveće i opće prihvaćene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju električne energije. One se dakle najčešće nalaze u serijskoj proizvodnji,a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. višelopatične vjetrenjače koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog '''torzijskog momenta''' koji stvaraju).U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene '''brzohodne vjetroturbine''', okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od '''500''' do '''1500''' kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dijelovi vjetroturbinskog - generatorskog sustava i njihova funkcija'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjturb.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Segmenti turbine '''okomitog vratila''' (prikazane na '''slici 37.''') su slijedeći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''(1) rotor'''&lt;br /&gt;
* '''(2) kočnice'''&lt;br /&gt;
* '''(3) upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
* '''(4) generator'''&lt;br /&gt;
* '''(5) zakretnik'''&lt;br /&gt;
* '''(6) kućište'''&lt;br /&gt;
* '''(7) stup'''&lt;br /&gt;
* '''(8) temelj'''&lt;br /&gt;
* '''(9) transformator'''&lt;br /&gt;
* '''(10) posebna oprema'''&lt;br /&gt;
* '''(11) prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(1) Rotor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su '''glavčina''' i '''lopatica'''. Ovisno o tome kako reguliramo snagu, rotor može biti izveden:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice, na način da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m. Također postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajući postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Na taj način se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne, odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještajući na optimalnu vrijednost na početku rada vjetroturbine).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičkog efekta poremećenog trokuta brzina (eng. stall). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka, odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti, kut više nije optimalan). Za ovaj slučaj izvedbe rotora lopatice nemaju mogućnost zakretanja. Međutim, kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina, u ovom slučaju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzina (što omogućuje najveću transformaciju energije vjetra u električnu energiju). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Lopatice'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa '''zakretnim vrhovima''' (kao aerodinamičkim kočnicama) ili s '''krilcima'''. Ove druge funkcioniraju na način da se krilca odvajaju od površine, smanjujući aerodinamičke značajke profila kod brzine iznad projektne. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočioni sustavi, koji u slučaju otkaza primarnog kočionog sustava (mehanička kočnica) stvaraju '''moment kočenja''' (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. spoiler) ) te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje rasterećenog kola. Dakle, zakretni vrh i pomična površina sekundarnog kočionog sustava nazivaju se kočnici, koje je moguće aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedinačnim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Rotor za ove kočnice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje, kočnici se vraćaju u početni položaj i čine radni dio lopatice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(2) Kočioni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg), odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja. Zato mora postojati kočioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor. Osim toga, bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo.&lt;br /&gt;
Disk kočnica - je najčešća izvedba kočionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. Prilikom odabira broja kočionih elemenata na disku kočnice, naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila kočenja, odnosno na postizanje opterećenosti turbine isključivo momentom kočenja. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauličko, a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže, dakle prekid strujnog kruga) ili signalom uređaja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(3) Upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što samo ime kaže, ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava.&lt;br /&gt;
Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj), već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Dakle, mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom, daje podatke o radu, električkim i mehaničkim stanjima, obrađuje podatke, komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slučaju nekakvog kvara, požara ili slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(4) Generator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko - generatorskog sustava, generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja&lt;br /&gt;
* izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava&lt;br /&gt;
* izdržljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva, te pri uključivanju i isključivanju generatora&lt;br /&gt;
* uležištenje generatora na način da jamče dugotrajnost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzimajući u obzir uvjete povećane '''vlažnosti''', '''slanosti''', zatim '''otpornost na krute čestice''', '''povišenu temperaturu''' i slične uvjete, pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako npr. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom&lt;br /&gt;
* samostalni rad&lt;br /&gt;
* spregnuti rad s drugim izvorima &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti struje''' mogu biti: '''istosmjerni''' ili '''izmjenični'''. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''načinu okretanja''' postoje generatori: s '''promjenjivom''' ili s '''nepromjenjivom brzinom okretanja''' uz zadržavanje iste frekvencije. Također postoji podjela prema veličini tj. snazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(5) Zakretnik'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na vrhu stupa. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom, učvršćenim na stupu, izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. To je naravno, u ovisnosti o vrsti vjetroturbine, odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. Zakretanje zapravo vrši motor. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(6) Kućište stroja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- s jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja, a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(7) Stup'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može biti izveden kao cjevasti konični, teleskopski, rešetkasti, učvršćeni i povezani. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti, a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Stupvj5.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' a) '''teleskopski''' b) '''cjevasti konični''' c) '''učvršćeni''' d) '''povezani''' e) '''rešetkasti'''&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(11) Prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva je '''multiplikator''' i može biti različitih izvedbi. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom, a podmazivanje sintetičkim uljem. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na električni generator, naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i prijenosni omjer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ukratko''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* vjetroturbina i generator su spojeni pomoću mehaničke spojke za koju se najčešće podrazumijeva da u sebi ima mjenjačku kutiju s prijenosnikom. Prijenosnik, kao što je već rečeno, ima funkciju prilagođavanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.&lt;br /&gt;
* ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogućnosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima, mehanički prijenosnik nije potreban (što je slučaj kod vjetroturbina novijeg dizajna).&lt;br /&gt;
* iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomoću sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. pitch regulated), koji također može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakreće oko svoje duže osi i omogućuje smanjenje mehaničke snage, ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja, naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinamičkom efektu - tako je, u slučaju previsokih brzina vjetra, vjetroturbina zaštićena od povišenja snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mreža===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti priključenja''' na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: &lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Vjetroelektrane izravno priključene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Vjetroturbina s asinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom (eng. soft. starter).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Vjetroturbina sa sinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomično promjenjivom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa.&lt;br /&gt;
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, koje karakterizira jednostavnost i jeftinoća, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogućnost: veće proizvodnje električne energije, manjih mehaničkih naprezanja mehaničkih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. '''Vjetroelektrane s vjetroturbinama čiji je raspon nazivnih snaga između 50 kW i 1500 kW, najčešće su izvedene s asinkronim generatorom izravno priključenim na mrežu, dok je priključak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana, koje su uglavnom u samostojećim sustavima. Regulacijski sustav zakretanja elisa obično se ne izvodi kod najvećih jedinica. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije učinkovitosti vjetroturbine, odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra'''.&lt;br /&gt;
Odgovarajućom kombinacijom generatora i pretvarača (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) moguće je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje. Postoji više takvih kombinacija, a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove, pogonske i upravljačke karakteristike, regulaciju faktora snage, složenost, harmoničke članove, dinamička svojstva itd.&lt;br /&gt;
Kako bi se smanjili troškovi, električne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog čega su najčešće potrebni transformatori. U slučaju individualnog priključenja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW, priključak je izveden na srednjenaponsku mrežu - od 10 kV do 66 kV. Za vjetroelektrane veće od 50 MW, priključak se izvodi na visokonaponsku mrežu.&lt;br /&gt;
U nekim zemljama priključenje vjetroelektrana na mrežu ovisi o omjeru snage kratkog spoja u točki priključenja i nazivne snage vjetroelektrane. Međutim, to vrijedi samo za slučajeve kada vjetroelektrana nije smještena u području s niskom prijenosnom moći, jer u suprotnom je teško ostvariti taj zahtjev.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost EES-a'''&lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja, može se definirati kao stabilnost ees-a.&lt;br /&gt;
Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona, kut utora, frekvencija, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu.&lt;br /&gt;
Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže, koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini.&lt;br /&gt;
Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po ees.&lt;br /&gt;
Kako je mreža do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Međutim, s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže, predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima, kao što su oni na udaljenim otocima.&lt;br /&gt;
Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i ees-a, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.&lt;br /&gt;
Generički model proizvodne jedinice je polazna točka analize stabilnosti. Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključno, za vjetroelektrane se može reći da ih karakterizira različito električko ponašanje na naponski različitim lokacijama mreže. Dakle, priključenje vjetroelektrane u ees može biti ograničeno električkim uvjetima u mreži, usprkos visokoj tehnološkoj kvaliteti izvedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema studijama Doc.dr.sc. Ranka Goića (jedan od većih eksperata za vjetroenergetiku u Hrvatskoj) rad vjetroelektrane na EES utječe: na lokalnoj razini (mreža), na sistemskoj razini (mreža) i na sistemskoj razini (planiranje i vođenje ees-a). Lokalni utjecaj odnosi se na zaštitu mreže, povećanje statičkih varijacija napona (što je specifično za slabije distribucijske mreže), strujno opterećenje okolne mreže te dinamičke promjene napona, flikere, harmonike. Utjecaj na mrežu na sistemskoj razini podrazumijeva dinamičku i naponsku stabilnost te održavanje frekvencije, a sistemski utjecaj i smislu planiranja i vođenja ees-a odnosi se na: regulaciju radne snage (frekvencije), nemogućnost garancije snage, na ograničenje mogućnosti planiranja proizvodnje na razini nekoliko dana, na nemogućnost dugoročnog planiranja proizvodnje, na odstupanje od ugovorenog plana razmjene sa susjednim ees-om, te na pokrivanje odstupanja planirane i realizirane potrošnje, odnosno proizvodnje npr. na satnoj razini - balansna energija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroelektrane u novije vrijeme===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana čine Njemačka, Danska i Španjolska, čime zauzimaju na tom području zasluženo dominantno mjesto.&lt;br /&gt;
Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. do 2003. prosječna stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu, a 32% u EU dok je krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW, a u EU (koja pokriva oko 2% ukupnih potreba za električnom energijom) 34 GW. (Samo radi usporedbe, u Hrvatskoj je instalirana snaga vjetroelektrana iznosila ukupno 3,5 GW ).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Predviđanja''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prema GWEC-u do 2020. godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kreće cca. EUR i broj zaposlenih cca. 100 000, za 2020. godinu se predviđa 3000 TWh godišnje proizvodnje, odnosno 12% ukupne proizvodnje električne energije u svijetu u vrijednosti od EUR, te uz dvostruko manju cijenu opreme, odnosno izgradnje predviđa se (prema GWEC-u) ukupno 2 300 000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog aspekta i Kyoto protocola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogućnosti daljnjeg razvoja. Osim toga, u prilog razvoju vjetroenergetike također ide činjenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko, zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife, obveze otkupa, niže kamatne stope, porezne olakšice i slično. Nadalje, cijene klasičnih izvora električne energije odnosno nafte, plina i ugljena rastu. Uz svaki od njih veže se određeni nedostatak koji ide u prilog već spomenutom razvoju vjetroelektrana. Tako npr. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode, dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. Slično je s nuklearnom energijom koja također nailazi na protivljenje javnosti zbog, između ostalog, nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. U razvijenim zemljama ekonomski hidropotencijal je uglavnom iskorišten, ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana, a novih izvora energije nema. Sve to ukazuje na najveću potencijalnu mogućnost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Razvoj i cijena vjetroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao alternativnog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem čovječanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. Osim toga, kako su snage koje su vjetrenjače razvijale bile male,a instalacije relativno skupe te je zbog čestih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran, to je posljedično i efektivnost vjetrenjača bila mala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat- efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana- ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana- uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora. Budući da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna činjenica da je potreba za energijom sve veća nastojalo se, dakle primjenom alternativnih izvora barem djelomično rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. Tako je u cilju realizacije tog nastojanja 1997. u Kyotu održana Konferencija, gdje je donesena važna odluka u pogledu stakleničkih emisija, odnosno postavljene su smjernice za limitiranje istih kao i prijedlog prelaska na alternativne izvore energije. Razvoj tehnologija u zrakoplovstvu te tehnologije materijala u SAD-u i Europi pridonijeo je krajem 70-ih godina razvoju vjetrenjača i zamjetnijem iskorištavanju energije vjetra. Međutim, ipak se može reći da tek početkom 90-ih vjetrenjače zapravo dolaze do izražaja, a prije toga njihova upotreba se može okarakterizirati kao beznačajna.&lt;br /&gt;
U drugoj polovici 90-ih neke europske države su (potaknute razvijenom ekološkom sviješću, tehnološkom razvijenošću, te činjenicom da značajnija kontrola nad izvorima fosilnih goriva ne postoji) krenule sa uvođenjem i značajnijim razvijanjem alternativnih izvora energije, među kojima posebno istaknuto mjesto zauzima proizvodnja električne energije pomoću vjetrenjača.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cijena'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog stajališta energija vjetra predstavlja potpuno zadovoljavajući izvor energije. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se, zahvaljujući unaprjeđenju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja, približava prihvatljivim vrijednostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je npr. krajem 80-ih godina cijena električne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh, dok je 2003. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh, a danas je uobičajeno 4 do 6 c/kWh. Dakle, osnovno nastojanje stručnjaka, prilikom osnivanja vjetrenjače, u budućnosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva, odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Budući da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva, zadnjih 10 godina može se uočiti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste alternativne izvore energije, a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje vjetra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najveći limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetrenjače. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh (što je, kao što je već naglašeno, primarni cilj inženjera u budućnosti) jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetrenjača izrađena. Prema nekim statistikama npr. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% veći iznos predane električne energije. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina, međutim veličina i cijena generatora uz uključenu učinkovitost regulacijskog sustava bez sumnje čine značajne investicijske troškove. Da bi opravdali uvođenje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, nužna je pažljiva financijska analiza. Ekonomsku isplativost moguće je postići i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, pod uvjetom da je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjcij.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Cijena električne energije iz vjetroelektrana po godinama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroenergetika u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivne mogućnosti izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj trenutno su manje od raspoloživog vjetropotencijala. Budući sam vjetropotencijal nije dovoljno istražen, a ekonomski iskoristivi vjetropotencijal raste, odnosno raste cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora, nije moguće dati konkretne procjene.&lt;br /&gt;
Bez većih tehničkih problema u sustav realno može ući cca. 500 MW snage vjetroelektrana. Problemi koji se pojavljuju kao prepreka napretku vjetroenergetike u Hrvatskoj su, prema studijama već spomenutog R.Goića, prvenstveno zakonodavstveno-regulatorni okvir, zatim tvz. papirologija koja uključuje koncesijska prava, imovinsko-pravne odnose, te zakonsku regulativu na svim razinama. Tu se nadalje pojavljuje problem priključka na električnu mrežu, što podrazumijeva troškove, mogućnost prihvata i transporta snage i energije, tehničku regulativu.. Kao značajan problem nameće se također i financiranje odnosno osiguranje kapitala, rizici, kamatne stope te potpora domaće industrije, projektantskih tvrtki te istraživačkih ustanova zbog neiskustva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna proizvodna cijena električne energije u Hrvatskoj i dalje je ispod proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, što je posljedica velikog udjela HE i amortiziranih TE (što ne ide baš u prilog komercijalizaciji vjetroelektrana u RH). Međutim, cijena proizvodnje najskuplje elektrane ili uvoza je iznad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, dok se za cijenu proizvodnje električne energije iz bilo koje nove klasične elektrane u Hrvatskoj očekuje da će nadmašiti ovu iz vjetroelektrana, jer već sada teško uspijeva biti manja od nje.&lt;br /&gt;
Ako se k tome još pridodaju dodatni plusevi za vjetroelektrane, vezano za obnovljive izvore i Kyoto protocol, kao i minusi koji za vjetroelektrane proizlaze iz činjenice da izazivaju sistematske troškove (u prvom redu to se odnosi na njihovu nepredvidivu proizvodnju i nemogućnost garantiranja snage), odgovor o isplativosti električne energije iz vjetroelektrana trenutno je teško dati( izvor: R. Goić).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest vjetrenjača===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijašnje izvedbe vjetrenjača koristile su drvene lopatice ili lopatice od drvene rešetke presvučene tekstilom ili lakim daščicama, koje su bile postavljene na građevinu s mlinom ili pumpom za vodu. Današnje pak vjetrenjače su karakteristične po sastavnim dijelovima kao što su vertikalna cjevasta platforma, odnosno toranj na kojemu se nalaze dvije do četiri lopatice te generator za proizvodnju električne energije.&lt;br /&gt;
Vjetrenjače su u primjeni još od 10-og stoljeća, a Europom su se rasprostranile u 18-om stoljeću. Četrdesetih godina 20-og stoljeća Njemačka, SAD i Danska postaju značajne po proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, te od tada zapravo započinje masovna proizvodnja kako komponenti tako i vjetroenergetskih sustava.&lt;br /&gt;
U 19-om stoljeću, točnije 1887. godine Charles Brush je u SAD-u napravio &amp;quot;gigantsku vjetrenjaču&amp;quot; promjera 17m s 144 lopatice od cedrovog drveta. Takva vjetrenjača punila je baterije snagom od 12 kW idućih 20 godina.&lt;br /&gt;
Suvremene vjetrenjače su, za razliku od onih početnih, karakteristične npr. po rotoru promjera 123m te mogućnošću generiranja 5 - 6 MW energije. Za postizanje optimalnih vrijednosti, današnji proračuni ukazuju na korištenje 3 visoko učinkovite aerodinamičke lopatice i to po mogućnosti na što većoj visini, kako bi se lopatice što bolje distancirale od turbulentnog okružja. Budući otprilike 500m visine predstavlja granicu laminarnog sloja zemlje, posljedično se lopatice nastoji postaviti na što je moguće višu poziciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se geotermalna energija iskoristila razvijene su mnoge tehnologije, pojednostavljeno možemo izdvojiti dva načina: izravno i neizravno. U izravno bi spadalo korištenje vruće vode koja izbija iz podzemlja za npr. toplice, za grijanje kućanstava i staklenika, za neki procese u industriji. A u neizravno, korištenje geotermalne energije za dobivanje električne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:geoter.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Pojednostavljeni princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Vruća para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskorištena voda i kondenzirana para vraćaju se natrag u izvor.&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Princip suhe pare (Dry steam)''' – koristi se iznimno vruća para, tipično iznad 235 °C (445 °F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i još uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najveća elektrana koja koristi „Dry steam“ princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi električnu energiju još od 1960 godine. Količina proizvedene električne energije iz tog postrojenja još uvijek je dovoljna za opskrbu grada veličine San Francisco-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Flash princip (Flash steam)''' – koristi se vruća voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 °C (360 °F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na površini smanjuje se tlak pa se vruća voda pretvara u paru u pokreče turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraća se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Većina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Binarni princip (Binary cycle)''' – Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vruća voda se koristi za grijanje tekućine koja ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, a ta tekućina isparava ne temperaturi vruće vode i pokreće turbine generatora. Prednost tog principa je veća efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno veća nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budući da se upotrijebljena voda vraća natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Većina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti će ovaj princip. &lt;br /&gt;
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na biomasu i otpad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako termoenergetsko postrojenje sastoji se od 4 glavna dijela:kotla,turbine,kondenzatora i pumpe.Kod elektrana na biomasu i otpad specifično je da kao gorivo u kotao ulazi biomasa i otpad.U kotlu se događa proces izgaranja koji možemo podijeliti na izgaranje u fluidiziranom sloju i izgaranje na rešetci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenja za izgaranje biomase i otpada mogu izgarati mnoga otpadna goriva.Tehnologija izgaranjem pretvara biomasu u toplinsku energiju, a iz nje se pomoću određenih strojeva pretvara u  nekoliko oblika potrebne energije kao što su:električna energija,topli zrak,topla voda i para.&lt;br /&gt;
Postoji nekoliko tehnologija za izgaranje,a neke su:razna ložišta(u kojima se ujedno najjednostavnije izgara), te posebno građeni parni kotlovi za izgaranje biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja na rešetci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje se događa u kotlu u kojemu je smještena rešetka u na kojoj se nalazi biomasa i otpad koji se sagorijeva.&lt;br /&gt;
Izgaranje na rešetki je stari proces sličan izgaranju u fluidiziranom sloju uz razliku što fluidizirani sloj ima jednoličnije i bolje izgaranje.&lt;br /&gt;
Za postrojenja male i srednje snage(tipično do 5 MW) izgaranje goriva iz krute biomase provodi se najčešće na rešetki,koja omogućava miješanje goriva i kontroliran dovod zraka.Izgaranje na rešetki je pouzdana i dokazana tehnologija ,a razne izvedbe omogućuju relativno visok stupanj kontrole i efikasnosti.Nedostatak izgaranja na rešetci očituje se kod goriva nejednolike kvalitete i s visokim udjelom vlage, kad postizanje ravnomjernog sagorijevanja predstavlja poseban problem.Ravnomjerno i potpuno sagorijevanje povećava efikasnost i smanjuje emisiju štetnih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Postrojenje u kojem se rabi tehnologija izgaranja na rešetci&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[http://www.youtube.com/watch?v=GZ8PgGKUjqA Pogledaj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenje na slici je uobičajeno postrojenje koje se koristi izgaranjem na rešetci.Postrojenje se sastoji:&lt;br /&gt;
Spremište goriva(1) gdje gorivo dolazi kamionima u obliku otpada,drvnih otpada i sl.Zatim se to gorivo kroz sustav za dostavu goriva(2) dovodi u prostor u kojem se nalazi rešetka(3).Ispod rešetke se dovodi zrak za izgaranje(8).Taj zrak se pomoću ventilatora dovodi ispod rešetke i tako pospješuje izgaranje.Ispod rešetke se također nalazi vlažni sakupljač troske(9).U njemu se nalazi voda koja služi da se troska,koja nastane kao otpad izgaranjem,hladi.Na rešetki se nalazi gorivo koje izgara u komori za izgaranje(4).Prilikom izgaranja oslobađaju se dimni plinovi.Dimni plinovi nastali izgaranjem prolaze kroz isparivač(5).Tamo se isparuje voda s druge strane cijevi.U njemu se voda isparava i odlazi u pregrijač vodene pare(6) a zatim odlazi u proces.Dimni plinovi odlaze u ekonomajzer(7).Pošto dimni plinovi dolaze vrući,a voda je hladna,u ovom dijelu dimne plinove hladimo,a vodu grijemo.Za okoliš je štetno da vrući plinovi odlaze u atmosfreu,pa na ovaj naćin i čuvamo okoliš i vršimo energetsku racionalizaciju postrojenja.Nakon toga dimni plinovi prolazi kroz ciklon(10).On odvaja krupne krute čestice iz dimnih plinova.Zatim dimni plinovi odlaze u prostor s filterima(11) gdje se izdvajaju sitne krute čestice filtriraju.To se radi zbog sprečavanja onečišćenja atmosfere.Nakon pročišćavanja ostatak izlazi kroz dimnjak(12) u okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje u fluidiziranom sloju izgaranjem pretvara biomasu u vrući granulirani sloj na pijesku.&lt;br /&gt;
Ubrizgavanje zraka u  taj sloj stvara turbulencije zraka koje pogoduju procesu izgaranja biomase.Naime,tako stvorene turbulencije dolaze u potpuni kontakt s gorivom pospješujući njegovo potpuno izgaranje.Na ovaj način se kontrolira razvijanje topline i omogućava da temperature procesa budu ispod 972 stupnja Celzijusa reducirajući emisiju dušičnog monoksida.Kotlovi u kojima se koristi fluidizirani sloj mogu koristiti goriva sa visokom koncentracijom pepela,niskokalorična goriva kao što su  ostaci poljoprivredne proizvodnje,otpadci od sječe šuma.Ova tehnologija u odnosu na izgaranje na rešetci pruža znatno veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva.Korištenjem ove tehnologija ,za goriva s visokim udjelom vlage i neujednačene kvalitete moguće je postizanje efikasnosti kotla i do 90% uz znatno smanjenje štetnih emisija.Osnovni nedostatak je visoka cijena ,pa se ovi sustavi koriste obično za postrojenja veća od 5MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Ventilatori.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Ventilatori koji se koriste u tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Postrojenje u kojem se upotrebljava fluidizirani sloj kao tehnika izgranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==PV==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV je kratica za Photovoltaic što je složenica od grčke riječi za svjetlost i veličine za napon. To označava direktnu konverziju sunčeve svjetlosti u energiju pomoću solarnih ćelija. Proces konverzije je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.&lt;br /&gt;
Tipovi PV ćelija: &lt;br /&gt;
::::::•	silicijeve Si monokristalne, polikristalne i amorfne&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	galij arsenidne GaAS &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	bakar-indium-diselenidne CuInSe 2&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
::::::•	kadmij-telurijeve CdTe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najraširenije su silicijeve pa su građa i funkcioniranje opisani na njima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV001.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 46.''' Najviša teoretska iskoristivost pojedinog tipa PV-a&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:PV002.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 47.''' Dostignuti stupanj razvoja PV ćelija u laboratorijskim uvjetima&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Od ćelije do modula'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojedine ćelije se slažu i povezuju u veće cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za različite aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipične veličine snage takvih modula su između 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima, koji su: 1000 W/m² Sunčevog zračenja i temperatura ćelije od 25°C.&lt;br /&gt;
Standardna garancija proizvođača na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primjena=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje primjene solarnih panela je ograničeno s relativno malom snagom po metru kvadratnom panela. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati panel s naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći odnosno P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt; za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt;. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “Stand-Alone” sistem često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične aplikacije su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava&lt;br /&gt;
*aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije&lt;br /&gt;
*katodna zaštita cjevovoda&lt;br /&gt;
*navodnjavanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage. Sistem od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m²  modula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV003.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Prikaz '''BIPV''' (Building Integrated Photovoltaics)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Prikaz '''Stand-Alone''' sistema sa jednom od mogućih aplikacija u napajanju komunikacijskih i senzorskih uređaja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Građa Si - PV ćelije=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčeva energija izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim ćelijama. Kada fotonaponska ćelija apsorbira sunčevo zračenje, fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponska ćelija postaje izvor električne energije.&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija je PN-spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj ćeliji na površini pločice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. fosfor, tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N-tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina ćelije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti i tako povećava djelotvornost ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Funkcioniranje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ćelija (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron-šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N-strani, šupljina P-strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN-spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije.&lt;br /&gt;
Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja.&lt;br /&gt;
Kada je fotonaponska ćelija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ćeliji će zbog fotonapona nastajati fotostruja I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;, te će vanjskim trošilom teći struja I, jednaka razlici struje diode I&amp;lt;sub&amp;gt;d&amp;lt;/sub&amp;gt; i fotostruje I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Građa fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV005.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Funkcioniranje fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Spektralna karakteristika PV''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV iz različitih materijala imaju maksimalne spektralne osjetljivosti za raličite valne duljine. Silicijska PV ima maksimum spektralne osjetljivosti za valnu duljinu od 0,8 mm ili jednostavnije, najbolje apsorbira svjetlost te valne duljine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povezivanje ćelija u veće cjeline''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:&lt;br /&gt;
#Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja jakosti struje s povećanjem površine, izvodi se tako da se svi (+) polovi spoje na isti vodič, analogija i za (-) vodiče.&lt;br /&gt;
#Paralelno – paralelnim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točne podatke radne karakteristike mogu dati jedino proizvođači ali su ovog reda veličine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda U = 0,55-0,60 V, struja kratkog spoja I = 20-25 mA/cm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, serijski unutarnji otpor Ra = 0,0025 W m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV006.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' U-I krivulja Si solarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karakteristika solarne ćelije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iskoristivi napon ovisi o poluvodičkim materijalima i kod Si ćelija je oko 0.5 V.&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda je malo ovisan o Sunčevom zračenju dok jakost struje raste s porastom osvjetljenja.&lt;br /&gt;
Izlazna snaga ćelije je također temperaturno zavisna. Viša temperatura ćelije uzrokuje &lt;br /&gt;
manju efikasnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Karakteristike pojedinih ćelija=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV ćelije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne, polikristalne i amorfne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Monokristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Za proizvodnju monokristalnih Si ćelija potreban je apsolutno čisti poluvodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Polikristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tijekom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog tog razloga solarna ćelija ima manju iskoristivost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Amorfne Si ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Galij arsenidne GaAs ćelije'''.&lt;br /&gt;
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama.&lt;br /&gt;
Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si ćelijama te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Projekti koncentriranog zračenja su još u fazi istraživanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kadmij telurijeve CdTe ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; u labaratorijskim uvjetima. Kadmij teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV007.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 53.''' Kadmij telurijeve CdTe ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Metode povećanja iskoristivosti fotonaponskih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Sve slike i informacije iz ovog poglavlja su vezane uz istraživačke i pilot projekte koji još nisu u komercijalnim terestijalnim aplikacijama !!!) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isključuju:&lt;br /&gt;
*povećanje snage insolacije koncentriranjem sunčevih zraka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV008.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 54.''' Koncentriranje sunčevih zraka&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*iskoristivost što većeg dijela spektra prispjelog svjetla&lt;br /&gt;
Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem različitih tipova ćelija jednih na druge pri čemu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita. Također je razvijena PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV009.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 55.''' Iskorištavanje što većeg dijela ulaznog Sunčevog snopa, ulazna zraka dolazi u crno tijelo koje na raznim dijelovima preuzima zrake različitih valnih duljina, PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Problem zasjenjenja PV-a===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem koji treba riješiti pri pojačanoj insolaciji, (pojačanje od 10-100x definira kao malo do srednje a, pojačanje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zračenje) je zasjenjenje. Zasjenjenje uzrokuje da solarne ćelije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. (Na primjer kad padne list s drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička rješenja kojima se rješava taj problem su:&lt;br /&gt;
#Postavljanje prozirnog materijala ispred ćelija radi disperzije sunčevih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu.&lt;br /&gt;
#Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu točku nego što ravnomjernije po površini solarnih ćelija. Primjer toga su usavršeni usmjerivači koji zadržavaju formu elipsoida, no diskretizirani s ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zračenja po ćelijama. &lt;br /&gt;
#Ugradnja bypass dioda radi sprječavanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV010.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 56.''' Spoj solarnih ćelija s visoko koncentriranim zračenjem gdje su ugrađene bypass diode&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.&lt;br /&gt;
Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su:&lt;br /&gt;
*utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce (na to treba obratiti pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga)&lt;br /&gt;
*vizualni (estetski) utjecaj&lt;br /&gt;
*utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija , arsena i selena na ljudsko zdravlje)&lt;br /&gt;
*zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja (IEA u svom izvješću navodi da odlaganje može biti napose problem u zemljama gdje skladištenje otpada nije dobro regulirano ili prilikom upotrebe u udaljenim nenadziranim područjima). Studije IEA-e pokazuju da PV ćelije promatrane kroz ukupni životni ciklus utječu na smanjenje ispuštanja CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Za radnog vijeka proizvedu više energije nego što je potrebno za njihovu izradu čime se štedi na upotrebi fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarne termalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.&lt;br /&gt;
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-1.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 57.''' Koncentrirajuća solarna termalna elektrana&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. &lt;br /&gt;
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parabolični  kolektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-2.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 58.''' Parablolični kolektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tornjevi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove elektrane imaju veliki broj zrcala  postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Ovakvi sustavi postižu vrlo visoka temperature, što ih čini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladištenju energije. Također im je prednost što ne zahtijevaju ravna područja (moguća je izgradnja na brdima), ali zato zrcala zahtijevaju upotrebu sustava rotacije oko dvije osi, što im podiže cijenu.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-3.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 59.''' 11MW PS10 solarni toranj pokraj Seville u Španjolskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tanjuri'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, no dakako puno su veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature, a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-4.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 60.''' Solarni tanjuri&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Fresnel reflektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koriste nizove dugih malo zakrivljenih ili potpuno ravnih zrcala, a izgledom podsjećaju na parabolične kolektore. Sustav je napravljen tako da više nizova ogledala cilja u isti kolektor što dovodi do financijskih ušteda, a i sama zrcala se okreću oko samo jedne osi. Ciljanjem zrcala u različite kolektore u različita doba dana moguće je postaviti gust raspored zrcala, čime se dobiva više energije usprkos efikasnosti manjoj od 20%. Cijeli projekt je zasada još na bazi prototipa koji su izgrađeni u Belgiji (SolarMundo) i Australiji (CLFR).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-5.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 61.''' Fresnel reflektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne uzgonske elektrane''' (nisu koncentrirajuće)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-6.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 62.''' Prikaz solarne uzgonske elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Skladištenje toplinske energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što je spomenuto, efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena sol, čiji je sastavni element natrij - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285°C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. Elektrana u Cloncurryu Australiji će koristiti pročišćeni grafit, kada bude izgrađena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u pogonu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#SEGS –9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Nevada Solar One – USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije  35 MW električnog ekvivalenta količine pare na ulazu, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#PS10 solar power tower – Španjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-7.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 63.''' Parabolični kolektori su ekonomski isplativiji od solarnih tanjura&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u konstrukciji'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Andsol 1 – Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Andsol 2 - Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Solar Tres elektrana – Španjolska, 15 MW sa skladištenjem topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Najavljene solarne elektrane'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Mojave Solar Park – USA, Kalifornija, 553 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Pisgah – USA, Kalifornija, 500 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Ivanpah Solar – USA, Kalifornija, 400 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Bez imena – USA, Florida, 300 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Imperial Valley – USA, Kalifornija, 300 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Carrizo Energy Solar Farm – USA, Kalifornija, 177 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Uppington . Južna Afrika, 100 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Yazd Plant – Iran, 67 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Barswtow – USA, Kalifornija, 59 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Victorville 2 Hybrid Power Project – 50 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Kuraymat Plant – Egipat, 40 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Beni Mathar Plant – Maroko, 30 MW količine pare na ulazu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Hassi R´mel – Alžir, 25 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Cloncurry solar power station – Australija, 10 MW sa skladištenjem topline, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na valove, plimu i oseku==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na valove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. &lt;br /&gt;
Energija vala naglo opada s dubinom vala (Sl. 56.), pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku.  &lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor, ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:123_valovi.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 64.''' Prikaz rada elektrane na valove&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW što je ogroman neiskorišten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim obalama na području od 40 stupnjeva - 60 stupnjeva zemljopisne širine na sjevernoj i južnoj hemisferi. Energija valova na tom području varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najvišim od 100 kW/m u Atlantiku .&lt;br /&gt;
Visina valova je najviša za vrijeme zime što se poklapa sa vremenom najviše potrošnje električne energije.&lt;br /&gt;
Kinetička energija valova može se početi efikasno transformirati u elektrienu energiju kada je visina vala veća od 1 m. Pri određivanju prikladnosti valova eksplataciji ne može se uzeti samo parametar snage po dužnom metru. Amplituda , frekvencija i oblik valova su jednako važni parametri koji se treba tražiti unutar energetski prihvatljive zone valova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:World.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 65.''' Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su došle visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim potencijalom valova, visokim tehnološkim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i ekološkom sviješću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_val.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 66.''' Prikaz razdiobe snage morskih valova po dubini (h) ispod morske površine&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_postanak_vala.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 67.''' Načelni prikaz nastanka vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u osnovi poznata tri načina korištenja energije valova, ako su kategorizirana po metodi kojom prihvaćaju valove. To su preko ''plutača'', ''pomičnog klipa'' i ''njihalica'' ili ''lopatica''. U fazi istraživanja i ispitivanja su još ''crijevna'' i ''McCabova pumpa'', ''čuškaš'', te ''morska zmija''. Još mogu biti karakterizirana i po lokaciji odnosno kao ''elektrane na valove na otvorenom moru'' i na ''morskoj obali''. Niti jedan od navedenih načina za korištenje energije valova ne može danas konkurirati klasičnim izvorima električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na morskoj obali====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su slijedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi&lt;br /&gt;
*lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi&lt;br /&gt;
*lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova&lt;br /&gt;
*mogu služiti kao lukobran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW uspješno uključena u elektrosustav Škotske. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi&lt;br /&gt;
*slabi (eta) turbine zbog stohastične prirode valova a samim time i protoka, niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine &lt;br /&gt;
50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilina jer oni imaju potrebno određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb.JPG|center]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb_2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 68.''' Wellsova turbina&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 69.''' Wellsova turbina 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Proto.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 70.''' Idejni nacrt lijevo i prototip desno Mighty-Whale OWC &lt;br /&gt;
uređaja ispitanog u Japanu. Razlikuje se od ostalih OWC po tome što valovi horizontalno ulaze u usisnu komoru (OWC (Oscilating Water Column ) - Oscilirajući vodeni stupac)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 71.''' Slike su vezane za pilot projek ART-OSPREY (fotografija A. Lewisa) 1995. prilikom polaganja uređaja došlo je o njegovog uništenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 72.''' Slika prikazuju OWC izgrađenu u Japanu ukomponiranu u lukobran, turbina je jednosmjerna sa sustavom ventila&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ljuljajući uređaj'''&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj funkcionira tako što se kinetička energija vala pretvara u rad gibanja zaustavne ploče i hidrauličke pumpe koja pogoni generator. Postoji eksperimentalni model u Japanu. Tehnički podaci o konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro_4.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;Slika 73. Ljuljajući uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na otvorenom moru====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom mora : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*bolja iskorištenost valnog potencijala - veća raspoloživa površina za polja elektrana sa tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu geografsku lokaciju &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja offshore objekata &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički nepredvidive okoline. Zahvaljujući velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas da tehnički izvesti u usporedbi sa 70-im godinama &lt;br /&gt;
kada su projekti bili ekonomski zanimljivi .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plutače'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ovakvih uređaja se kreću do 50-ak kW snage, no prednost im je u mogućnosti polaganja velikog broja na određenoj površini čime se nadoknađuje mala pojedinačna snaga. Ovakvi uređaji su posebno interesantni za aktivne oceanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare, komunikacijske repetitore etc.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Arhimedova valna ljuljačka (Archimedes Wave Swing AWS)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od cilindrične zrakom napunjene komore koja se može pomicati vertikalno u odnosu na usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m širokom gornjem plutajućem cilindru omogućuje plutanje. Kada val prijeđe preko plutače njezina dubina se mijenja u skladu sa promjenom tlaka uzrokujući njezino pomicanje gore dolje. Relativno gibanje između usidrenog i plutajućeg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjači izgrađeni uređaj ove namjene 2 MW pilot projekt bio je planiran, biti pušten u ljeto 2004 u Portugalskom akvatoriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_arh.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitledarh2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 74.''' Lijeva slika prikazuje shematski prikaz AWS , desna slika prikazuje prototip koji se isprobava u Portugalu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Morska zmija (Pelamis)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija radi na principu spojenih plutača koje pretvaraju vertikalno gibanje valova u horizontalno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sustav je u potpunosti odvojen od mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod komprimira zrak u sivi spremnik koji zatim pokreće zračnu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u Škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 m duljine , 3.5 m promjera 750 T mase i maksimalne snage od 750 kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake3.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 75.''' Prikazi &amp;quot;zmije&amp;quot;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''McCabova pumpa na valove'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980 i originalno je dizajnirana za desalinizaciju morske vode koristeći reverznu osmozu. To su uređaji koji izvlače energiju iz valova pomoću rotacije pontona oko nosača preko linearnih hidrauličkih pumpi. Konstrukcije mogu biti sa zatvorenim krugom koristeći ulje ili sa otvorenim krugom koristeći morsku vodu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_b2b3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 76.''' Shema konstrukcije McCabove pumpe&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Crijevna pumpa'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od elastičnog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rasteže. Crijevo je povezano za plovak koji oscilira sa površinskim valovima. Rezultirajuče tlačenje vode u crijevu tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi može biti povezan na centralnu turbinu za veće sisteme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image048.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image050.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 77.''' Prikazuje neka tehnička rješenja, desno gore konstrukcija obustavljenog Danskog projekta plutača&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image054.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 78.''' slike iznad prikazuju plutače kompanije Ocean Power Tecnologies snage 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Čuškaš (Flapper)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polaže se na otvorenom moru pomoću pontona ili bova. Uređaj se sastoji od niza plutajućih pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne pumpe koje tjeraju radni medij kroz zajedničko crijevo na turbinu. Zbog okomitog položaja na valove uređaj je pogodan za nemirno more i oluje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image056.jpg]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image058.gif]]&lt;br /&gt;
[[Image:Kj5.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 79.''' Konstrukcije kojima je teoretski moguće iskoristiti energiju valova&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na plimu i oseku===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima. Razlika u visini plime i oseke varira između (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled9999.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 80.''' Prikaz rada plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Podjela plimnih elektrana====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencionalne - Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode '''&lt;br /&gt;
(turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija koja se koristi za konverziju je jako slična tehnologiji koja se koristi u konvencionalnim hidroelektranama. Brana spriječava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike između razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga dopušta se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen. Osim plimnog potencijala nužna je brana koja osigurava razliku hidrostatskog potencijala između stvorenog bazena i mora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je izrada brana skupa, idealna mjesta su što zatvorenije uvale, fjordovi ili ušća rijeka, čime se štedi na duljini pregrada. Na pogodnim mjestima u brani se ugrađuju turbine koje se puštaju u pogon kada se postigne adekvatna razlika hidrostatskog potencijala. Električna energija se može proizvoditi kada voda teče u i iz bazena. Peridičnost je uvjetovana Zemljanom rotacijom ostvarujući dvije plime i oseke dnevno. Proizvodnja električne struje je karakteristična po maksimalnoj proizvodnji svakih 12h sa stajanjem u polovici tog perioda kada je visina vode sa obje strane brane jednaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se promatra aplituda plime na nekom mjestu, lako će se moći zaključiti da ona nije uvjek jednaka. Ona se mjenja (na istočnj obali antlatika u zaljevu La Rance) u dosta širokom rasponu, ovisi o međusobnom razmaku Sunca, Mjeseca i Zemlje, što uvjetje oscilacije po kojimase obično razlikuje:  vrlo visoka plima (krivulja a na slici 49.) koja se pojavljuje za vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija, visoka plima (krivulja b na slici 49.) koja se pojavljuje dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon mladog punog mjeseca , te niska plima (krivulja c na slici 49.) koja se također pojavljuje u dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon prve i druge mjesečeve četvrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002e.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 81.''' Dijagramski prikaz plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća i najstarija elektrana ovog tipa je '''La Rance''' u Francuskoj na ušću istoimene rijeke, snage 240 MW, u upotrebi je od 1966 god. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obilježja elektrane  La Rance:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Alternator: sinhroni stroj&lt;br /&gt;
*Uzbuda: statička&lt;br /&gt;
*Nominalni br. okretaja: 93,75 o/min&lt;br /&gt;
*Maksimalno prekoračenje brzine: 260 o/min &lt;br /&gt;
*Izlazni napon: 3,5 kV &lt;br /&gt;
*Hlađenje: s komprimiranim zrakom tlaka 2 bara&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_0.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 82.''' Elektrana La Rance&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eksperimentalno postrojenje '''Annapolis Royal''' u Novoj Škotskoj snage snage 20 MW. Eksperimentalno postrojenje Murmansk u Rusiji snage 0.4 MW te kanadsko u Annapolisu na malom ulazu u Fundy-ev zaljev snage 17.4 MW. Također je niz malih postrojenja postavljeno u Kini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ea.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002eb.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 83.''' Postrojenje plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednost konvencionalnih elektrana je jeftina, čista i obnovljiva energija. &lt;br /&gt;
Glavni nedostaci u povećanju upotrebe elektrana ovog tipa su veliki troškovi izgradnje, malo pogodnih lokacija za izgradnju, velik utjecaj na okoliš ( uzrokuje migracije riba itd, ).&lt;br /&gt;
Veliki kapitalni troškovi ovakvih elektrana sa dugim periodom izgradnje do 10 godina čine cijenu struje vrlo osjetljivu na diskontnu stopu. Osim što je dobro razvijena energija plime i oseke je trenutačno komercijalno neatraktivna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada po pojedinim etapama izgleda ovako: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj etapi pogona zatvara se zapornica i voda u bazenu ostaje na određenoj koti, a razina mora otpada. Kada razina mora postane toliko niska  da postoji sovoljna razlika kota (odnosno dovoljan pad) pa se tako potencijalna energija vode nagomilane u bazenu pretvara u mehaničku, a ova u električnuenergiju, sve dok razlika pada omogućava rad turbine. Turbina se zaustavlja kada se postigne minimalni pad, ali se bazen nakon toga dalje prazni (etapa 3) kroz zapornicu, da bi se u njemu postigla što niža razina, kako bi se ostvario što veći pad za etapu pogona u obrnutom smjeru. Kada se izjednače-razine u bazenu i moru počinje crpljenje vode iz bazena u more (etapa 4) da bi se što niže snizila razina vode u bazenu. Kada se postigne kota koja odgovara nižoj koti mora, obustavlja se rad crpki, pa bazen ostaje na konstantnoj razini (etapa 5) sve dok se ne postigne takav pad kod kojeg će turbina moći raditi u obrnutm smjeru. Nakon toga stavlja se turbina u pogon koristići vodu iz mora prema bazenu (etapa 6) sve dok se postigne minimalan pad kod kojeg turbina može raditi. Zatim se turbina obustavlja, otvara se zapornica da bi se dalje punio akumulacijski bazen (etapa 7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ec.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 84.''' Način korištenja potencijalne energije plime i oseke za elektranu s ugrađenim turbinama za rad u oba smjera i mogućnošću crpljenja vodom.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nekonvencionalne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rad ovih elektrana u principu je isti kao kod vjetroelektrana, jedino što kao fluid umjesto zraka služi voda. Morske struje mogu prenositi jednake količine energije kao i vjetrovi. Turbine ovakvih elektrana grade se na dubinama od 20-30 metara, obično na mjestima  gdje su jake morske struje. Ove elektrane generiraju 3-4 puta više snage nego konvencionalne. Ekološki su prihvatljive. Trenutno ne postoji ni jedna izgrađena elektrana ovog tipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:800px-SeaGen_marine_current_turbine_HandW-1-.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 85.''' Prototip turbine nekonvencionalne plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom načelu kao vjetroelektrane , ali koristeći energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima. Njihova prednost je u pouzdanoj periodičnosti morskih struja čiju energiju koriste. Dva su projekta financirana od European Commission's energy programme. Kvasalund i Devon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kvasalundski kanal'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina struje u kanalu iznosi 2,5 m/s ( najviša brzina periodičke prirode). Treba biti ugrađena je prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri čemu se ugrađuje na dubinu od 50 m sa centrom rotacije 20 m od morskog dna. Ukupna masa uređaja je 200 T. Zbog spore rotacije lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba, velika dubina omogućava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ebe.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 86.''' Kvasalundski kanal&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Devon'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj ove pilot elektrane na struje plime i oseke vrijednosti L3m je 1.5 km od obale Lynmoutha. &lt;br /&gt;
Projektirana je za proizvodnju 300 kW električne energije pomoću rotora duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti. Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba. Uređaj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Podaci za prosječnu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image011.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:123.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 87.'''  Slika prikazuje shemu i izvedbu turbine na struju plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Zaključak====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit baš ovaj oblik dobivene energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile 106 Europskih lokacija sa jakim morskim strujama i procijenile da mogu osigurati 48TWh struje /godišnje (equivalentno 12500MW instalirane snage ) u električnu mrežu Europe. Tehnički RD&amp;amp;D programi trebaju biti razvijeni da bi se cijena eksploatacije mogla pouzdano odrediti. &lt;br /&gt;
(Najveći broj RD&amp;amp;D programa na polju iskorištavanja energije valova, plime i oseka te morskih struja trenutačno provodi V. Britanija stvaranjem subvencioniranog okruženja za njihov razvoj iz razloga potrebe osiguranja 10% obnovljive energije svakog proizvođača električne energije u zemlji.) Ciljana godina za anticipaciju energije mora u sustavima energetske opskrbe je procijenjena ili i predviđena od EU između 2010 i 2020 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Alternativne tehnologije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=KGH=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Grijanje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hlađenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature.&lt;br /&gt;
Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr., rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci, strojevi za hlađenje, usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi. &lt;br /&gt;
Čovjek je već u dalekoj prošlosti shvatio korisnost hlađenja, tako je još pračovjek skupaljao snijeg i led i čuvao ga u svojim pećinama. U starom Egiptu, gdje niti zimi nema leda, koristila se tehnika hlađenja vode u poroznim glinenim ćupovima koje su robovi hladili lepezama. U Indiji se za vedrih ljetnih noći ostavljala na slobodnom prostoru u plitkim glinenim posudama i tako se hladila. &lt;br /&gt;
1913. godine Escher Wyss po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom uređaju. Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 88.''' Moderni hladnjak za kućanstvo&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstantan rashladni učinak kod tehničkog hlađenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne dođe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadržava svoja svojstva kroz čitav uporabni vijek rashladnog uređaja i nije potrebna njena zamjena. Sve što je potrebno za održavanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogućnost odvođenja topline iz sustava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kružni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utrošak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najčešće kao mehanički rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi temperatura s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treću vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kompresijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki kompresijski sustav se sastoji od četri osnovna elementa, a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
Kompresira radnu tvar od tlaka isparavanja do tlaka kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Time se povećava temperatura i tlak radne tvari. Kada temperatura naraste na potreban iznos omogućena je izmjena topline s okolinom. Kompresori se dijele na hermetičke, poluhermetičke i otvorene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vruće pare radne tvari iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlađuju prije napuštanja kondenzatora. Prema načinu hlađenja kondenzatori se djele na vodom hlađene, zrakom hlađene, i kombinirano, vodom i zrakom hlađene kondenzatore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prigušni ventil'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dozira i prigušuje radnu tvar s tlaka kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna tvar prolazi kroz prigušni ventil iz područja visokog tlaka u područje nižeg tlaka. Zbog toga radna tvar ekspandira i istodobno isparava. Najčešće je to termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlačnoj strani (VPNT).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Isparivač'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok radna tvar isparava, ona apsorbira toplinu i hladi tvari i/ili prostor kojeg želimo rashladiti. U isparivaču se radna  tvar nalazi u međusobno gusto postavljenim cjevčicama, da bi se dobila što veća površina za izmjenu topline. Prema načinu rada isparivači se djele na potopljene i suhe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 89.''' Shema kompresijskog rashladnog sustava&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*A – unutrašnjost rashladnog uređaja,&lt;br /&gt;
*B – kompresor,&lt;br /&gt;
*C – prigušni ventil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Apsorbcijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apsorpcijski rashladni proces se od kompresijskog samo po tome što je mehanički kompresor zamjenjen termičkim kompresorom (ili “toplinskim kompresorom”). To znači da kao kompenzacijska energije više ne služi mehanički rad (kojeg je dovodimo kompresijskom sustavu u vidu električne energije), već toplinska energije dovedena u sustav pri temperaturi višoj od temperature okoline. Prednost je u tome što je kompenzacijska energija obično neka jeftina otpadna toplina.&lt;br /&gt;
Da bi termički kompresor radio potrebno je da radna tvar bude smjesa dvije tvari. Jedna tvar je rashladna radna tvar koja kondenzira u kondenzatoru i isparava u isparivaču, a a druga tvar mora imati sposobnost da prvu tvar apsorbira (otopi) da bi kao smjesa kružila u krugu termokompresora. Većina industrijskih apsorpcijskih uređaja i malih kućanskih aparata rade sa smjesom amonijaka i vode (NH&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;/H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Radne tvari===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radna tvar koja cirkulira unutar uređaja ima funkciju prijenosnika energije, preuzimajući toplinsku energiju u jednom dijelu rashladnog uređaja i prenoseći je na drugi dio na kojem se toplina predaje okolišu. Svojstva radnih tvari moraju biti takva da se toplina s niže na višu temperaturu može prenositi pod uvjetima koji vladaju unutar rashladnog uređaja. Radne tvari moraju zadovoljavati posebne termodinamičke, sigurnosne i fizikalno-kemijske zahtjeve. Zbog relativno velikog spektra tvari koje se mogu koristiti kao radne tvari u rashladnim sustavima, uvedeno je univerzalno internacionalno označivanje. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R (eng.: refrigerant), a iza njega slijede dvije ili tri brojke (npr. metan, CH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;, ima oznaku R 50). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištene radne tvari u hladnjacima za kućanstva, halogeni derivati metana i etana, R 11, R 12 i R 22, inače izvaredno kemijski stabilne, prestavljaju veliku opasnost za okoliš u slučaju da radna tvar iscuri iz sustava. Za navedene spojeve se pouzdano zna da uništavaju ozonski omotač. Montrealskim protokolom je zabranjena proizvodnja rashladnih uređaja sa ovim radnim tvarima, i do danas bi zabrana trebala u potpunosti biti provedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Energetska bilanca===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za svaki kružni proces vrijede zakoni očuvanja energije. Tako energija koja ulazi u sustav mora biti jednaka energiji koja iz tog sustava i izlazi. Tako za rashladni uređaj vrijedi ista formula kao i za toplinsku pumpu pri kompresijskom procesu sa hladnom parom. Pojednostavljeno to izgleda:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + P = Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; + Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – rashladni kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P – dovedena energija u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski gubici u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kompresoru se javljaju toplinski gubici te upravo zbog toga ukupna dovedena energija P ne prelazi u toplinu koja se odvodi iz kondenzatora, nego se smanjuje za faktor α.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva parametra utječu na iznos faktora α: konstrukcija samog kompresora te toplinska izolacija dijelova postrojenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod grubog proračuna možemo koristiti vrijednosti α:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0 – idealan proces, bez gubitaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na mehaničku snagu vratila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (hermetičkih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,8 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (otvorenih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sam proračun rashladnog uređaja nije dovoljan samo ovaj zakon  održanja energije. Za proračun bitan je i zakon o održanju mase odnosno masenih protoka na hladnoj i toploj strani s ostvarenim temperaturnim razlikama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; *c&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (h&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – h&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * t&amp;lt;sub&amp;gt;lc&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * c&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;wi&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;wu&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * T&amp;lt;sub&amp;gt;lw&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Indeksi C i W označuju hladnu i toplu stranu procesa. Indeksi I i U označavaju izlaz i ulaz za određeni medij. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kratko pojašnjenje oznaka i veličina navedenih u prethodno navedenim jednadžbama:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*k – koeficijent prijelaza topline u W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;K&lt;br /&gt;
*c – specifični toplinski kapacitet u kJ/kgK&lt;br /&gt;
*A – površina izmjenjivača u m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;l&amp;lt;/sub&amp;gt; – logaritamska temperatura u K&lt;br /&gt;
*h – entalpija u kJ/kg&lt;br /&gt;
*m – maseni protok u kg/s&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura smrzavanja u °C&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura isparavanja u °C&lt;br /&gt;
*V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt; – protok kompresora u m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/h&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj radnih temperatura t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; i t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; znatno utječe na rashladni kapacitet i potrošnju energije. Isto tako važan faktor je i veličina kompresora i njegov protok. &lt;br /&gt;
Za svako postrojenje postoji jedinstvena točak u kojoj navedene zavisnosti i jednadžbe postižu jednakost. To je točka ravnoteže ili pogonska točka. Postizanjem te točke najbolje optimirano određeno rashladno postrojenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 90.''' Prikaz rashladnog kruga&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori ekonomičnosti (hlađenja i grijanja)===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ekonomičnost svakog rashladnog uređaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno ovakav slučaj nije mogući u nekom realnom postrojenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti za klasičan desnokretni proces:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz navedene jednadžbe vidimo da η ne može biti veća od 1. Teoretski ne možemo dobivati više rada nego što ulažemo energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima. Izrazi koje ćemo koristiti u nastavku, prije svega za faktor ekonomičnosti, ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom kružnom procesu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto tako moramo uvesti jednu novu veličinu koja će opisivati „dovođenje“ topline kod rashladnog spremnika i toplinske pumpe. Radi se o faktoru efikasnosti. Moguća su dva faktora efikasnosti i to za rashladne uređaje i toplinske pumpe (radi se naravno o ljevokretnim procesima).&lt;br /&gt;
Faktor efikasnosti za rashladne uređaje može se definirati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor2.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti kod rashladnog uređaja definira se kao količina topline u đulima preuzeta iz ogrjevnog spremnika na račun jednog đula dovedenog rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za toplinsku pumpu faktor ekonomičnosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti za toplinske pumpe nam pokazuje koliko se đula ogrjevne topline dobije za grijanje na račun jednog đula dovedenog rada.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji mogućnost da se dio rashladnog kapaciteta iskoristi i kod toplinske pumpe. Ukoliko imamo takav sustav povećavamo i stupanj ekonomičnosti. &lt;br /&gt;
Tada dobivamo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor4.jpg]] - rashladni uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor5.jpg]]- toplinska pumpa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za određivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor6.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatizacija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija prostora je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, a u modernom načinu života i ostalih živih bića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka i njihovo održavanje u prostoru, pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri su veličine u optimalnim graničnim vrijednostima, a vezani su uz uvjete toplinske ugodnosti (temperatura, vlažnost, brzina strujanja, čistoća zraka, buka, …). Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju i dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuje i ventilaciju prostora. U tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 91.''' Split sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Komforna klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Industrijska klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogoni za proizvodnju elektroničkih čipova, mlijeka, računarskih sustava, vina, šampanjca, … Parametre sustava definira tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru. &lt;br /&gt;
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). &lt;br /&gt;
Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija.&lt;br /&gt;
Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. &lt;br /&gt;
Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazališta, muzeji, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesi pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stjenki. &lt;br /&gt;
Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). &lt;br /&gt;
Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su sljedeći:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#funkcionalnost&lt;br /&gt;
#toplinski i rashladni učinak&lt;br /&gt;
#mogućnosti smještaja u prostoru&lt;br /&gt;
#investicijski troškovi&lt;br /&gt;
#trošak pogona&lt;br /&gt;
#pouzdanost pogona&lt;br /&gt;
#fleksibilnost sustava&lt;br /&gt;
#održavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s invetitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema DIN1946 sustavi klimatizacije se pre složenosti procesa pripreme zraka dijele na:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''ventilacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema normi to su takvi sustavi koji osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti i jedan od u nastavku teksta navedena 4 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi djelomične klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu s normom ti sustavi, osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje, hlađenje i odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svježeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje se na procjeni mogućnosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamička procesa pripreme zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje,	odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal prikupili:&lt;br /&gt;
Danica Maljković i Tomislav Pukšec&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarna energija==&lt;br /&gt;
U svrhu KGH razmotrit ćemo korištenje sunčeve energije koja se koristi direktno za zagrijavanje vode za grijanje, odnosno grijanje silicijskog gela za klimatizacijske i rashladne sisteme pokretane toplinom. Osnovni princip rada ovih sistema je da se sunčeva energija sakuplja u kolektorima u kojima se grije voda. Upotreba takvih sistema za grijanje je najznačajnija u domaćinstvima. Takvi solarni kolektori se obično postavljaju na krovove kuća ili zgrada. Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.&lt;br /&gt;
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraća u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda.&lt;br /&gt;
[[Slika:Sistem koristenja solarne energije za kućanstvo.png]]&lt;br /&gt;
'Slika 3.' Shema koristenja sistema za grijanje domanćinstva preko sunčeve energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalna energija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih primjesa (plinovi, soli, minerali … ).Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se izravno za zagrijavanje ili za pretvorbu u električnu energiju.&lt;br /&gt;
Mogućnost korištenja geotermalne energije u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida prikazana je na slijedećoj slici. Osnovna podjela temelji se na izravnom korištenju toplinske energije, te na pretvorbi toplinske u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena geotarmalne energije za proizvodnju električne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalni fluid u obliku vruće vode ili pare, temperature iznad 120 °C, svoju latentnu toplinu pretvara u mehanički rad, odnosno električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisno o termodinamičkim svojstvima geotermalnih fluida, moguće je primjeniti nekoliko tehnoloških procesa za pretvorbu toplinske u električnu energiju. Odabir procesa ovisi o količini fluida, tlaku i temperaturi, omjeru vruće vode i pare, sadržaju nekondenzirajućih plinova, uvjetima odlaganja kamenca i pojavi korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Jednostavni proces: Na ovaj se način proizvodi električna energija iz ležišta suhe vodene pare. Vodena para se pod pritiskom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog pritiska od 0,04 bara ispušta u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonomičniji proces proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Clausius – Rankine proces: Mješavina vode, vodene pare i krupnih čestica koja dolazi iz proizvodne bušotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svežnjem tankih limova za sušenje i odvajanje pare. Ovako dobivena suho zasićena para privodi se parnoj turbini zajedno sa popratnim plinovima, kao što su ugljični i sumporni dioksid. Za hlađenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je već prošla radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju. Popratni plinovi se dvostupanjskom kompresijom sa hlađenjem u međustupnju najprije podižu na atmosferski pritisak, a zatim izbacuju u okolinu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Flash proces: Zaostala vruća voda, koja je odvojena u separatoru, može se djelomično pretvoriti ponovo u paru, pomoću tako zvanog “flash-separatora” , pod nižim pritiskom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces teče dalje na isti način kao i kod Clausius-Rankine ciklusa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Binarni proces: Binarni proces primjenjuje se u slučajevima srednjetemperaturnih geotermalnih izvora, a uz to sadrži veće količine nepoželjnih popratnih plinova. U ovom procesu geotermalni fluid u izmjenjivaču topline predaje toplinu sekundarnom lako hlapljivom fluidu koji pokreće lopatice turbine, a geotermalni fluid se ponovo vraća u zemlju kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Stirling proces: Binarni ciklus, koji koristi helij kao radni medij, može također raditi po Stirling-ovom ciklusu, posebice nakon japanskog uspjeha niskotemperaturnim motorom. Ovaj motor prikazan je na Međunarodnom kongresu o Stirling motorima u Tokiu 1995. godine, te na istom Kongresu u Anconi 1997. godine, ali znatno poboljšan i prilagođen primjeni.&lt;br /&gt;
Postrojenja za pretvorbu geotermalne toplinske u električnu energiju, zadržavaju u izlaznom fluidu značajnu količinu topline (Qiz), zbog relativno visoke izlazne temperature (Tiz) u odnosu na temperaturu okoliša (To), te je zbog toga učinkovitost takovih postrojenja relativno mala u odnosu na toplinski kapacitet geotermalnog fluida.&lt;br /&gt;
Ekonomičnost procesa pretvorbe toplinske u električnu energiju povećava se s porastom radne temperature i količine protoka geotermalnog fluida, u kombinaciji sa korištenjem izlazne topline u direktnoj primjeni za različite vrste grijanja.&lt;br /&gt;
Cijena proizvedene električne energije u geotermalnim elektranama zavisi od temperature geotermalne bušotine, izdašnosti dotoka fluida i troškova izrade bušotine. Ova tri parametra uglavnom određuju ekonomsku valorizaciju geotermalnih resursa.&lt;br /&gt;
Za velike geotermalne elektrane rentabilnost, tj. odnos ekonomske benificije outputa, i ulaznih troškova, inputa limitira njihovu fizičku veličinu. To znači da su u sadašnjim trenucima gornji limiti rentabilnosti veličine, za geotermalnu elektranu na paru iznosi 135 MW, a za geotermalnu elektranu na toplu vodu 55 MW.&lt;br /&gt;
Pored toga danas se redovno proizvode i male geotermalne elektrane, kapaciteta 5 do 10 MW, modularnog tipa pogona za uporabu u udaljenim, nepristupačnijim krajevima, odnosno kao start-up postrojenja pri razvoju geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
Proizvode se i postrojenja veoma malog kapaciteta 100 do 1000 kW, samostalne binarne jedinice za modularnu uporabu u udaljenim područjima, koje su veoma rentabilne i prilagodljive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalne energije u proizvodnji elektro-energije :''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne elektrane, isto kao elektrane na vjetar i solarne elektrane, nemaju izgaranje goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom štedi neobnovljive, fosilne energente. Smanjenjem upotrebe fosilnih goriva umanjuje se i njihova štetna emisija, koja onečišćuje atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*SMJEŠTAJ. Geotermalne elektrane zauzimaju puno manje prostora po proizvedenom megawattu, nego što ga zauzimaju ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi niti sječa šuma, a isto tako nema rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*POUZDANOST. Geotermalne elektrane dizajnirane su za pogon tijekom 24 sata na dan, gotovo kroz cijelu godinu. One pripadaju vrhunskom izvoru goriva, jer ne dolazi do prekida proizvodnje zbog vremenskih neprilika, prirodnih nepogoda ili političkih utjecaja, koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Geotermalne elektrane su uglavnom modularne konstrukcije, s više instaliranih jedinica, koje se uključuju kod povećanih potreba za električnom energijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Nema potrebe za trošenjem novca radi uvoza goriva, jer se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima. Ušteđen novac ostaje građanima pripadnih područja, u kojima na taj način ne dolazi do naglih promjena cijene goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*RAZVOJ. Geotermalni projekti omogućuju sve gore navedene prednosti uz istovremeni razvoj države i energetski rast, ali bez zagađenja okoline. Čak i instalirani objekti na udaljenim područjima mogu podići životni standard dovođenjem struje pučanstvu koje je daleko od “elektrificiranih” naseljenih centara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Direktno korištenje energije topline'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalna voda, odnosno njena toplina, danas se širom svijeta većinom koristi direktno, što znači bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, a manje za proizvodnju električne energije. Direktna upotreba toplinske energije zamjenjuje energente koji onečišćuju zrak i okolinu. Izravno korištenje geotermalne energije može se primijeniti u razne svrhe, što se vidi iz prikaza u odnosu na temperaturni raspon. Međutim, od svih nabrojenih primjena danas su najčešće slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Grijanje prostora – energija geotermalnog izvora se ili direktno ili preko izmjenjivača topline (ovisno o čistoći geotermalnog fluida) dovodi do potrošača topline. Za potrebe dogrijavanja ili potrošnje u vršnim satima koriste se toplinske crpke ili kotlovi na klasična gorive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od pet navedenih upotreba geotermalne topline u izvornom obliku, najviše je zastupljeno grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. U ovakvim sistemima za grijanje vruća voda se iz proizvodne bušotine preko pumpe dovodi direktno u sustav za grijanje ili izmjenjivaču topline. Kod indirektnog sustava grijanja vruća voda u izmjenjivaču topline predaje svoju toplinu drugom cirkulacijskom krugu , u kojem je neki fluid ili gradska voda. Ona ima toplinu Q, te kroz sekundarni krug cijevi dolazi do korisnika. Geotermalna voda, nakon što je predala svoju toplinu odvodi se iz izmjenjivača topline i pomoću utisne pumpe vraća se nazad u ležište kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje, za industrijske procese ili za bilo koju drugu svrhu uvijek se sastoji od sistema sa tri osnovne komponente :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodna bušotina - za dovod vruće vode na površinu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*mehanički sistem - obuhvaća pumpe, toplinske izmjenjivače i kontrolne elemente, da bi se toplina dovela prostoru ili procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utisna bušotina - za prihvat ohlađenog geotermalnog fluida&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost korištenja geotermalne energije u izvornom obliku ( direktno ) :'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PREDNOSTI navedene kod korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije vrijede i ovdje. To su ekologija, smještaj, pouzdanost i prilagodba, ali u ovom slučaju ne odnose se na elektrane, već na geotermalne bušotine i fluide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST: Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Ušteda ovisi o primjeni i industriji, a smanjenje troškova može biti čak i 80% u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Izvorni način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona, te pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda – u poljoprivredi se geotermalna energija može koristiti za različite metode grijanja stakleničkog prostora (radijatorsko grijanje tla, radijatorsko grijanje tla i zraka, grijanje tla i/ili zraka upuhavanjem i sl.) ili direktno ili preko izmjenjivača topline kao kod grijanja prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termalna voda niže temperature i mineralizacije može se vrlo uspješno primijeniti za navodnjavanje i/ili zagrijavanje obradivih površina pri uzgoju agrikultura.&lt;br /&gt;
Stijenke staklenika mogu biti od različitog materijala ; fiberglasa, stakla, plastike i folije, koji iskorištavaju dio solarne energije da bi se podigla temperatura. To nije dovoljno u svim uvjetima (noću) , prema tome je upotreba geotermalne energije kao dodatnog izvora topline koju možemo regulirati zadovoljavajuća. Staklenici se zbog praktičnosti i svojih prednosti najčešće izrađuju od plastičnih folija.&lt;br /&gt;
Upotrebom termalne energije u staklenicima smanjuju se troškovi proizvodnje koji iznose i do 35% udjela u troškovima ukupne proizvodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Toplinske pumpe - posebni oblik direktnog korištenja geotermalne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalne toplinske pumpe, u svijetu poznate pod skraćenicom GHP (Geothermal heat pumps), imaju široku primjenu u mnogim zemljama Evrope i u SAD-u. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalnog (otvoreni krug) ili drugog sekundarnog fluida koji preuzima toplinu zemlje (zatvoreni krug) kroz cijevi. Na taj način geotermalna toplina dovodi se domaćinstvima, gdje se većim dijelom koristi za grijanje, zatim za hlađenje i pripremu tople vode. Upotrebom geotermalnih pumpi uvelike se smanjuje potrošnja električne energije.&lt;br /&gt;
Toplina koja izlazi iz toplinske pumpe može se koristiti za grijanje prostora i za pripremu tople sanitarne vode.&lt;br /&gt;
Postoje dva osnovna sustava iskorištavanja geotermalne energije sustavom s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nago sustavom s ukopanim izmjenjivačem topline preuzima toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz bušotine takozvanim bušotinskim izmjenjivačem topline.&lt;br /&gt;
Drugi sustav iskorištava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz bušotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili ispušta u vodotoke ili kanalizacijske sustave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sve sisteme s toplinskim pumpama vrijedi slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ako se geotermalna toplinska pumpa koristi za grijanje, tada se dovedena toplina iz &amp;quot;podzemlja&amp;quot; provodi kroz položene cijevi, prenosi na fluid u njima i dovodi do korisnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za hlađenje se toplinske pumpe koriste tako da cirkulirajući fluid u cijevima zgrade ili stana, odvodi tj. “kupi” toplinu koja je na njega prenesena u prostoriji, te se utiskuje u zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalnih toplinskih pumpi:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Smanjeni troškovi grijanja i hlađenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je duža u odnosu na konvencionalne sisteme, zbog zadovoljavajuće zaštite od vremenskih nepogoda. Mehanički dio sistema nalazi se u zatvorenom prostoru, a cijevi za dovod geotermalne energije su pod zemljom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NISKI TROŠKOVI ODRŽAVANJA. Sustav sa geotermalnim toplinskim pumpama ima nekoliko mehaničkih komponenata, koje povećavaju pouzdanost sustava. Podzemne cijevi imaju predviđen rok trajanja bez održavanja od 50 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne pumpe gotovo ne zagađuju okolinu, pa su važan čimbenik u smanjenju onečišćenja atmosfere, za razliku od fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domaćinstvima ili u poslovnim prostorima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Koriste se i u toplim i u hladnim razdobljima. Ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potrošača. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mrežu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulatori energije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Kogeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki gubici koji nastaju u energetskim postrojenjima, odnosno termoelektranama natjerali su nas da počnemo razmišljati kako povećati ukupnu iskoristivost postrojenja. U nekakvoj prosječnoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kreće od 35-40%. Dakle više od polovice energije nepovratno trošimo, što kroz hlađenje i kondenzaciju, što kroz gubitke u samom sistemu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najveći dio ukupne izgubljene energije. Da bismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno eksergiju goriva, primjenjujemo takozvana kogeneracijska postrojenja. Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP)  je sekvencijalno korištenje primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i mehaničkog rada.Pritom se dobiveni mehanički rad najčešće koristi za dobivanje električne energije, dok se toplinska energija može koristiti u raznim tehnološkim procesima, procesima grijanja te u procesima hlađenja. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva. Učinkovitost kogeneracije iznosi od 70-85% (od 27-45% električne energije i od 40-50% toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30-51% (električne energije).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Prikaz kogeneracijskog sistema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 95.''' Jednostavna shema kogeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.&lt;br /&gt;
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu.&lt;br /&gt;
Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutrašnjim sagorijevanjem, Stirlingov stroj i gorivne ćelije, u širokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.&lt;br /&gt;
Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju električne struje u okoliš kroz tornjeve za hlađenje, kao ispušne plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troši toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domaćinstva, &lt;br /&gt;
bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istočnoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kućanstava.Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom također može biti korištena i u apsorcijskim hladnjacima za hlađenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili općenito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamički najpovoljnija u iskorištavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti bačena kao toplinski otpad. &lt;br /&gt;
Termoelektrane (uključujući i nuklearne) i općenito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloživu energiju u koristan oblik ( ll. glavni stavak ). CHP hvata odbačenu toplinu i time omogućava veću iskoristivost od oko 70%.  To znači da se manje goriva mora potrošiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potrošnje bliže mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenošću potrošača. Udaljenost znači da mu trebaju dobro izolirane cijevi, što je skupo, dok se struja može transportirati na daleko veću udaljenost za iste gubitke.&lt;br /&gt;
Kogeneracijske elektrane se mogu naći u područjima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama..&lt;br /&gt;
CHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potražnju za toplinskom energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana čiji se toplinski otpad iskorištava.&lt;br /&gt;
Tipovi kogeneracijskih elektrana&lt;br /&gt;
Topping ciklusne elektrane prvo proizvode el. struju, a zatim od ispuha toplinsku energiju. Ove elektrane koje su rijetke, proizvode toplinu za industrijske procese prvo, zatim se proizvodi struja pomoću otpadne topline. Iste se koriste kod industrijskih procesa kod kojih je potrebna visoka temperatura npr. pri proizvodnji stakla i metala.&lt;br /&gt;
Veliki kogeneracijski sistemi osiguravaju toplu vodu i energiju za tvornicu ili čak cijeli grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične CHP elektrane su:&lt;br /&gt;
* postrojenje protutlačne turbine,&lt;br /&gt;
* postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare,&lt;br /&gt;
* postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova,&lt;br /&gt;
* gorive ćelije s rastaljenim karboratima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a                                                                                        postoje i bojleri koji služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter18.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 97.''' Prikaz udjela električne i toplinske energije kod kogeneracije i konvencionalnog postrojenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje protutlačne turbine===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje protutlačne turbine je bazični proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlačna i vrši se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasićenja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najčešće u industriji kod proizvodnje topline i električne energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za održavanje i upravljanje. &lt;br /&gt;
Potreba i potrošnja toplinske i električne energije varira tako da u slučaju da imamo preveliku količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu određivati će režim rada postrojenja. Količina proizvedene električne i toplinske energije ne može se bilancirati što je najveći problem. Naprosto ne možemo zbrajati toplinsku i električnu energiju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visoko i niskotlačni. Nakon ekspanzije u visokotlačnom dijelu turbine vrši se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji pošto imamo dva stupnja rada:&lt;br /&gt;
* čisti kondenzatorski&lt;br /&gt;
* čisti protutlačni&lt;br /&gt;
Čisti kondenzatorski pogon znači da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo električna energija. U suprotnom primjeru kogd čistog protutlačnog slučaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uopće nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu turbine. Realno protutlačni (čisti) režim se ne može voziti. Niskotlačni dio turbine ne može ostati bez pare (hlađenje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s korištenjem otpadne topline je sljedeći. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje služi za proizvodnju pare koja pak služi li u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 °C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa – proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne energije. Dodatna proizvodnja i električne energije još dodatno povećava iskoristivost procesa. Eventualno dodatno izgaranje struja ispušnih plinova, s obzirom na visoki udio kisika, objašnjeno je u poglavlju o kombiniranim procesima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti2.jpg]] proizlazi da je [[Slika:stupanjiskoristivosti3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj ekonomske iskoristivosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti4.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Tipična kogeneracijska elektrana== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Avedore.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 96.''' Kogeneracijska elektrana Avedore u Danskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Avedore'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto: Danska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operator: Energi E2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifikacije: 1 X 250 MW, 1 X 570 MW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operativnost: 1990-2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivo: prirodni plin, ugljen, biomasa, nafta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvođač bojlera: Deutsche Babcock, BWE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
T/G nabavlač: BBC, Ansaldo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Činjenice: Avedore supplies electricity to Eastern Denmark's grid and heat to Greater Copenhagen's district heating network. Avedore-2 has a supercritical boiler with two topping gas turbines from Rolls-Royce. There is a separate biomass combustion unit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==MikroCHP==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikrokogeneracija je također naziv za distribuirani energijski izvor (distributed energy resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za proizvodnju električne energije. Ta se el. energija može koristiti unutar domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je natrag u istu. Postojeće mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje izgaranje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kogeneracije na biomasu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne I toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenje u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa loženjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagrijanim zrakom čime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se značajno produžava njen radni vijek.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kogeneracijsko_postrojenje.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 98.''' Kogeneracijsko postrojenje na biomasu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modularni kogeneracijski sustav===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelji se na klasičnom otvorenom plinsko - turbinskom procesu prikazanom na dijagramu. Klasični proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivaču – regeneratoru sa ispušnom toplinom iz turbine ( t2` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekuće gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; Pit,t4`) i oslobađaju energiju za pogon kompresora i električnog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispušni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora čime se smanjuje potrošnja goriva i povećava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasičnog procesa - za korištenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase čija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Clip_image003.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 99.''' Modularni kogeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Trigeneracija= &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production = CHCP) je proces istodobne proizvodnje električne i toplinske energije i hlađenja u jedinstvenom procesu. Toplinska energija se dodatkom apsorpcionih uređaja koristi za hlađenje (klimatizacija).U usporedbi s kogeneracijom učinkovitost trigeneracije se povećava za čak 50%.Potreba za korištenjem trigeneracije u razdoblju ljetnih mjeseci uvjetovala je razvijanje nove CHP tehnologije (osobito u južnim državama SAD-a). Trigeneracija nudi značajno smanjenje opterećenja elektroenergetskog sustava u vrućim ljetnim mjesecima.&lt;br /&gt;
Prednosti trigeneracije u odnosu na klasične rashladne strojeve su:                                                                                                        &lt;br /&gt;
*neemitiranje štetnih freona u atmosferu i                                                                                      &lt;br /&gt;
*korištenje otpadne topline iz kogeneracijskih postrojenja.                                                 &lt;br /&gt;
No, trigeneracija se ne koristi samo za procese grijanja i hlađenja objekata, nego i za proizvodne industrijske procese koji zahtijevaju niske temperature. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom energijom npr. u bolnicama, hotelima, trgovačkim centrima itd., te industrijskim postrojenjima u kojima se uz električnu energiju troši i znatna količina toplinske ali i rashladne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Jednostavna shema trigeneracije.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 100.''' Jednostavna shema trigeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Gorive ćelije i vodik=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika reformiranjem==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika elektrolizom==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulacija vodika==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Gorive ćelije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije''' su elektrokemijski uređaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povijesni razvoj'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Britanski fizičar '''William R. Grove''' je 1839. otkrio da se elektrokemijskim spajanjem vodika i kisika dobiva električna struja. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivu ćeliju naziva '''voltina plinska baterija'''. Godine 1889. '''L. Mond''' i '''C. Langer''' unaprijedili su gorivu ćeliju dodajući između elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX. stoljeća uvode naziv [http://en.wikipedia.org/wiki/Fuel_cell goriva ćelija](Fuel cell). Na istraživanju gorivih ćelija radili su mnogi elektrokemičari. Tek 1932. F.T. Bacon smišlja tehnički upotrebljiva rješenja. Sredinom 50-tih godina proizvode se prve gorive ćelije za pogon malih električnih uređaja, a sredinom 60-tih godina započela je upotreba gorivih ćelija u svemirskim letjelicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Princip rada gorive ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija). Tako oslobođeni elektroni putuju vanjskim električnim krugom, preko trošila, do katode. Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorive ćelije reducira se drugi element ili spoj koji sudjeluje u kemijskoj reakciji. Najčešće je to [http://en.wikipedia.org/wiki/Oxygen kisik]. Tako nastali ioni spajaju se u konačni produkt reakcije koji se odvodi iz gorive ćelije. Često su reaktanti [http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen vodik] i kisik i u tom slučaju su reakcije slijedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Anodna reakcija:     '''H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e''' &lt;br /&gt;
*Katodna reakcija:   '''O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Osnovnashema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 101.''' Osnovna shema&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi ubrzavanja reakcija '''elektrode''' su prekrivene slojem '''katalizatora'''. Vrsta katalizatora ovisi o tipu gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Elektrolit''' može biti čvrsti i tekući. Bilo koja tekućina sa sposobnošću provođenja iona može biti tekući elektrolit. Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Postoje i gorive ćelije s alkalnim elektrolitom. Kao čvrsti elektroliti upotrebljavaju se polimerne membrane s mogućnošću ionske izmjene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivih ćelija upotrebljavaju i dopirani keramički elektroliti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Podjela gorivih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema načinu rada'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''primarne'''&lt;br /&gt;
* '''sekundarne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod primarnih se gorivih ćelija gorivo i oksidans dovode iz vanjskih spremnika, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivih ćelija su alkalne gorive ćelije u svemirskim letjelicama kod kojih se nastala voda koristi za piće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 102.''' Skica primarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moguća je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive ćelije izdvaja iz nekog vodikom bogatog spoja. Takav pristup rješava problem skladištenja vodika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; . Jedno od mogućih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomoću vodene pare na 280 °C i uz prisutnost katalizatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija2.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 103.''' Primarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sekundarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod '''sekundarnih''', '''regenerativnih''' gorivih ćelija produkti reakcije se regeneriraju u polazne elemente uz dovođenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sekundarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 104.''' Sekundarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema vrsti elektrolita'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće upotrebljavani elektrolit je '''KOH''' ('''kalij-hidroksid'''). Ova vrsta gorivih ćelija koristi se u svemirskim letjelicama kao izvor električne energije, a voda nastala reakcijom kisika i vodika se koristi za piće. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivih ćelija je relativno velika potrebna količina [http://en.wikipedia.org/wiki/Platinum platine], kao katalizatora, što uzrokuje visoke troškove. Moguće je postići iskoristivost do '''80 %''' ako se otpadna toplina koristi za zagrijavanje vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Alkalnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 105.''' Principjelna shema gorive ćelije s alkalnim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka cijena zbog velikih količina platine&lt;br /&gt;
* potrebna je visoka čistoća vodika i kisika zbog osjetljivosti ovog tipa gorivih ćelija na prisustvo ugljikovih spojeva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka iskoristivost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama, a moguća je primjena u vozilima, podmornicama i stacionarnim objektima. Jedan od proizvođača ovog tipa gorivih ćelija je Zetek Power plc .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Radna temperatura ovog tipa gorivih ćelija je oko '''200 °C'''. Ova goriva ćelija dozvoljava prisutnost 1-2% CO i par ppm fosfora u vodiku. Nema dovoljno topline za proizvodnju pare, ali se iskoristivost može povećati iskorištenjem otpadne topline za zagrijavanje vode. Iskoristivost doseže  '''40-50%'''. Cijena ovih gorivih ćelija je '''$2500-$4000/kW'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kiselacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 106.''' Principijelna shema gorive ćelije s kiselim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* relativno dobro podnošenje prisutnosti CO i sumpora što omogućava upotrebu vodika dobivenog na mjestu eksploatacije iz metanola, benzina ili drugih ugljikovodika&lt;br /&gt;
* dobro poznavanje problema pogona &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostatak gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba platine kao katalizatora &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. Jedan od proizvođača gorivih ćelija za komercijalnu upotrebu je '''ONSI Corporation''' , čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih  zgrada, bolnica, udaljenih objekata i sl. Mjesta moguće primjene gorivih ćelija kao komercijalno prihvatljivih izvora električne energije su udaljeni objekti i poslovne zgrade.  [http://www.fuelcellmarkets.com/fuel_cell_markets/member_view.aspx?articleid=487&amp;amp;subsite=1&amp;amp;language=1 SUREPOWER™ Corporation] navodi da američka poduzeća troše oko 4 milijarde dolara godišnje radi osiguranja sigurnog napajanja računala i da su 1991. godine, prema istraživanju časopisa Busness Week, gubici zbog prekida napajanja računala iznosili oko 18 milijardi dolara. Postrojenje dosad najveće snage,11 MW, je ispitivano u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ONSI Corporation''' navodi da su isporučili više od 200 komada sistema PC25 snage 200 kW i da je zbir radnih sati prešao 3 400 000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljavaju membrane od polimera koje imaju mogućnost propuštanja kationa, a elektrone ne propuštaju. Napon jednog sklopa anoda-membrana-katoda je oko 0,7 V s gustoćom struje od 0,5-1 A/cm2. Za dobivanje većih snaga spaja se više sklopova anoda-membrana-katoda u serijsku vezu. Gorivo je vodik, a kao oksidans se može koristiti čisti kisik ili kisik iz zraka. Ova vrsta gorivih ćelija nije osjetljiva na prisutnost CO2 u struji vodika, što omogućuje upotrebu vodika dobivenog na mjestu upotrebe iz metanola ili benzina, uz uklanjanje CO. Iskoristivost je do 60%. Katalizator na elektrodama je platina. Količine potrebne platine su znatno smanjene i danas se kreću oko 0,5 mg/cm2. Ispitivane su i ćelije sa 0,3 mg/cm2 kod kojih je trošak za katalizator oko $2/kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodna reakcija:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pemfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 107.''' Principijelna shema gorive ćelije s polimernom membranom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* niska radna temperatura omogućuje mobilnu upotrebu&lt;br /&gt;
* u odnosu na druge gorive ćelije ima relativno veliku snagu po jedinici volumena&lt;br /&gt;
* moguća je izvedba regenerativnog sistema sa membranskim elektrolizerom koji upotrebljava istu tehnologiju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nedovoljna količina topline za izdvajanje vodika iz metanola ili benzina&lt;br /&gt;
* osjetljivost na prisutnost CO i sumpora u struji vodika&lt;br /&gt;
* potrebno je ovlaživati struju vodika radi povećanja trajnosti membrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivno se radi na istraživanju minijaturnih PEMFC za mobilnu primjenu. Napravljeno je više prototipova vozila sa PEMFC, neki od proizvođača su Daimler-Benz, Toyota, Mazda, Renault, General Motors, Ballard, Energy Partners, Inc.. Više informacija o vozilima na alternativni pogon moguće je dobiti na internet stranici Alternative-fuel Vehicle Directory . Mnoge kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem gorivih ćelija razvijaju i sisteme sa PEM gorivim ćelijama za opskrbu zgrada električnom energijom, jedan od takvih proizvođača je i [www.vaillant.com Vaillant].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastav elektrolita ovih gorivih ćelija ovisi o izvedbi. Elektrolit je najčešće mješavina '''Li&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;''' i '''K&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura je oko '''650 °C'''. Iskoristivost je, kod sistema koji iskorištavaju otpadnu toplinu, prešla '''50%'''. Potrebna je visoka radna temperatura da bi se postigla zadovoljavajuća vodljivost elektrolita i iskoristivost naglo pada smanjenjem temperature.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodne reakcije:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]]  H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O + CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
:::::CO + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]] 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;[[Slika:Rightarrow.gif]]  2CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Mcfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 108.''' Principijelna shema gorive ćelije s rastaljenim karbonatima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s rastaljenim karbonatioma:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* mogućnost proizvodnje pare za izdvajanje vodika iz benzina ili metanola&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura omogućuje direktnu upotrebu metanola kao goriva&lt;br /&gt;
* nisu potrebni plemeniti metali kao katalizator &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* zbog visokih temperatura potrebni su skupi materijali&lt;br /&gt;
* potrebno je izolirati ćeliju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline. Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih ćelija su: [http://www.fuelcellenergy.com/ Fuel Cell Energy, Inc.] i [http://www.mcpowerequip.ca/ M-C Power].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elektrolit je dopirani  '''ZrO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura se kreće oko '''1000-1100 °C'''. Zbog visoke radne temperature nisu potrebni skupi katalizatori. Iskoristivost ovog tipa gorivih ćelija je relativno loša zbog slabe vodljivosti elektrolita, no provode se istraživanja u cilju povećanja iskorisvosti procesa pretvorbe kemijske u električnu energiju u ovakvim gorivim ćelijama. Ukupna iskoristivost se može povećati iskorištenjem otpadne topline za proizvodnju pare. Predviđaju se iskoristivosti preko '''60%'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sofc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 109.''' Principijelna shema gorive ćelije s čvrstim oskidima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nema potrebe za ovlaživanjem plinova&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura smanjuje cijenu katalizatora&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* čvrsti elektrolit  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba skupih keramičkih materijala&lt;br /&gt;
* potrebna je izolacija ćelije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto kao i kod gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima, zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline.  Ispituju se sistemi od stotinjak kilovata. Neke kompanije koje se bave istraživanjem gorivih ćelija s čvrstim oksidima su: [http://www.cfcl.com.au/ Ceramic Fuel Cells Ltd.] ,  [http://www.powergeneration.siemens.com/home Siemens Westinghouse],  [http://www.sulzer.com/en/desktopdefault.aspx Sulzer Hexis Ltd.] .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Poligeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija bi se mogla opisati kao sustav ili proces energetske opskrbe, koji ima zadaću  potrošača opskrbiti sa različitim oblicima energije npr. električnom, toplinskom, rashladnom energijom dostavljenom iz istog postrojenja, tj. poligeneracija je integrirani proces koji ima tri ili više različitih oblika izlazne energije proizvedena iz jednog ili više prirodnih resursa. S ciljem poboljšavanja energetske efikasnosti ukupnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Diagram_polygeneration.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 110.''' Poligeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija uključuje kombinaciju kogeneracijskih, (tj. istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) i trigeneracijskih, (proizvodnja električne, i mogućnost grijanja i hlađenja) elektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za poligeneracijski sustav može se upotrebljavati širok spektar fosilnih i obnovljivih izvora energije kao što su plin, ugljen, biomasa, otpad, vjetar, itd. koristeći različite tehnologije pretvorbe za proizvodnju različitih produkata (oblika) energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine poligeneracijskih elektrana (postrojenja) može isto tako varitati, od velikih centraliziranih elektrana do srednjih i malih, smještenih uz naseljena područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 111.''' Shematski prikaz poligeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Rafiniranje nafte=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafiniranje nafte je industrijski proces gdje se glavna sirovina nafta u određenima postrojenjima rafinira ( pretvara ) u upotrebljive produkte kao što su : tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, motorna ulja, bitumen, parafin, lož ulje.&lt;br /&gt;
Po svom kemijskom satavu nafta je vrlo složena smjesa, koja se sastoji od približnog masenog udjela:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ugljika:  83-87 %&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
vodika:   11-15 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
sumpora:  0-5,5 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
dušika:   0-2 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kisika:   0-2 %&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tekući plin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je najlakši derivat nafte, sastoji se od smjese propana i butana. Kao takav mora se rafinirati da bi se uklonili korozivni sumporni spojevi,gdje tako prerađen može ići na tržište.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Benzin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se kao pogonsko gorivo u većini motornih vozila. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se olovni spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dizel===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju dizelskog goriva koristi se petrolej i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti većo od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja.Cetanski broj i dizel index su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mlazno gorivo===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su smjese teškog benzina i petroleja, odnosno spijevi nafte koji destilirsju na 145º do     225º C. Kako tu vrstu goriva koriste mlažnjaci koji lete na niskim temperaturama, pa je temperatura zamrzivanja ispod -55º C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Motorna ulja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulja se koristeu različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje motora, štednja goriva, hlađenje i vrtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bitumen===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je derivat nafte koji se dobiva oksidacijom vakuum ostataka nafte. Važna svojsta su elastičnost, penetracija, temperatura mekšanja, rasrezljivost. Svojstva bitumena ovise o stupnju disperzije asfaltina u u maltenima. Svoju uporabu pronašao je u cestogradnji i industriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Parafin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se iz uljnih destilata, što je sadržaj ulja manji to je parfin kvalitetniji. Primjenjuje se u prehrambenij industriji, proizvodnji oaoira, šibica, svijeća, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Lož ulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju lož ulja iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. Koristi se kao gorivo  u energetici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_raf.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 112. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil-refining-diagram.gif|center]]       &lt;br /&gt;
                    &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 113.''' Proces prerade sirove nafte&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proces pripreme nafte za preradu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte usljed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces prerade nafte počinje istarživanjem i to geološkim i geofizičkim,  područja potencijalno  bogato nafom od strane znavstvenika i inžinjera, ukoliko se utvrdi postojanje nafte, (plina)  koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksplatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. &lt;br /&gt;
Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanje nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinjele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve,  kiseline i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju korziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja deemulgatora. &lt;br /&gt;
Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:RefineryFlow.png|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 114.''' Shema toka rafiniranja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela rafinerija prema tipovima==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće podjele rafinerija su prema '''''S. Baarnu'' i ''G. Heinrichu'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Baarn''' djeli rafinerije u četri skupine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) NAJJEDNOSTAVNIJI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju, katalitički reforming i proces rafimacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) SLOŽENI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-osim postrojenja iz grupe A i postrojenja za vakuum-destilaciju katalitički kreking&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) KOMPLEKSNE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-uključije i proizvodnju mazivih ulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) PETROKEMIJSKE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-obuhvaća i petrokemijska postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Heinrich''' također dijeli na četri grupe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) HYDROSKIMING-RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-najjednostavij tip rafinerije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-benzin se dobije mješanjem primarnog benzina, butana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) RAFINERIJE S KATALITIČKIM KREKINGOM&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-ovaj tip se gradi kada se želi proizvesti veća količina benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KATALITIČKI KREKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-tip rafinerije koji omogućava veliku fleksibilnost prerade bez obzira na vrstu nafte, međutim troškovi investicija i prerade su vrlo visoki&lt;br /&gt;
- proces iziskuje velike količine vodika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KOKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-koks dobivem kokingom može se iskoristiti kao gorivo u industriji, ili se spaljuje u niskokalrični plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- troškovi proizvodnje niži nego u ostalim tipovima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Procesi koji se odvijaju u rafineriji==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Destilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Destilacija je prvi korak u postupaku  prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje, (separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj točki vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se ugljikovodični plinovi i tekućine mješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja a plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Alkilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima ( propanom, butanom ) &lt;br /&gt;
Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristi za proizvodnju benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidrodesulfurizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfuriziacijom se povećava kemijska stabilnost kreking benzina. Vodik zs ovaj proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utječu na kvalitetu procesa: temperatura, tlak, udio vodika, prostorna brzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izomerizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proces se koristi ukoliko je potrebno povećati oktanski broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu izobutanakao sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome molekularna masa ostaje konstantna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Katalitički reforming===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristi se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Proces Blending===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja finalnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Image:Oil-refining-borger-refinery.jpg]][[Image:140131-43931.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 115.''' Destilacijski tornjevi u rafineriji&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest nafte==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv nafta potječe iz korjena riječi nafata što u prijevodu na perzijskom jeziku znači znojiti se. Čovječanstvu je nafta odavnina poznata i kao fosilno gorivo koristilo se u različite svrhe: za impregnaciju zidova, kao sredstvo za brtvljenje brodova, za balzamiranje, za rasvjetu, u medicini itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
No pravo značenje dobiva tek u 19. st. kad je 1859.god. Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. god. U to se doba koristila isključivo za dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje ( kolomast ). Najveći svjetski kompleks rafinerija je &amp;quot;Centro de Refinación de Paraguaná&amp;quot; u Venecueli čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan.&lt;br /&gt;
Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Povijest.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 116.''' Nafta kao povod rata&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ekonomija rafiniranja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem ekonomske računice, financiranja u sferi rafiniranja uvelike ovisi o ponudi i potražnji. Cijena produkta rafiniranja ovisi o niz faktora kao što su : ekonomija (globalna, lokalna), vremenskim uvjetima, vrijednostima (rastu, padu) dionica naftnih kompanijai drugih kompanija u naftnoj branši. Cijena dionica ovisi o potražnji, određenim odlukama  vlasti, i akcijama OPEC-a&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries). To je udruženje država izvoznika nafte koje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Gas-price-breakdown-3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 117.''' Što sve utječe na cijenu goriva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled32.GIF|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 118.''' Odnos potražnje i profita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaštita okoliša i sigurnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i zdravstvenu ispravnost vode. Dakako tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara, velikih buka, itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama javnost je &amp;quot;prisilila &amp;quot; vlade da tome stanu na kraj i posebnim restrikcijama, odnosno osnivanjem agencija koje će obvezati rafinerije na instalaciju opreme potrebnu za zaštitu okoliša i zaštitu od ostalih štetnih utjecaja. One rafinerije koje ne budu mogle zadovoljiti te kriterije biti će zatvorene, što u nekim slučajevima dovodi i do porasta cijena goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil20Refinery20CA.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 119.''' Rafinerija u pogonu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5575</id>
		<title>ENERGETSKE TRANSFORMACIJE</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5575"/>
		<updated>2008-06-26T12:29:15Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Kogeneracija */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Energetsketransformacije.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Proizvodnja električne energije=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Termoelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije (Slika 1). Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne termoelektrane. Generator pare, turbina i generator, no o tim cjelinama će biti govora u daljnjem tekstu. Bez obzira što termoenergetska postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a zatim i generator električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Moderna termoelektrana na ugljen&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Naravno za grijanje se koristi para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Problem ovih postrojenja  su gubici koji se javljaju i koji su neizbježni. Naš cilj je da te gubitke pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Presjek termoelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1629. imamo prvu ideju o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, sa parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin samo što je bio pokretan parom. &lt;br /&gt;
Naravno revolucija je uslijedila kada je James Watt izumio parni stroj (1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 3). U proces je bila uključena i kondenzacija. To su temelji i suvremenih termoenergetskih postrojenja  &lt;br /&gt;
Čemu možemo zahvaliti razvoj parnih postrojenja? Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz povijest. Tlak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Od nekih 15 bara i 300 0C došli smo do današnjih 100-tinjak bara i oko 600 0C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako smanjujemo i potrošnju goriva i podižemo iskoristivost. Tu se sad javljaju još i pregrijači i međupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Parni stroj Jamesa Watta&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možemo pratiti povijesni razvoj turbina, generatora pare te plinskih turbina. &lt;br /&gt;
Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). &lt;br /&gt;
U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. &lt;br /&gt;
Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. &lt;br /&gt;
Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. O zaštiti okoliša nešto kasnije.&lt;br /&gt;
Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno i plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je rečeno da u klasičnim termoelektranama izgaranjem goriva proizvodimo toplinu koja kasnije služi za proizvodnju pare. Proizvedena para odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Dakle parne turbine su najčešće i najvažnije te ćemo najviše govoriti o njima.Druga velika skupina su plinske turbine koje se prilično razlikuju od parnih turbina što u konstrukciji što u načinu rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako plinsko-turbinsko postrojenje (Slika 4) sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip je uvijek isti. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka. Komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter4.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Plinsko postrojenje&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasični  kompresori služe kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vrši se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori lakši su i mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod većih postrojenja koriste se aksijalni kompresori (Slika 5) obzirom da su efikasniji (za veće kompresijske omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viših kompresijskih omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najčešće na istom vratilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Aksijalni kompresor&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Komora izgaranja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij koji ekspandira kasnije u turbini. Komora izgaranja (Slika 6) se sastoji od dvaju cilindara. U prvom cilindru se odvija izgaranje prilikom čega se razvijaju visoke temperature. Tako se štiti vanjski cilindar od djelovanja zračenja topline. Cilindri su međusobno povezani te se između njih odvija prostrujavanje zraka. Za izgaranje se dovodi 3-6 puta više zraka od teoretski potrebnog zbog sniženja maksimalnih temperatura. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Komora izgaranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komore izgaranja trebaju osigurati:&lt;br /&gt;
stabilno izgaranje u širokim granicama opterećenja,&lt;br /&gt;
jednoličnu raspodjelu temperatura dimnih plinova na izlazu iz komore izgaranja,&lt;br /&gt;
da gubitak tlaka u komori izgaranja bude što manji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U klasičnom plinsko-turbinskom postrojenju možemo imati više komora izgaranja koje se slažu uzdužno, po obodu. Takvo slaganje koristimo kao bismo smanjili dimenzije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinska turbina'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 7) nije toliko različit od plinske turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Prikaz plinske turbine&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da  i izborom materijal povećamo otpornost ka temperaturi. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu(Slika 9), poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest postrojenja sa slike 8. Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Shema parno-turbinskog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.''' Proces prikazan Ts dijagramom&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno postoje tu još mnogi dijelovi termoenergetskog postrojenja o kojima ćemo reći nešto više: pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri i sl (kao sastavni dio generatora pare).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator  pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima  (temperature i tlaka) koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije.Generatore pare možemo ugrubo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* čelične generatore pare&lt;br /&gt;
* lijevane&lt;br /&gt;
* generatore pare posebne namjene&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U našem razmatranju osvrnuti ćemo se samo na čelične generatore pare s obzirom da su oni najzastupljeniji i najčešći u primjeni. &lt;br /&gt;
Čelične generatore pare možemo još podijeliti na par podvrsta:&lt;br /&gt;
* vatrocjevni&lt;br /&gt;
* vodocjevni&lt;br /&gt;
* cilindrični&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vartocjevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje. Mi se nećemo baviti vatrocijevnim generatorima pare, nego vodocijevnim generatorima pare kao najčešćim i najbrojnijim te nama najzanimljivijima s aspekta termoelektrana. &lt;br /&gt;
Kao što i samo ime kaže kod vodocjevnih generatora pare voda ili para nalaze se u samim cijevima. Na taj način moguće je postići znatno veće tlakove i temperature nego kod vatrocjevnih generatora pare. Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* horizontalne s ravnim cijevima&lt;br /&gt;
* vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vertikalni generatori pare sa savinutim cijevima predstavljaju najveću i nama najvažniju skupinu. Ovakvi tipovi generatora pare se nalaze u velikim termoenergetskim postrojenjima  za proizvodnju električne energije. Za izgaranje mogu koristiti sve vrste goriva: kruto gorivo na rešetci (ravnoj ili kosoj), kruto gorivo u fluidiziranom sloju te izgaranje u prostoru (ugljena prašina, tekuće i plinsko gorivo).&lt;br /&gt;
Prirodna cirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbog razlike u gustoćama vode i vodene pare. Silazne cijevi upravo zbog toga nisu grijane tako da se lakše uspostavi cirkulacija. Temelji hidrodinamike, toplija voda će strujati prema gore dok će se hladna voda kretati prema dolje. Kada ne možemo osigurati uvijete za prirodnu cirkulaciju koristimo različite pumpe kako bismo osigurali nesmetanu cirkulaciju. Takvi generatori se nazivaju La Mont generatori pare. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.''' Generator pare s izgaranjem u prostoru&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima i nadkritičkim tlakovima i temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t\h pare, temperature od oko 600 0C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijeva. Isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje postupci i dijelovi koji se ugrađuju u generator pare kako bismo osigurali veću iskoristivost i povećanje snage. Ovo su neki od njih:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pregrijač pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijanu paru. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strog određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter11.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.''' Prikaz pregrijanja pare u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.''' Opterećenja s obzirom na vrstu prijelaza topline&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Međupregrijači'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod ugradnje međupregrijača moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do tlaka međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se još jednom zagrijava, najčešće ponovno na temperaturu svježe pare, te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Slika:Ter13.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 13.''' Međupregrijanje u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod pregrijača , kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stupanj iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. Smanjujemo veličinu kondenzatora, gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je povećanje cijene turbine,ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ekonomajzerske površine'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare tako da se iskorištava dio topline koja bi se inače ispustila u okoliš. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim površinama zagrijavamo napojnu vodu i zrak. &lt;br /&gt;
Zagrijači napojne vode:&lt;br /&gt;
Ovdje se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zagrijači zraka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagrijači zraka smješteni su iza zagrijača napojne vode te su posljednji u generatoru pare. Pošto rade na manjim tlakovima ,za razliku od zagrijača vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja iskoristivosti, sušenja goriva i poboljšanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni (Ljungstrom) (Slika 14) zagrijači, sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter14.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 14.''' Ljungstrom zagrijač zraka&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kondenzator je klasični izmjenjivač topline koji „vraća“ paru natrag u tekuće stanje, nakon što ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraća natrag u proces. Tlak u klasičnom kondenzatoru je izuzetno mali (potlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno je osigurati i medij kojem će se ta topline predati kako bi se para ohladila do temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smještene na rijekama, moru i sl. kako bi se osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje. O kogeneracijama nešto kasnije.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Snaga bloka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (Eur\kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t\h te preko 2000 t\h 1980-tih. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t\h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t\h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parametri pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifična potrošnja energije u MJ\kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kombinirani procesi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time povećavamo iskoristivost samog procesa pošto je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60%. Na Slici 15 prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter15.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 15.''' Shema kombiniranog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, te se taj višak zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, sada već niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter16.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 16.''' Prikaz rada u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je napomenuto da ovim principom povećavamo iskoristivost čitavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama termodinamike. Temelje možemo vidjeti u bazičnom Carnotovom procesu (izentropsko-izotermnom) ('''Slika 16'''). Princip je sljedeći: ukoliko su temperaturne razlike manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne važnosti da je ta razlika temperatura „ spremnika“ što veća. Naravno idealni slučaj bi bio ukoliko bi temperatura radne tvari kod dovođenja topline bila jednaka temperaturi ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvođenja postane jednaka temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom procesu.                                                                                          &lt;br /&gt;
Znamo da kod Carnotovog procesa iskoristivost ovisi samo o temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim varijablama ta iskoristivost ne može promijeniti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter17.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 17.''' Prikaz iskoristivosti različitih vrsta postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trebamo znati da smo u realnim postrojenjima ograničeni, po pitanju stupnja iskoristivosti, gornjim temperaturama. Kod parnih postrojenja to su temperature oko 600 °C pošto materijali koje danas poznajemo i koristimo ne mogu izdržati više temperature. Što se tiče donje granice ona je zadana temperaturom rashladnog spremnika. Kod plinske turbine temperature su od 1450 &amp;lt;sup&amp;gt;0&amp;lt;/sup&amp;gt;C (izgaranje) do oko 600 °C , što je temperatura ispušnih plinova koji izlaze iz plinske turbine. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45% i 40%, no njihovom kombinacijom postignuta je veća temperaturna razlika , a samim time i veća iskoristivost.('''Slika 17''')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj korisnosti kombiniranog postrojenja može se definirati kao omjer ukupne električne snage i toplinske snage dovedene u proces:&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga plinske turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga parne turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedena toplinska snaga u plinskom procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedna toplinska snaga za dogrijavanje parnog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izraz '''(1)''' naziva bruto korisnost kombi procesa zato što nije uzeta u obzir potrošnja snage na pomoćne sustave postrojenja (P&amp;lt;sub&amp;gt;ps&amp;lt;/sub&amp;gt;) i nisu uzeti u obzir električni gubici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako potrošnju snage na pomoćne sustave uzmemo u obzir tada dobivamo neto korisnost kombi procesa koja se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz povećani stupanj iskoristivosti koji dobivamo kod kombiniranih postrojenja možemo istaknuti još neke prednosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treba istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja jer je ovdje jedino gorivo prirodni plin. Samim time nema emisije sumpornog oksida, a emisija NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja. Sustav izgaranja je mnogo napredniji te se ponekad i koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja te se postiže sniženje temperature izgaranja.  Isto tako produkcija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja s obzirom na niži postotak ugljika u prirodnim plinu.No kao problem javlja se (ne)mogućnost opskrbe plinom što bi,  konkretno, u Hrvatskoj moglo ponekad predstavljati problem.Da spomenemo još i kraći rok projektiranja i izgradnje te veća fleksibilnost kod rada i samog pokretanja. Troškovi održavanja su niži nego u klasičnih termoelektrana te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje struje.Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina te električne energije proizvodi u elektranama na ugljen, no s obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja.&lt;br /&gt;
Plinska turbina sa zadatkom proizvodnje električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, no razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata budući se u to vrijeme sva pozornost posvetila propulziji mlaznih motora. Prvo plinskoturbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sustavu SAD 1949. godine, a bilo je u sastavu kombi-procesa. Tek 60-tih godina imamo prve turbine za proizvodnju električne energije u većem broju elektrana. Prednost je bila mogućnost brzog starta. U 70-tim godinama dolazi do nagliog razvoja u izgradnji kombi-procesa u elektroenergetskim sustavima, kada je proizvodnja plinsko-turbinskih postrojenja dostigla snagu veću od 50 MW i početne temperature veće od 850°C. S pojavom plinskoturbinskog  postrojenja snaga većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Termoelektrane u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hrvatska elektroprivreda ima na raspolaganju devet termoelektrana + NEK. Termoelektrane su smještene u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Konjščini, Plominu i Osijeku. Ukupna snaga iznosi 1589 MW. U ovaj broj nije uračunata snaga koju HEP dobiva od NEK-a (338 MW) te snaga četiri interventna diesel bloka (29 MW). Po informacijama iz HEP-a u 2004. iz termoelektrana proizvedeno je 4.069 GWh električne energije. To čini preko 30% električne energije potrošene u Hrvatskoj te godine. 2003. godine HEP je ponovno počeo preuzimati električnu energiju iz susjedne nam Bosne i Hercegovine (TE Tuzla i TE Kakanj) nakon što je isporuka struje iz tih elektrana obustavljena 1993. Još se očekuje rješenje spora oko termoelektrana koje je Hrvatska gradila u Srbiji. TE Obrenovac (Elektroprivreda Srbije) i TE Gacko (Elektroprivreda Republike Srpske). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter19.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 18.''' Prikaz raspoloživosti električne energije (HEP d.d.) u GWh&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Izvor HEP d.d.)&lt;br /&gt;
[http://www.hep.hr]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. '''TE Sisak''' -&lt;br /&gt;
Čret bb, 44000 Sisak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut), prirodni plin i sirovu naftu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. Blok A ( 210 MW ) 1976. Blok B ( 210 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 420 MW (2x210) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija : prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 1190 GWh ('74-'97) ,maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 2099 GWh ('77) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 40 MJ/kg, prirodni plin 36 MJ/m3,sirova nafta 43 MJ/kg&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
*Kotlovi u prvom bloku mogu se ložiti mazutom ili prirodnim plinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kotlovi u drugom bloku lože se mazutom i prirodnim plinom i njihovom kombinacijom, a za nuždu se može upotrijebiti sirova nafta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. '''TE Rijeka''' -&lt;br /&gt;
Urinj bb, 51221 Kostrena &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona:1978. Blok A ( 320 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 320 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 650 GWh ('78-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 1037 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 9500 kcal/kg &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za dopremu loživog ulja izgrađen je poseban cjevovod iz INA rafinerije Urinj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. '''TE Plomin I''' -&lt;br /&gt;
Plomin bb, 52234 Plomin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: Maksimalna trajna snaga 105 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 380 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 560 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. '''TE PLOMIN d.o.o.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TE Plomin d.o.o. je tvrtka u zajedničkom vlasništvu osnivača Hrvatske elektroprivrede i RWE Power, osnovana u studenom 1996. godine. HEP i RWE Power imaju jednaki udjel u tvrtki - HEP temeljem ranije izgrađenog dijela postrojenja TE Plomin 2, a RWE Power temeljem uloženog kapitala i dobivenih kreditnih sredstava od njemačkih banaka. &lt;br /&gt;
*Ta je tvrtka bila odgovorna za dovršetak TE Plomin 2, kao i za njen pogon u sljedećem razdoblju od 15 godina. Nakon isteka ugovorenog roka, Hrvatska elektroprivreda će preuzeti Elektranu i eksploatirati je još najmanje 15 godina, ili još daljnjih 10 godina nakon njene revitalizacije.&lt;br /&gt;
*Izgradnja TE Plomin 2 započeta je 1986. godine, zastaje 1991., potom se pokušava dovršiti do 1992., ali ratne okolnosti zaustavljaju radove na gradilištu. Na međunarodnom natječaju, za dovršenje izgradnje je izabran Konzorcij AEE. Nakon utemeljenja tvrtke TE Plomin d.o.o., u rujnu 1997.godine otvoreno je gradiliše i radovi započinju. Premda je dovršetak izgradnje bio planiran krajem 1998. godine, zbog zakašnjelog financiranja kasnilo se godinu dana, odnosno prva sinkronizacija s mrežom obavljena je u rujnu 1999. godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 2000. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 210MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*planirana godišnja proizvodnja: 1200GWh&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. '''KTE Jertovec''' -&lt;br /&gt;
Jertovec bb, 49282 Konjščina &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Konjščina, Jertovec &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: kombinirana termoelektrana (plinske i parne turbine) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Kombi blok A, kombi blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 68 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 208 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: glavno gorivo u elektrani je plin. Kao alternativno gorivo koristi se ekstralako loživo ulje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: plinsko - parni energetski blokovi A, B &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. '''TE-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Kuševačka bb, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Žitnjak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1962. Blok C, 1979. Blok A&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Izgradnja novog Kombi kongregacijskog plinskoparnog postrojenja ukupne električne snage 190 MW i toplinske snage 150 MW dovršena je 2001. godine - 26. lipnja te godine su sva tri agregata bila priključena na mrežu. Nakon pretprobnog pogona i optimiranja rada, HEP je od korporacije Parsons Power Group koja je izgradila postrojenje načelom &amp;quot;ključ u ruke&amp;quot;, postrojenje preuzeo 4. travnja 2003. godine, čime je započeo dvogodišnji jamstveni rok. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok C služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blok D - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare, Blok E, *Blok F, Blok G, Blok H - Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
*Proizvodna jedinica za proizvodnju tehnološke pare Blok D - Toplinski učinak je 80 t/h. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G, Blok H - ukupna toplinska snaga je 58 MW + 58 MW + 116 MW + 116 MW = 348 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 357 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 594 GWh ('80) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 984 GWh, vrele vode 1971 GWh &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. '''TE-TO Osijek''' -&lt;br /&gt;
Cara Hadrijana 3, 31000 Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana toplana koja koristi prirodni plin i teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1976. PTE Osijek Plinska termoelektrana 50 MW (2x25 MW,)1985. EL-TO Osijek 45 MWe/ 110 MWt &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B dva agregata, plinska elektrana po 25 MW (PTE Osijek) služe za proizvodnju električne energije i proizvodnju tehnološke pare (jedna od turbina)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Blok C (EL-TO Osijek) - parna turbina 45 MW - služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 95 MW (PTE Osijek 2x25 MW + EL-TO Osijek 45 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 131,9 GWh ('85-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('85-'97) Emax = 280 GWh ('94) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo:PTE Osijek - prirodni plin, EL-TO Osijek - teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. '''EL-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Zagorska 1, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Trešnjevka &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1907. proizvodnja električne energije (0,8 MW),1954. početak proizvodnje toplinske energije(33,4 MW električne snage, 14,7 MW toplinske), 1982. proizvodnja 42 MW električne snage, 478,2 MW toplinske snage, 1998. preseljenje PTE iz Splita i početak proizvodnje (dodatnih 2x25,6 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blokovi C i D - Nisko tlačni parni kotao 80 t/h - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare)&lt;br /&gt;
*Blok E, Blok F, Blok G Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
*EL - TO (Blok H1 i H2) služi za proizvodnju električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga :Proizvodne jedinice Blok A, Blok B, Blok H1, Blok H2, Proizvodne jedinice za proizvodnju tehnološke pare , niskotlačni parni kotlovi toplinskog učinka (1NK=55 t/h, 2NK=64/80 t/h). Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G: Ukupna toplinska snaga 232 MW (Blok E = 58 MW, Blok F =58 MW, Blok G =116 MW)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 98 GWh ('74-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 173 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 532 GWh ,vrele vode 635 GWh ,prosječna godišnja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*potrošnja goriva : loživog ulja 50000 t, prirodnog plina 100 000 000 -110 000 000 Nm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaštita okoliša===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitni jest toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Mi ćemo se o ovom poglavlju baviti samo ovim prvim, odnosno onečišćenjem usljed izgaranja fosilnog goriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu transformira  u unutrašnju energiju koja se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, CO, voda, NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;, SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, različiti ugljikovodici (C&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt;). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) i voda (H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može izgara potpuno i djelomično. U potpunom izgaranju imamo CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt imamo CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod plinskih goriva, a najteže kod krutog. Za izgaranje potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni pretičak zraka. Loša strana pretička zraka jest činjenica da povećanjem pretička zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih plinova koji napuštaju sustav. &lt;br /&gt;
O količini sumpora u produktima izgaranja najviše ovisi udio sumpora u samom gorivu. Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod dušika i njegovih oksida gorivo ne utječe  toliko na produkciju NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okoliš. U svrhu zaštite okoliša u posljednjih desetak godina donijelo se mnoštvo zakona odredaba koje bi trebale pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša iz termoelektrana. Jedan od glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornih oksida. Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već iz goriva ili iz produkata izgaranja. Veći efekt se postiže ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata izgaranja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Dušikove spojeve je najjednostavnije reducirati stupnjevanim izgaranjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju dušičnih oksida za oko 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pogled unaprijed===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaštita okoliša je važna i sveprisutna tema u današnjem društvu. Čovjekov razvoj snažno utječe i na njegov životni prostor. Upravo zbog toga kad govorimo o termoelektrana moramo posebno obratiti pozornost i na ovaj dio koji se bavi zaštitom okoliša. Razvoj društva rezultira i porastom potražnje i potrošnje električne energije. To je ujedno i pokazatelj razvijenosti društva. Trenutna godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 13500 TWh/god. Od tog broja, 37% proizvede se u termoelektranama na ugljen, 15% u termoelektranama na prirodni plin, te 10% u postrojenjima na naftu. U hidroelektranama proizvodi se 20%, a u nuklearnim elektranama 17% svjetske proizvodnje. &lt;br /&gt;
Iz ovih podataka vidi se da se u biti preko 60% svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nekom obliku termoelektrane. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Očekuje se izgradnja od oko 80-100 GW termoenergetskih postrojenja godišnje, kad govorimo o svjetskoj proizvodnji električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Materijal sakupio: Tomislav Pukšec''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Nuklearne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorivni elementi reaktora''', u kojima se odvija proces fisije i u kojima se neposredno oslobađa tolinska energija, imaju &lt;br /&gt;
'''najvišu temperaturu''' u nuklearnoj elektrani. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam stupanj djelovanja toplinskog ciklusa ovisi o prosječnoj temperaturi rashladnog fluida ('''po drugom zakonu &lt;br /&gt;
termodinamike stupanj djelovanja je to veći što je viša temperatura toplijeg spremnika'''). Od interesa je što &lt;br /&gt;
više približiti prosječnu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida, odnosno što više smanjiti porast temperature &lt;br /&gt;
rashladnog fluida u reaktoru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost nuklearnog postrojenja''' i '''okoline''' je ograničavajući faktor za iznos temperature nuklearnog &lt;br /&gt;
goriva i rashladnog sredstva, čime posredno ograničava i stupanj djelovanja '''NE''' ('''stupanj djelovanja NE &lt;br /&gt;
je uvijek manji od stupnja djelovanja TE jednake snage'''). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearne elektrane''' proizvode oko '''17% svjetske električne energije'''. U svijetu postoji oko 400 nuklearnih &lt;br /&gt;
elektrana (prema podacima [http://www.iaea.org/ International Atomic Energy Agency]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
[[Slika:nukel2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 19.''' Nuklearna elektrana u pogonu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Susrećemo nekoliko tipova '''NE''' čija je razlika u vrsti '''primarnog postrojenja (reaktorskog)''', koje &lt;br /&gt;
se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, &lt;br /&gt;
kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.&lt;br /&gt;
Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearno gorivo'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* prirodni ili obogaćeni [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium uran] (umjesto obogaćenog urana može se djelomično koristiti i [http://en.wikipedia.org/wiki/Plutonium plutonij])&lt;br /&gt;
* metalni uran&lt;br /&gt;
* oksid urana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Graphite grafit]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Helium helij]&lt;br /&gt;
*tekući metal&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi nuklearnih elektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Reaktor hlađen i moderiran običnom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Voda u reaktoru ima tlak viši od tlaka zasićenja'''&lt;br /&gt;
Takav reaktor je poznat kao '''tlakovodni reaktor''': U zapadnim zemljama označava se kraticom '''PWR'''&lt;br /&gt;
('''Pressurized Water Reactor''', a u bivšem Sovjetskom Savezu kraticom '''VVER - vodo-vodnoj energetičeskij reaktor''').&lt;br /&gt;
Ovog tipa je reaktor u '''NE Krško'''. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 20.''' Shematski prikaz PWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Voda u reaktoru kipi (kipući reaktor)'''&lt;br /&gt;
To je reaktor tipa '''BWR''' ('''Boiling Water Reactor''').'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:BWR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 21.''' Shematski prikaz BWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Reaktor hlađen i moderiran teškom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takozvani teškovodni reaktor ili '''HWR''' ('''Heavy Water Reactor'''). Izvodi se samo tip koji ima tlak viši &lt;br /&gt;
od tlaka zasićenja, tj. kao '''tlakovodni reaktor'''. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid prirodnog ili obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:HWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 22.''' Shematski prikaz HWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Reaktor moderiran grafitom i hlađen ugljik – dioksidom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su plinom hlađeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''GCR (Gas Cooled Reactor)'''&lt;br /&gt;
Prva  generacija ovih reaktora poznata pod nazivom '''magnox''' dobila je ime po leguri magnezija koji se &lt;br /&gt;
upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': metalni prirodni uran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:GCR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 23.''' Shematski prikaz GCR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''AGR (Advanced Gas Reactor)'''&lt;br /&gt;
Druga generacija '''grafitnih reaktora''' koja se od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih šipki. Obloge &lt;br /&gt;
gorivnih šipki su izrađene od nehrđajućeg čelika. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wylfa-power-station.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 24.''' NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je od najstarijih NE u svijetu koje još uvijek rade&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''4. Reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivšem SSSR-u i njegova kratica je '''RBMK''' ('''reaktor boljšoi močnosti kipjaščij''').&lt;br /&gt;
Nuklearna elektrana u Černobilu je bila ovog tipa. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''5. Reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visoko temperaturni reaktor ili '''HTGR''' ('''High Temperature Gas Reactor''') je posljednji korak u &lt;br /&gt;
razvoju grafitom moderiranih reaktora. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''6. Brzi oplodni reaktor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator &lt;br /&gt;
za termalizaciju neutrona, '''brzi oplodni reaktor''' nema moderatora. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''':oksid urana višeg obogaćenja ili oksid plutonija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nuklearna fisija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se temelji na procesu '''nuklearne fisije'''. [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium Uran], kao prirodni element, &lt;br /&gt;
je osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. '''Uran–238''' (U-238) ima vrlo dugo vrijeme poluraspada, &lt;br /&gt;
oko 4,5 milijarde godine, i zato se još uvijek mogu naći zamjetne količine ovog elementa u prirodi. Ovaj izotop urana, &lt;br /&gt;
'''U-238''', čini oko 99% svih izotopa urana na Zemlji. '''Uran-235''' čini oko 0,7% urana kojeg nalazimo u prirodi, &lt;br /&gt;
dok je '''uran-234''' još rijeđi u prirodi i nastaje radioaktivnim raspadom '''urana-238'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uran-235''' ima zanimljivo svojstvo koje ga čini korisnim i za nuklearnu energetiku, a i za proizvodnju nuklernih&lt;br /&gt;
bombi. Kao i '''U-238''', '''U-235''' se spontano raspada alpha raspadom. Osim spontanog raspada '''U-235''' &lt;br /&gt;
kratkotrajno podliježe i spontanoj fisiji. Međutim, '''U-235''' je jedan od rijetkih elementa koji je sposoban &lt;br /&gt;
osloboditi energije cijepanjem jezgre atoma ('''nukleusa''') mehanizmom inducirane fisije. U slučaju da se slobodni &lt;br /&gt;
neutron sudari sa jezgrom '''urana-235''', jezgra će apsorbirati taj neutron što će rezultirati time da će postati &lt;br /&gt;
nestabilna i u konačnosti će se rascijepati na dva lakša atoma uz oslobađanje dva do tri nova slobodna neutrona. &lt;br /&gt;
Dva nova atoma postižu novo stanje gama raspadom. Tri fizikalne činjenice čine proces inducirane fisije zanimljivim &lt;br /&gt;
sa energetskog stajališta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Vjerojatnost''' da će atom '''urana-235''' apsorbirati slobodan neutron je relativno velika. Ako reaktor radi u najpovoljnijem režimu (tj. u kritičnom stanju), oslobođeni neutron svake fisije će uzrokovati novu fisiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre''' je vrlo brz, reda veličine pikosekunde (10&amp;lt;sup&amp;gt;-12&amp;lt;/sup&amp;gt; sekundi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Cijepanjem jedne jezgre U-235''' oslobađa se zamjetno velika količina energije u obliku toplinske energije i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_ray gama zračenja]. Energiju oslobođenu jednom fisijom dobivamo iz činjenice &lt;br /&gt;
da fisijski produkti i neutroni zajedno teže više nego sam atom '''U-235''' čija se jezgra rascijepala. Razlika u &lt;br /&gt;
masi se može direktno preračunati u dobivenu energiju pomoću izraza E = mc&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspadom jednog atoma '''U-235''' oslobađa se energija reda veličine '''200 MeV''' (milijun elektron volta). Na prvi pogled &lt;br /&gt;
to se ne čini puno, ali ako se uzme u obzir da, naprimjer, jednam kilogram urana sadrži veliku količinu atoma, shvaća se da je oslobođena energija iz takvog kilograma zamjetna. Ona je tolika da se obogaćeni uran koristio kao gorivo za nuklearne podmornice &lt;br /&gt;
dajući im potisnu snagu koju bi se moglo dobiti iz nekoliko stotina tisuća litara nafte. Da bi dobili tražena svojstva uranskog &lt;br /&gt;
goriva, takvo je gorivo potrebno predhodno obogatiti, tako da sadrži 2 do 3% (ili više) '''urana-235'''. Tropostotno &lt;br /&gt;
obogaćenje je dovoljno za uporabu u civilnom nuklearnom reaktoru, dok se uran za proizvodnju oružja obogaćuje tako da sadrži 90% ili više '''U-235'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći postotak nuklearnih elektrana u svijetu čine elektrane '''PWR''' reaktorskog tipa. Izvedba '''PWR''' nuklearne &lt;br /&gt;
elektrane zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova, primarnog i sekundarnog. Toplinski stupanj djelovanja &lt;br /&gt;
'''N''' je funkcija prosječne temperature vode u primarnom krugu, te je svrsishodno da ona bude što viša.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tipični parametri''' rashladne vode primarnog kruga jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Tlak''': 150 do 160 bar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Prosječna temperatura''': 570 do 590 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Promjena temperature u reaktoru i generatoru pare''': 40 do 50 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Protočni volumen pri rashladnom krugu''': oko 6 m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/s &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarni krug''' se načelno sastoji od '''reaktora''', '''cirkulacijske pumpe''', '''generatora pare''' i '''tlačnika'''. &lt;br /&gt;
Budući da su rashladni krugovi hidraulički povezani u reaktoru potreban je samo jedan tlačnik za sve rashladne krugove. &lt;br /&gt;
Komponente primarnog kruga smještaju se u '''containment''' ili '''zaštitnu posudu'''. Zaštitna posuda je projektirana &lt;br /&gt;
za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa). Osobito &lt;br /&gt;
obilježje je kuglasta zaštitna posuda. Veličina jezgre i broj gorivnih elementa u njoj ovise u snazi. U zapadnim &lt;br /&gt;
zemljama te su snage u razredima od 600 do 700, 900 do 1000 i 1200 do 1500 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare''' je jedan od komponenti primarnog kruga NE. To je '''izmjenjivač topline''' specijalne izvedbe &lt;br /&gt;
kojem je zadatak da toplinsku energiju nastalu u '''primarnom krugu''' prenese na '''radni medij sekundarnog kruga'''. &lt;br /&gt;
'''Primarni medij''' nalazi se u snopu cijevi, a '''sekundarni''' u plaštu parogeneratora. Srednja temperatura primarnog &lt;br /&gt;
fluida u reaktoru i parogeneratoru je približno ista. Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida je malena &lt;br /&gt;
da bi tlak pare bio što viši, a time i stupanj djelovanja. To se može postići, i postiže se, izgradnjom velike površine &lt;br /&gt;
prijelaza topline. Ta ogrijevna površina iznosi oko '''4000 m2''', a tehnološki je dobivena ugradnjom nešto više od &lt;br /&gt;
4000 “U” cijevi u cijevni snop visok 10 m, dok je promjer cijevi 20 mm i debljine stijenke oko 1,2 mm. Materijal cijevog snopa je legura naziva [http://www.hightempmetals.com/techdata/hitempInconel600data.php Inconel600]. Materijal plašta generatora pare je &lt;br /&gt;
niskolegirani kotlovski čelik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbitniji djelovi '''generatora pare''' su '''ulazno/izlazna komora primarnog fluida''', '''cijevni snop''', &lt;br /&gt;
'''isparavačka sekcija''', '''parni prostor'''. Potrebno je još ugraditi i '''separator vlage''' i '''sušionik pare'''. &lt;br /&gt;
Sekundarna voda se nalazi pod tlakom od otprilike 6 MPa. Gabariti takvog generatora pare za nuklearna postrojenja su &lt;br /&gt;
oko 21 m visine, promjer donjeg djela posude je oko 3,5 m, promjer gornjeg dijela posude je oko 4,5 m, dok je masa &lt;br /&gt;
suhog generatora pare oko 300 t.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tlačnik''' je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava &lt;br /&gt;
tlak u primarnom krugu. U osnovi, to je električni bojler kod kojeg tlak pare iznad razine vode elastično održava tlak &lt;br /&gt;
u primarnom krugu. Funkcionalno kompenzira promjene specifičnog volumena vode brzih prijelaznih projava i održava tlak &lt;br /&gt;
u stacionarnom stanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cirkulacijska pumpa''' kod tlakovodnih reaktora (PWR) je jednostupnjevita cirkulacijska pumpa. Budući da je maksimalna &lt;br /&gt;
temperatura fluida ograničena dopuštenom temperaturom u reaktoru, nastoje se prosječna temperatura što više približiti toj &lt;br /&gt;
temperaturi. Smanjenje porasta temperature rashladnog fluida u reaktoru moguće je jedino smanjenjem njegova protoka. Snaga &lt;br /&gt;
pumpe je ograničavajući faktor za smanjenje temperaturne razlike u primarnom krugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvedba pumpe mora zadovoljavati slijedeće '''uvjete''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Propuštanje rashladnog fluida''' reaktora treba svesti na najmanju moguću mjeru (jer rashladni fluid sadrži određeni stupanj radioaktivnosti). Rješenje je u '''brtvenju protutlakom'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Podmazivanje donjih ležajeva''' treba rješiti bez klasičnim maziva (kontaminacija rashladnog fluida). To se rješava tako da se donji ležaj pumpe, napravljen od grafita, podmazuje ubrizganom vodom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Jezgru PWR reaktora čine''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::: 1. '''Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
:::: 2. '''Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
:::: 3. '''Moderator'''&lt;br /&gt;
:::: 4. '''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
:::: 5. '''Konstrukcijski elementi''', odnosno svi materijali i sklopovi za ostvarenje i samoodržavanje lančane reakcije, njezinu kontrolu i odvod generirane topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- &lt;br /&gt;
'''1. Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi elementi su složeni mehanički sklopovi, kojih su osnovni djelovi gorivne šipke i kostur gorivnog elementa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Gorivne šipke'''&lt;br /&gt;
Gorivna šipka je cijev od cirkonijeve (Zr) legure (često se upotrebljava legura pod nazivom ZIRCALLOY2, [Zr + Sn + Fe + Ni]) promjera oko 9,5 mm, debljine stijenke oko 0,6 mm te dužine oko 3,6 m ispunjene tabletama UO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; koje su konkavno obrađene radi kompenzacije termalne ekspanzije. Zazor između tablete i stijenke obloge puni se helijem radi boljeg odvođenja topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Kostur gorivnog elementa'''&lt;br /&gt;
Kostur gorivnog elementa je mehanički element kojem je zadatak držati gorivne šipke u formaciji (pridržavanje trenjem) i omogućiti vođenje regulacijskih ili zaustavnih šipki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi element ima kvadratni horizontalni presjek dimenzija oko 200x200 mm i masu između 500 i 700 kg.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''2. Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regulacijske i zaustavne šipke zajedno čine '''apsorbcijske šipke'''.&lt;br /&gt;
Regulacijske šipke su povezane u regulacijski sklop, što znači da sve one šipke koje ulaze u jedan gorivi element kreću kao mehanička cjelina. Cijevi su od nehrđajućeg čelika ispunjene legurom koja u težinskim postocima sadrži 80% srebra, 15% indija i 5% kadmija. Sastav legure izabran je tako da se apsorpcijom pokrije širi spektar energija termalnih i epitermalnih neutrona.Zaustavne šipke imaju zadatak osigurati dovoljnu podkritičnost reaktora obustavljenog rada i nisu povezane s regulacijskim sustavom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su materijali koji imaju zadatak da usporavajubrze neutrone fisije. Da bi se stvorila '''compound jezgra''' koja je nestabilna i koja je uvijet za postupak fisije energija projektila koja udara u jezgru mora biti manja od približno 50 MeV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurnost===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost''' nuklearne elektrane je jedan od najbitnijih uvjeta za njezinu prihvatljivost kao energetskog objekta. Osnovna filozofija projektiranja nuklearne elektrane sa stajališta sigurnosti je tzv. obrana po dubini. Obrana po dubini sastoji se u poduzimanju mnogih sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava NE važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski, jedna nakon druge. Time se postiže da izgubljenu funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+ '''Tablica 1.''' Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama [http://www.ans.org/ American Nuclear Society (ANS)]*&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija I'''   || Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom redovitog pogona)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija IV'''  || Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''LOCA''' – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 	&lt;br /&gt;
Sa stajališta utjecaja na okoliš najvažnije su nezgode '''kategorije IV''', a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
: 1. Veći lomovi cijevi sekundarnog sustava&lt;br /&gt;
: 2. Lom cijevi pojne pumpe&lt;br /&gt;
: 3. Zakočenje rotora pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 4. Lom osovine pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 5. Lom kučišta mehanizma kontrolnih štapova&lt;br /&gt;
: 6. Lom cijevi parogeneratora&lt;br /&gt;
: 7. Nezgoda gubitka hladioca ('''LOCA''')&lt;br /&gt;
: 8. Nezgoda rukovanja gorivom u contaimentu i zgradi za pohranu istrošenog goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većih nesreća je do sada bilo dva puta. Prva se zbila u '''NE Otok tri milje''' u SAD-u, 28. Ožujka 1979., a druga 25. Travnja 1986. u '''NE Černobil'''. '''Ljudska greška''' je bila uzrok obje nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Distribuirana proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Otočna proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Obnovljivi izvori=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hidroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a &lt;br /&gt;
udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i &lt;br /&gt;
značajne terorističke prijetnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Utjecaji na okoliš dijele se na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta zraka, geologija i seizmologija,  erozija, promjena pejzaža &lt;br /&gt;
* biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi &lt;br /&gt;
* socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i historijski &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva potapa se kvalitetno zemljište, a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište, u nekim slučajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva, uništava se zdrava šuma, nestaje vegetacija, svi postojeći objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala, a neiskorištena većina nalazi se u nerazvijenim zemljama. Takvo stanje je s jedne strane dobro jer se u budućnosti najveći porast potrošnje očekuje upravo u nerazvijenim zemljama, a s druge strane pokrivanje daljnjeg porasta potrošnje u razvijenim zemljama bazirat će se na fosilnim i nuklearnom gorivu. Hidroelektrane se značajno koriste u proizvodnji električne energije iz više razloga: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Nema troškova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje &lt;br /&gt;
* Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju. &lt;br /&gt;
* Ne postoji utjecaj povećanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih povećanja u zadnjih nekoliko godina &lt;br /&gt;
* Neovisnost o uvozu goriva &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima električne energije. &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je čista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije, truljenje), ali su u većini slučajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. &lt;br /&gt;
* Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ukoliko pada sa dva puta veće visine proizvodi duplo više električne energije. &lt;br /&gt;
# Raspoloživom protoku vode. Električna snaga i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisnost snage o navedenim veličinama izražena je sljedećim izrazom: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;P = eta * Q * h * ρ * g&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:P - Snaga [W]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:eta - stupanj iskoristivosti postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Q - raspoloživi protok vode [m3/s]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:h - raspoloživi vodeni pad [m]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:ρ - gustoća vode [kg/m3]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:g - ubrzanje sile teže [m/s2]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 25.''' Voda šiklja iz izlaznog presjeka za vrijeme testa u hidroelektrani Hoover na granici Nevade i Arizone, USA.&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija gradnje hidroelektrana se nije mijenjala kroz 20. stoljeće. &lt;br /&gt;
Hidroelektrane u principu funkcioniraju na vrlo jednostavnoj osnovi: voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz branu, pokreće turbinu koja onda pokreće generator električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Osnovne komponente klasične hidroelektrane=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Brana - Većina hidroelektrana se opskrbljuje vodom iz akumulacijskih jezera. Brana predstavlja građevinu kojoj je zadaća osiguravati akumulaciju vode. Akumulacijska jezera su često urbanizacijski tako riješena da su ujedno i rekreacijska jezera. &lt;br /&gt;
* Ulazni presjek - Otvor na brani se otvori i kroz kontrolna vrata voda cjevovodom (najčešće uslijed gravitacije) dolazi do turbine određenim masenim protokom. &lt;br /&gt;
* Turbina - Voda udara i okreće lopatice turbine koja je osovinom vezana na generator. Najčešći tip turbina za hidroelektrane su Francisove turbine. Takve turbine teže do 172 tone i postižu brzinu vrtnje do 90 okretaja u minuti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro2.jpg|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 26.''' Osovina koja povezuje generator i transformator (Photo courtesy U.S. Bureau of Reclamation)&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Generator - Kako samo ime govori, generator generira električnu energiju. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta unutar namotaja žica. Ovime se ubrzavaju elektroni, koji proizvode električni naboj. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Osnovni dijelovi svakog generatora su: &lt;br /&gt;
::* Osovina &lt;br /&gt;
::* Uzbudni namot &lt;br /&gt;
::* Rotor &lt;br /&gt;
::* Stator &lt;br /&gt;
Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni napon. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 27.''' Generatori električne energije u hidroelektrani&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. &lt;br /&gt;
* Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. &lt;br /&gt;
* Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro4.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 28.''' Komponente hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku energiju. Količina generirane električne energije se određuje s nekoliko faktora. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine vode do turbina. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina proizvedene struje. Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u akumulacijskom jezeru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je prethodno spomenuto, predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više hidroelektrana. Međutim, postoje određene prepreke. Većina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je već iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena učinkovitost elektrane i za čiju je gradnju potrebno raditi i veće promjene u okolišu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroenergija se tradicionalno smatra čistom i ekološkom. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama ne zagađuje atmosferu, ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada. Ipak, gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu riječnih tokova na kojima se grade. Učinci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 čimbenika: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana locirana &lt;br /&gt;
# Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane &lt;br /&gt;
# Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena &lt;br /&gt;
# Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čimbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških, zemljopisnih i meteoroloških uvjeta. Ova dva čimbenika su najbitniji faktor pri određivanju veličine, vrste, konstrukcije i načina na koji će buduća elektrana raditi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i povećanje prosječne temperature vode &lt;br /&gt;
* Povećanje udjela dušika u riječnoj vodi &lt;br /&gt;
* Sedimentacija i erozija &lt;br /&gt;
* Poplave &lt;br /&gt;
* Klimatske promjene &lt;br /&gt;
* Potencijalno povećanje tektonske aktivnosti područja &lt;br /&gt;
* Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta &lt;br /&gt;
* Poremećenje migracije ribljih vrsta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi hidroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri su osnovna tipa: protočne, akumulacijske i reverzibilne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' HE &amp;quot;ĐALE&amp;quot; - protočna hidroelektrana, ukupna snaga 40.8MW&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane, dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Akumulacijske su najčešće hidroelektrane, dobra strana je mogućnost akumulacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro06.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 30.''' Akumulacijska hidroelektrana '''Tri kanjona''' u Kini, (potopljeno je 118 gradova i iseljeno oko 1.000.000 ljudi)&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Reverzibilne hidroelektrane&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod klasičnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. reverzibilne hidroelektrana (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva '''skladišta''' vodene mase. To su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::*Gornja akumulacija Istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom električne energije.&lt;br /&gt;
::*Donja akumulacija Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo, donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje špice potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj je RHE Velebit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 32.''' Presjek kroz tlačni cjevovod, strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Male hidroelektrane===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uvod'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta, vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacionom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku od velikih čija se štetnost opisuje kroz velike promjene ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22% svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa različitih točaka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi, klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se često dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 2.''' kategorizacija malih hidroelektrana u nekim zemljama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Zemlja&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;micro&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;mini&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;male&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [MW]&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| SAD&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 100 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kina&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;500&lt;br /&gt;
| 0,5 - 25&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Francuska&lt;br /&gt;
| 5 - 5000&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Indija&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 15&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Brazil&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;općenito&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;100&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;1000&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;10&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 3.''' Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Svjetski izvori&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga malih hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;680 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;47GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;3000 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;180 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće: &lt;br /&gt;
* gotovo da nemaju nedostataka &lt;br /&gt;
* nema troška distribucije električne energije &lt;br /&gt;
* nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* jeftino održavanje &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 4.''' Popis malih hidroelektrana u RH (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;90%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga [MW]&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Godina puštanja u pogon&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Po generatoru	&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Ukupno&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Jaruga&lt;br /&gt;
| 2 x 2,8&lt;br /&gt;
| 5,6&lt;br /&gt;
| 1898.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj I&lt;br /&gt;
| 2 x 1 + 2 x 0,8&lt;br /&gt;
| 3,6&lt;br /&gt;
| 1908.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Roški Slap *&lt;br /&gt;
| 2 x 0,886&lt;br /&gt;
| 1,772&lt;br /&gt;
| 1910.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE T.C. &amp;quot;10. kolovoz&amp;quot; Majdan **&lt;br /&gt;
| 2 x 0,6&lt;br /&gt;
| 1,2&lt;br /&gt;
| 1913.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zeleni Vir&lt;br /&gt;
| 2 x 0,85&lt;br /&gt;
| 1,7&lt;br /&gt;
| 1922.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE P.I. &amp;quot;Duga Resa&amp;quot; **&lt;br /&gt;
| 0,53 + 0,25 + 0,32&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1937.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj II&lt;br /&gt;
| 2 x 1,1&lt;br /&gt;
| 2,2&lt;br /&gt;
| 1952.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zavrelje&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1953.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Krčić&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 1988.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 2 x 0,34&lt;br /&gt;
| 0,68&lt;br /&gt;
| 19889.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest I *&lt;br /&gt;
| 4 x 0,315&lt;br /&gt;
| 1,26&lt;br /&gt;
| 1995.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest II *&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 1997.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kupčina 6 - Stančaki *&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Orljava 7 - Požeška Kopanica*&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;4&amp;quot; | Pribranske elektrane biološkog minimuma&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Varaždin&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 1975.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1989.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Ukupno&lt;br /&gt;
| 24,337&lt;br /&gt;
| &amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;*&amp;lt;/sup&amp;gt;u privatnom vlasništvu&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;**&amp;lt;/sup&amp;gt;u sklopu industrijskog pogona&lt;br /&gt;
::::::* vlasništvo Hrvatske elektroprivrede&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni dijelovi malih hidroelektrana su sljedeće strukture i uređaji: &lt;br /&gt;
* građevinski objekti &lt;br /&gt;
* hidromehanička oprema &lt;br /&gt;
* elektrostrojarska oprema &lt;br /&gt;
* priključak na dalekovodnu mrežu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Princip sustava male hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tehnička rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva: &lt;br /&gt;
* karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) &lt;br /&gt;
* paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora &lt;br /&gt;
* kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviđa izvedba transformatora na stupu &lt;br /&gt;
* postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala &lt;br /&gt;
* preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal &lt;br /&gt;
* umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat &lt;br /&gt;
* dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) &lt;br /&gt;
* dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima &lt;br /&gt;
* tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede do strojarnice &lt;br /&gt;
* zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana &lt;br /&gt;
* odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Utjecaj na okoliš'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema gotovo nikakvih štetnih utjecaja na okoliš. Ako taj utjecaj i postoji, onda je on toliko mali da ne može biti mjerljiv i ne može se sa sigurnošću pripisati postojanju i radu male hidroelektrane, a ne nekom drugom od mogućih utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti iskorištenja energije vodotokova se u prvom redu očituju u eliminiranju emisija štetnih plinova u atmosferu koju susrećemo kod energana na fosilna goriva. Dok je kod velikih hidroelektrana, kao posljedica gradnje velike brane sa zaštitnim mrežama koje se nalaze prije ulaska u turbinski dovodni kanal ipak prisutna emisija metana zbog zadržavanja žive tvari na zaštitnoj mreži koja tamo truli i emitira metan kao posljedicu procesa raspada organske materije, kod malih hidroelektrana brane su male, preljevne, a u slučaju, tzv., tirolskog zahvata kanal ne smije sadržavati zaštitnu mrežu i voda sa svim tvarima koje nosi sa sobom u nepromijenjenom sadržaju struji kanalom. Ovakva filozofija gradnje i tehnologija u potpunosti isključuje ikakve štetne emisije u atmosferu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Procjena je da male hidroelektrane, instalirane snage od cca 5 MW, godišnjom produkcijom energije zamjenjuju oko 1400 toe fosilnih goriva, a time i smanjuju emisiju stakleničkih plinova u količini od 16 000 tona CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i 1100 tona SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; godišnje. Zagađenje bukom je ispod svih minimalnih propisanih i predloženih razina zbog sofisticirane tehnologije koja je danas postala pravilo pri konstruiranju strojarnice male hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ipak, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pozornost treba posvetiti: &lt;br /&gt;
     &lt;br /&gt;
* adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* protoku vode &lt;br /&gt;
* riziku od pogrešnog gospodarenja vodenim resursima &lt;br /&gt;
* nedostatku biološkog minimuma količine vode &lt;br /&gt;
* utjecaju na floru i faunu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također bi trebalo posebno naglasiti doprinos takvih postrojenja razvitku gospodarstva, pogotovo u nerazvijenim i dislociranim područjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pogonski troškovi i mogući problemi pri provedbi projekta'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, također koristi i energiju za vlastiti rad. Ti troškovi se nazivaju pogonskim troškovima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod vodoopskrbnih sustava u cjevovodima hidraulička snaga, koja se manifestira porastom tlaka anulira se prigušnim elementima koji su potrošači energije. Nadalje, samo prigušenje tlaka može se također dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda moguće dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je moguće dobiti suvišak energije, ta energija se može dalje eksploatirati ili prodavati, čime se minimiziraju pogonski troškovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problemi vezani za projektiranje i puštanje u rad male hidroelektrane leže u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u Republici Hrvatskoj glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, što isključuje i potrebno djelovanje državnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer tržišni interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom slučaju nižih kamata nego za ostale tržišne aktivnosti). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatni problem predstavljaju česti neriješeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i neriješena katastarska pitanja i njihovo sporo rješavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj više od polovice električne energije proizvodi se u hidroelektranama. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona, a koji su raspoređeni na tri teritorijalna područja (sjever, zapad, jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju &amp;quot;Certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 34.''' Prikaz lokacija elektrana u Hrvatskoj&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vjetroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam '''vjetroelektrana''' podrazumijeva sustav za transformaciju (pretvorbu) gibajuće zračne mase, odnosno vjetra u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, unutar kompleksne problematike vjetrenjača vrlo značajno mjesto zauzima '''vjetar i vjetropotencijal''' kao jedan od preduvjeta funkcionalnosti takvog sustava. '''Vjetar kao energetski resurs''' karakterizira promjenjivost i nemogućnost uskladištenja što za sobom posljedično povlači potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). Budući da kinetička energija vjetra ovisi o kvadratu brzine, a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra, promjena brzine vjetra uzrokovat će dakle promjenu aerodinamičke snage, odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu električne snage koju generator injektira u mrežu. Brzina vjetra mjeri se '''anemometrom'''. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Kod provođenja proračuna, uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra (eng. base), komponentu linearne promjene brzine vjetra (eng. ramp), komponentu udarne promjene brzine vjetra(eng. gust) i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu (eng. noise). '''Budući da do visine 200m''' postoje tehnička rješenja koja kinetičku energiju gibanja zračnih masa tj. vjetra pretvaraju u električnu energiju, moguće je koristiti naziv '''tehnički vjetar'''. '''Struja tog vjetra poremećena je različitim utjecajima''' kao što su turbulencija (mehanički i termički uvjetovana lokalna nepravilna gibanja), hrapavost površine, dnevni i noćni temperaturni gradijent, topografija terena ( prepreke, uzvisine, građevine i slično) i vanjski poremećaji (silazna strujanja od oluja). Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine, dakle ometaju strujanje i općenito umanjuju vjetropotencijale.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom postavljanja vjetrenjača potrebno je izvršiti '''dodatni proračun vjetropotencijala''' (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja, jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu čak i ako je relativno mala njihova međusobna udaljenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u određenom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h, a u sinoptičkoj praksi 10 min). Mjerenja brzine vjetra se najčešće vrše na visini od 10m. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju '''Weibullovom funkcijom (razdiobom)''' koja daje vjerojatnost pojave vjetra '''f(v)''' tijekom nekog vremenskog perioda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Weibull.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 35.''' Weibull-ova razdioba&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u graničnom sloju do promjene profila brzine; brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu, do iznosa beskonačne struje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Parvis.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 36.''' Parametri po visini, u logaritamskoj razdiobi&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste vjetrenjača i njihova primjena===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Vjetroturbina''' može imati jednu ili više elisa. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehaničku energiju. Najčešće rješenje predstavlja izvedba s tri elise (s obzirom na razinu buke i vizualni efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji '''podjela''' ovisno o:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''položaju osi turbinskog kola''': vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.&lt;br /&gt;
* '''omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra''': brzohodne i sporohodne.&lt;br /&gt;
* '''broju lopatica''': višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.&lt;br /&gt;
* '''veličini zakretnog momenta''': visokomomentne i niskomomentne.&lt;br /&gt;
* '''načinu pokretanja''': samokretne i nesamokretne.&lt;br /&gt;
* '''efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment''': nisko i visoko efikasne.&lt;br /&gt;
* '''načinu okretanja rotora prema brzini vjetra''': promjenjive i nepromjenjive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Izvedbe vjetrenjača s vodoravnim vratilom''', brzohodne s dvije do četiri lopatice predstavljaju klasične vjetrenjače, odnosno najveće i opće prihvaćene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju električne energije. One se dakle najčešće nalaze u serijskoj proizvodnji,a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. višelopatične vjetrenjače koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog '''torzijskog momenta''' koji stvaraju).U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene '''brzohodne vjetroturbine''', okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od '''500''' do '''1500''' kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dijelovi vjetroturbinskog - generatorskog sustava i njihova funkcija'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjturb.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Segmenti turbine '''okomitog vratila''' (prikazane na '''slici 37.''') su slijedeći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''(1) rotor'''&lt;br /&gt;
* '''(2) kočnice'''&lt;br /&gt;
* '''(3) upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
* '''(4) generator'''&lt;br /&gt;
* '''(5) zakretnik'''&lt;br /&gt;
* '''(6) kućište'''&lt;br /&gt;
* '''(7) stup'''&lt;br /&gt;
* '''(8) temelj'''&lt;br /&gt;
* '''(9) transformator'''&lt;br /&gt;
* '''(10) posebna oprema'''&lt;br /&gt;
* '''(11) prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(1) Rotor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su '''glavčina''' i '''lopatica'''. Ovisno o tome kako reguliramo snagu, rotor može biti izveden:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice, na način da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m. Također postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajući postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Na taj način se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne, odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještajući na optimalnu vrijednost na početku rada vjetroturbine).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičkog efekta poremećenog trokuta brzina (eng. stall). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka, odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti, kut više nije optimalan). Za ovaj slučaj izvedbe rotora lopatice nemaju mogućnost zakretanja. Međutim, kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina, u ovom slučaju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzina (što omogućuje najveću transformaciju energije vjetra u električnu energiju). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Lopatice'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa '''zakretnim vrhovima''' (kao aerodinamičkim kočnicama) ili s '''krilcima'''. Ove druge funkcioniraju na način da se krilca odvajaju od površine, smanjujući aerodinamičke značajke profila kod brzine iznad projektne. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočioni sustavi, koji u slučaju otkaza primarnog kočionog sustava (mehanička kočnica) stvaraju '''moment kočenja''' (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. spoiler) ) te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje rasterećenog kola. Dakle, zakretni vrh i pomična površina sekundarnog kočionog sustava nazivaju se kočnici, koje je moguće aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedinačnim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Rotor za ove kočnice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje, kočnici se vraćaju u početni položaj i čine radni dio lopatice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(2) Kočioni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg), odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja. Zato mora postojati kočioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor. Osim toga, bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo.&lt;br /&gt;
Disk kočnica - je najčešća izvedba kočionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. Prilikom odabira broja kočionih elemenata na disku kočnice, naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila kočenja, odnosno na postizanje opterećenosti turbine isključivo momentom kočenja. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauličko, a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže, dakle prekid strujnog kruga) ili signalom uređaja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(3) Upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što samo ime kaže, ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava.&lt;br /&gt;
Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj), već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Dakle, mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom, daje podatke o radu, električkim i mehaničkim stanjima, obrađuje podatke, komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slučaju nekakvog kvara, požara ili slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(4) Generator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko - generatorskog sustava, generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja&lt;br /&gt;
* izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava&lt;br /&gt;
* izdržljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva, te pri uključivanju i isključivanju generatora&lt;br /&gt;
* uležištenje generatora na način da jamče dugotrajnost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzimajući u obzir uvjete povećane '''vlažnosti''', '''slanosti''', zatim '''otpornost na krute čestice''', '''povišenu temperaturu''' i slične uvjete, pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako npr. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom&lt;br /&gt;
* samostalni rad&lt;br /&gt;
* spregnuti rad s drugim izvorima &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti struje''' mogu biti: '''istosmjerni''' ili '''izmjenični'''. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''načinu okretanja''' postoje generatori: s '''promjenjivom''' ili s '''nepromjenjivom brzinom okretanja''' uz zadržavanje iste frekvencije. Također postoji podjela prema veličini tj. snazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(5) Zakretnik'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na vrhu stupa. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom, učvršćenim na stupu, izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. To je naravno, u ovisnosti o vrsti vjetroturbine, odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. Zakretanje zapravo vrši motor. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(6) Kućište stroja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- s jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja, a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(7) Stup'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može biti izveden kao cjevasti konični, teleskopski, rešetkasti, učvršćeni i povezani. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti, a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Stupvj5.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' a) '''teleskopski''' b) '''cjevasti konični''' c) '''učvršćeni''' d) '''povezani''' e) '''rešetkasti'''&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(11) Prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva je '''multiplikator''' i može biti različitih izvedbi. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom, a podmazivanje sintetičkim uljem. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na električni generator, naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i prijenosni omjer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ukratko''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* vjetroturbina i generator su spojeni pomoću mehaničke spojke za koju se najčešće podrazumijeva da u sebi ima mjenjačku kutiju s prijenosnikom. Prijenosnik, kao što je već rečeno, ima funkciju prilagođavanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.&lt;br /&gt;
* ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogućnosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima, mehanički prijenosnik nije potreban (što je slučaj kod vjetroturbina novijeg dizajna).&lt;br /&gt;
* iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomoću sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. pitch regulated), koji također može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakreće oko svoje duže osi i omogućuje smanjenje mehaničke snage, ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja, naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinamičkom efektu - tako je, u slučaju previsokih brzina vjetra, vjetroturbina zaštićena od povišenja snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mreža===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti priključenja''' na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: &lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Vjetroelektrane izravno priključene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Vjetroturbina s asinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom (eng. soft. starter).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Vjetroturbina sa sinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomično promjenjivom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa.&lt;br /&gt;
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, koje karakterizira jednostavnost i jeftinoća, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogućnost: veće proizvodnje električne energije, manjih mehaničkih naprezanja mehaničkih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. '''Vjetroelektrane s vjetroturbinama čiji je raspon nazivnih snaga između 50 kW i 1500 kW, najčešće su izvedene s asinkronim generatorom izravno priključenim na mrežu, dok je priključak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana, koje su uglavnom u samostojećim sustavima. Regulacijski sustav zakretanja elisa obično se ne izvodi kod najvećih jedinica. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije učinkovitosti vjetroturbine, odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra'''.&lt;br /&gt;
Odgovarajućom kombinacijom generatora i pretvarača (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) moguće je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje. Postoji više takvih kombinacija, a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove, pogonske i upravljačke karakteristike, regulaciju faktora snage, složenost, harmoničke članove, dinamička svojstva itd.&lt;br /&gt;
Kako bi se smanjili troškovi, električne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog čega su najčešće potrebni transformatori. U slučaju individualnog priključenja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW, priključak je izveden na srednjenaponsku mrežu - od 10 kV do 66 kV. Za vjetroelektrane veće od 50 MW, priključak se izvodi na visokonaponsku mrežu.&lt;br /&gt;
U nekim zemljama priključenje vjetroelektrana na mrežu ovisi o omjeru snage kratkog spoja u točki priključenja i nazivne snage vjetroelektrane. Međutim, to vrijedi samo za slučajeve kada vjetroelektrana nije smještena u području s niskom prijenosnom moći, jer u suprotnom je teško ostvariti taj zahtjev.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost EES-a'''&lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja, može se definirati kao stabilnost ees-a.&lt;br /&gt;
Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona, kut utora, frekvencija, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu.&lt;br /&gt;
Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže, koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini.&lt;br /&gt;
Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po ees.&lt;br /&gt;
Kako je mreža do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Međutim, s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže, predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima, kao što su oni na udaljenim otocima.&lt;br /&gt;
Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i ees-a, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.&lt;br /&gt;
Generički model proizvodne jedinice je polazna točka analize stabilnosti. Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključno, za vjetroelektrane se može reći da ih karakterizira različito električko ponašanje na naponski različitim lokacijama mreže. Dakle, priključenje vjetroelektrane u ees može biti ograničeno električkim uvjetima u mreži, usprkos visokoj tehnološkoj kvaliteti izvedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema studijama Doc.dr.sc. Ranka Goića (jedan od većih eksperata za vjetroenergetiku u Hrvatskoj) rad vjetroelektrane na EES utječe: na lokalnoj razini (mreža), na sistemskoj razini (mreža) i na sistemskoj razini (planiranje i vođenje ees-a). Lokalni utjecaj odnosi se na zaštitu mreže, povećanje statičkih varijacija napona (što je specifično za slabije distribucijske mreže), strujno opterećenje okolne mreže te dinamičke promjene napona, flikere, harmonike. Utjecaj na mrežu na sistemskoj razini podrazumijeva dinamičku i naponsku stabilnost te održavanje frekvencije, a sistemski utjecaj i smislu planiranja i vođenja ees-a odnosi se na: regulaciju radne snage (frekvencije), nemogućnost garancije snage, na ograničenje mogućnosti planiranja proizvodnje na razini nekoliko dana, na nemogućnost dugoročnog planiranja proizvodnje, na odstupanje od ugovorenog plana razmjene sa susjednim ees-om, te na pokrivanje odstupanja planirane i realizirane potrošnje, odnosno proizvodnje npr. na satnoj razini - balansna energija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroelektrane u novije vrijeme===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana čine Njemačka, Danska i Španjolska, čime zauzimaju na tom području zasluženo dominantno mjesto.&lt;br /&gt;
Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. do 2003. prosječna stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu, a 32% u EU dok je krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW, a u EU (koja pokriva oko 2% ukupnih potreba za električnom energijom) 34 GW. (Samo radi usporedbe, u Hrvatskoj je instalirana snaga vjetroelektrana iznosila ukupno 3,5 GW ).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Predviđanja''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prema GWEC-u do 2020. godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kreće cca. EUR i broj zaposlenih cca. 100 000, za 2020. godinu se predviđa 3000 TWh godišnje proizvodnje, odnosno 12% ukupne proizvodnje električne energije u svijetu u vrijednosti od EUR, te uz dvostruko manju cijenu opreme, odnosno izgradnje predviđa se (prema GWEC-u) ukupno 2 300 000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog aspekta i Kyoto protocola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogućnosti daljnjeg razvoja. Osim toga, u prilog razvoju vjetroenergetike također ide činjenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko, zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife, obveze otkupa, niže kamatne stope, porezne olakšice i slično. Nadalje, cijene klasičnih izvora električne energije odnosno nafte, plina i ugljena rastu. Uz svaki od njih veže se određeni nedostatak koji ide u prilog već spomenutom razvoju vjetroelektrana. Tako npr. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode, dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. Slično je s nuklearnom energijom koja također nailazi na protivljenje javnosti zbog, između ostalog, nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. U razvijenim zemljama ekonomski hidropotencijal je uglavnom iskorišten, ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana, a novih izvora energije nema. Sve to ukazuje na najveću potencijalnu mogućnost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Razvoj i cijena vjetroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao alternativnog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem čovječanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. Osim toga, kako su snage koje su vjetrenjače razvijale bile male,a instalacije relativno skupe te je zbog čestih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran, to je posljedično i efektivnost vjetrenjača bila mala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat- efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana- ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana- uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora. Budući da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna činjenica da je potreba za energijom sve veća nastojalo se, dakle primjenom alternativnih izvora barem djelomično rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. Tako je u cilju realizacije tog nastojanja 1997. u Kyotu održana Konferencija, gdje je donesena važna odluka u pogledu stakleničkih emisija, odnosno postavljene su smjernice za limitiranje istih kao i prijedlog prelaska na alternativne izvore energije. Razvoj tehnologija u zrakoplovstvu te tehnologije materijala u SAD-u i Europi pridonijeo je krajem 70-ih godina razvoju vjetrenjača i zamjetnijem iskorištavanju energije vjetra. Međutim, ipak se može reći da tek početkom 90-ih vjetrenjače zapravo dolaze do izražaja, a prije toga njihova upotreba se može okarakterizirati kao beznačajna.&lt;br /&gt;
U drugoj polovici 90-ih neke europske države su (potaknute razvijenom ekološkom sviješću, tehnološkom razvijenošću, te činjenicom da značajnija kontrola nad izvorima fosilnih goriva ne postoji) krenule sa uvođenjem i značajnijim razvijanjem alternativnih izvora energije, među kojima posebno istaknuto mjesto zauzima proizvodnja električne energije pomoću vjetrenjača.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cijena'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog stajališta energija vjetra predstavlja potpuno zadovoljavajući izvor energije. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se, zahvaljujući unaprjeđenju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja, približava prihvatljivim vrijednostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je npr. krajem 80-ih godina cijena električne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh, dok je 2003. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh, a danas je uobičajeno 4 do 6 c/kWh. Dakle, osnovno nastojanje stručnjaka, prilikom osnivanja vjetrenjače, u budućnosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva, odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Budući da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva, zadnjih 10 godina može se uočiti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste alternativne izvore energije, a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje vjetra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najveći limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetrenjače. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh (što je, kao što je već naglašeno, primarni cilj inženjera u budućnosti) jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetrenjača izrađena. Prema nekim statistikama npr. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% veći iznos predane električne energije. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina, međutim veličina i cijena generatora uz uključenu učinkovitost regulacijskog sustava bez sumnje čine značajne investicijske troškove. Da bi opravdali uvođenje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, nužna je pažljiva financijska analiza. Ekonomsku isplativost moguće je postići i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, pod uvjetom da je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjcij.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Cijena električne energije iz vjetroelektrana po godinama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroenergetika u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivne mogućnosti izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj trenutno su manje od raspoloživog vjetropotencijala. Budući sam vjetropotencijal nije dovoljno istražen, a ekonomski iskoristivi vjetropotencijal raste, odnosno raste cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora, nije moguće dati konkretne procjene.&lt;br /&gt;
Bez većih tehničkih problema u sustav realno može ući cca. 500 MW snage vjetroelektrana. Problemi koji se pojavljuju kao prepreka napretku vjetroenergetike u Hrvatskoj su, prema studijama već spomenutog R.Goića, prvenstveno zakonodavstveno-regulatorni okvir, zatim tvz. papirologija koja uključuje koncesijska prava, imovinsko-pravne odnose, te zakonsku regulativu na svim razinama. Tu se nadalje pojavljuje problem priključka na električnu mrežu, što podrazumijeva troškove, mogućnost prihvata i transporta snage i energije, tehničku regulativu.. Kao značajan problem nameće se također i financiranje odnosno osiguranje kapitala, rizici, kamatne stope te potpora domaće industrije, projektantskih tvrtki te istraživačkih ustanova zbog neiskustva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna proizvodna cijena električne energije u Hrvatskoj i dalje je ispod proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, što je posljedica velikog udjela HE i amortiziranih TE (što ne ide baš u prilog komercijalizaciji vjetroelektrana u RH). Međutim, cijena proizvodnje najskuplje elektrane ili uvoza je iznad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, dok se za cijenu proizvodnje električne energije iz bilo koje nove klasične elektrane u Hrvatskoj očekuje da će nadmašiti ovu iz vjetroelektrana, jer već sada teško uspijeva biti manja od nje.&lt;br /&gt;
Ako se k tome još pridodaju dodatni plusevi za vjetroelektrane, vezano za obnovljive izvore i Kyoto protocol, kao i minusi koji za vjetroelektrane proizlaze iz činjenice da izazivaju sistematske troškove (u prvom redu to se odnosi na njihovu nepredvidivu proizvodnju i nemogućnost garantiranja snage), odgovor o isplativosti električne energije iz vjetroelektrana trenutno je teško dati( izvor: R. Goić).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest vjetrenjača===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijašnje izvedbe vjetrenjača koristile su drvene lopatice ili lopatice od drvene rešetke presvučene tekstilom ili lakim daščicama, koje su bile postavljene na građevinu s mlinom ili pumpom za vodu. Današnje pak vjetrenjače su karakteristične po sastavnim dijelovima kao što su vertikalna cjevasta platforma, odnosno toranj na kojemu se nalaze dvije do četiri lopatice te generator za proizvodnju električne energije.&lt;br /&gt;
Vjetrenjače su u primjeni još od 10-og stoljeća, a Europom su se rasprostranile u 18-om stoljeću. Četrdesetih godina 20-og stoljeća Njemačka, SAD i Danska postaju značajne po proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, te od tada zapravo započinje masovna proizvodnja kako komponenti tako i vjetroenergetskih sustava.&lt;br /&gt;
U 19-om stoljeću, točnije 1887. godine Charles Brush je u SAD-u napravio &amp;quot;gigantsku vjetrenjaču&amp;quot; promjera 17m s 144 lopatice od cedrovog drveta. Takva vjetrenjača punila je baterije snagom od 12 kW idućih 20 godina.&lt;br /&gt;
Suvremene vjetrenjače su, za razliku od onih početnih, karakteristične npr. po rotoru promjera 123m te mogućnošću generiranja 5 - 6 MW energije. Za postizanje optimalnih vrijednosti, današnji proračuni ukazuju na korištenje 3 visoko učinkovite aerodinamičke lopatice i to po mogućnosti na što većoj visini, kako bi se lopatice što bolje distancirale od turbulentnog okružja. Budući otprilike 500m visine predstavlja granicu laminarnog sloja zemlje, posljedično se lopatice nastoji postaviti na što je moguće višu poziciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se geotermalna energija iskoristila razvijene su mnoge tehnologije, pojednostavljeno možemo izdvojiti dva načina: izravno i neizravno. U izravno bi spadalo korištenje vruće vode koja izbija iz podzemlja za npr. toplice, za grijanje kućanstava i staklenika, za neki procese u industriji. A u neizravno, korištenje geotermalne energije za dobivanje električne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:geoter.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Pojednostavljeni princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Vruća para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskorištena voda i kondenzirana para vraćaju se natrag u izvor.&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Princip suhe pare (Dry steam)''' – koristi se iznimno vruća para, tipično iznad 235 °C (445 °F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i još uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najveća elektrana koja koristi „Dry steam“ princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi električnu energiju još od 1960 godine. Količina proizvedene električne energije iz tog postrojenja još uvijek je dovoljna za opskrbu grada veličine San Francisco-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Flash princip (Flash steam)''' – koristi se vruća voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 °C (360 °F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na površini smanjuje se tlak pa se vruća voda pretvara u paru u pokreče turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraća se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Većina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Binarni princip (Binary cycle)''' – Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vruća voda se koristi za grijanje tekućine koja ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, a ta tekućina isparava ne temperaturi vruće vode i pokreće turbine generatora. Prednost tog principa je veća efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno veća nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budući da se upotrijebljena voda vraća natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Većina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti će ovaj princip. &lt;br /&gt;
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na biomasu i otpad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako termoenergetsko postrojenje sastoji se od 4 glavna dijela:kotla,turbine,kondenzatora i pumpe.Kod elektrana na biomasu i otpad specifično je da kao gorivo u kotao ulazi biomasa i otpad.U kotlu se događa proces izgaranja koji možemo podijeliti na izgaranje u fluidiziranom sloju i izgaranje na rešetci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenja za izgaranje biomase i otpada mogu izgarati mnoga otpadna goriva.Tehnologija izgaranjem pretvara biomasu u toplinsku energiju, a iz nje se pomoću određenih strojeva pretvara u  nekoliko oblika potrebne energije kao što su:električna energija,topli zrak,topla voda i para.&lt;br /&gt;
Postoji nekoliko tehnologija za izgaranje,a neke su:razna ložišta(u kojima se ujedno najjednostavnije izgara), te posebno građeni parni kotlovi za izgaranje biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja na rešetci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje se događa u kotlu u kojemu je smještena rešetka u na kojoj se nalazi biomasa i otpad koji se sagorijeva.&lt;br /&gt;
Izgaranje na rešetki je stari proces sličan izgaranju u fluidiziranom sloju uz razliku što fluidizirani sloj ima jednoličnije i bolje izgaranje.&lt;br /&gt;
Za postrojenja male i srednje snage(tipično do 5 MW) izgaranje goriva iz krute biomase provodi se najčešće na rešetki,koja omogućava miješanje goriva i kontroliran dovod zraka.Izgaranje na rešetki je pouzdana i dokazana tehnologija ,a razne izvedbe omogućuju relativno visok stupanj kontrole i efikasnosti.Nedostatak izgaranja na rešetci očituje se kod goriva nejednolike kvalitete i s visokim udjelom vlage, kad postizanje ravnomjernog sagorijevanja predstavlja poseban problem.Ravnomjerno i potpuno sagorijevanje povećava efikasnost i smanjuje emisiju štetnih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Postrojenje u kojem se rabi tehnologija izgaranja na rešetci&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[http://www.youtube.com/watch?v=GZ8PgGKUjqA Pogledaj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenje na slici je uobičajeno postrojenje koje se koristi izgaranjem na rešetci.Postrojenje se sastoji:&lt;br /&gt;
Spremište goriva(1) gdje gorivo dolazi kamionima u obliku otpada,drvnih otpada i sl.Zatim se to gorivo kroz sustav za dostavu goriva(2) dovodi u prostor u kojem se nalazi rešetka(3).Ispod rešetke se dovodi zrak za izgaranje(8).Taj zrak se pomoću ventilatora dovodi ispod rešetke i tako pospješuje izgaranje.Ispod rešetke se također nalazi vlažni sakupljač troske(9).U njemu se nalazi voda koja služi da se troska,koja nastane kao otpad izgaranjem,hladi.Na rešetki se nalazi gorivo koje izgara u komori za izgaranje(4).Prilikom izgaranja oslobađaju se dimni plinovi.Dimni plinovi nastali izgaranjem prolaze kroz isparivač(5).Tamo se isparuje voda s druge strane cijevi.U njemu se voda isparava i odlazi u pregrijač vodene pare(6) a zatim odlazi u proces.Dimni plinovi odlaze u ekonomajzer(7).Pošto dimni plinovi dolaze vrući,a voda je hladna,u ovom dijelu dimne plinove hladimo,a vodu grijemo.Za okoliš je štetno da vrući plinovi odlaze u atmosfreu,pa na ovaj naćin i čuvamo okoliš i vršimo energetsku racionalizaciju postrojenja.Nakon toga dimni plinovi prolazi kroz ciklon(10).On odvaja krupne krute čestice iz dimnih plinova.Zatim dimni plinovi odlaze u prostor s filterima(11) gdje se izdvajaju sitne krute čestice filtriraju.To se radi zbog sprečavanja onečišćenja atmosfere.Nakon pročišćavanja ostatak izlazi kroz dimnjak(12) u okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje u fluidiziranom sloju izgaranjem pretvara biomasu u vrući granulirani sloj na pijesku.&lt;br /&gt;
Ubrizgavanje zraka u  taj sloj stvara turbulencije zraka koje pogoduju procesu izgaranja biomase.Naime,tako stvorene turbulencije dolaze u potpuni kontakt s gorivom pospješujući njegovo potpuno izgaranje.Na ovaj način se kontrolira razvijanje topline i omogućava da temperature procesa budu ispod 972 stupnja Celzijusa reducirajući emisiju dušičnog monoksida.Kotlovi u kojima se koristi fluidizirani sloj mogu koristiti goriva sa visokom koncentracijom pepela,niskokalorična goriva kao što su  ostaci poljoprivredne proizvodnje,otpadci od sječe šuma.Ova tehnologija u odnosu na izgaranje na rešetci pruža znatno veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva.Korištenjem ove tehnologija ,za goriva s visokim udjelom vlage i neujednačene kvalitete moguće je postizanje efikasnosti kotla i do 90% uz znatno smanjenje štetnih emisija.Osnovni nedostatak je visoka cijena ,pa se ovi sustavi koriste obično za postrojenja veća od 5MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Ventilatori.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Ventilatori koji se koriste u tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Postrojenje u kojem se upotrebljava fluidizirani sloj kao tehnika izgranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==PV==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV je kratica za Photovoltaic što je složenica od grčke riječi za svjetlost i veličine za napon. To označava direktnu konverziju sunčeve svjetlosti u energiju pomoću solarnih ćelija. Proces konverzije je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.&lt;br /&gt;
Tipovi PV ćelija: &lt;br /&gt;
::::::•	silicijeve Si monokristalne, polikristalne i amorfne&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	galij arsenidne GaAS &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	bakar-indium-diselenidne CuInSe 2&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
::::::•	kadmij-telurijeve CdTe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najraširenije su silicijeve pa su građa i funkcioniranje opisani na njima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV001.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 46.''' Najviša teoretska iskoristivost pojedinog tipa PV-a&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:PV002.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 47.''' Dostignuti stupanj razvoja PV ćelija u laboratorijskim uvjetima&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Od ćelije do modula'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojedine ćelije se slažu i povezuju u veće cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za različite aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipične veličine snage takvih modula su između 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima, koji su: 1000 W/m² Sunčevog zračenja i temperatura ćelije od 25°C.&lt;br /&gt;
Standardna garancija proizvođača na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primjena=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje primjene solarnih panela je ograničeno s relativno malom snagom po metru kvadratnom panela. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati panel s naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći odnosno P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt; za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt;. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “Stand-Alone” sistem često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične aplikacije su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava&lt;br /&gt;
*aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije&lt;br /&gt;
*katodna zaštita cjevovoda&lt;br /&gt;
*navodnjavanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage. Sistem od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m²  modula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV003.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Prikaz '''BIPV''' (Building Integrated Photovoltaics)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Prikaz '''Stand-Alone''' sistema sa jednom od mogućih aplikacija u napajanju komunikacijskih i senzorskih uređaja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Građa Si - PV ćelije=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčeva energija izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim ćelijama. Kada fotonaponska ćelija apsorbira sunčevo zračenje, fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponska ćelija postaje izvor električne energije.&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija je PN-spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj ćeliji na površini pločice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. fosfor, tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N-tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina ćelije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti i tako povećava djelotvornost ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Funkcioniranje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ćelija (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron-šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N-strani, šupljina P-strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN-spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije.&lt;br /&gt;
Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja.&lt;br /&gt;
Kada je fotonaponska ćelija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ćeliji će zbog fotonapona nastajati fotostruja I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;, te će vanjskim trošilom teći struja I, jednaka razlici struje diode I&amp;lt;sub&amp;gt;d&amp;lt;/sub&amp;gt; i fotostruje I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Građa fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV005.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Funkcioniranje fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Spektralna karakteristika PV''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV iz različitih materijala imaju maksimalne spektralne osjetljivosti za raličite valne duljine. Silicijska PV ima maksimum spektralne osjetljivosti za valnu duljinu od 0,8 mm ili jednostavnije, najbolje apsorbira svjetlost te valne duljine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povezivanje ćelija u veće cjeline''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:&lt;br /&gt;
#Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja jakosti struje s povećanjem površine, izvodi se tako da se svi (+) polovi spoje na isti vodič, analogija i za (-) vodiče.&lt;br /&gt;
#Paralelno – paralelnim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točne podatke radne karakteristike mogu dati jedino proizvođači ali su ovog reda veličine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda U = 0,55-0,60 V, struja kratkog spoja I = 20-25 mA/cm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, serijski unutarnji otpor Ra = 0,0025 W m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV006.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' U-I krivulja Si solarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karakteristika solarne ćelije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iskoristivi napon ovisi o poluvodičkim materijalima i kod Si ćelija je oko 0.5 V.&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda je malo ovisan o Sunčevom zračenju dok jakost struje raste s porastom osvjetljenja.&lt;br /&gt;
Izlazna snaga ćelije je također temperaturno zavisna. Viša temperatura ćelije uzrokuje &lt;br /&gt;
manju efikasnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Karakteristike pojedinih ćelija=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV ćelije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne, polikristalne i amorfne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Monokristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Za proizvodnju monokristalnih Si ćelija potreban je apsolutno čisti poluvodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Polikristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tijekom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog tog razloga solarna ćelija ima manju iskoristivost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Amorfne Si ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Galij arsenidne GaAs ćelije'''.&lt;br /&gt;
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama.&lt;br /&gt;
Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si ćelijama te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Projekti koncentriranog zračenja su još u fazi istraživanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kadmij telurijeve CdTe ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; u labaratorijskim uvjetima. Kadmij teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV007.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 53.''' Kadmij telurijeve CdTe ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Metode povećanja iskoristivosti fotonaponskih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Sve slike i informacije iz ovog poglavlja su vezane uz istraživačke i pilot projekte koji još nisu u komercijalnim terestijalnim aplikacijama !!!) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isključuju:&lt;br /&gt;
*povećanje snage insolacije koncentriranjem sunčevih zraka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV008.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 54.''' Koncentriranje sunčevih zraka&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*iskoristivost što većeg dijela spektra prispjelog svjetla&lt;br /&gt;
Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem različitih tipova ćelija jednih na druge pri čemu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita. Također je razvijena PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV009.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 55.''' Iskorištavanje što većeg dijela ulaznog Sunčevog snopa, ulazna zraka dolazi u crno tijelo koje na raznim dijelovima preuzima zrake različitih valnih duljina, PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Problem zasjenjenja PV-a===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem koji treba riješiti pri pojačanoj insolaciji, (pojačanje od 10-100x definira kao malo do srednje a, pojačanje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zračenje) je zasjenjenje. Zasjenjenje uzrokuje da solarne ćelije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. (Na primjer kad padne list s drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička rješenja kojima se rješava taj problem su:&lt;br /&gt;
#Postavljanje prozirnog materijala ispred ćelija radi disperzije sunčevih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu.&lt;br /&gt;
#Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu točku nego što ravnomjernije po površini solarnih ćelija. Primjer toga su usavršeni usmjerivači koji zadržavaju formu elipsoida, no diskretizirani s ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zračenja po ćelijama. &lt;br /&gt;
#Ugradnja bypass dioda radi sprječavanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV010.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 56.''' Spoj solarnih ćelija s visoko koncentriranim zračenjem gdje su ugrađene bypass diode&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.&lt;br /&gt;
Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su:&lt;br /&gt;
*utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce (na to treba obratiti pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga)&lt;br /&gt;
*vizualni (estetski) utjecaj&lt;br /&gt;
*utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija , arsena i selena na ljudsko zdravlje)&lt;br /&gt;
*zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja (IEA u svom izvješću navodi da odlaganje može biti napose problem u zemljama gdje skladištenje otpada nije dobro regulirano ili prilikom upotrebe u udaljenim nenadziranim područjima). Studije IEA-e pokazuju da PV ćelije promatrane kroz ukupni životni ciklus utječu na smanjenje ispuštanja CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Za radnog vijeka proizvedu više energije nego što je potrebno za njihovu izradu čime se štedi na upotrebi fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarne termalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.&lt;br /&gt;
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-1.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 57.''' Koncentrirajuća solarna termalna elektrana&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. &lt;br /&gt;
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parabolični  kolektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-2.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 58.''' Parablolični kolektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tornjevi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove elektrane imaju veliki broj zrcala  postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Ovakvi sustavi postižu vrlo visoka temperature, što ih čini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladištenju energije. Također im je prednost što ne zahtijevaju ravna područja (moguća je izgradnja na brdima), ali zato zrcala zahtijevaju upotrebu sustava rotacije oko dvije osi, što im podiže cijenu.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-3.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 59.''' 11MW PS10 solarni toranj pokraj Seville u Španjolskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tanjuri'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, no dakako puno su veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature, a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-4.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 60.''' Solarni tanjuri&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Fresnel reflektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koriste nizove dugih malo zakrivljenih ili potpuno ravnih zrcala, a izgledom podsjećaju na parabolične kolektore. Sustav je napravljen tako da više nizova ogledala cilja u isti kolektor što dovodi do financijskih ušteda, a i sama zrcala se okreću oko samo jedne osi. Ciljanjem zrcala u različite kolektore u različita doba dana moguće je postaviti gust raspored zrcala, čime se dobiva više energije usprkos efikasnosti manjoj od 20%. Cijeli projekt je zasada još na bazi prototipa koji su izgrađeni u Belgiji (SolarMundo) i Australiji (CLFR).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-5.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 61.''' Fresnel reflektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne uzgonske elektrane''' (nisu koncentrirajuće)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-6.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 62.''' Prikaz solarne uzgonske elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Skladištenje toplinske energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što je spomenuto, efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena sol, čiji je sastavni element natrij - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285°C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. Elektrana u Cloncurryu Australiji će koristiti pročišćeni grafit, kada bude izgrađena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u pogonu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#SEGS –9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Nevada Solar One – USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije  35 MW električnog ekvivalenta količine pare na ulazu, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#PS10 solar power tower – Španjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-7.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 63.''' Parabolični kolektori su ekonomski isplativiji od solarnih tanjura&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u konstrukciji'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Andsol 1 – Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Andsol 2 - Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Solar Tres elektrana – Španjolska, 15 MW sa skladištenjem topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Najavljene solarne elektrane'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Mojave Solar Park – USA, Kalifornija, 553 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Pisgah – USA, Kalifornija, 500 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Ivanpah Solar – USA, Kalifornija, 400 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Bez imena – USA, Florida, 300 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Imperial Valley – USA, Kalifornija, 300 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Carrizo Energy Solar Farm – USA, Kalifornija, 177 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Uppington . Južna Afrika, 100 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Yazd Plant – Iran, 67 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Barswtow – USA, Kalifornija, 59 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Victorville 2 Hybrid Power Project – 50 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Kuraymat Plant – Egipat, 40 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Beni Mathar Plant – Maroko, 30 MW količine pare na ulazu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Hassi R´mel – Alžir, 25 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Cloncurry solar power station – Australija, 10 MW sa skladištenjem topline, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na valove, plimu i oseku==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na valove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. &lt;br /&gt;
Energija vala naglo opada s dubinom vala (Sl. 56.), pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku.  &lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor, ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:123_valovi.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 64.''' Prikaz rada elektrane na valove&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW što je ogroman neiskorišten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim obalama na području od 40 stupnjeva - 60 stupnjeva zemljopisne širine na sjevernoj i južnoj hemisferi. Energija valova na tom području varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najvišim od 100 kW/m u Atlantiku .&lt;br /&gt;
Visina valova je najviša za vrijeme zime što se poklapa sa vremenom najviše potrošnje električne energije.&lt;br /&gt;
Kinetička energija valova može se početi efikasno transformirati u elektrienu energiju kada je visina vala veća od 1 m. Pri određivanju prikladnosti valova eksplataciji ne može se uzeti samo parametar snage po dužnom metru. Amplituda , frekvencija i oblik valova su jednako važni parametri koji se treba tražiti unutar energetski prihvatljive zone valova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:World.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 65.''' Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su došle visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim potencijalom valova, visokim tehnološkim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i ekološkom sviješću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_val.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 66.''' Prikaz razdiobe snage morskih valova po dubini (h) ispod morske površine&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_postanak_vala.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 67.''' Načelni prikaz nastanka vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u osnovi poznata tri načina korištenja energije valova, ako su kategorizirana po metodi kojom prihvaćaju valove. To su preko ''plutača'', ''pomičnog klipa'' i ''njihalica'' ili ''lopatica''. U fazi istraživanja i ispitivanja su još ''crijevna'' i ''McCabova pumpa'', ''čuškaš'', te ''morska zmija''. Još mogu biti karakterizirana i po lokaciji odnosno kao ''elektrane na valove na otvorenom moru'' i na ''morskoj obali''. Niti jedan od navedenih načina za korištenje energije valova ne može danas konkurirati klasičnim izvorima električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na morskoj obali====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su slijedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi&lt;br /&gt;
*lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi&lt;br /&gt;
*lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova&lt;br /&gt;
*mogu služiti kao lukobran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW uspješno uključena u elektrosustav Škotske. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi&lt;br /&gt;
*slabi (eta) turbine zbog stohastične prirode valova a samim time i protoka, niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine &lt;br /&gt;
50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilina jer oni imaju potrebno određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb.JPG|center]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb_2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 68.''' Wellsova turbina&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 69.''' Wellsova turbina 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Proto.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 70.''' Idejni nacrt lijevo i prototip desno Mighty-Whale OWC &lt;br /&gt;
uređaja ispitanog u Japanu. Razlikuje se od ostalih OWC po tome što valovi horizontalno ulaze u usisnu komoru (OWC (Oscilating Water Column ) - Oscilirajući vodeni stupac)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 71.''' Slike su vezane za pilot projek ART-OSPREY (fotografija A. Lewisa) 1995. prilikom polaganja uređaja došlo je o njegovog uništenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 72.''' Slika prikazuju OWC izgrađenu u Japanu ukomponiranu u lukobran, turbina je jednosmjerna sa sustavom ventila&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ljuljajući uređaj'''&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj funkcionira tako što se kinetička energija vala pretvara u rad gibanja zaustavne ploče i hidrauličke pumpe koja pogoni generator. Postoji eksperimentalni model u Japanu. Tehnički podaci o konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro_4.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;Slika 73. Ljuljajući uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na otvorenom moru====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom mora : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*bolja iskorištenost valnog potencijala - veća raspoloživa površina za polja elektrana sa tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu geografsku lokaciju &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja offshore objekata &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički nepredvidive okoline. Zahvaljujući velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas da tehnički izvesti u usporedbi sa 70-im godinama &lt;br /&gt;
kada su projekti bili ekonomski zanimljivi .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plutače'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ovakvih uređaja se kreću do 50-ak kW snage, no prednost im je u mogućnosti polaganja velikog broja na određenoj površini čime se nadoknađuje mala pojedinačna snaga. Ovakvi uređaji su posebno interesantni za aktivne oceanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare, komunikacijske repetitore etc.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Arhimedova valna ljuljačka (Archimedes Wave Swing AWS)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od cilindrične zrakom napunjene komore koja se može pomicati vertikalno u odnosu na usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m širokom gornjem plutajućem cilindru omogućuje plutanje. Kada val prijeđe preko plutače njezina dubina se mijenja u skladu sa promjenom tlaka uzrokujući njezino pomicanje gore dolje. Relativno gibanje između usidrenog i plutajućeg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjači izgrađeni uređaj ove namjene 2 MW pilot projekt bio je planiran, biti pušten u ljeto 2004 u Portugalskom akvatoriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_arh.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitledarh2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 74.''' Lijeva slika prikazuje shematski prikaz AWS , desna slika prikazuje prototip koji se isprobava u Portugalu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Morska zmija (Pelamis)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija radi na principu spojenih plutača koje pretvaraju vertikalno gibanje valova u horizontalno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sustav je u potpunosti odvojen od mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod komprimira zrak u sivi spremnik koji zatim pokreće zračnu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u Škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 m duljine , 3.5 m promjera 750 T mase i maksimalne snage od 750 kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake3.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 75.''' Prikazi &amp;quot;zmije&amp;quot;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''McCabova pumpa na valove'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980 i originalno je dizajnirana za desalinizaciju morske vode koristeći reverznu osmozu. To su uređaji koji izvlače energiju iz valova pomoću rotacije pontona oko nosača preko linearnih hidrauličkih pumpi. Konstrukcije mogu biti sa zatvorenim krugom koristeći ulje ili sa otvorenim krugom koristeći morsku vodu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_b2b3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 76.''' Shema konstrukcije McCabove pumpe&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Crijevna pumpa'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od elastičnog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rasteže. Crijevo je povezano za plovak koji oscilira sa površinskim valovima. Rezultirajuče tlačenje vode u crijevu tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi može biti povezan na centralnu turbinu za veće sisteme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image048.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image050.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 77.''' Prikazuje neka tehnička rješenja, desno gore konstrukcija obustavljenog Danskog projekta plutača&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image054.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 78.''' slike iznad prikazuju plutače kompanije Ocean Power Tecnologies snage 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Čuškaš (Flapper)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polaže se na otvorenom moru pomoću pontona ili bova. Uređaj se sastoji od niza plutajućih pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne pumpe koje tjeraju radni medij kroz zajedničko crijevo na turbinu. Zbog okomitog položaja na valove uređaj je pogodan za nemirno more i oluje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image056.jpg]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image058.gif]]&lt;br /&gt;
[[Image:Kj5.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 79.''' Konstrukcije kojima je teoretski moguće iskoristiti energiju valova&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na plimu i oseku===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima. Razlika u visini plime i oseke varira između (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled9999.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 80.''' Prikaz rada plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Podjela plimnih elektrana====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencionalne - Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode '''&lt;br /&gt;
(turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija koja se koristi za konverziju je jako slična tehnologiji koja se koristi u konvencionalnim hidroelektranama. Brana spriječava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike između razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga dopušta se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen. Osim plimnog potencijala nužna je brana koja osigurava razliku hidrostatskog potencijala između stvorenog bazena i mora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je izrada brana skupa, idealna mjesta su što zatvorenije uvale, fjordovi ili ušća rijeka, čime se štedi na duljini pregrada. Na pogodnim mjestima u brani se ugrađuju turbine koje se puštaju u pogon kada se postigne adekvatna razlika hidrostatskog potencijala. Električna energija se može proizvoditi kada voda teče u i iz bazena. Peridičnost je uvjetovana Zemljanom rotacijom ostvarujući dvije plime i oseke dnevno. Proizvodnja električne struje je karakteristična po maksimalnoj proizvodnji svakih 12h sa stajanjem u polovici tog perioda kada je visina vode sa obje strane brane jednaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se promatra aplituda plime na nekom mjestu, lako će se moći zaključiti da ona nije uvjek jednaka. Ona se mjenja (na istočnj obali antlatika u zaljevu La Rance) u dosta širokom rasponu, ovisi o međusobnom razmaku Sunca, Mjeseca i Zemlje, što uvjetje oscilacije po kojimase obično razlikuje:  vrlo visoka plima (krivulja a na slici 49.) koja se pojavljuje za vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija, visoka plima (krivulja b na slici 49.) koja se pojavljuje dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon mladog punog mjeseca , te niska plima (krivulja c na slici 49.) koja se također pojavljuje u dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon prve i druge mjesečeve četvrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002e.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 81.''' Dijagramski prikaz plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća i najstarija elektrana ovog tipa je '''La Rance''' u Francuskoj na ušću istoimene rijeke, snage 240 MW, u upotrebi je od 1966 god. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obilježja elektrane  La Rance:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Alternator: sinhroni stroj&lt;br /&gt;
*Uzbuda: statička&lt;br /&gt;
*Nominalni br. okretaja: 93,75 o/min&lt;br /&gt;
*Maksimalno prekoračenje brzine: 260 o/min &lt;br /&gt;
*Izlazni napon: 3,5 kV &lt;br /&gt;
*Hlađenje: s komprimiranim zrakom tlaka 2 bara&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_0.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 82.''' Elektrana La Rance&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eksperimentalno postrojenje '''Annapolis Royal''' u Novoj Škotskoj snage snage 20 MW. Eksperimentalno postrojenje Murmansk u Rusiji snage 0.4 MW te kanadsko u Annapolisu na malom ulazu u Fundy-ev zaljev snage 17.4 MW. Također je niz malih postrojenja postavljeno u Kini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ea.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002eb.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 83.''' Postrojenje plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednost konvencionalnih elektrana je jeftina, čista i obnovljiva energija. &lt;br /&gt;
Glavni nedostaci u povećanju upotrebe elektrana ovog tipa su veliki troškovi izgradnje, malo pogodnih lokacija za izgradnju, velik utjecaj na okoliš ( uzrokuje migracije riba itd, ).&lt;br /&gt;
Veliki kapitalni troškovi ovakvih elektrana sa dugim periodom izgradnje do 10 godina čine cijenu struje vrlo osjetljivu na diskontnu stopu. Osim što je dobro razvijena energija plime i oseke je trenutačno komercijalno neatraktivna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada po pojedinim etapama izgleda ovako: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj etapi pogona zatvara se zapornica i voda u bazenu ostaje na određenoj koti, a razina mora otpada. Kada razina mora postane toliko niska  da postoji sovoljna razlika kota (odnosno dovoljan pad) pa se tako potencijalna energija vode nagomilane u bazenu pretvara u mehaničku, a ova u električnuenergiju, sve dok razlika pada omogućava rad turbine. Turbina se zaustavlja kada se postigne minimalni pad, ali se bazen nakon toga dalje prazni (etapa 3) kroz zapornicu, da bi se u njemu postigla što niža razina, kako bi se ostvario što veći pad za etapu pogona u obrnutom smjeru. Kada se izjednače-razine u bazenu i moru počinje crpljenje vode iz bazena u more (etapa 4) da bi se što niže snizila razina vode u bazenu. Kada se postigne kota koja odgovara nižoj koti mora, obustavlja se rad crpki, pa bazen ostaje na konstantnoj razini (etapa 5) sve dok se ne postigne takav pad kod kojeg će turbina moći raditi u obrnutm smjeru. Nakon toga stavlja se turbina u pogon koristići vodu iz mora prema bazenu (etapa 6) sve dok se postigne minimalan pad kod kojeg turbina može raditi. Zatim se turbina obustavlja, otvara se zapornica da bi se dalje punio akumulacijski bazen (etapa 7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ec.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 84.''' Način korištenja potencijalne energije plime i oseke za elektranu s ugrađenim turbinama za rad u oba smjera i mogućnošću crpljenja vodom.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nekonvencionalne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rad ovih elektrana u principu je isti kao kod vjetroelektrana, jedino što kao fluid umjesto zraka služi voda. Morske struje mogu prenositi jednake količine energije kao i vjetrovi. Turbine ovakvih elektrana grade se na dubinama od 20-30 metara, obično na mjestima  gdje su jake morske struje. Ove elektrane generiraju 3-4 puta više snage nego konvencionalne. Ekološki su prihvatljive. Trenutno ne postoji ni jedna izgrađena elektrana ovog tipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:800px-SeaGen_marine_current_turbine_HandW-1-.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 85.''' Prototip turbine nekonvencionalne plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom načelu kao vjetroelektrane , ali koristeći energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima. Njihova prednost je u pouzdanoj periodičnosti morskih struja čiju energiju koriste. Dva su projekta financirana od European Commission's energy programme. Kvasalund i Devon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kvasalundski kanal'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina struje u kanalu iznosi 2,5 m/s ( najviša brzina periodičke prirode). Treba biti ugrađena je prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri čemu se ugrađuje na dubinu od 50 m sa centrom rotacije 20 m od morskog dna. Ukupna masa uređaja je 200 T. Zbog spore rotacije lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba, velika dubina omogućava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ebe.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 86.''' Kvasalundski kanal&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Devon'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj ove pilot elektrane na struje plime i oseke vrijednosti L3m je 1.5 km od obale Lynmoutha. &lt;br /&gt;
Projektirana je za proizvodnju 300 kW električne energije pomoću rotora duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti. Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba. Uređaj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Podaci za prosječnu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image011.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:123.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 87.'''  Slika prikazuje shemu i izvedbu turbine na struju plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Zaključak====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit baš ovaj oblik dobivene energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile 106 Europskih lokacija sa jakim morskim strujama i procijenile da mogu osigurati 48TWh struje /godišnje (equivalentno 12500MW instalirane snage ) u električnu mrežu Europe. Tehnički RD&amp;amp;D programi trebaju biti razvijeni da bi se cijena eksploatacije mogla pouzdano odrediti. &lt;br /&gt;
(Najveći broj RD&amp;amp;D programa na polju iskorištavanja energije valova, plime i oseka te morskih struja trenutačno provodi V. Britanija stvaranjem subvencioniranog okruženja za njihov razvoj iz razloga potrebe osiguranja 10% obnovljive energije svakog proizvođača električne energije u zemlji.) Ciljana godina za anticipaciju energije mora u sustavima energetske opskrbe je procijenjena ili i predviđena od EU između 2010 i 2020 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Alternativne tehnologije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=KGH=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Grijanje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hlađenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature.&lt;br /&gt;
Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr., rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci, strojevi za hlađenje, usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi. &lt;br /&gt;
Čovjek je već u dalekoj prošlosti shvatio korisnost hlađenja, tako je još pračovjek skupaljao snijeg i led i čuvao ga u svojim pećinama. U starom Egiptu, gdje niti zimi nema leda, koristila se tehnika hlađenja vode u poroznim glinenim ćupovima koje su robovi hladili lepezama. U Indiji se za vedrih ljetnih noći ostavljala na slobodnom prostoru u plitkim glinenim posudama i tako se hladila. &lt;br /&gt;
1913. godine Escher Wyss po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom uređaju. Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 88.''' Moderni hladnjak za kućanstvo&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstantan rashladni učinak kod tehničkog hlađenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne dođe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadržava svoja svojstva kroz čitav uporabni vijek rashladnog uređaja i nije potrebna njena zamjena. Sve što je potrebno za održavanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogućnost odvođenja topline iz sustava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kružni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utrošak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najčešće kao mehanički rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi temperatura s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treću vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kompresijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki kompresijski sustav se sastoji od četri osnovna elementa, a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
Kompresira radnu tvar od tlaka isparavanja do tlaka kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Time se povećava temperatura i tlak radne tvari. Kada temperatura naraste na potreban iznos omogućena je izmjena topline s okolinom. Kompresori se dijele na hermetičke, poluhermetičke i otvorene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vruće pare radne tvari iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlađuju prije napuštanja kondenzatora. Prema načinu hlađenja kondenzatori se djele na vodom hlađene, zrakom hlađene, i kombinirano, vodom i zrakom hlađene kondenzatore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prigušni ventil'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dozira i prigušuje radnu tvar s tlaka kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna tvar prolazi kroz prigušni ventil iz područja visokog tlaka u područje nižeg tlaka. Zbog toga radna tvar ekspandira i istodobno isparava. Najčešće je to termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlačnoj strani (VPNT).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Isparivač'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok radna tvar isparava, ona apsorbira toplinu i hladi tvari i/ili prostor kojeg želimo rashladiti. U isparivaču se radna  tvar nalazi u međusobno gusto postavljenim cjevčicama, da bi se dobila što veća površina za izmjenu topline. Prema načinu rada isparivači se djele na potopljene i suhe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 89.''' Shema kompresijskog rashladnog sustava&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*A – unutrašnjost rashladnog uređaja,&lt;br /&gt;
*B – kompresor,&lt;br /&gt;
*C – prigušni ventil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Apsorbcijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apsorpcijski rashladni proces se od kompresijskog samo po tome što je mehanički kompresor zamjenjen termičkim kompresorom (ili “toplinskim kompresorom”). To znači da kao kompenzacijska energije više ne služi mehanički rad (kojeg je dovodimo kompresijskom sustavu u vidu električne energije), već toplinska energije dovedena u sustav pri temperaturi višoj od temperature okoline. Prednost je u tome što je kompenzacijska energija obično neka jeftina otpadna toplina.&lt;br /&gt;
Da bi termički kompresor radio potrebno je da radna tvar bude smjesa dvije tvari. Jedna tvar je rashladna radna tvar koja kondenzira u kondenzatoru i isparava u isparivaču, a a druga tvar mora imati sposobnost da prvu tvar apsorbira (otopi) da bi kao smjesa kružila u krugu termokompresora. Većina industrijskih apsorpcijskih uređaja i malih kućanskih aparata rade sa smjesom amonijaka i vode (NH&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;/H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Radne tvari===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radna tvar koja cirkulira unutar uređaja ima funkciju prijenosnika energije, preuzimajući toplinsku energiju u jednom dijelu rashladnog uređaja i prenoseći je na drugi dio na kojem se toplina predaje okolišu. Svojstva radnih tvari moraju biti takva da se toplina s niže na višu temperaturu može prenositi pod uvjetima koji vladaju unutar rashladnog uređaja. Radne tvari moraju zadovoljavati posebne termodinamičke, sigurnosne i fizikalno-kemijske zahtjeve. Zbog relativno velikog spektra tvari koje se mogu koristiti kao radne tvari u rashladnim sustavima, uvedeno je univerzalno internacionalno označivanje. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R (eng.: refrigerant), a iza njega slijede dvije ili tri brojke (npr. metan, CH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;, ima oznaku R 50). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištene radne tvari u hladnjacima za kućanstva, halogeni derivati metana i etana, R 11, R 12 i R 22, inače izvaredno kemijski stabilne, prestavljaju veliku opasnost za okoliš u slučaju da radna tvar iscuri iz sustava. Za navedene spojeve se pouzdano zna da uništavaju ozonski omotač. Montrealskim protokolom je zabranjena proizvodnja rashladnih uređaja sa ovim radnim tvarima, i do danas bi zabrana trebala u potpunosti biti provedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Energetska bilanca===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za svaki kružni proces vrijede zakoni očuvanja energije. Tako energija koja ulazi u sustav mora biti jednaka energiji koja iz tog sustava i izlazi. Tako za rashladni uređaj vrijedi ista formula kao i za toplinsku pumpu pri kompresijskom procesu sa hladnom parom. Pojednostavljeno to izgleda:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + P = Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; + Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – rashladni kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P – dovedena energija u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski gubici u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kompresoru se javljaju toplinski gubici te upravo zbog toga ukupna dovedena energija P ne prelazi u toplinu koja se odvodi iz kondenzatora, nego se smanjuje za faktor α.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva parametra utječu na iznos faktora α: konstrukcija samog kompresora te toplinska izolacija dijelova postrojenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod grubog proračuna možemo koristiti vrijednosti α:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0 – idealan proces, bez gubitaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na mehaničku snagu vratila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (hermetičkih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,8 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (otvorenih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sam proračun rashladnog uređaja nije dovoljan samo ovaj zakon  održanja energije. Za proračun bitan je i zakon o održanju mase odnosno masenih protoka na hladnoj i toploj strani s ostvarenim temperaturnim razlikama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; *c&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (h&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – h&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * t&amp;lt;sub&amp;gt;lc&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * c&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;wi&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;wu&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * T&amp;lt;sub&amp;gt;lw&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Indeksi C i W označuju hladnu i toplu stranu procesa. Indeksi I i U označavaju izlaz i ulaz za određeni medij. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kratko pojašnjenje oznaka i veličina navedenih u prethodno navedenim jednadžbama:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*k – koeficijent prijelaza topline u W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;K&lt;br /&gt;
*c – specifični toplinski kapacitet u kJ/kgK&lt;br /&gt;
*A – površina izmjenjivača u m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;l&amp;lt;/sub&amp;gt; – logaritamska temperatura u K&lt;br /&gt;
*h – entalpija u kJ/kg&lt;br /&gt;
*m – maseni protok u kg/s&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura smrzavanja u °C&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura isparavanja u °C&lt;br /&gt;
*V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt; – protok kompresora u m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/h&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj radnih temperatura t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; i t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; znatno utječe na rashladni kapacitet i potrošnju energije. Isto tako važan faktor je i veličina kompresora i njegov protok. &lt;br /&gt;
Za svako postrojenje postoji jedinstvena točak u kojoj navedene zavisnosti i jednadžbe postižu jednakost. To je točka ravnoteže ili pogonska točka. Postizanjem te točke najbolje optimirano određeno rashladno postrojenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 90.''' Prikaz rashladnog kruga&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori ekonomičnosti (hlađenja i grijanja)===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ekonomičnost svakog rashladnog uređaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno ovakav slučaj nije mogući u nekom realnom postrojenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti za klasičan desnokretni proces:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz navedene jednadžbe vidimo da η ne može biti veća od 1. Teoretski ne možemo dobivati više rada nego što ulažemo energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima. Izrazi koje ćemo koristiti u nastavku, prije svega za faktor ekonomičnosti, ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom kružnom procesu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto tako moramo uvesti jednu novu veličinu koja će opisivati „dovođenje“ topline kod rashladnog spremnika i toplinske pumpe. Radi se o faktoru efikasnosti. Moguća su dva faktora efikasnosti i to za rashladne uređaje i toplinske pumpe (radi se naravno o ljevokretnim procesima).&lt;br /&gt;
Faktor efikasnosti za rashladne uređaje može se definirati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor2.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti kod rashladnog uređaja definira se kao količina topline u đulima preuzeta iz ogrjevnog spremnika na račun jednog đula dovedenog rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za toplinsku pumpu faktor ekonomičnosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti za toplinske pumpe nam pokazuje koliko se đula ogrjevne topline dobije za grijanje na račun jednog đula dovedenog rada.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji mogućnost da se dio rashladnog kapaciteta iskoristi i kod toplinske pumpe. Ukoliko imamo takav sustav povećavamo i stupanj ekonomičnosti. &lt;br /&gt;
Tada dobivamo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor4.jpg]] - rashladni uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor5.jpg]]- toplinska pumpa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za određivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor6.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatizacija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija prostora je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, a u modernom načinu života i ostalih živih bića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka i njihovo održavanje u prostoru, pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri su veličine u optimalnim graničnim vrijednostima, a vezani su uz uvjete toplinske ugodnosti (temperatura, vlažnost, brzina strujanja, čistoća zraka, buka, …). Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju i dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuje i ventilaciju prostora. U tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 91.''' Split sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Komforna klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Industrijska klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogoni za proizvodnju elektroničkih čipova, mlijeka, računarskih sustava, vina, šampanjca, … Parametre sustava definira tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru. &lt;br /&gt;
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). &lt;br /&gt;
Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija.&lt;br /&gt;
Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. &lt;br /&gt;
Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazališta, muzeji, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesi pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stjenki. &lt;br /&gt;
Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). &lt;br /&gt;
Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su sljedeći:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#funkcionalnost&lt;br /&gt;
#toplinski i rashladni učinak&lt;br /&gt;
#mogućnosti smještaja u prostoru&lt;br /&gt;
#investicijski troškovi&lt;br /&gt;
#trošak pogona&lt;br /&gt;
#pouzdanost pogona&lt;br /&gt;
#fleksibilnost sustava&lt;br /&gt;
#održavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s invetitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema DIN1946 sustavi klimatizacije se pre složenosti procesa pripreme zraka dijele na:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''ventilacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema normi to su takvi sustavi koji osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti i jedan od u nastavku teksta navedena 4 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi djelomične klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu s normom ti sustavi, osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje, hlađenje i odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svježeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje se na procjeni mogućnosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamička procesa pripreme zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje,	odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal prikupili:&lt;br /&gt;
Danica Maljković i Tomislav Pukšec&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarna energija==&lt;br /&gt;
U svrhu KGH razmotrit ćemo korištenje sunčeve energije koja se koristi direktno za zagrijavanje vode za grijanje, odnosno grijanje silicijskog gela za klimatizacijske i rashladne sisteme pokretane toplinom. Osnovni princip rada ovih sistema je da se sunčeva energija sakuplja u kolektorima u kojima se grije voda. Upotreba takvih sistema za grijanje je najznačajnija u domaćinstvima. Takvi solarni kolektori se obično postavljaju na krovove kuća ili zgrada. Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.&lt;br /&gt;
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraća u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda.&lt;br /&gt;
[[Slika:Sistem koristenja solarne energije za kućanstvo.png]]&lt;br /&gt;
'Slika 3.' Shema koristenja sistema za grijanje domanćinstva preko sunčeve energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalna energija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih primjesa (plinovi, soli, minerali … ).Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se izravno za zagrijavanje ili za pretvorbu u električnu energiju.&lt;br /&gt;
Mogućnost korištenja geotermalne energije u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida prikazana je na slijedećoj slici. Osnovna podjela temelji se na izravnom korištenju toplinske energije, te na pretvorbi toplinske u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena geotarmalne energije za proizvodnju električne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalni fluid u obliku vruće vode ili pare, temperature iznad 120 °C, svoju latentnu toplinu pretvara u mehanički rad, odnosno električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisno o termodinamičkim svojstvima geotermalnih fluida, moguće je primjeniti nekoliko tehnoloških procesa za pretvorbu toplinske u električnu energiju. Odabir procesa ovisi o količini fluida, tlaku i temperaturi, omjeru vruće vode i pare, sadržaju nekondenzirajućih plinova, uvjetima odlaganja kamenca i pojavi korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Jednostavni proces: Na ovaj se način proizvodi električna energija iz ležišta suhe vodene pare. Vodena para se pod pritiskom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog pritiska od 0,04 bara ispušta u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonomičniji proces proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Clausius – Rankine proces: Mješavina vode, vodene pare i krupnih čestica koja dolazi iz proizvodne bušotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svežnjem tankih limova za sušenje i odvajanje pare. Ovako dobivena suho zasićena para privodi se parnoj turbini zajedno sa popratnim plinovima, kao što su ugljični i sumporni dioksid. Za hlađenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je već prošla radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju. Popratni plinovi se dvostupanjskom kompresijom sa hlađenjem u međustupnju najprije podižu na atmosferski pritisak, a zatim izbacuju u okolinu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Flash proces: Zaostala vruća voda, koja je odvojena u separatoru, može se djelomično pretvoriti ponovo u paru, pomoću tako zvanog “flash-separatora” , pod nižim pritiskom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces teče dalje na isti način kao i kod Clausius-Rankine ciklusa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Binarni proces: Binarni proces primjenjuje se u slučajevima srednjetemperaturnih geotermalnih izvora, a uz to sadrži veće količine nepoželjnih popratnih plinova. U ovom procesu geotermalni fluid u izmjenjivaču topline predaje toplinu sekundarnom lako hlapljivom fluidu koji pokreće lopatice turbine, a geotermalni fluid se ponovo vraća u zemlju kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Stirling proces: Binarni ciklus, koji koristi helij kao radni medij, može također raditi po Stirling-ovom ciklusu, posebice nakon japanskog uspjeha niskotemperaturnim motorom. Ovaj motor prikazan je na Međunarodnom kongresu o Stirling motorima u Tokiu 1995. godine, te na istom Kongresu u Anconi 1997. godine, ali znatno poboljšan i prilagođen primjeni.&lt;br /&gt;
Postrojenja za pretvorbu geotermalne toplinske u električnu energiju, zadržavaju u izlaznom fluidu značajnu količinu topline (Qiz), zbog relativno visoke izlazne temperature (Tiz) u odnosu na temperaturu okoliša (To), te je zbog toga učinkovitost takovih postrojenja relativno mala u odnosu na toplinski kapacitet geotermalnog fluida.&lt;br /&gt;
Ekonomičnost procesa pretvorbe toplinske u električnu energiju povećava se s porastom radne temperature i količine protoka geotermalnog fluida, u kombinaciji sa korištenjem izlazne topline u direktnoj primjeni za različite vrste grijanja.&lt;br /&gt;
Cijena proizvedene električne energije u geotermalnim elektranama zavisi od temperature geotermalne bušotine, izdašnosti dotoka fluida i troškova izrade bušotine. Ova tri parametra uglavnom određuju ekonomsku valorizaciju geotermalnih resursa.&lt;br /&gt;
Za velike geotermalne elektrane rentabilnost, tj. odnos ekonomske benificije outputa, i ulaznih troškova, inputa limitira njihovu fizičku veličinu. To znači da su u sadašnjim trenucima gornji limiti rentabilnosti veličine, za geotermalnu elektranu na paru iznosi 135 MW, a za geotermalnu elektranu na toplu vodu 55 MW.&lt;br /&gt;
Pored toga danas se redovno proizvode i male geotermalne elektrane, kapaciteta 5 do 10 MW, modularnog tipa pogona za uporabu u udaljenim, nepristupačnijim krajevima, odnosno kao start-up postrojenja pri razvoju geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
Proizvode se i postrojenja veoma malog kapaciteta 100 do 1000 kW, samostalne binarne jedinice za modularnu uporabu u udaljenim područjima, koje su veoma rentabilne i prilagodljive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalne energije u proizvodnji elektro-energije :''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne elektrane, isto kao elektrane na vjetar i solarne elektrane, nemaju izgaranje goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom štedi neobnovljive, fosilne energente. Smanjenjem upotrebe fosilnih goriva umanjuje se i njihova štetna emisija, koja onečišćuje atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*SMJEŠTAJ. Geotermalne elektrane zauzimaju puno manje prostora po proizvedenom megawattu, nego što ga zauzimaju ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi niti sječa šuma, a isto tako nema rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*POUZDANOST. Geotermalne elektrane dizajnirane su za pogon tijekom 24 sata na dan, gotovo kroz cijelu godinu. One pripadaju vrhunskom izvoru goriva, jer ne dolazi do prekida proizvodnje zbog vremenskih neprilika, prirodnih nepogoda ili političkih utjecaja, koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Geotermalne elektrane su uglavnom modularne konstrukcije, s više instaliranih jedinica, koje se uključuju kod povećanih potreba za električnom energijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Nema potrebe za trošenjem novca radi uvoza goriva, jer se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima. Ušteđen novac ostaje građanima pripadnih područja, u kojima na taj način ne dolazi do naglih promjena cijene goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*RAZVOJ. Geotermalni projekti omogućuju sve gore navedene prednosti uz istovremeni razvoj države i energetski rast, ali bez zagađenja okoline. Čak i instalirani objekti na udaljenim područjima mogu podići životni standard dovođenjem struje pučanstvu koje je daleko od “elektrificiranih” naseljenih centara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Direktno korištenje energije topline'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalna voda, odnosno njena toplina, danas se širom svijeta većinom koristi direktno, što znači bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, a manje za proizvodnju električne energije. Direktna upotreba toplinske energije zamjenjuje energente koji onečišćuju zrak i okolinu. Izravno korištenje geotermalne energije može se primijeniti u razne svrhe, što se vidi iz prikaza u odnosu na temperaturni raspon. Međutim, od svih nabrojenih primjena danas su najčešće slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Grijanje prostora – energija geotermalnog izvora se ili direktno ili preko izmjenjivača topline (ovisno o čistoći geotermalnog fluida) dovodi do potrošača topline. Za potrebe dogrijavanja ili potrošnje u vršnim satima koriste se toplinske crpke ili kotlovi na klasična gorive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od pet navedenih upotreba geotermalne topline u izvornom obliku, najviše je zastupljeno grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. U ovakvim sistemima za grijanje vruća voda se iz proizvodne bušotine preko pumpe dovodi direktno u sustav za grijanje ili izmjenjivaču topline. Kod indirektnog sustava grijanja vruća voda u izmjenjivaču topline predaje svoju toplinu drugom cirkulacijskom krugu , u kojem je neki fluid ili gradska voda. Ona ima toplinu Q, te kroz sekundarni krug cijevi dolazi do korisnika. Geotermalna voda, nakon što je predala svoju toplinu odvodi se iz izmjenjivača topline i pomoću utisne pumpe vraća se nazad u ležište kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje, za industrijske procese ili za bilo koju drugu svrhu uvijek se sastoji od sistema sa tri osnovne komponente :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodna bušotina - za dovod vruće vode na površinu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*mehanički sistem - obuhvaća pumpe, toplinske izmjenjivače i kontrolne elemente, da bi se toplina dovela prostoru ili procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utisna bušotina - za prihvat ohlađenog geotermalnog fluida&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost korištenja geotermalne energije u izvornom obliku ( direktno ) :'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PREDNOSTI navedene kod korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije vrijede i ovdje. To su ekologija, smještaj, pouzdanost i prilagodba, ali u ovom slučaju ne odnose se na elektrane, već na geotermalne bušotine i fluide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST: Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Ušteda ovisi o primjeni i industriji, a smanjenje troškova može biti čak i 80% u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Izvorni način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona, te pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda – u poljoprivredi se geotermalna energija može koristiti za različite metode grijanja stakleničkog prostora (radijatorsko grijanje tla, radijatorsko grijanje tla i zraka, grijanje tla i/ili zraka upuhavanjem i sl.) ili direktno ili preko izmjenjivača topline kao kod grijanja prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termalna voda niže temperature i mineralizacije može se vrlo uspješno primijeniti za navodnjavanje i/ili zagrijavanje obradivih površina pri uzgoju agrikultura.&lt;br /&gt;
Stijenke staklenika mogu biti od različitog materijala ; fiberglasa, stakla, plastike i folije, koji iskorištavaju dio solarne energije da bi se podigla temperatura. To nije dovoljno u svim uvjetima (noću) , prema tome je upotreba geotermalne energije kao dodatnog izvora topline koju možemo regulirati zadovoljavajuća. Staklenici se zbog praktičnosti i svojih prednosti najčešće izrađuju od plastičnih folija.&lt;br /&gt;
Upotrebom termalne energije u staklenicima smanjuju se troškovi proizvodnje koji iznose i do 35% udjela u troškovima ukupne proizvodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Toplinske pumpe - posebni oblik direktnog korištenja geotermalne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalne toplinske pumpe, u svijetu poznate pod skraćenicom GHP (Geothermal heat pumps), imaju široku primjenu u mnogim zemljama Evrope i u SAD-u. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalnog (otvoreni krug) ili drugog sekundarnog fluida koji preuzima toplinu zemlje (zatvoreni krug) kroz cijevi. Na taj način geotermalna toplina dovodi se domaćinstvima, gdje se većim dijelom koristi za grijanje, zatim za hlađenje i pripremu tople vode. Upotrebom geotermalnih pumpi uvelike se smanjuje potrošnja električne energije.&lt;br /&gt;
Toplina koja izlazi iz toplinske pumpe može se koristiti za grijanje prostora i za pripremu tople sanitarne vode.&lt;br /&gt;
Postoje dva osnovna sustava iskorištavanja geotermalne energije sustavom s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nago sustavom s ukopanim izmjenjivačem topline preuzima toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz bušotine takozvanim bušotinskim izmjenjivačem topline.&lt;br /&gt;
Drugi sustav iskorištava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz bušotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili ispušta u vodotoke ili kanalizacijske sustave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sve sisteme s toplinskim pumpama vrijedi slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ako se geotermalna toplinska pumpa koristi za grijanje, tada se dovedena toplina iz &amp;quot;podzemlja&amp;quot; provodi kroz položene cijevi, prenosi na fluid u njima i dovodi do korisnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za hlađenje se toplinske pumpe koriste tako da cirkulirajući fluid u cijevima zgrade ili stana, odvodi tj. “kupi” toplinu koja je na njega prenesena u prostoriji, te se utiskuje u zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalnih toplinskih pumpi:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Smanjeni troškovi grijanja i hlađenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je duža u odnosu na konvencionalne sisteme, zbog zadovoljavajuće zaštite od vremenskih nepogoda. Mehanički dio sistema nalazi se u zatvorenom prostoru, a cijevi za dovod geotermalne energije su pod zemljom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NISKI TROŠKOVI ODRŽAVANJA. Sustav sa geotermalnim toplinskim pumpama ima nekoliko mehaničkih komponenata, koje povećavaju pouzdanost sustava. Podzemne cijevi imaju predviđen rok trajanja bez održavanja od 50 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne pumpe gotovo ne zagađuju okolinu, pa su važan čimbenik u smanjenju onečišćenja atmosfere, za razliku od fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domaćinstvima ili u poslovnim prostorima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Koriste se i u toplim i u hladnim razdobljima. Ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potrošača. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mrežu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulatori energije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Kogeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki gubici koji nastaju u energetskim postrojenjima, odnosno termoelektranama natjerali su nas da počnemo razmišljati kako povećati ukupnu iskoristivost postrojenja. U nekakvoj prosječnoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kreće od 35-40%. Dakle više od polovice energije nepovratno trošimo, što kroz hlađenje i kondenzaciju, što kroz gubitke u samom sistemu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najveći dio ukupne izgubljene energije. Da bismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno eksergiju goriva, primjenjujemo takozvana kogeneracijska postrojenja. Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP)  je sekvencijalno korištenje primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i mehaničkog rada.Pritom se dobiveni mehanički rad najčešće koristi za dobivanje električne energije, dok se toplinska energija može koristiti u raznim tehnološkim procesima, procesima grijanja te u procesima hlađenja. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva. Učinkovitost kogeneracije iznosi od 70-85% (od 27-45% električne energije i od 40-50% toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30-51% (električne energije).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Prikaz kogeneracijskog sistema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 95.''' Jednostavna shema kogeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.&lt;br /&gt;
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu.&lt;br /&gt;
Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutrašnjim sagorijevanjem, Stirlingov stroj i gorivne ćelije, u širokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.&lt;br /&gt;
Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju električne struje u okoliš kroz tornjeve za hlađenje, kao ispušne plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troši toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domaćinstva, &lt;br /&gt;
bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istočnoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kućanstava.Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom također može biti korištena i u apsorcijskim hladnjacima za hlađenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili općenito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamički najpovoljnija u iskorištavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti bačena kao toplinski otpad. &lt;br /&gt;
Termoelektrane (uključujući i nuklearne) i općenito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloživu energiju u koristan oblik ( ll. glavni stavak ). CHP hvata odbačenu toplinu i time omogućava veću iskoristivost od oko 70%.  To znači da se manje goriva mora potrošiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potrošnje bliže mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenošću potrošača. Udaljenost znači da mu trebaju dobro izolirane cijevi, što je skupo, dok se struja može transportirati na daleko veću udaljenost za iste gubitke.&lt;br /&gt;
Kogeneracijske elektrane se mogu naći u područjima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama..&lt;br /&gt;
CHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potražnju za toplinskom energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana čiji se toplinski otpad iskorištava.&lt;br /&gt;
Tipovi kogeneracijskih elektrana&lt;br /&gt;
Topping ciklusne elektrane prvo proizvode el. struju, a zatim od ispuha toplinsku energiju. Ove elektrane koje su rijetke, proizvode toplinu za industrijske procese prvo, zatim se proizvodi struja pomoću otpadne topline. Iste se koriste kod industrijskih procesa kod kojih je potrebna visoka temperatura npr. pri proizvodnji stakla i metala.&lt;br /&gt;
Veliki kogeneracijski sistemi osiguravaju toplu vodu i energiju za tvornicu ili čak cijeli grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične CHP elektrane su:&lt;br /&gt;
* postrojenje protutlačne turbine,&lt;br /&gt;
* postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare,&lt;br /&gt;
* postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova,&lt;br /&gt;
* gorive ćelije s rastaljenim karboratima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a                                                                                        postoje i bojleri koji služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter18.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 97.''' Prikaz udjela električne i toplinske energije kod kogeneracije i konvencionalnog postrojenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje protutlačne turbine===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje protutlačne turbine je bazični proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlačna i vrši se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasićenja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najčešće u industriji kod proizvodnje topline i električne energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za održavanje i upravljanje. &lt;br /&gt;
Potreba i potrošnja toplinske i električne energije varira tako da u slučaju da imamo preveliku količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu određivati će režim rada postrojenja. Količina proizvedene električne i toplinske energije ne može se bilancirati što je najveći problem. Naprosto ne možemo zbrajati toplinsku i električnu energiju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visoko i niskotlačni. Nakon ekspanzije u visokotlačnom dijelu turbine vrši se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji pošto imamo dva stupnja rada:&lt;br /&gt;
* čisti kondenzatorski&lt;br /&gt;
* čisti protutlačni&lt;br /&gt;
Čisti kondenzatorski pogon znači da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo električna energija. U suprotnom primjeru kogd čistog protutlačnog slučaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uopće nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu turbine. Realno protutlačni (čisti) režim se ne može voziti. Niskotlačni dio turbine ne može ostati bez pare (hlađenje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s korištenjem otpadne topline je sljedeći. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje služi za proizvodnju pare koja pak služi li u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 °C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa – proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne energije. Dodatna proizvodnja i električne energije još dodatno povećava iskoristivost procesa. Eventualno dodatno izgaranje struja ispušnih plinova, s obzirom na visoki udio kisika, objašnjeno je u poglavlju o kombiniranim procesima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti2.jpg]] proizlazi da je [[Slika:stupanjiskoristivosti3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj ekonomske iskoristivosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti4.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Tipična kogeneracijska elektrana== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Avedore.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 96.''' Kogeneracijska elektrana Avedore u Danskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Avedore'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto: Danska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operator: Energi E2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifikacije: 1 X 250 MW, 1 X 570 MW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operativnost: 1990-2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivo: prirodni plin, ugljen, biomasa, nafta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvođač bojlera: Deutsche Babcock, BWE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
T/G nabavlač: BBC, Ansaldo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Činjenice: Avedore supplies electricity to Eastern Denmark's grid and heat to Greater Copenhagen's district heating network. Avedore-2 has a supercritical boiler with two topping gas turbines from Rolls-Royce. There is a separate biomass combustion unit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==MikroCHP==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikrokogeneracija je također naziv za distribuirani energijski izvor (distributed energy resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za proizvodnju električne energije. Ta se el. energija može koristiti unutar domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je natrag u istu. Postojeće mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje izgaranje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Konvencionalno postrojenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijska postrojenja najčešće služe kao toplane. Dakle dio topline se šalje vrelovodima u razna industrijska postrojenja ili kućanstvima kao centralno grijanje. Parametri pare koji se koriste za grijanja, naravno, nisu na razini onih koji su prisutni kod pare koja se koristi za pokretanje turbine. Temperatura se kreće od oko 80-200 °C dok su parametri pare na ulazu u turbinu na razini od oko 600 °C. Imamo četri osnovna tipa elektrana koje proizvode električnu energiju i toplinsku energiju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kogeneracije na biomasu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne I toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenje u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa loženjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagrijanim zrakom čime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se značajno produžava njen radni vijek.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kogeneracijsko_postrojenje.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 98.''' Kogeneracijsko postrojenje na biomasu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modularni kogeneracijski sustav===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelji se na klasičnom otvorenom plinsko - turbinskom procesu prikazanom na dijagramu. Klasični proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivaču – regeneratoru sa ispušnom toplinom iz turbine ( t2` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekuće gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; Pit,t4`) i oslobađaju energiju za pogon kompresora i električnog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispušni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora čime se smanjuje potrošnja goriva i povećava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasičnog procesa - za korištenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase čija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Clip_image003.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 99.''' Modularni kogeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Trigeneracija= &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production = CHCP) je proces istodobne proizvodnje električne i toplinske energije i hlađenja u jedinstvenom procesu. Toplinska energija se dodatkom apsorpcionih uređaja koristi za hlađenje (klimatizacija).U usporedbi s kogeneracijom učinkovitost trigeneracije se povećava za čak 50%.Potreba za korištenjem trigeneracije u razdoblju ljetnih mjeseci uvjetovala je razvijanje nove CHP tehnologije (osobito u južnim državama SAD-a). Trigeneracija nudi značajno smanjenje opterećenja elektroenergetskog sustava u vrućim ljetnim mjesecima.&lt;br /&gt;
Prednosti trigeneracije u odnosu na klasične rashladne strojeve su:                                                                                                        &lt;br /&gt;
*neemitiranje štetnih freona u atmosferu i                                                                                      &lt;br /&gt;
*korištenje otpadne topline iz kogeneracijskih postrojenja.                                                 &lt;br /&gt;
No, trigeneracija se ne koristi samo za procese grijanja i hlađenja objekata, nego i za proizvodne industrijske procese koji zahtijevaju niske temperature. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom energijom npr. u bolnicama, hotelima, trgovačkim centrima itd., te industrijskim postrojenjima u kojima se uz električnu energiju troši i znatna količina toplinske ali i rashladne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Jednostavna shema trigeneracije.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 100.''' Jednostavna shema trigeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Gorive ćelije i vodik=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika reformiranjem==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika elektrolizom==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulacija vodika==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Gorive ćelije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije''' su elektrokemijski uređaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povijesni razvoj'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Britanski fizičar '''William R. Grove''' je 1839. otkrio da se elektrokemijskim spajanjem vodika i kisika dobiva električna struja. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivu ćeliju naziva '''voltina plinska baterija'''. Godine 1889. '''L. Mond''' i '''C. Langer''' unaprijedili su gorivu ćeliju dodajući između elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX. stoljeća uvode naziv [http://en.wikipedia.org/wiki/Fuel_cell goriva ćelija](Fuel cell). Na istraživanju gorivih ćelija radili su mnogi elektrokemičari. Tek 1932. F.T. Bacon smišlja tehnički upotrebljiva rješenja. Sredinom 50-tih godina proizvode se prve gorive ćelije za pogon malih električnih uređaja, a sredinom 60-tih godina započela je upotreba gorivih ćelija u svemirskim letjelicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Princip rada gorive ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija). Tako oslobođeni elektroni putuju vanjskim električnim krugom, preko trošila, do katode. Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorive ćelije reducira se drugi element ili spoj koji sudjeluje u kemijskoj reakciji. Najčešće je to [http://en.wikipedia.org/wiki/Oxygen kisik]. Tako nastali ioni spajaju se u konačni produkt reakcije koji se odvodi iz gorive ćelije. Često su reaktanti [http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen vodik] i kisik i u tom slučaju su reakcije slijedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Anodna reakcija:     '''H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e''' &lt;br /&gt;
*Katodna reakcija:   '''O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Osnovnashema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 101.''' Osnovna shema&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi ubrzavanja reakcija '''elektrode''' su prekrivene slojem '''katalizatora'''. Vrsta katalizatora ovisi o tipu gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Elektrolit''' može biti čvrsti i tekući. Bilo koja tekućina sa sposobnošću provođenja iona može biti tekući elektrolit. Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Postoje i gorive ćelije s alkalnim elektrolitom. Kao čvrsti elektroliti upotrebljavaju se polimerne membrane s mogućnošću ionske izmjene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivih ćelija upotrebljavaju i dopirani keramički elektroliti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Podjela gorivih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema načinu rada'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''primarne'''&lt;br /&gt;
* '''sekundarne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod primarnih se gorivih ćelija gorivo i oksidans dovode iz vanjskih spremnika, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivih ćelija su alkalne gorive ćelije u svemirskim letjelicama kod kojih se nastala voda koristi za piće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 102.''' Skica primarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moguća je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive ćelije izdvaja iz nekog vodikom bogatog spoja. Takav pristup rješava problem skladištenja vodika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; . Jedno od mogućih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomoću vodene pare na 280 °C i uz prisutnost katalizatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija2.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 103.''' Primarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sekundarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod '''sekundarnih''', '''regenerativnih''' gorivih ćelija produkti reakcije se regeneriraju u polazne elemente uz dovođenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sekundarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 104.''' Sekundarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema vrsti elektrolita'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće upotrebljavani elektrolit je '''KOH''' ('''kalij-hidroksid'''). Ova vrsta gorivih ćelija koristi se u svemirskim letjelicama kao izvor električne energije, a voda nastala reakcijom kisika i vodika se koristi za piće. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivih ćelija je relativno velika potrebna količina [http://en.wikipedia.org/wiki/Platinum platine], kao katalizatora, što uzrokuje visoke troškove. Moguće je postići iskoristivost do '''80 %''' ako se otpadna toplina koristi za zagrijavanje vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Alkalnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 105.''' Principjelna shema gorive ćelije s alkalnim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka cijena zbog velikih količina platine&lt;br /&gt;
* potrebna je visoka čistoća vodika i kisika zbog osjetljivosti ovog tipa gorivih ćelija na prisustvo ugljikovih spojeva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka iskoristivost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama, a moguća je primjena u vozilima, podmornicama i stacionarnim objektima. Jedan od proizvođača ovog tipa gorivih ćelija je Zetek Power plc .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Radna temperatura ovog tipa gorivih ćelija je oko '''200 °C'''. Ova goriva ćelija dozvoljava prisutnost 1-2% CO i par ppm fosfora u vodiku. Nema dovoljno topline za proizvodnju pare, ali se iskoristivost može povećati iskorištenjem otpadne topline za zagrijavanje vode. Iskoristivost doseže  '''40-50%'''. Cijena ovih gorivih ćelija je '''$2500-$4000/kW'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kiselacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 106.''' Principijelna shema gorive ćelije s kiselim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* relativno dobro podnošenje prisutnosti CO i sumpora što omogućava upotrebu vodika dobivenog na mjestu eksploatacije iz metanola, benzina ili drugih ugljikovodika&lt;br /&gt;
* dobro poznavanje problema pogona &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostatak gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba platine kao katalizatora &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. Jedan od proizvođača gorivih ćelija za komercijalnu upotrebu je '''ONSI Corporation''' , čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih  zgrada, bolnica, udaljenih objekata i sl. Mjesta moguće primjene gorivih ćelija kao komercijalno prihvatljivih izvora električne energije su udaljeni objekti i poslovne zgrade.  [http://www.fuelcellmarkets.com/fuel_cell_markets/member_view.aspx?articleid=487&amp;amp;subsite=1&amp;amp;language=1 SUREPOWER™ Corporation] navodi da američka poduzeća troše oko 4 milijarde dolara godišnje radi osiguranja sigurnog napajanja računala i da su 1991. godine, prema istraživanju časopisa Busness Week, gubici zbog prekida napajanja računala iznosili oko 18 milijardi dolara. Postrojenje dosad najveće snage,11 MW, je ispitivano u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ONSI Corporation''' navodi da su isporučili više od 200 komada sistema PC25 snage 200 kW i da je zbir radnih sati prešao 3 400 000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljavaju membrane od polimera koje imaju mogućnost propuštanja kationa, a elektrone ne propuštaju. Napon jednog sklopa anoda-membrana-katoda je oko 0,7 V s gustoćom struje od 0,5-1 A/cm2. Za dobivanje većih snaga spaja se više sklopova anoda-membrana-katoda u serijsku vezu. Gorivo je vodik, a kao oksidans se može koristiti čisti kisik ili kisik iz zraka. Ova vrsta gorivih ćelija nije osjetljiva na prisutnost CO2 u struji vodika, što omogućuje upotrebu vodika dobivenog na mjestu upotrebe iz metanola ili benzina, uz uklanjanje CO. Iskoristivost je do 60%. Katalizator na elektrodama je platina. Količine potrebne platine su znatno smanjene i danas se kreću oko 0,5 mg/cm2. Ispitivane su i ćelije sa 0,3 mg/cm2 kod kojih je trošak za katalizator oko $2/kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodna reakcija:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pemfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 107.''' Principijelna shema gorive ćelije s polimernom membranom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* niska radna temperatura omogućuje mobilnu upotrebu&lt;br /&gt;
* u odnosu na druge gorive ćelije ima relativno veliku snagu po jedinici volumena&lt;br /&gt;
* moguća je izvedba regenerativnog sistema sa membranskim elektrolizerom koji upotrebljava istu tehnologiju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nedovoljna količina topline za izdvajanje vodika iz metanola ili benzina&lt;br /&gt;
* osjetljivost na prisutnost CO i sumpora u struji vodika&lt;br /&gt;
* potrebno je ovlaživati struju vodika radi povećanja trajnosti membrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivno se radi na istraživanju minijaturnih PEMFC za mobilnu primjenu. Napravljeno je više prototipova vozila sa PEMFC, neki od proizvođača su Daimler-Benz, Toyota, Mazda, Renault, General Motors, Ballard, Energy Partners, Inc.. Više informacija o vozilima na alternativni pogon moguće je dobiti na internet stranici Alternative-fuel Vehicle Directory . Mnoge kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem gorivih ćelija razvijaju i sisteme sa PEM gorivim ćelijama za opskrbu zgrada električnom energijom, jedan od takvih proizvođača je i [www.vaillant.com Vaillant].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastav elektrolita ovih gorivih ćelija ovisi o izvedbi. Elektrolit je najčešće mješavina '''Li&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;''' i '''K&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura je oko '''650 °C'''. Iskoristivost je, kod sistema koji iskorištavaju otpadnu toplinu, prešla '''50%'''. Potrebna je visoka radna temperatura da bi se postigla zadovoljavajuća vodljivost elektrolita i iskoristivost naglo pada smanjenjem temperature.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodne reakcije:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]]  H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O + CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
:::::CO + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]] 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;[[Slika:Rightarrow.gif]]  2CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Mcfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 108.''' Principijelna shema gorive ćelije s rastaljenim karbonatima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s rastaljenim karbonatioma:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* mogućnost proizvodnje pare za izdvajanje vodika iz benzina ili metanola&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura omogućuje direktnu upotrebu metanola kao goriva&lt;br /&gt;
* nisu potrebni plemeniti metali kao katalizator &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* zbog visokih temperatura potrebni su skupi materijali&lt;br /&gt;
* potrebno je izolirati ćeliju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline. Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih ćelija su: [http://www.fuelcellenergy.com/ Fuel Cell Energy, Inc.] i [http://www.mcpowerequip.ca/ M-C Power].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elektrolit je dopirani  '''ZrO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura se kreće oko '''1000-1100 °C'''. Zbog visoke radne temperature nisu potrebni skupi katalizatori. Iskoristivost ovog tipa gorivih ćelija je relativno loša zbog slabe vodljivosti elektrolita, no provode se istraživanja u cilju povećanja iskorisvosti procesa pretvorbe kemijske u električnu energiju u ovakvim gorivim ćelijama. Ukupna iskoristivost se može povećati iskorištenjem otpadne topline za proizvodnju pare. Predviđaju se iskoristivosti preko '''60%'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sofc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 109.''' Principijelna shema gorive ćelije s čvrstim oskidima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nema potrebe za ovlaživanjem plinova&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura smanjuje cijenu katalizatora&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* čvrsti elektrolit  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba skupih keramičkih materijala&lt;br /&gt;
* potrebna je izolacija ćelije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto kao i kod gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima, zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline.  Ispituju se sistemi od stotinjak kilovata. Neke kompanije koje se bave istraživanjem gorivih ćelija s čvrstim oksidima su: [http://www.cfcl.com.au/ Ceramic Fuel Cells Ltd.] ,  [http://www.powergeneration.siemens.com/home Siemens Westinghouse],  [http://www.sulzer.com/en/desktopdefault.aspx Sulzer Hexis Ltd.] .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Poligeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija bi se mogla opisati kao sustav ili proces energetske opskrbe, koji ima zadaću  potrošača opskrbiti sa različitim oblicima energije npr. električnom, toplinskom, rashladnom energijom dostavljenom iz istog postrojenja, tj. poligeneracija je integrirani proces koji ima tri ili više različitih oblika izlazne energije proizvedena iz jednog ili više prirodnih resursa. S ciljem poboljšavanja energetske efikasnosti ukupnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Diagram_polygeneration.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 110.''' Poligeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija uključuje kombinaciju kogeneracijskih, (tj. istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) i trigeneracijskih, (proizvodnja električne, i mogućnost grijanja i hlađenja) elektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za poligeneracijski sustav može se upotrebljavati širok spektar fosilnih i obnovljivih izvora energije kao što su plin, ugljen, biomasa, otpad, vjetar, itd. koristeći različite tehnologije pretvorbe za proizvodnju različitih produkata (oblika) energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine poligeneracijskih elektrana (postrojenja) može isto tako varitati, od velikih centraliziranih elektrana do srednjih i malih, smještenih uz naseljena područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 111.''' Shematski prikaz poligeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Rafiniranje nafte=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafiniranje nafte je industrijski proces gdje se glavna sirovina nafta u određenima postrojenjima rafinira ( pretvara ) u upotrebljive produkte kao što su : tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, motorna ulja, bitumen, parafin, lož ulje.&lt;br /&gt;
Po svom kemijskom satavu nafta je vrlo složena smjesa, koja se sastoji od približnog masenog udjela:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ugljika:  83-87 %&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
vodika:   11-15 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
sumpora:  0-5,5 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
dušika:   0-2 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kisika:   0-2 %&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tekući plin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je najlakši derivat nafte, sastoji se od smjese propana i butana. Kao takav mora se rafinirati da bi se uklonili korozivni sumporni spojevi,gdje tako prerađen može ići na tržište.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Benzin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se kao pogonsko gorivo u većini motornih vozila. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se olovni spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dizel===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju dizelskog goriva koristi se petrolej i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti većo od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja.Cetanski broj i dizel index su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mlazno gorivo===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su smjese teškog benzina i petroleja, odnosno spijevi nafte koji destilirsju na 145º do     225º C. Kako tu vrstu goriva koriste mlažnjaci koji lete na niskim temperaturama, pa je temperatura zamrzivanja ispod -55º C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Motorna ulja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulja se koristeu različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje motora, štednja goriva, hlađenje i vrtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bitumen===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je derivat nafte koji se dobiva oksidacijom vakuum ostataka nafte. Važna svojsta su elastičnost, penetracija, temperatura mekšanja, rasrezljivost. Svojstva bitumena ovise o stupnju disperzije asfaltina u u maltenima. Svoju uporabu pronašao je u cestogradnji i industriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Parafin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se iz uljnih destilata, što je sadržaj ulja manji to je parfin kvalitetniji. Primjenjuje se u prehrambenij industriji, proizvodnji oaoira, šibica, svijeća, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Lož ulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju lož ulja iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. Koristi se kao gorivo  u energetici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_raf.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 112. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil-refining-diagram.gif|center]]       &lt;br /&gt;
                    &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 113.''' Proces prerade sirove nafte&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proces pripreme nafte za preradu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte usljed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces prerade nafte počinje istarživanjem i to geološkim i geofizičkim,  područja potencijalno  bogato nafom od strane znavstvenika i inžinjera, ukoliko se utvrdi postojanje nafte, (plina)  koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksplatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. &lt;br /&gt;
Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanje nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinjele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve,  kiseline i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju korziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja deemulgatora. &lt;br /&gt;
Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:RefineryFlow.png|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 114.''' Shema toka rafiniranja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela rafinerija prema tipovima==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće podjele rafinerija su prema '''''S. Baarnu'' i ''G. Heinrichu'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Baarn''' djeli rafinerije u četri skupine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) NAJJEDNOSTAVNIJI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju, katalitički reforming i proces rafimacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) SLOŽENI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-osim postrojenja iz grupe A i postrojenja za vakuum-destilaciju katalitički kreking&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) KOMPLEKSNE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-uključije i proizvodnju mazivih ulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) PETROKEMIJSKE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-obuhvaća i petrokemijska postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Heinrich''' također dijeli na četri grupe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) HYDROSKIMING-RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-najjednostavij tip rafinerije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-benzin se dobije mješanjem primarnog benzina, butana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) RAFINERIJE S KATALITIČKIM KREKINGOM&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-ovaj tip se gradi kada se želi proizvesti veća količina benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KATALITIČKI KREKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-tip rafinerije koji omogućava veliku fleksibilnost prerade bez obzira na vrstu nafte, međutim troškovi investicija i prerade su vrlo visoki&lt;br /&gt;
- proces iziskuje velike količine vodika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KOKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-koks dobivem kokingom može se iskoristiti kao gorivo u industriji, ili se spaljuje u niskokalrični plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- troškovi proizvodnje niži nego u ostalim tipovima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Procesi koji se odvijaju u rafineriji==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Destilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Destilacija je prvi korak u postupaku  prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje, (separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj točki vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se ugljikovodični plinovi i tekućine mješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja a plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Alkilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima ( propanom, butanom ) &lt;br /&gt;
Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristi za proizvodnju benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidrodesulfurizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfuriziacijom se povećava kemijska stabilnost kreking benzina. Vodik zs ovaj proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utječu na kvalitetu procesa: temperatura, tlak, udio vodika, prostorna brzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izomerizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proces se koristi ukoliko je potrebno povećati oktanski broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu izobutanakao sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome molekularna masa ostaje konstantna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Katalitički reforming===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristi se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Proces Blending===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja finalnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Image:Oil-refining-borger-refinery.jpg]][[Image:140131-43931.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 115.''' Destilacijski tornjevi u rafineriji&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest nafte==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv nafta potječe iz korjena riječi nafata što u prijevodu na perzijskom jeziku znači znojiti se. Čovječanstvu je nafta odavnina poznata i kao fosilno gorivo koristilo se u različite svrhe: za impregnaciju zidova, kao sredstvo za brtvljenje brodova, za balzamiranje, za rasvjetu, u medicini itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
No pravo značenje dobiva tek u 19. st. kad je 1859.god. Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. god. U to se doba koristila isključivo za dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje ( kolomast ). Najveći svjetski kompleks rafinerija je &amp;quot;Centro de Refinación de Paraguaná&amp;quot; u Venecueli čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan.&lt;br /&gt;
Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Povijest.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 116.''' Nafta kao povod rata&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ekonomija rafiniranja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem ekonomske računice, financiranja u sferi rafiniranja uvelike ovisi o ponudi i potražnji. Cijena produkta rafiniranja ovisi o niz faktora kao što su : ekonomija (globalna, lokalna), vremenskim uvjetima, vrijednostima (rastu, padu) dionica naftnih kompanijai drugih kompanija u naftnoj branši. Cijena dionica ovisi o potražnji, određenim odlukama  vlasti, i akcijama OPEC-a&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries). To je udruženje država izvoznika nafte koje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Gas-price-breakdown-3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 117.''' Što sve utječe na cijenu goriva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled32.GIF|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 118.''' Odnos potražnje i profita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaštita okoliša i sigurnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i zdravstvenu ispravnost vode. Dakako tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara, velikih buka, itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama javnost je &amp;quot;prisilila &amp;quot; vlade da tome stanu na kraj i posebnim restrikcijama, odnosno osnivanjem agencija koje će obvezati rafinerije na instalaciju opreme potrebnu za zaštitu okoliša i zaštitu od ostalih štetnih utjecaja. One rafinerije koje ne budu mogle zadovoljiti te kriterije biti će zatvorene, što u nekim slučajevima dovodi i do porasta cijena goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil20Refinery20CA.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 119.''' Rafinerija u pogonu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5574</id>
		<title>ENERGETSKE TRANSFORMACIJE</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5574"/>
		<updated>2008-06-26T12:28:28Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Konvencionalno postrojenje */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Energetsketransformacije.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Proizvodnja električne energije=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Termoelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije (Slika 1). Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne termoelektrane. Generator pare, turbina i generator, no o tim cjelinama će biti govora u daljnjem tekstu. Bez obzira što termoenergetska postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a zatim i generator električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Moderna termoelektrana na ugljen&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Naravno za grijanje se koristi para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Problem ovih postrojenja  su gubici koji se javljaju i koji su neizbježni. Naš cilj je da te gubitke pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Presjek termoelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1629. imamo prvu ideju o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, sa parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin samo što je bio pokretan parom. &lt;br /&gt;
Naravno revolucija je uslijedila kada je James Watt izumio parni stroj (1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 3). U proces je bila uključena i kondenzacija. To su temelji i suvremenih termoenergetskih postrojenja  &lt;br /&gt;
Čemu možemo zahvaliti razvoj parnih postrojenja? Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz povijest. Tlak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Od nekih 15 bara i 300 0C došli smo do današnjih 100-tinjak bara i oko 600 0C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako smanjujemo i potrošnju goriva i podižemo iskoristivost. Tu se sad javljaju još i pregrijači i međupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Parni stroj Jamesa Watta&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možemo pratiti povijesni razvoj turbina, generatora pare te plinskih turbina. &lt;br /&gt;
Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). &lt;br /&gt;
U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. &lt;br /&gt;
Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. &lt;br /&gt;
Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. O zaštiti okoliša nešto kasnije.&lt;br /&gt;
Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno i plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je rečeno da u klasičnim termoelektranama izgaranjem goriva proizvodimo toplinu koja kasnije služi za proizvodnju pare. Proizvedena para odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Dakle parne turbine su najčešće i najvažnije te ćemo najviše govoriti o njima.Druga velika skupina su plinske turbine koje se prilično razlikuju od parnih turbina što u konstrukciji što u načinu rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako plinsko-turbinsko postrojenje (Slika 4) sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip je uvijek isti. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka. Komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter4.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Plinsko postrojenje&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasični  kompresori služe kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vrši se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori lakši su i mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod većih postrojenja koriste se aksijalni kompresori (Slika 5) obzirom da su efikasniji (za veće kompresijske omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viših kompresijskih omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najčešće na istom vratilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Aksijalni kompresor&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Komora izgaranja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij koji ekspandira kasnije u turbini. Komora izgaranja (Slika 6) se sastoji od dvaju cilindara. U prvom cilindru se odvija izgaranje prilikom čega se razvijaju visoke temperature. Tako se štiti vanjski cilindar od djelovanja zračenja topline. Cilindri su međusobno povezani te se između njih odvija prostrujavanje zraka. Za izgaranje se dovodi 3-6 puta više zraka od teoretski potrebnog zbog sniženja maksimalnih temperatura. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Komora izgaranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komore izgaranja trebaju osigurati:&lt;br /&gt;
stabilno izgaranje u širokim granicama opterećenja,&lt;br /&gt;
jednoličnu raspodjelu temperatura dimnih plinova na izlazu iz komore izgaranja,&lt;br /&gt;
da gubitak tlaka u komori izgaranja bude što manji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U klasičnom plinsko-turbinskom postrojenju možemo imati više komora izgaranja koje se slažu uzdužno, po obodu. Takvo slaganje koristimo kao bismo smanjili dimenzije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinska turbina'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 7) nije toliko različit od plinske turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Prikaz plinske turbine&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da  i izborom materijal povećamo otpornost ka temperaturi. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu(Slika 9), poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest postrojenja sa slike 8. Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Shema parno-turbinskog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.''' Proces prikazan Ts dijagramom&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno postoje tu još mnogi dijelovi termoenergetskog postrojenja o kojima ćemo reći nešto više: pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri i sl (kao sastavni dio generatora pare).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator  pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima  (temperature i tlaka) koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije.Generatore pare možemo ugrubo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* čelične generatore pare&lt;br /&gt;
* lijevane&lt;br /&gt;
* generatore pare posebne namjene&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U našem razmatranju osvrnuti ćemo se samo na čelične generatore pare s obzirom da su oni najzastupljeniji i najčešći u primjeni. &lt;br /&gt;
Čelične generatore pare možemo još podijeliti na par podvrsta:&lt;br /&gt;
* vatrocjevni&lt;br /&gt;
* vodocjevni&lt;br /&gt;
* cilindrični&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vartocjevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje. Mi se nećemo baviti vatrocijevnim generatorima pare, nego vodocijevnim generatorima pare kao najčešćim i najbrojnijim te nama najzanimljivijima s aspekta termoelektrana. &lt;br /&gt;
Kao što i samo ime kaže kod vodocjevnih generatora pare voda ili para nalaze se u samim cijevima. Na taj način moguće je postići znatno veće tlakove i temperature nego kod vatrocjevnih generatora pare. Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* horizontalne s ravnim cijevima&lt;br /&gt;
* vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vertikalni generatori pare sa savinutim cijevima predstavljaju najveću i nama najvažniju skupinu. Ovakvi tipovi generatora pare se nalaze u velikim termoenergetskim postrojenjima  za proizvodnju električne energije. Za izgaranje mogu koristiti sve vrste goriva: kruto gorivo na rešetci (ravnoj ili kosoj), kruto gorivo u fluidiziranom sloju te izgaranje u prostoru (ugljena prašina, tekuće i plinsko gorivo).&lt;br /&gt;
Prirodna cirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbog razlike u gustoćama vode i vodene pare. Silazne cijevi upravo zbog toga nisu grijane tako da se lakše uspostavi cirkulacija. Temelji hidrodinamike, toplija voda će strujati prema gore dok će se hladna voda kretati prema dolje. Kada ne možemo osigurati uvijete za prirodnu cirkulaciju koristimo različite pumpe kako bismo osigurali nesmetanu cirkulaciju. Takvi generatori se nazivaju La Mont generatori pare. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.''' Generator pare s izgaranjem u prostoru&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima i nadkritičkim tlakovima i temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t\h pare, temperature od oko 600 0C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijeva. Isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje postupci i dijelovi koji se ugrađuju u generator pare kako bismo osigurali veću iskoristivost i povećanje snage. Ovo su neki od njih:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pregrijač pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijanu paru. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strog određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter11.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.''' Prikaz pregrijanja pare u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.''' Opterećenja s obzirom na vrstu prijelaza topline&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Međupregrijači'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod ugradnje međupregrijača moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do tlaka međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se još jednom zagrijava, najčešće ponovno na temperaturu svježe pare, te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Slika:Ter13.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 13.''' Međupregrijanje u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod pregrijača , kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stupanj iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. Smanjujemo veličinu kondenzatora, gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je povećanje cijene turbine,ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ekonomajzerske površine'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare tako da se iskorištava dio topline koja bi se inače ispustila u okoliš. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim površinama zagrijavamo napojnu vodu i zrak. &lt;br /&gt;
Zagrijači napojne vode:&lt;br /&gt;
Ovdje se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zagrijači zraka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagrijači zraka smješteni su iza zagrijača napojne vode te su posljednji u generatoru pare. Pošto rade na manjim tlakovima ,za razliku od zagrijača vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja iskoristivosti, sušenja goriva i poboljšanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni (Ljungstrom) (Slika 14) zagrijači, sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter14.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 14.''' Ljungstrom zagrijač zraka&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kondenzator je klasični izmjenjivač topline koji „vraća“ paru natrag u tekuće stanje, nakon što ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraća natrag u proces. Tlak u klasičnom kondenzatoru je izuzetno mali (potlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno je osigurati i medij kojem će se ta topline predati kako bi se para ohladila do temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smještene na rijekama, moru i sl. kako bi se osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje. O kogeneracijama nešto kasnije.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Snaga bloka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (Eur\kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t\h te preko 2000 t\h 1980-tih. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t\h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t\h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parametri pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifična potrošnja energije u MJ\kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kombinirani procesi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time povećavamo iskoristivost samog procesa pošto je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60%. Na Slici 15 prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter15.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 15.''' Shema kombiniranog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, te se taj višak zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, sada već niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter16.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 16.''' Prikaz rada u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je napomenuto da ovim principom povećavamo iskoristivost čitavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama termodinamike. Temelje možemo vidjeti u bazičnom Carnotovom procesu (izentropsko-izotermnom) ('''Slika 16'''). Princip je sljedeći: ukoliko su temperaturne razlike manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne važnosti da je ta razlika temperatura „ spremnika“ što veća. Naravno idealni slučaj bi bio ukoliko bi temperatura radne tvari kod dovođenja topline bila jednaka temperaturi ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvođenja postane jednaka temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom procesu.                                                                                          &lt;br /&gt;
Znamo da kod Carnotovog procesa iskoristivost ovisi samo o temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim varijablama ta iskoristivost ne može promijeniti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter17.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 17.''' Prikaz iskoristivosti različitih vrsta postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trebamo znati da smo u realnim postrojenjima ograničeni, po pitanju stupnja iskoristivosti, gornjim temperaturama. Kod parnih postrojenja to su temperature oko 600 °C pošto materijali koje danas poznajemo i koristimo ne mogu izdržati više temperature. Što se tiče donje granice ona je zadana temperaturom rashladnog spremnika. Kod plinske turbine temperature su od 1450 &amp;lt;sup&amp;gt;0&amp;lt;/sup&amp;gt;C (izgaranje) do oko 600 °C , što je temperatura ispušnih plinova koji izlaze iz plinske turbine. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45% i 40%, no njihovom kombinacijom postignuta je veća temperaturna razlika , a samim time i veća iskoristivost.('''Slika 17''')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj korisnosti kombiniranog postrojenja može se definirati kao omjer ukupne električne snage i toplinske snage dovedene u proces:&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga plinske turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga parne turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedena toplinska snaga u plinskom procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedna toplinska snaga za dogrijavanje parnog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izraz '''(1)''' naziva bruto korisnost kombi procesa zato što nije uzeta u obzir potrošnja snage na pomoćne sustave postrojenja (P&amp;lt;sub&amp;gt;ps&amp;lt;/sub&amp;gt;) i nisu uzeti u obzir električni gubici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako potrošnju snage na pomoćne sustave uzmemo u obzir tada dobivamo neto korisnost kombi procesa koja se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz povećani stupanj iskoristivosti koji dobivamo kod kombiniranih postrojenja možemo istaknuti još neke prednosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treba istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja jer je ovdje jedino gorivo prirodni plin. Samim time nema emisije sumpornog oksida, a emisija NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja. Sustav izgaranja je mnogo napredniji te se ponekad i koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja te se postiže sniženje temperature izgaranja.  Isto tako produkcija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja s obzirom na niži postotak ugljika u prirodnim plinu.No kao problem javlja se (ne)mogućnost opskrbe plinom što bi,  konkretno, u Hrvatskoj moglo ponekad predstavljati problem.Da spomenemo još i kraći rok projektiranja i izgradnje te veća fleksibilnost kod rada i samog pokretanja. Troškovi održavanja su niži nego u klasičnih termoelektrana te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje struje.Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina te električne energije proizvodi u elektranama na ugljen, no s obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja.&lt;br /&gt;
Plinska turbina sa zadatkom proizvodnje električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, no razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata budući se u to vrijeme sva pozornost posvetila propulziji mlaznih motora. Prvo plinskoturbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sustavu SAD 1949. godine, a bilo je u sastavu kombi-procesa. Tek 60-tih godina imamo prve turbine za proizvodnju električne energije u većem broju elektrana. Prednost je bila mogućnost brzog starta. U 70-tim godinama dolazi do nagliog razvoja u izgradnji kombi-procesa u elektroenergetskim sustavima, kada je proizvodnja plinsko-turbinskih postrojenja dostigla snagu veću od 50 MW i početne temperature veće od 850°C. S pojavom plinskoturbinskog  postrojenja snaga većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Termoelektrane u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hrvatska elektroprivreda ima na raspolaganju devet termoelektrana + NEK. Termoelektrane su smještene u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Konjščini, Plominu i Osijeku. Ukupna snaga iznosi 1589 MW. U ovaj broj nije uračunata snaga koju HEP dobiva od NEK-a (338 MW) te snaga četiri interventna diesel bloka (29 MW). Po informacijama iz HEP-a u 2004. iz termoelektrana proizvedeno je 4.069 GWh električne energije. To čini preko 30% električne energije potrošene u Hrvatskoj te godine. 2003. godine HEP je ponovno počeo preuzimati električnu energiju iz susjedne nam Bosne i Hercegovine (TE Tuzla i TE Kakanj) nakon što je isporuka struje iz tih elektrana obustavljena 1993. Još se očekuje rješenje spora oko termoelektrana koje je Hrvatska gradila u Srbiji. TE Obrenovac (Elektroprivreda Srbije) i TE Gacko (Elektroprivreda Republike Srpske). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter19.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 18.''' Prikaz raspoloživosti električne energije (HEP d.d.) u GWh&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Izvor HEP d.d.)&lt;br /&gt;
[http://www.hep.hr]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. '''TE Sisak''' -&lt;br /&gt;
Čret bb, 44000 Sisak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut), prirodni plin i sirovu naftu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. Blok A ( 210 MW ) 1976. Blok B ( 210 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 420 MW (2x210) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija : prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 1190 GWh ('74-'97) ,maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 2099 GWh ('77) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 40 MJ/kg, prirodni plin 36 MJ/m3,sirova nafta 43 MJ/kg&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
*Kotlovi u prvom bloku mogu se ložiti mazutom ili prirodnim plinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kotlovi u drugom bloku lože se mazutom i prirodnim plinom i njihovom kombinacijom, a za nuždu se može upotrijebiti sirova nafta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. '''TE Rijeka''' -&lt;br /&gt;
Urinj bb, 51221 Kostrena &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona:1978. Blok A ( 320 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 320 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 650 GWh ('78-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 1037 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 9500 kcal/kg &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za dopremu loživog ulja izgrađen je poseban cjevovod iz INA rafinerije Urinj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. '''TE Plomin I''' -&lt;br /&gt;
Plomin bb, 52234 Plomin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: Maksimalna trajna snaga 105 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 380 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 560 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. '''TE PLOMIN d.o.o.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TE Plomin d.o.o. je tvrtka u zajedničkom vlasništvu osnivača Hrvatske elektroprivrede i RWE Power, osnovana u studenom 1996. godine. HEP i RWE Power imaju jednaki udjel u tvrtki - HEP temeljem ranije izgrađenog dijela postrojenja TE Plomin 2, a RWE Power temeljem uloženog kapitala i dobivenih kreditnih sredstava od njemačkih banaka. &lt;br /&gt;
*Ta je tvrtka bila odgovorna za dovršetak TE Plomin 2, kao i za njen pogon u sljedećem razdoblju od 15 godina. Nakon isteka ugovorenog roka, Hrvatska elektroprivreda će preuzeti Elektranu i eksploatirati je još najmanje 15 godina, ili još daljnjih 10 godina nakon njene revitalizacije.&lt;br /&gt;
*Izgradnja TE Plomin 2 započeta je 1986. godine, zastaje 1991., potom se pokušava dovršiti do 1992., ali ratne okolnosti zaustavljaju radove na gradilištu. Na međunarodnom natječaju, za dovršenje izgradnje je izabran Konzorcij AEE. Nakon utemeljenja tvrtke TE Plomin d.o.o., u rujnu 1997.godine otvoreno je gradiliše i radovi započinju. Premda je dovršetak izgradnje bio planiran krajem 1998. godine, zbog zakašnjelog financiranja kasnilo se godinu dana, odnosno prva sinkronizacija s mrežom obavljena je u rujnu 1999. godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 2000. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 210MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*planirana godišnja proizvodnja: 1200GWh&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. '''KTE Jertovec''' -&lt;br /&gt;
Jertovec bb, 49282 Konjščina &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Konjščina, Jertovec &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: kombinirana termoelektrana (plinske i parne turbine) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Kombi blok A, kombi blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 68 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 208 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: glavno gorivo u elektrani je plin. Kao alternativno gorivo koristi se ekstralako loživo ulje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: plinsko - parni energetski blokovi A, B &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. '''TE-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Kuševačka bb, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Žitnjak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1962. Blok C, 1979. Blok A&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Izgradnja novog Kombi kongregacijskog plinskoparnog postrojenja ukupne električne snage 190 MW i toplinske snage 150 MW dovršena je 2001. godine - 26. lipnja te godine su sva tri agregata bila priključena na mrežu. Nakon pretprobnog pogona i optimiranja rada, HEP je od korporacije Parsons Power Group koja je izgradila postrojenje načelom &amp;quot;ključ u ruke&amp;quot;, postrojenje preuzeo 4. travnja 2003. godine, čime je započeo dvogodišnji jamstveni rok. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok C služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blok D - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare, Blok E, *Blok F, Blok G, Blok H - Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
*Proizvodna jedinica za proizvodnju tehnološke pare Blok D - Toplinski učinak je 80 t/h. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G, Blok H - ukupna toplinska snaga je 58 MW + 58 MW + 116 MW + 116 MW = 348 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 357 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 594 GWh ('80) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 984 GWh, vrele vode 1971 GWh &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. '''TE-TO Osijek''' -&lt;br /&gt;
Cara Hadrijana 3, 31000 Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana toplana koja koristi prirodni plin i teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1976. PTE Osijek Plinska termoelektrana 50 MW (2x25 MW,)1985. EL-TO Osijek 45 MWe/ 110 MWt &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B dva agregata, plinska elektrana po 25 MW (PTE Osijek) služe za proizvodnju električne energije i proizvodnju tehnološke pare (jedna od turbina)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Blok C (EL-TO Osijek) - parna turbina 45 MW - služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 95 MW (PTE Osijek 2x25 MW + EL-TO Osijek 45 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 131,9 GWh ('85-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('85-'97) Emax = 280 GWh ('94) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo:PTE Osijek - prirodni plin, EL-TO Osijek - teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. '''EL-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Zagorska 1, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Trešnjevka &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1907. proizvodnja električne energije (0,8 MW),1954. početak proizvodnje toplinske energije(33,4 MW električne snage, 14,7 MW toplinske), 1982. proizvodnja 42 MW električne snage, 478,2 MW toplinske snage, 1998. preseljenje PTE iz Splita i početak proizvodnje (dodatnih 2x25,6 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blokovi C i D - Nisko tlačni parni kotao 80 t/h - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare)&lt;br /&gt;
*Blok E, Blok F, Blok G Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
*EL - TO (Blok H1 i H2) služi za proizvodnju električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga :Proizvodne jedinice Blok A, Blok B, Blok H1, Blok H2, Proizvodne jedinice za proizvodnju tehnološke pare , niskotlačni parni kotlovi toplinskog učinka (1NK=55 t/h, 2NK=64/80 t/h). Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G: Ukupna toplinska snaga 232 MW (Blok E = 58 MW, Blok F =58 MW, Blok G =116 MW)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 98 GWh ('74-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 173 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 532 GWh ,vrele vode 635 GWh ,prosječna godišnja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*potrošnja goriva : loživog ulja 50000 t, prirodnog plina 100 000 000 -110 000 000 Nm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaštita okoliša===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitni jest toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Mi ćemo se o ovom poglavlju baviti samo ovim prvim, odnosno onečišćenjem usljed izgaranja fosilnog goriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu transformira  u unutrašnju energiju koja se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, CO, voda, NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;, SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, različiti ugljikovodici (C&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt;). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) i voda (H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može izgara potpuno i djelomično. U potpunom izgaranju imamo CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt imamo CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod plinskih goriva, a najteže kod krutog. Za izgaranje potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni pretičak zraka. Loša strana pretička zraka jest činjenica da povećanjem pretička zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih plinova koji napuštaju sustav. &lt;br /&gt;
O količini sumpora u produktima izgaranja najviše ovisi udio sumpora u samom gorivu. Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod dušika i njegovih oksida gorivo ne utječe  toliko na produkciju NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okoliš. U svrhu zaštite okoliša u posljednjih desetak godina donijelo se mnoštvo zakona odredaba koje bi trebale pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša iz termoelektrana. Jedan od glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornih oksida. Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već iz goriva ili iz produkata izgaranja. Veći efekt se postiže ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata izgaranja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Dušikove spojeve je najjednostavnije reducirati stupnjevanim izgaranjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju dušičnih oksida za oko 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pogled unaprijed===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaštita okoliša je važna i sveprisutna tema u današnjem društvu. Čovjekov razvoj snažno utječe i na njegov životni prostor. Upravo zbog toga kad govorimo o termoelektrana moramo posebno obratiti pozornost i na ovaj dio koji se bavi zaštitom okoliša. Razvoj društva rezultira i porastom potražnje i potrošnje električne energije. To je ujedno i pokazatelj razvijenosti društva. Trenutna godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 13500 TWh/god. Od tog broja, 37% proizvede se u termoelektranama na ugljen, 15% u termoelektranama na prirodni plin, te 10% u postrojenjima na naftu. U hidroelektranama proizvodi se 20%, a u nuklearnim elektranama 17% svjetske proizvodnje. &lt;br /&gt;
Iz ovih podataka vidi se da se u biti preko 60% svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nekom obliku termoelektrane. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Očekuje se izgradnja od oko 80-100 GW termoenergetskih postrojenja godišnje, kad govorimo o svjetskoj proizvodnji električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Materijal sakupio: Tomislav Pukšec''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Nuklearne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorivni elementi reaktora''', u kojima se odvija proces fisije i u kojima se neposredno oslobađa tolinska energija, imaju &lt;br /&gt;
'''najvišu temperaturu''' u nuklearnoj elektrani. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam stupanj djelovanja toplinskog ciklusa ovisi o prosječnoj temperaturi rashladnog fluida ('''po drugom zakonu &lt;br /&gt;
termodinamike stupanj djelovanja je to veći što je viša temperatura toplijeg spremnika'''). Od interesa je što &lt;br /&gt;
više približiti prosječnu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida, odnosno što više smanjiti porast temperature &lt;br /&gt;
rashladnog fluida u reaktoru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost nuklearnog postrojenja''' i '''okoline''' je ograničavajući faktor za iznos temperature nuklearnog &lt;br /&gt;
goriva i rashladnog sredstva, čime posredno ograničava i stupanj djelovanja '''NE''' ('''stupanj djelovanja NE &lt;br /&gt;
je uvijek manji od stupnja djelovanja TE jednake snage'''). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearne elektrane''' proizvode oko '''17% svjetske električne energije'''. U svijetu postoji oko 400 nuklearnih &lt;br /&gt;
elektrana (prema podacima [http://www.iaea.org/ International Atomic Energy Agency]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
[[Slika:nukel2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 19.''' Nuklearna elektrana u pogonu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Susrećemo nekoliko tipova '''NE''' čija je razlika u vrsti '''primarnog postrojenja (reaktorskog)''', koje &lt;br /&gt;
se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, &lt;br /&gt;
kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.&lt;br /&gt;
Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearno gorivo'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* prirodni ili obogaćeni [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium uran] (umjesto obogaćenog urana može se djelomično koristiti i [http://en.wikipedia.org/wiki/Plutonium plutonij])&lt;br /&gt;
* metalni uran&lt;br /&gt;
* oksid urana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Graphite grafit]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Helium helij]&lt;br /&gt;
*tekući metal&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi nuklearnih elektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Reaktor hlađen i moderiran običnom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Voda u reaktoru ima tlak viši od tlaka zasićenja'''&lt;br /&gt;
Takav reaktor je poznat kao '''tlakovodni reaktor''': U zapadnim zemljama označava se kraticom '''PWR'''&lt;br /&gt;
('''Pressurized Water Reactor''', a u bivšem Sovjetskom Savezu kraticom '''VVER - vodo-vodnoj energetičeskij reaktor''').&lt;br /&gt;
Ovog tipa je reaktor u '''NE Krško'''. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 20.''' Shematski prikaz PWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Voda u reaktoru kipi (kipući reaktor)'''&lt;br /&gt;
To je reaktor tipa '''BWR''' ('''Boiling Water Reactor''').'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:BWR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 21.''' Shematski prikaz BWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Reaktor hlađen i moderiran teškom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takozvani teškovodni reaktor ili '''HWR''' ('''Heavy Water Reactor'''). Izvodi se samo tip koji ima tlak viši &lt;br /&gt;
od tlaka zasićenja, tj. kao '''tlakovodni reaktor'''. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid prirodnog ili obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:HWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 22.''' Shematski prikaz HWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Reaktor moderiran grafitom i hlađen ugljik – dioksidom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su plinom hlađeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''GCR (Gas Cooled Reactor)'''&lt;br /&gt;
Prva  generacija ovih reaktora poznata pod nazivom '''magnox''' dobila je ime po leguri magnezija koji se &lt;br /&gt;
upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': metalni prirodni uran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:GCR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 23.''' Shematski prikaz GCR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''AGR (Advanced Gas Reactor)'''&lt;br /&gt;
Druga generacija '''grafitnih reaktora''' koja se od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih šipki. Obloge &lt;br /&gt;
gorivnih šipki su izrađene od nehrđajućeg čelika. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wylfa-power-station.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 24.''' NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je od najstarijih NE u svijetu koje još uvijek rade&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''4. Reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivšem SSSR-u i njegova kratica je '''RBMK''' ('''reaktor boljšoi močnosti kipjaščij''').&lt;br /&gt;
Nuklearna elektrana u Černobilu je bila ovog tipa. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''5. Reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visoko temperaturni reaktor ili '''HTGR''' ('''High Temperature Gas Reactor''') je posljednji korak u &lt;br /&gt;
razvoju grafitom moderiranih reaktora. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''6. Brzi oplodni reaktor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator &lt;br /&gt;
za termalizaciju neutrona, '''brzi oplodni reaktor''' nema moderatora. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''':oksid urana višeg obogaćenja ili oksid plutonija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nuklearna fisija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se temelji na procesu '''nuklearne fisije'''. [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium Uran], kao prirodni element, &lt;br /&gt;
je osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. '''Uran–238''' (U-238) ima vrlo dugo vrijeme poluraspada, &lt;br /&gt;
oko 4,5 milijarde godine, i zato se još uvijek mogu naći zamjetne količine ovog elementa u prirodi. Ovaj izotop urana, &lt;br /&gt;
'''U-238''', čini oko 99% svih izotopa urana na Zemlji. '''Uran-235''' čini oko 0,7% urana kojeg nalazimo u prirodi, &lt;br /&gt;
dok je '''uran-234''' još rijeđi u prirodi i nastaje radioaktivnim raspadom '''urana-238'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uran-235''' ima zanimljivo svojstvo koje ga čini korisnim i za nuklearnu energetiku, a i za proizvodnju nuklernih&lt;br /&gt;
bombi. Kao i '''U-238''', '''U-235''' se spontano raspada alpha raspadom. Osim spontanog raspada '''U-235''' &lt;br /&gt;
kratkotrajno podliježe i spontanoj fisiji. Međutim, '''U-235''' je jedan od rijetkih elementa koji je sposoban &lt;br /&gt;
osloboditi energije cijepanjem jezgre atoma ('''nukleusa''') mehanizmom inducirane fisije. U slučaju da se slobodni &lt;br /&gt;
neutron sudari sa jezgrom '''urana-235''', jezgra će apsorbirati taj neutron što će rezultirati time da će postati &lt;br /&gt;
nestabilna i u konačnosti će se rascijepati na dva lakša atoma uz oslobađanje dva do tri nova slobodna neutrona. &lt;br /&gt;
Dva nova atoma postižu novo stanje gama raspadom. Tri fizikalne činjenice čine proces inducirane fisije zanimljivim &lt;br /&gt;
sa energetskog stajališta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Vjerojatnost''' da će atom '''urana-235''' apsorbirati slobodan neutron je relativno velika. Ako reaktor radi u najpovoljnijem režimu (tj. u kritičnom stanju), oslobođeni neutron svake fisije će uzrokovati novu fisiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre''' je vrlo brz, reda veličine pikosekunde (10&amp;lt;sup&amp;gt;-12&amp;lt;/sup&amp;gt; sekundi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Cijepanjem jedne jezgre U-235''' oslobađa se zamjetno velika količina energije u obliku toplinske energije i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_ray gama zračenja]. Energiju oslobođenu jednom fisijom dobivamo iz činjenice &lt;br /&gt;
da fisijski produkti i neutroni zajedno teže više nego sam atom '''U-235''' čija se jezgra rascijepala. Razlika u &lt;br /&gt;
masi se može direktno preračunati u dobivenu energiju pomoću izraza E = mc&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspadom jednog atoma '''U-235''' oslobađa se energija reda veličine '''200 MeV''' (milijun elektron volta). Na prvi pogled &lt;br /&gt;
to se ne čini puno, ali ako se uzme u obzir da, naprimjer, jednam kilogram urana sadrži veliku količinu atoma, shvaća se da je oslobođena energija iz takvog kilograma zamjetna. Ona je tolika da se obogaćeni uran koristio kao gorivo za nuklearne podmornice &lt;br /&gt;
dajući im potisnu snagu koju bi se moglo dobiti iz nekoliko stotina tisuća litara nafte. Da bi dobili tražena svojstva uranskog &lt;br /&gt;
goriva, takvo je gorivo potrebno predhodno obogatiti, tako da sadrži 2 do 3% (ili više) '''urana-235'''. Tropostotno &lt;br /&gt;
obogaćenje je dovoljno za uporabu u civilnom nuklearnom reaktoru, dok se uran za proizvodnju oružja obogaćuje tako da sadrži 90% ili više '''U-235'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći postotak nuklearnih elektrana u svijetu čine elektrane '''PWR''' reaktorskog tipa. Izvedba '''PWR''' nuklearne &lt;br /&gt;
elektrane zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova, primarnog i sekundarnog. Toplinski stupanj djelovanja &lt;br /&gt;
'''N''' je funkcija prosječne temperature vode u primarnom krugu, te je svrsishodno da ona bude što viša.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tipični parametri''' rashladne vode primarnog kruga jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Tlak''': 150 do 160 bar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Prosječna temperatura''': 570 do 590 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Promjena temperature u reaktoru i generatoru pare''': 40 do 50 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Protočni volumen pri rashladnom krugu''': oko 6 m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/s &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarni krug''' se načelno sastoji od '''reaktora''', '''cirkulacijske pumpe''', '''generatora pare''' i '''tlačnika'''. &lt;br /&gt;
Budući da su rashladni krugovi hidraulički povezani u reaktoru potreban je samo jedan tlačnik za sve rashladne krugove. &lt;br /&gt;
Komponente primarnog kruga smještaju se u '''containment''' ili '''zaštitnu posudu'''. Zaštitna posuda je projektirana &lt;br /&gt;
za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa). Osobito &lt;br /&gt;
obilježje je kuglasta zaštitna posuda. Veličina jezgre i broj gorivnih elementa u njoj ovise u snazi. U zapadnim &lt;br /&gt;
zemljama te su snage u razredima od 600 do 700, 900 do 1000 i 1200 do 1500 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare''' je jedan od komponenti primarnog kruga NE. To je '''izmjenjivač topline''' specijalne izvedbe &lt;br /&gt;
kojem je zadatak da toplinsku energiju nastalu u '''primarnom krugu''' prenese na '''radni medij sekundarnog kruga'''. &lt;br /&gt;
'''Primarni medij''' nalazi se u snopu cijevi, a '''sekundarni''' u plaštu parogeneratora. Srednja temperatura primarnog &lt;br /&gt;
fluida u reaktoru i parogeneratoru je približno ista. Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida je malena &lt;br /&gt;
da bi tlak pare bio što viši, a time i stupanj djelovanja. To se može postići, i postiže se, izgradnjom velike površine &lt;br /&gt;
prijelaza topline. Ta ogrijevna površina iznosi oko '''4000 m2''', a tehnološki je dobivena ugradnjom nešto više od &lt;br /&gt;
4000 “U” cijevi u cijevni snop visok 10 m, dok je promjer cijevi 20 mm i debljine stijenke oko 1,2 mm. Materijal cijevog snopa je legura naziva [http://www.hightempmetals.com/techdata/hitempInconel600data.php Inconel600]. Materijal plašta generatora pare je &lt;br /&gt;
niskolegirani kotlovski čelik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbitniji djelovi '''generatora pare''' su '''ulazno/izlazna komora primarnog fluida''', '''cijevni snop''', &lt;br /&gt;
'''isparavačka sekcija''', '''parni prostor'''. Potrebno je još ugraditi i '''separator vlage''' i '''sušionik pare'''. &lt;br /&gt;
Sekundarna voda se nalazi pod tlakom od otprilike 6 MPa. Gabariti takvog generatora pare za nuklearna postrojenja su &lt;br /&gt;
oko 21 m visine, promjer donjeg djela posude je oko 3,5 m, promjer gornjeg dijela posude je oko 4,5 m, dok je masa &lt;br /&gt;
suhog generatora pare oko 300 t.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tlačnik''' je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava &lt;br /&gt;
tlak u primarnom krugu. U osnovi, to je električni bojler kod kojeg tlak pare iznad razine vode elastično održava tlak &lt;br /&gt;
u primarnom krugu. Funkcionalno kompenzira promjene specifičnog volumena vode brzih prijelaznih projava i održava tlak &lt;br /&gt;
u stacionarnom stanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cirkulacijska pumpa''' kod tlakovodnih reaktora (PWR) je jednostupnjevita cirkulacijska pumpa. Budući da je maksimalna &lt;br /&gt;
temperatura fluida ograničena dopuštenom temperaturom u reaktoru, nastoje se prosječna temperatura što više približiti toj &lt;br /&gt;
temperaturi. Smanjenje porasta temperature rashladnog fluida u reaktoru moguće je jedino smanjenjem njegova protoka. Snaga &lt;br /&gt;
pumpe je ograničavajući faktor za smanjenje temperaturne razlike u primarnom krugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvedba pumpe mora zadovoljavati slijedeće '''uvjete''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Propuštanje rashladnog fluida''' reaktora treba svesti na najmanju moguću mjeru (jer rashladni fluid sadrži određeni stupanj radioaktivnosti). Rješenje je u '''brtvenju protutlakom'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Podmazivanje donjih ležajeva''' treba rješiti bez klasičnim maziva (kontaminacija rashladnog fluida). To se rješava tako da se donji ležaj pumpe, napravljen od grafita, podmazuje ubrizganom vodom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Jezgru PWR reaktora čine''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::: 1. '''Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
:::: 2. '''Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
:::: 3. '''Moderator'''&lt;br /&gt;
:::: 4. '''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
:::: 5. '''Konstrukcijski elementi''', odnosno svi materijali i sklopovi za ostvarenje i samoodržavanje lančane reakcije, njezinu kontrolu i odvod generirane topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- &lt;br /&gt;
'''1. Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi elementi su složeni mehanički sklopovi, kojih su osnovni djelovi gorivne šipke i kostur gorivnog elementa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Gorivne šipke'''&lt;br /&gt;
Gorivna šipka je cijev od cirkonijeve (Zr) legure (često se upotrebljava legura pod nazivom ZIRCALLOY2, [Zr + Sn + Fe + Ni]) promjera oko 9,5 mm, debljine stijenke oko 0,6 mm te dužine oko 3,6 m ispunjene tabletama UO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; koje su konkavno obrađene radi kompenzacije termalne ekspanzije. Zazor između tablete i stijenke obloge puni se helijem radi boljeg odvođenja topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Kostur gorivnog elementa'''&lt;br /&gt;
Kostur gorivnog elementa je mehanički element kojem je zadatak držati gorivne šipke u formaciji (pridržavanje trenjem) i omogućiti vođenje regulacijskih ili zaustavnih šipki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi element ima kvadratni horizontalni presjek dimenzija oko 200x200 mm i masu između 500 i 700 kg.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''2. Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regulacijske i zaustavne šipke zajedno čine '''apsorbcijske šipke'''.&lt;br /&gt;
Regulacijske šipke su povezane u regulacijski sklop, što znači da sve one šipke koje ulaze u jedan gorivi element kreću kao mehanička cjelina. Cijevi su od nehrđajućeg čelika ispunjene legurom koja u težinskim postocima sadrži 80% srebra, 15% indija i 5% kadmija. Sastav legure izabran je tako da se apsorpcijom pokrije širi spektar energija termalnih i epitermalnih neutrona.Zaustavne šipke imaju zadatak osigurati dovoljnu podkritičnost reaktora obustavljenog rada i nisu povezane s regulacijskim sustavom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su materijali koji imaju zadatak da usporavajubrze neutrone fisije. Da bi se stvorila '''compound jezgra''' koja je nestabilna i koja je uvijet za postupak fisije energija projektila koja udara u jezgru mora biti manja od približno 50 MeV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurnost===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost''' nuklearne elektrane je jedan od najbitnijih uvjeta za njezinu prihvatljivost kao energetskog objekta. Osnovna filozofija projektiranja nuklearne elektrane sa stajališta sigurnosti je tzv. obrana po dubini. Obrana po dubini sastoji se u poduzimanju mnogih sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava NE važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski, jedna nakon druge. Time se postiže da izgubljenu funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+ '''Tablica 1.''' Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama [http://www.ans.org/ American Nuclear Society (ANS)]*&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija I'''   || Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom redovitog pogona)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija IV'''  || Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''LOCA''' – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 	&lt;br /&gt;
Sa stajališta utjecaja na okoliš najvažnije su nezgode '''kategorije IV''', a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
: 1. Veći lomovi cijevi sekundarnog sustava&lt;br /&gt;
: 2. Lom cijevi pojne pumpe&lt;br /&gt;
: 3. Zakočenje rotora pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 4. Lom osovine pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 5. Lom kučišta mehanizma kontrolnih štapova&lt;br /&gt;
: 6. Lom cijevi parogeneratora&lt;br /&gt;
: 7. Nezgoda gubitka hladioca ('''LOCA''')&lt;br /&gt;
: 8. Nezgoda rukovanja gorivom u contaimentu i zgradi za pohranu istrošenog goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većih nesreća je do sada bilo dva puta. Prva se zbila u '''NE Otok tri milje''' u SAD-u, 28. Ožujka 1979., a druga 25. Travnja 1986. u '''NE Černobil'''. '''Ljudska greška''' je bila uzrok obje nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Distribuirana proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Otočna proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Obnovljivi izvori=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hidroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a &lt;br /&gt;
udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i &lt;br /&gt;
značajne terorističke prijetnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Utjecaji na okoliš dijele se na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta zraka, geologija i seizmologija,  erozija, promjena pejzaža &lt;br /&gt;
* biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi &lt;br /&gt;
* socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i historijski &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva potapa se kvalitetno zemljište, a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište, u nekim slučajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva, uništava se zdrava šuma, nestaje vegetacija, svi postojeći objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala, a neiskorištena većina nalazi se u nerazvijenim zemljama. Takvo stanje je s jedne strane dobro jer se u budućnosti najveći porast potrošnje očekuje upravo u nerazvijenim zemljama, a s druge strane pokrivanje daljnjeg porasta potrošnje u razvijenim zemljama bazirat će se na fosilnim i nuklearnom gorivu. Hidroelektrane se značajno koriste u proizvodnji električne energije iz više razloga: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Nema troškova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje &lt;br /&gt;
* Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju. &lt;br /&gt;
* Ne postoji utjecaj povećanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih povećanja u zadnjih nekoliko godina &lt;br /&gt;
* Neovisnost o uvozu goriva &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima električne energije. &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je čista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije, truljenje), ali su u većini slučajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. &lt;br /&gt;
* Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ukoliko pada sa dva puta veće visine proizvodi duplo više električne energije. &lt;br /&gt;
# Raspoloživom protoku vode. Električna snaga i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisnost snage o navedenim veličinama izražena je sljedećim izrazom: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;P = eta * Q * h * ρ * g&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:P - Snaga [W]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:eta - stupanj iskoristivosti postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Q - raspoloživi protok vode [m3/s]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:h - raspoloživi vodeni pad [m]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:ρ - gustoća vode [kg/m3]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:g - ubrzanje sile teže [m/s2]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 25.''' Voda šiklja iz izlaznog presjeka za vrijeme testa u hidroelektrani Hoover na granici Nevade i Arizone, USA.&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija gradnje hidroelektrana se nije mijenjala kroz 20. stoljeće. &lt;br /&gt;
Hidroelektrane u principu funkcioniraju na vrlo jednostavnoj osnovi: voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz branu, pokreće turbinu koja onda pokreće generator električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Osnovne komponente klasične hidroelektrane=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Brana - Većina hidroelektrana se opskrbljuje vodom iz akumulacijskih jezera. Brana predstavlja građevinu kojoj je zadaća osiguravati akumulaciju vode. Akumulacijska jezera su često urbanizacijski tako riješena da su ujedno i rekreacijska jezera. &lt;br /&gt;
* Ulazni presjek - Otvor na brani se otvori i kroz kontrolna vrata voda cjevovodom (najčešće uslijed gravitacije) dolazi do turbine određenim masenim protokom. &lt;br /&gt;
* Turbina - Voda udara i okreće lopatice turbine koja je osovinom vezana na generator. Najčešći tip turbina za hidroelektrane su Francisove turbine. Takve turbine teže do 172 tone i postižu brzinu vrtnje do 90 okretaja u minuti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro2.jpg|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 26.''' Osovina koja povezuje generator i transformator (Photo courtesy U.S. Bureau of Reclamation)&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Generator - Kako samo ime govori, generator generira električnu energiju. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta unutar namotaja žica. Ovime se ubrzavaju elektroni, koji proizvode električni naboj. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Osnovni dijelovi svakog generatora su: &lt;br /&gt;
::* Osovina &lt;br /&gt;
::* Uzbudni namot &lt;br /&gt;
::* Rotor &lt;br /&gt;
::* Stator &lt;br /&gt;
Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni napon. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 27.''' Generatori električne energije u hidroelektrani&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. &lt;br /&gt;
* Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. &lt;br /&gt;
* Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro4.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 28.''' Komponente hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku energiju. Količina generirane električne energije se određuje s nekoliko faktora. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine vode do turbina. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina proizvedene struje. Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u akumulacijskom jezeru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je prethodno spomenuto, predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više hidroelektrana. Međutim, postoje određene prepreke. Većina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je već iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena učinkovitost elektrane i za čiju je gradnju potrebno raditi i veće promjene u okolišu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroenergija se tradicionalno smatra čistom i ekološkom. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama ne zagađuje atmosferu, ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada. Ipak, gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu riječnih tokova na kojima se grade. Učinci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 čimbenika: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana locirana &lt;br /&gt;
# Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane &lt;br /&gt;
# Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena &lt;br /&gt;
# Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čimbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških, zemljopisnih i meteoroloških uvjeta. Ova dva čimbenika su najbitniji faktor pri određivanju veličine, vrste, konstrukcije i načina na koji će buduća elektrana raditi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i povećanje prosječne temperature vode &lt;br /&gt;
* Povećanje udjela dušika u riječnoj vodi &lt;br /&gt;
* Sedimentacija i erozija &lt;br /&gt;
* Poplave &lt;br /&gt;
* Klimatske promjene &lt;br /&gt;
* Potencijalno povećanje tektonske aktivnosti područja &lt;br /&gt;
* Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta &lt;br /&gt;
* Poremećenje migracije ribljih vrsta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi hidroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri su osnovna tipa: protočne, akumulacijske i reverzibilne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' HE &amp;quot;ĐALE&amp;quot; - protočna hidroelektrana, ukupna snaga 40.8MW&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane, dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Akumulacijske su najčešće hidroelektrane, dobra strana je mogućnost akumulacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro06.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 30.''' Akumulacijska hidroelektrana '''Tri kanjona''' u Kini, (potopljeno je 118 gradova i iseljeno oko 1.000.000 ljudi)&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Reverzibilne hidroelektrane&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod klasičnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. reverzibilne hidroelektrana (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva '''skladišta''' vodene mase. To su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::*Gornja akumulacija Istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom električne energije.&lt;br /&gt;
::*Donja akumulacija Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo, donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje špice potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj je RHE Velebit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 32.''' Presjek kroz tlačni cjevovod, strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Male hidroelektrane===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uvod'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta, vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacionom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku od velikih čija se štetnost opisuje kroz velike promjene ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22% svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa različitih točaka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi, klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se često dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 2.''' kategorizacija malih hidroelektrana u nekim zemljama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Zemlja&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;micro&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;mini&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;male&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [MW]&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| SAD&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 100 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kina&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;500&lt;br /&gt;
| 0,5 - 25&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Francuska&lt;br /&gt;
| 5 - 5000&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Indija&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 15&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Brazil&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;općenito&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;100&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;1000&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;10&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 3.''' Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Svjetski izvori&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga malih hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;680 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;47GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;3000 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;180 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće: &lt;br /&gt;
* gotovo da nemaju nedostataka &lt;br /&gt;
* nema troška distribucije električne energije &lt;br /&gt;
* nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* jeftino održavanje &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 4.''' Popis malih hidroelektrana u RH (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;90%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga [MW]&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Godina puštanja u pogon&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Po generatoru	&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Ukupno&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Jaruga&lt;br /&gt;
| 2 x 2,8&lt;br /&gt;
| 5,6&lt;br /&gt;
| 1898.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj I&lt;br /&gt;
| 2 x 1 + 2 x 0,8&lt;br /&gt;
| 3,6&lt;br /&gt;
| 1908.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Roški Slap *&lt;br /&gt;
| 2 x 0,886&lt;br /&gt;
| 1,772&lt;br /&gt;
| 1910.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE T.C. &amp;quot;10. kolovoz&amp;quot; Majdan **&lt;br /&gt;
| 2 x 0,6&lt;br /&gt;
| 1,2&lt;br /&gt;
| 1913.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zeleni Vir&lt;br /&gt;
| 2 x 0,85&lt;br /&gt;
| 1,7&lt;br /&gt;
| 1922.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE P.I. &amp;quot;Duga Resa&amp;quot; **&lt;br /&gt;
| 0,53 + 0,25 + 0,32&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1937.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj II&lt;br /&gt;
| 2 x 1,1&lt;br /&gt;
| 2,2&lt;br /&gt;
| 1952.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zavrelje&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1953.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Krčić&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 1988.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 2 x 0,34&lt;br /&gt;
| 0,68&lt;br /&gt;
| 19889.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest I *&lt;br /&gt;
| 4 x 0,315&lt;br /&gt;
| 1,26&lt;br /&gt;
| 1995.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest II *&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 1997.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kupčina 6 - Stančaki *&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Orljava 7 - Požeška Kopanica*&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;4&amp;quot; | Pribranske elektrane biološkog minimuma&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Varaždin&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 1975.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1989.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Ukupno&lt;br /&gt;
| 24,337&lt;br /&gt;
| &amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;*&amp;lt;/sup&amp;gt;u privatnom vlasništvu&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;**&amp;lt;/sup&amp;gt;u sklopu industrijskog pogona&lt;br /&gt;
::::::* vlasništvo Hrvatske elektroprivrede&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni dijelovi malih hidroelektrana su sljedeće strukture i uređaji: &lt;br /&gt;
* građevinski objekti &lt;br /&gt;
* hidromehanička oprema &lt;br /&gt;
* elektrostrojarska oprema &lt;br /&gt;
* priključak na dalekovodnu mrežu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Princip sustava male hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tehnička rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva: &lt;br /&gt;
* karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) &lt;br /&gt;
* paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora &lt;br /&gt;
* kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviđa izvedba transformatora na stupu &lt;br /&gt;
* postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala &lt;br /&gt;
* preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal &lt;br /&gt;
* umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat &lt;br /&gt;
* dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) &lt;br /&gt;
* dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima &lt;br /&gt;
* tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede do strojarnice &lt;br /&gt;
* zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana &lt;br /&gt;
* odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Utjecaj na okoliš'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema gotovo nikakvih štetnih utjecaja na okoliš. Ako taj utjecaj i postoji, onda je on toliko mali da ne može biti mjerljiv i ne može se sa sigurnošću pripisati postojanju i radu male hidroelektrane, a ne nekom drugom od mogućih utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti iskorištenja energije vodotokova se u prvom redu očituju u eliminiranju emisija štetnih plinova u atmosferu koju susrećemo kod energana na fosilna goriva. Dok je kod velikih hidroelektrana, kao posljedica gradnje velike brane sa zaštitnim mrežama koje se nalaze prije ulaska u turbinski dovodni kanal ipak prisutna emisija metana zbog zadržavanja žive tvari na zaštitnoj mreži koja tamo truli i emitira metan kao posljedicu procesa raspada organske materije, kod malih hidroelektrana brane su male, preljevne, a u slučaju, tzv., tirolskog zahvata kanal ne smije sadržavati zaštitnu mrežu i voda sa svim tvarima koje nosi sa sobom u nepromijenjenom sadržaju struji kanalom. Ovakva filozofija gradnje i tehnologija u potpunosti isključuje ikakve štetne emisije u atmosferu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Procjena je da male hidroelektrane, instalirane snage od cca 5 MW, godišnjom produkcijom energije zamjenjuju oko 1400 toe fosilnih goriva, a time i smanjuju emisiju stakleničkih plinova u količini od 16 000 tona CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i 1100 tona SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; godišnje. Zagađenje bukom je ispod svih minimalnih propisanih i predloženih razina zbog sofisticirane tehnologije koja je danas postala pravilo pri konstruiranju strojarnice male hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ipak, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pozornost treba posvetiti: &lt;br /&gt;
     &lt;br /&gt;
* adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* protoku vode &lt;br /&gt;
* riziku od pogrešnog gospodarenja vodenim resursima &lt;br /&gt;
* nedostatku biološkog minimuma količine vode &lt;br /&gt;
* utjecaju na floru i faunu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također bi trebalo posebno naglasiti doprinos takvih postrojenja razvitku gospodarstva, pogotovo u nerazvijenim i dislociranim područjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pogonski troškovi i mogući problemi pri provedbi projekta'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, također koristi i energiju za vlastiti rad. Ti troškovi se nazivaju pogonskim troškovima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod vodoopskrbnih sustava u cjevovodima hidraulička snaga, koja se manifestira porastom tlaka anulira se prigušnim elementima koji su potrošači energije. Nadalje, samo prigušenje tlaka može se također dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda moguće dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je moguće dobiti suvišak energije, ta energija se može dalje eksploatirati ili prodavati, čime se minimiziraju pogonski troškovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problemi vezani za projektiranje i puštanje u rad male hidroelektrane leže u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u Republici Hrvatskoj glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, što isključuje i potrebno djelovanje državnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer tržišni interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom slučaju nižih kamata nego za ostale tržišne aktivnosti). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatni problem predstavljaju česti neriješeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i neriješena katastarska pitanja i njihovo sporo rješavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj više od polovice električne energije proizvodi se u hidroelektranama. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona, a koji su raspoređeni na tri teritorijalna područja (sjever, zapad, jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju &amp;quot;Certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 34.''' Prikaz lokacija elektrana u Hrvatskoj&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vjetroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam '''vjetroelektrana''' podrazumijeva sustav za transformaciju (pretvorbu) gibajuće zračne mase, odnosno vjetra u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, unutar kompleksne problematike vjetrenjača vrlo značajno mjesto zauzima '''vjetar i vjetropotencijal''' kao jedan od preduvjeta funkcionalnosti takvog sustava. '''Vjetar kao energetski resurs''' karakterizira promjenjivost i nemogućnost uskladištenja što za sobom posljedično povlači potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). Budući da kinetička energija vjetra ovisi o kvadratu brzine, a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra, promjena brzine vjetra uzrokovat će dakle promjenu aerodinamičke snage, odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu električne snage koju generator injektira u mrežu. Brzina vjetra mjeri se '''anemometrom'''. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Kod provođenja proračuna, uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra (eng. base), komponentu linearne promjene brzine vjetra (eng. ramp), komponentu udarne promjene brzine vjetra(eng. gust) i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu (eng. noise). '''Budući da do visine 200m''' postoje tehnička rješenja koja kinetičku energiju gibanja zračnih masa tj. vjetra pretvaraju u električnu energiju, moguće je koristiti naziv '''tehnički vjetar'''. '''Struja tog vjetra poremećena je različitim utjecajima''' kao što su turbulencija (mehanički i termički uvjetovana lokalna nepravilna gibanja), hrapavost površine, dnevni i noćni temperaturni gradijent, topografija terena ( prepreke, uzvisine, građevine i slično) i vanjski poremećaji (silazna strujanja od oluja). Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine, dakle ometaju strujanje i općenito umanjuju vjetropotencijale.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom postavljanja vjetrenjača potrebno je izvršiti '''dodatni proračun vjetropotencijala''' (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja, jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu čak i ako je relativno mala njihova međusobna udaljenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u određenom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h, a u sinoptičkoj praksi 10 min). Mjerenja brzine vjetra se najčešće vrše na visini od 10m. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju '''Weibullovom funkcijom (razdiobom)''' koja daje vjerojatnost pojave vjetra '''f(v)''' tijekom nekog vremenskog perioda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Weibull.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 35.''' Weibull-ova razdioba&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u graničnom sloju do promjene profila brzine; brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu, do iznosa beskonačne struje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Parvis.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 36.''' Parametri po visini, u logaritamskoj razdiobi&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste vjetrenjača i njihova primjena===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Vjetroturbina''' može imati jednu ili više elisa. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehaničku energiju. Najčešće rješenje predstavlja izvedba s tri elise (s obzirom na razinu buke i vizualni efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji '''podjela''' ovisno o:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''položaju osi turbinskog kola''': vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.&lt;br /&gt;
* '''omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra''': brzohodne i sporohodne.&lt;br /&gt;
* '''broju lopatica''': višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.&lt;br /&gt;
* '''veličini zakretnog momenta''': visokomomentne i niskomomentne.&lt;br /&gt;
* '''načinu pokretanja''': samokretne i nesamokretne.&lt;br /&gt;
* '''efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment''': nisko i visoko efikasne.&lt;br /&gt;
* '''načinu okretanja rotora prema brzini vjetra''': promjenjive i nepromjenjive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Izvedbe vjetrenjača s vodoravnim vratilom''', brzohodne s dvije do četiri lopatice predstavljaju klasične vjetrenjače, odnosno najveće i opće prihvaćene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju električne energije. One se dakle najčešće nalaze u serijskoj proizvodnji,a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. višelopatične vjetrenjače koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog '''torzijskog momenta''' koji stvaraju).U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene '''brzohodne vjetroturbine''', okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od '''500''' do '''1500''' kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dijelovi vjetroturbinskog - generatorskog sustava i njihova funkcija'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjturb.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Segmenti turbine '''okomitog vratila''' (prikazane na '''slici 37.''') su slijedeći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''(1) rotor'''&lt;br /&gt;
* '''(2) kočnice'''&lt;br /&gt;
* '''(3) upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
* '''(4) generator'''&lt;br /&gt;
* '''(5) zakretnik'''&lt;br /&gt;
* '''(6) kućište'''&lt;br /&gt;
* '''(7) stup'''&lt;br /&gt;
* '''(8) temelj'''&lt;br /&gt;
* '''(9) transformator'''&lt;br /&gt;
* '''(10) posebna oprema'''&lt;br /&gt;
* '''(11) prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(1) Rotor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su '''glavčina''' i '''lopatica'''. Ovisno o tome kako reguliramo snagu, rotor može biti izveden:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice, na način da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m. Također postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajući postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Na taj način se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne, odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještajući na optimalnu vrijednost na početku rada vjetroturbine).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičkog efekta poremećenog trokuta brzina (eng. stall). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka, odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti, kut više nije optimalan). Za ovaj slučaj izvedbe rotora lopatice nemaju mogućnost zakretanja. Međutim, kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina, u ovom slučaju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzina (što omogućuje najveću transformaciju energije vjetra u električnu energiju). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Lopatice'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa '''zakretnim vrhovima''' (kao aerodinamičkim kočnicama) ili s '''krilcima'''. Ove druge funkcioniraju na način da se krilca odvajaju od površine, smanjujući aerodinamičke značajke profila kod brzine iznad projektne. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočioni sustavi, koji u slučaju otkaza primarnog kočionog sustava (mehanička kočnica) stvaraju '''moment kočenja''' (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. spoiler) ) te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje rasterećenog kola. Dakle, zakretni vrh i pomična površina sekundarnog kočionog sustava nazivaju se kočnici, koje je moguće aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedinačnim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Rotor za ove kočnice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje, kočnici se vraćaju u početni položaj i čine radni dio lopatice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(2) Kočioni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg), odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja. Zato mora postojati kočioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor. Osim toga, bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo.&lt;br /&gt;
Disk kočnica - je najčešća izvedba kočionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. Prilikom odabira broja kočionih elemenata na disku kočnice, naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila kočenja, odnosno na postizanje opterećenosti turbine isključivo momentom kočenja. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauličko, a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže, dakle prekid strujnog kruga) ili signalom uređaja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(3) Upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što samo ime kaže, ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava.&lt;br /&gt;
Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj), već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Dakle, mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom, daje podatke o radu, električkim i mehaničkim stanjima, obrađuje podatke, komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slučaju nekakvog kvara, požara ili slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(4) Generator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko - generatorskog sustava, generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja&lt;br /&gt;
* izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava&lt;br /&gt;
* izdržljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva, te pri uključivanju i isključivanju generatora&lt;br /&gt;
* uležištenje generatora na način da jamče dugotrajnost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzimajući u obzir uvjete povećane '''vlažnosti''', '''slanosti''', zatim '''otpornost na krute čestice''', '''povišenu temperaturu''' i slične uvjete, pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako npr. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom&lt;br /&gt;
* samostalni rad&lt;br /&gt;
* spregnuti rad s drugim izvorima &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti struje''' mogu biti: '''istosmjerni''' ili '''izmjenični'''. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''načinu okretanja''' postoje generatori: s '''promjenjivom''' ili s '''nepromjenjivom brzinom okretanja''' uz zadržavanje iste frekvencije. Također postoji podjela prema veličini tj. snazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(5) Zakretnik'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na vrhu stupa. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom, učvršćenim na stupu, izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. To je naravno, u ovisnosti o vrsti vjetroturbine, odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. Zakretanje zapravo vrši motor. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(6) Kućište stroja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- s jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja, a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(7) Stup'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može biti izveden kao cjevasti konični, teleskopski, rešetkasti, učvršćeni i povezani. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti, a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Stupvj5.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' a) '''teleskopski''' b) '''cjevasti konični''' c) '''učvršćeni''' d) '''povezani''' e) '''rešetkasti'''&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(11) Prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva je '''multiplikator''' i može biti različitih izvedbi. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom, a podmazivanje sintetičkim uljem. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na električni generator, naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i prijenosni omjer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ukratko''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* vjetroturbina i generator su spojeni pomoću mehaničke spojke za koju se najčešće podrazumijeva da u sebi ima mjenjačku kutiju s prijenosnikom. Prijenosnik, kao što je već rečeno, ima funkciju prilagođavanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.&lt;br /&gt;
* ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogućnosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima, mehanički prijenosnik nije potreban (što je slučaj kod vjetroturbina novijeg dizajna).&lt;br /&gt;
* iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomoću sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. pitch regulated), koji također može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakreće oko svoje duže osi i omogućuje smanjenje mehaničke snage, ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja, naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinamičkom efektu - tako je, u slučaju previsokih brzina vjetra, vjetroturbina zaštićena od povišenja snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mreža===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti priključenja''' na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: &lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Vjetroelektrane izravno priključene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Vjetroturbina s asinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom (eng. soft. starter).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Vjetroturbina sa sinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomično promjenjivom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa.&lt;br /&gt;
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, koje karakterizira jednostavnost i jeftinoća, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogućnost: veće proizvodnje električne energije, manjih mehaničkih naprezanja mehaničkih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. '''Vjetroelektrane s vjetroturbinama čiji je raspon nazivnih snaga između 50 kW i 1500 kW, najčešće su izvedene s asinkronim generatorom izravno priključenim na mrežu, dok je priključak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana, koje su uglavnom u samostojećim sustavima. Regulacijski sustav zakretanja elisa obično se ne izvodi kod najvećih jedinica. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije učinkovitosti vjetroturbine, odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra'''.&lt;br /&gt;
Odgovarajućom kombinacijom generatora i pretvarača (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) moguće je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje. Postoji više takvih kombinacija, a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove, pogonske i upravljačke karakteristike, regulaciju faktora snage, složenost, harmoničke članove, dinamička svojstva itd.&lt;br /&gt;
Kako bi se smanjili troškovi, električne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog čega su najčešće potrebni transformatori. U slučaju individualnog priključenja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW, priključak je izveden na srednjenaponsku mrežu - od 10 kV do 66 kV. Za vjetroelektrane veće od 50 MW, priključak se izvodi na visokonaponsku mrežu.&lt;br /&gt;
U nekim zemljama priključenje vjetroelektrana na mrežu ovisi o omjeru snage kratkog spoja u točki priključenja i nazivne snage vjetroelektrane. Međutim, to vrijedi samo za slučajeve kada vjetroelektrana nije smještena u području s niskom prijenosnom moći, jer u suprotnom je teško ostvariti taj zahtjev.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost EES-a'''&lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja, može se definirati kao stabilnost ees-a.&lt;br /&gt;
Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona, kut utora, frekvencija, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu.&lt;br /&gt;
Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže, koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini.&lt;br /&gt;
Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po ees.&lt;br /&gt;
Kako je mreža do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Međutim, s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže, predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima, kao što su oni na udaljenim otocima.&lt;br /&gt;
Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i ees-a, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.&lt;br /&gt;
Generički model proizvodne jedinice je polazna točka analize stabilnosti. Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključno, za vjetroelektrane se može reći da ih karakterizira različito električko ponašanje na naponski različitim lokacijama mreže. Dakle, priključenje vjetroelektrane u ees može biti ograničeno električkim uvjetima u mreži, usprkos visokoj tehnološkoj kvaliteti izvedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema studijama Doc.dr.sc. Ranka Goića (jedan od većih eksperata za vjetroenergetiku u Hrvatskoj) rad vjetroelektrane na EES utječe: na lokalnoj razini (mreža), na sistemskoj razini (mreža) i na sistemskoj razini (planiranje i vođenje ees-a). Lokalni utjecaj odnosi se na zaštitu mreže, povećanje statičkih varijacija napona (što je specifično za slabije distribucijske mreže), strujno opterećenje okolne mreže te dinamičke promjene napona, flikere, harmonike. Utjecaj na mrežu na sistemskoj razini podrazumijeva dinamičku i naponsku stabilnost te održavanje frekvencije, a sistemski utjecaj i smislu planiranja i vođenja ees-a odnosi se na: regulaciju radne snage (frekvencije), nemogućnost garancije snage, na ograničenje mogućnosti planiranja proizvodnje na razini nekoliko dana, na nemogućnost dugoročnog planiranja proizvodnje, na odstupanje od ugovorenog plana razmjene sa susjednim ees-om, te na pokrivanje odstupanja planirane i realizirane potrošnje, odnosno proizvodnje npr. na satnoj razini - balansna energija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroelektrane u novije vrijeme===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana čine Njemačka, Danska i Španjolska, čime zauzimaju na tom području zasluženo dominantno mjesto.&lt;br /&gt;
Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. do 2003. prosječna stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu, a 32% u EU dok je krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW, a u EU (koja pokriva oko 2% ukupnih potreba za električnom energijom) 34 GW. (Samo radi usporedbe, u Hrvatskoj je instalirana snaga vjetroelektrana iznosila ukupno 3,5 GW ).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Predviđanja''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prema GWEC-u do 2020. godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kreće cca. EUR i broj zaposlenih cca. 100 000, za 2020. godinu se predviđa 3000 TWh godišnje proizvodnje, odnosno 12% ukupne proizvodnje električne energije u svijetu u vrijednosti od EUR, te uz dvostruko manju cijenu opreme, odnosno izgradnje predviđa se (prema GWEC-u) ukupno 2 300 000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog aspekta i Kyoto protocola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogućnosti daljnjeg razvoja. Osim toga, u prilog razvoju vjetroenergetike također ide činjenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko, zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife, obveze otkupa, niže kamatne stope, porezne olakšice i slično. Nadalje, cijene klasičnih izvora električne energije odnosno nafte, plina i ugljena rastu. Uz svaki od njih veže se određeni nedostatak koji ide u prilog već spomenutom razvoju vjetroelektrana. Tako npr. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode, dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. Slično je s nuklearnom energijom koja također nailazi na protivljenje javnosti zbog, između ostalog, nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. U razvijenim zemljama ekonomski hidropotencijal je uglavnom iskorišten, ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana, a novih izvora energije nema. Sve to ukazuje na najveću potencijalnu mogućnost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Razvoj i cijena vjetroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao alternativnog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem čovječanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. Osim toga, kako su snage koje su vjetrenjače razvijale bile male,a instalacije relativno skupe te je zbog čestih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran, to je posljedično i efektivnost vjetrenjača bila mala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat- efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana- ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana- uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora. Budući da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna činjenica da je potreba za energijom sve veća nastojalo se, dakle primjenom alternativnih izvora barem djelomično rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. Tako je u cilju realizacije tog nastojanja 1997. u Kyotu održana Konferencija, gdje je donesena važna odluka u pogledu stakleničkih emisija, odnosno postavljene su smjernice za limitiranje istih kao i prijedlog prelaska na alternativne izvore energije. Razvoj tehnologija u zrakoplovstvu te tehnologije materijala u SAD-u i Europi pridonijeo je krajem 70-ih godina razvoju vjetrenjača i zamjetnijem iskorištavanju energije vjetra. Međutim, ipak se može reći da tek početkom 90-ih vjetrenjače zapravo dolaze do izražaja, a prije toga njihova upotreba se može okarakterizirati kao beznačajna.&lt;br /&gt;
U drugoj polovici 90-ih neke europske države su (potaknute razvijenom ekološkom sviješću, tehnološkom razvijenošću, te činjenicom da značajnija kontrola nad izvorima fosilnih goriva ne postoji) krenule sa uvođenjem i značajnijim razvijanjem alternativnih izvora energije, među kojima posebno istaknuto mjesto zauzima proizvodnja električne energije pomoću vjetrenjača.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cijena'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog stajališta energija vjetra predstavlja potpuno zadovoljavajući izvor energije. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se, zahvaljujući unaprjeđenju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja, približava prihvatljivim vrijednostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je npr. krajem 80-ih godina cijena električne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh, dok je 2003. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh, a danas je uobičajeno 4 do 6 c/kWh. Dakle, osnovno nastojanje stručnjaka, prilikom osnivanja vjetrenjače, u budućnosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva, odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Budući da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva, zadnjih 10 godina može se uočiti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste alternativne izvore energije, a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje vjetra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najveći limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetrenjače. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh (što je, kao što je već naglašeno, primarni cilj inženjera u budućnosti) jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetrenjača izrađena. Prema nekim statistikama npr. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% veći iznos predane električne energije. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina, međutim veličina i cijena generatora uz uključenu učinkovitost regulacijskog sustava bez sumnje čine značajne investicijske troškove. Da bi opravdali uvođenje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, nužna je pažljiva financijska analiza. Ekonomsku isplativost moguće je postići i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, pod uvjetom da je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjcij.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Cijena električne energije iz vjetroelektrana po godinama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroenergetika u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivne mogućnosti izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj trenutno su manje od raspoloživog vjetropotencijala. Budući sam vjetropotencijal nije dovoljno istražen, a ekonomski iskoristivi vjetropotencijal raste, odnosno raste cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora, nije moguće dati konkretne procjene.&lt;br /&gt;
Bez većih tehničkih problema u sustav realno može ući cca. 500 MW snage vjetroelektrana. Problemi koji se pojavljuju kao prepreka napretku vjetroenergetike u Hrvatskoj su, prema studijama već spomenutog R.Goića, prvenstveno zakonodavstveno-regulatorni okvir, zatim tvz. papirologija koja uključuje koncesijska prava, imovinsko-pravne odnose, te zakonsku regulativu na svim razinama. Tu se nadalje pojavljuje problem priključka na električnu mrežu, što podrazumijeva troškove, mogućnost prihvata i transporta snage i energije, tehničku regulativu.. Kao značajan problem nameće se također i financiranje odnosno osiguranje kapitala, rizici, kamatne stope te potpora domaće industrije, projektantskih tvrtki te istraživačkih ustanova zbog neiskustva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna proizvodna cijena električne energije u Hrvatskoj i dalje je ispod proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, što je posljedica velikog udjela HE i amortiziranih TE (što ne ide baš u prilog komercijalizaciji vjetroelektrana u RH). Međutim, cijena proizvodnje najskuplje elektrane ili uvoza je iznad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, dok se za cijenu proizvodnje električne energije iz bilo koje nove klasične elektrane u Hrvatskoj očekuje da će nadmašiti ovu iz vjetroelektrana, jer već sada teško uspijeva biti manja od nje.&lt;br /&gt;
Ako se k tome još pridodaju dodatni plusevi za vjetroelektrane, vezano za obnovljive izvore i Kyoto protocol, kao i minusi koji za vjetroelektrane proizlaze iz činjenice da izazivaju sistematske troškove (u prvom redu to se odnosi na njihovu nepredvidivu proizvodnju i nemogućnost garantiranja snage), odgovor o isplativosti električne energije iz vjetroelektrana trenutno je teško dati( izvor: R. Goić).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest vjetrenjača===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijašnje izvedbe vjetrenjača koristile su drvene lopatice ili lopatice od drvene rešetke presvučene tekstilom ili lakim daščicama, koje su bile postavljene na građevinu s mlinom ili pumpom za vodu. Današnje pak vjetrenjače su karakteristične po sastavnim dijelovima kao što su vertikalna cjevasta platforma, odnosno toranj na kojemu se nalaze dvije do četiri lopatice te generator za proizvodnju električne energije.&lt;br /&gt;
Vjetrenjače su u primjeni još od 10-og stoljeća, a Europom su se rasprostranile u 18-om stoljeću. Četrdesetih godina 20-og stoljeća Njemačka, SAD i Danska postaju značajne po proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, te od tada zapravo započinje masovna proizvodnja kako komponenti tako i vjetroenergetskih sustava.&lt;br /&gt;
U 19-om stoljeću, točnije 1887. godine Charles Brush je u SAD-u napravio &amp;quot;gigantsku vjetrenjaču&amp;quot; promjera 17m s 144 lopatice od cedrovog drveta. Takva vjetrenjača punila je baterije snagom od 12 kW idućih 20 godina.&lt;br /&gt;
Suvremene vjetrenjače su, za razliku od onih početnih, karakteristične npr. po rotoru promjera 123m te mogućnošću generiranja 5 - 6 MW energije. Za postizanje optimalnih vrijednosti, današnji proračuni ukazuju na korištenje 3 visoko učinkovite aerodinamičke lopatice i to po mogućnosti na što većoj visini, kako bi se lopatice što bolje distancirale od turbulentnog okružja. Budući otprilike 500m visine predstavlja granicu laminarnog sloja zemlje, posljedično se lopatice nastoji postaviti na što je moguće višu poziciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se geotermalna energija iskoristila razvijene su mnoge tehnologije, pojednostavljeno možemo izdvojiti dva načina: izravno i neizravno. U izravno bi spadalo korištenje vruće vode koja izbija iz podzemlja za npr. toplice, za grijanje kućanstava i staklenika, za neki procese u industriji. A u neizravno, korištenje geotermalne energije za dobivanje električne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:geoter.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Pojednostavljeni princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Vruća para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskorištena voda i kondenzirana para vraćaju se natrag u izvor.&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Princip suhe pare (Dry steam)''' – koristi se iznimno vruća para, tipično iznad 235 °C (445 °F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i još uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najveća elektrana koja koristi „Dry steam“ princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi električnu energiju još od 1960 godine. Količina proizvedene električne energije iz tog postrojenja još uvijek je dovoljna za opskrbu grada veličine San Francisco-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Flash princip (Flash steam)''' – koristi se vruća voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 °C (360 °F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na površini smanjuje se tlak pa se vruća voda pretvara u paru u pokreče turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraća se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Većina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Binarni princip (Binary cycle)''' – Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vruća voda se koristi za grijanje tekućine koja ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, a ta tekućina isparava ne temperaturi vruće vode i pokreće turbine generatora. Prednost tog principa je veća efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno veća nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budući da se upotrijebljena voda vraća natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Većina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti će ovaj princip. &lt;br /&gt;
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na biomasu i otpad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako termoenergetsko postrojenje sastoji se od 4 glavna dijela:kotla,turbine,kondenzatora i pumpe.Kod elektrana na biomasu i otpad specifično je da kao gorivo u kotao ulazi biomasa i otpad.U kotlu se događa proces izgaranja koji možemo podijeliti na izgaranje u fluidiziranom sloju i izgaranje na rešetci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenja za izgaranje biomase i otpada mogu izgarati mnoga otpadna goriva.Tehnologija izgaranjem pretvara biomasu u toplinsku energiju, a iz nje se pomoću određenih strojeva pretvara u  nekoliko oblika potrebne energije kao što su:električna energija,topli zrak,topla voda i para.&lt;br /&gt;
Postoji nekoliko tehnologija za izgaranje,a neke su:razna ložišta(u kojima se ujedno najjednostavnije izgara), te posebno građeni parni kotlovi za izgaranje biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja na rešetci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje se događa u kotlu u kojemu je smještena rešetka u na kojoj se nalazi biomasa i otpad koji se sagorijeva.&lt;br /&gt;
Izgaranje na rešetki je stari proces sličan izgaranju u fluidiziranom sloju uz razliku što fluidizirani sloj ima jednoličnije i bolje izgaranje.&lt;br /&gt;
Za postrojenja male i srednje snage(tipično do 5 MW) izgaranje goriva iz krute biomase provodi se najčešće na rešetki,koja omogućava miješanje goriva i kontroliran dovod zraka.Izgaranje na rešetki je pouzdana i dokazana tehnologija ,a razne izvedbe omogućuju relativno visok stupanj kontrole i efikasnosti.Nedostatak izgaranja na rešetci očituje se kod goriva nejednolike kvalitete i s visokim udjelom vlage, kad postizanje ravnomjernog sagorijevanja predstavlja poseban problem.Ravnomjerno i potpuno sagorijevanje povećava efikasnost i smanjuje emisiju štetnih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Postrojenje u kojem se rabi tehnologija izgaranja na rešetci&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[http://www.youtube.com/watch?v=GZ8PgGKUjqA Pogledaj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenje na slici je uobičajeno postrojenje koje se koristi izgaranjem na rešetci.Postrojenje se sastoji:&lt;br /&gt;
Spremište goriva(1) gdje gorivo dolazi kamionima u obliku otpada,drvnih otpada i sl.Zatim se to gorivo kroz sustav za dostavu goriva(2) dovodi u prostor u kojem se nalazi rešetka(3).Ispod rešetke se dovodi zrak za izgaranje(8).Taj zrak se pomoću ventilatora dovodi ispod rešetke i tako pospješuje izgaranje.Ispod rešetke se također nalazi vlažni sakupljač troske(9).U njemu se nalazi voda koja služi da se troska,koja nastane kao otpad izgaranjem,hladi.Na rešetki se nalazi gorivo koje izgara u komori za izgaranje(4).Prilikom izgaranja oslobađaju se dimni plinovi.Dimni plinovi nastali izgaranjem prolaze kroz isparivač(5).Tamo se isparuje voda s druge strane cijevi.U njemu se voda isparava i odlazi u pregrijač vodene pare(6) a zatim odlazi u proces.Dimni plinovi odlaze u ekonomajzer(7).Pošto dimni plinovi dolaze vrući,a voda je hladna,u ovom dijelu dimne plinove hladimo,a vodu grijemo.Za okoliš je štetno da vrući plinovi odlaze u atmosfreu,pa na ovaj naćin i čuvamo okoliš i vršimo energetsku racionalizaciju postrojenja.Nakon toga dimni plinovi prolazi kroz ciklon(10).On odvaja krupne krute čestice iz dimnih plinova.Zatim dimni plinovi odlaze u prostor s filterima(11) gdje se izdvajaju sitne krute čestice filtriraju.To se radi zbog sprečavanja onečišćenja atmosfere.Nakon pročišćavanja ostatak izlazi kroz dimnjak(12) u okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje u fluidiziranom sloju izgaranjem pretvara biomasu u vrući granulirani sloj na pijesku.&lt;br /&gt;
Ubrizgavanje zraka u  taj sloj stvara turbulencije zraka koje pogoduju procesu izgaranja biomase.Naime,tako stvorene turbulencije dolaze u potpuni kontakt s gorivom pospješujući njegovo potpuno izgaranje.Na ovaj način se kontrolira razvijanje topline i omogućava da temperature procesa budu ispod 972 stupnja Celzijusa reducirajući emisiju dušičnog monoksida.Kotlovi u kojima se koristi fluidizirani sloj mogu koristiti goriva sa visokom koncentracijom pepela,niskokalorična goriva kao što su  ostaci poljoprivredne proizvodnje,otpadci od sječe šuma.Ova tehnologija u odnosu na izgaranje na rešetci pruža znatno veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva.Korištenjem ove tehnologija ,za goriva s visokim udjelom vlage i neujednačene kvalitete moguće je postizanje efikasnosti kotla i do 90% uz znatno smanjenje štetnih emisija.Osnovni nedostatak je visoka cijena ,pa se ovi sustavi koriste obično za postrojenja veća od 5MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Ventilatori.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Ventilatori koji se koriste u tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Postrojenje u kojem se upotrebljava fluidizirani sloj kao tehnika izgranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==PV==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV je kratica za Photovoltaic što je složenica od grčke riječi za svjetlost i veličine za napon. To označava direktnu konverziju sunčeve svjetlosti u energiju pomoću solarnih ćelija. Proces konverzije je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.&lt;br /&gt;
Tipovi PV ćelija: &lt;br /&gt;
::::::•	silicijeve Si monokristalne, polikristalne i amorfne&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	galij arsenidne GaAS &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	bakar-indium-diselenidne CuInSe 2&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
::::::•	kadmij-telurijeve CdTe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najraširenije su silicijeve pa su građa i funkcioniranje opisani na njima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV001.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 46.''' Najviša teoretska iskoristivost pojedinog tipa PV-a&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:PV002.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 47.''' Dostignuti stupanj razvoja PV ćelija u laboratorijskim uvjetima&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Od ćelije do modula'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojedine ćelije se slažu i povezuju u veće cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za različite aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipične veličine snage takvih modula su između 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima, koji su: 1000 W/m² Sunčevog zračenja i temperatura ćelije od 25°C.&lt;br /&gt;
Standardna garancija proizvođača na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primjena=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje primjene solarnih panela je ograničeno s relativno malom snagom po metru kvadratnom panela. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati panel s naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći odnosno P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt; za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt;. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “Stand-Alone” sistem često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične aplikacije su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava&lt;br /&gt;
*aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije&lt;br /&gt;
*katodna zaštita cjevovoda&lt;br /&gt;
*navodnjavanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage. Sistem od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m²  modula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV003.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Prikaz '''BIPV''' (Building Integrated Photovoltaics)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Prikaz '''Stand-Alone''' sistema sa jednom od mogućih aplikacija u napajanju komunikacijskih i senzorskih uređaja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Građa Si - PV ćelije=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčeva energija izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim ćelijama. Kada fotonaponska ćelija apsorbira sunčevo zračenje, fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponska ćelija postaje izvor električne energije.&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija je PN-spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj ćeliji na površini pločice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. fosfor, tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N-tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina ćelije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti i tako povećava djelotvornost ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Funkcioniranje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ćelija (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron-šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N-strani, šupljina P-strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN-spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije.&lt;br /&gt;
Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja.&lt;br /&gt;
Kada je fotonaponska ćelija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ćeliji će zbog fotonapona nastajati fotostruja I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;, te će vanjskim trošilom teći struja I, jednaka razlici struje diode I&amp;lt;sub&amp;gt;d&amp;lt;/sub&amp;gt; i fotostruje I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Građa fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV005.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Funkcioniranje fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Spektralna karakteristika PV''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV iz različitih materijala imaju maksimalne spektralne osjetljivosti za raličite valne duljine. Silicijska PV ima maksimum spektralne osjetljivosti za valnu duljinu od 0,8 mm ili jednostavnije, najbolje apsorbira svjetlost te valne duljine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povezivanje ćelija u veće cjeline''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:&lt;br /&gt;
#Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja jakosti struje s povećanjem površine, izvodi se tako da se svi (+) polovi spoje na isti vodič, analogija i za (-) vodiče.&lt;br /&gt;
#Paralelno – paralelnim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točne podatke radne karakteristike mogu dati jedino proizvođači ali su ovog reda veličine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda U = 0,55-0,60 V, struja kratkog spoja I = 20-25 mA/cm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, serijski unutarnji otpor Ra = 0,0025 W m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV006.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' U-I krivulja Si solarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karakteristika solarne ćelije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iskoristivi napon ovisi o poluvodičkim materijalima i kod Si ćelija je oko 0.5 V.&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda je malo ovisan o Sunčevom zračenju dok jakost struje raste s porastom osvjetljenja.&lt;br /&gt;
Izlazna snaga ćelije je također temperaturno zavisna. Viša temperatura ćelije uzrokuje &lt;br /&gt;
manju efikasnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Karakteristike pojedinih ćelija=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV ćelije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne, polikristalne i amorfne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Monokristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Za proizvodnju monokristalnih Si ćelija potreban je apsolutno čisti poluvodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Polikristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tijekom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog tog razloga solarna ćelija ima manju iskoristivost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Amorfne Si ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Galij arsenidne GaAs ćelije'''.&lt;br /&gt;
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama.&lt;br /&gt;
Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si ćelijama te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Projekti koncentriranog zračenja su još u fazi istraživanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kadmij telurijeve CdTe ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; u labaratorijskim uvjetima. Kadmij teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV007.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 53.''' Kadmij telurijeve CdTe ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Metode povećanja iskoristivosti fotonaponskih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Sve slike i informacije iz ovog poglavlja su vezane uz istraživačke i pilot projekte koji još nisu u komercijalnim terestijalnim aplikacijama !!!) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isključuju:&lt;br /&gt;
*povećanje snage insolacije koncentriranjem sunčevih zraka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV008.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 54.''' Koncentriranje sunčevih zraka&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*iskoristivost što većeg dijela spektra prispjelog svjetla&lt;br /&gt;
Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem različitih tipova ćelija jednih na druge pri čemu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita. Također je razvijena PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV009.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 55.''' Iskorištavanje što većeg dijela ulaznog Sunčevog snopa, ulazna zraka dolazi u crno tijelo koje na raznim dijelovima preuzima zrake različitih valnih duljina, PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Problem zasjenjenja PV-a===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem koji treba riješiti pri pojačanoj insolaciji, (pojačanje od 10-100x definira kao malo do srednje a, pojačanje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zračenje) je zasjenjenje. Zasjenjenje uzrokuje da solarne ćelije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. (Na primjer kad padne list s drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička rješenja kojima se rješava taj problem su:&lt;br /&gt;
#Postavljanje prozirnog materijala ispred ćelija radi disperzije sunčevih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu.&lt;br /&gt;
#Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu točku nego što ravnomjernije po površini solarnih ćelija. Primjer toga su usavršeni usmjerivači koji zadržavaju formu elipsoida, no diskretizirani s ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zračenja po ćelijama. &lt;br /&gt;
#Ugradnja bypass dioda radi sprječavanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV010.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 56.''' Spoj solarnih ćelija s visoko koncentriranim zračenjem gdje su ugrađene bypass diode&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.&lt;br /&gt;
Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su:&lt;br /&gt;
*utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce (na to treba obratiti pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga)&lt;br /&gt;
*vizualni (estetski) utjecaj&lt;br /&gt;
*utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija , arsena i selena na ljudsko zdravlje)&lt;br /&gt;
*zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja (IEA u svom izvješću navodi da odlaganje može biti napose problem u zemljama gdje skladištenje otpada nije dobro regulirano ili prilikom upotrebe u udaljenim nenadziranim područjima). Studije IEA-e pokazuju da PV ćelije promatrane kroz ukupni životni ciklus utječu na smanjenje ispuštanja CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Za radnog vijeka proizvedu više energije nego što je potrebno za njihovu izradu čime se štedi na upotrebi fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarne termalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.&lt;br /&gt;
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-1.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 57.''' Koncentrirajuća solarna termalna elektrana&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. &lt;br /&gt;
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parabolični  kolektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-2.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 58.''' Parablolični kolektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tornjevi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove elektrane imaju veliki broj zrcala  postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Ovakvi sustavi postižu vrlo visoka temperature, što ih čini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladištenju energije. Također im je prednost što ne zahtijevaju ravna područja (moguća je izgradnja na brdima), ali zato zrcala zahtijevaju upotrebu sustava rotacije oko dvije osi, što im podiže cijenu.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-3.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 59.''' 11MW PS10 solarni toranj pokraj Seville u Španjolskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tanjuri'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, no dakako puno su veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature, a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-4.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 60.''' Solarni tanjuri&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Fresnel reflektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koriste nizove dugih malo zakrivljenih ili potpuno ravnih zrcala, a izgledom podsjećaju na parabolične kolektore. Sustav je napravljen tako da više nizova ogledala cilja u isti kolektor što dovodi do financijskih ušteda, a i sama zrcala se okreću oko samo jedne osi. Ciljanjem zrcala u različite kolektore u različita doba dana moguće je postaviti gust raspored zrcala, čime se dobiva više energije usprkos efikasnosti manjoj od 20%. Cijeli projekt je zasada još na bazi prototipa koji su izgrađeni u Belgiji (SolarMundo) i Australiji (CLFR).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-5.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 61.''' Fresnel reflektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne uzgonske elektrane''' (nisu koncentrirajuće)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-6.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 62.''' Prikaz solarne uzgonske elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Skladištenje toplinske energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što je spomenuto, efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena sol, čiji je sastavni element natrij - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285°C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. Elektrana u Cloncurryu Australiji će koristiti pročišćeni grafit, kada bude izgrađena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u pogonu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#SEGS –9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Nevada Solar One – USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije  35 MW električnog ekvivalenta količine pare na ulazu, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#PS10 solar power tower – Španjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-7.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 63.''' Parabolični kolektori su ekonomski isplativiji od solarnih tanjura&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u konstrukciji'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Andsol 1 – Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Andsol 2 - Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Solar Tres elektrana – Španjolska, 15 MW sa skladištenjem topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Najavljene solarne elektrane'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Mojave Solar Park – USA, Kalifornija, 553 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Pisgah – USA, Kalifornija, 500 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Ivanpah Solar – USA, Kalifornija, 400 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Bez imena – USA, Florida, 300 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Imperial Valley – USA, Kalifornija, 300 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Carrizo Energy Solar Farm – USA, Kalifornija, 177 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Uppington . Južna Afrika, 100 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Yazd Plant – Iran, 67 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Barswtow – USA, Kalifornija, 59 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Victorville 2 Hybrid Power Project – 50 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Kuraymat Plant – Egipat, 40 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Beni Mathar Plant – Maroko, 30 MW količine pare na ulazu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Hassi R´mel – Alžir, 25 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Cloncurry solar power station – Australija, 10 MW sa skladištenjem topline, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na valove, plimu i oseku==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na valove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. &lt;br /&gt;
Energija vala naglo opada s dubinom vala (Sl. 56.), pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku.  &lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor, ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:123_valovi.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 64.''' Prikaz rada elektrane na valove&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW što je ogroman neiskorišten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim obalama na području od 40 stupnjeva - 60 stupnjeva zemljopisne širine na sjevernoj i južnoj hemisferi. Energija valova na tom području varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najvišim od 100 kW/m u Atlantiku .&lt;br /&gt;
Visina valova je najviša za vrijeme zime što se poklapa sa vremenom najviše potrošnje električne energije.&lt;br /&gt;
Kinetička energija valova može se početi efikasno transformirati u elektrienu energiju kada je visina vala veća od 1 m. Pri određivanju prikladnosti valova eksplataciji ne može se uzeti samo parametar snage po dužnom metru. Amplituda , frekvencija i oblik valova su jednako važni parametri koji se treba tražiti unutar energetski prihvatljive zone valova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:World.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 65.''' Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su došle visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim potencijalom valova, visokim tehnološkim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i ekološkom sviješću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_val.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 66.''' Prikaz razdiobe snage morskih valova po dubini (h) ispod morske površine&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_postanak_vala.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 67.''' Načelni prikaz nastanka vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u osnovi poznata tri načina korištenja energije valova, ako su kategorizirana po metodi kojom prihvaćaju valove. To su preko ''plutača'', ''pomičnog klipa'' i ''njihalica'' ili ''lopatica''. U fazi istraživanja i ispitivanja su još ''crijevna'' i ''McCabova pumpa'', ''čuškaš'', te ''morska zmija''. Još mogu biti karakterizirana i po lokaciji odnosno kao ''elektrane na valove na otvorenom moru'' i na ''morskoj obali''. Niti jedan od navedenih načina za korištenje energije valova ne može danas konkurirati klasičnim izvorima električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na morskoj obali====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su slijedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi&lt;br /&gt;
*lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi&lt;br /&gt;
*lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova&lt;br /&gt;
*mogu služiti kao lukobran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW uspješno uključena u elektrosustav Škotske. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi&lt;br /&gt;
*slabi (eta) turbine zbog stohastične prirode valova a samim time i protoka, niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine &lt;br /&gt;
50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilina jer oni imaju potrebno određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb.JPG|center]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb_2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 68.''' Wellsova turbina&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 69.''' Wellsova turbina 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Proto.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 70.''' Idejni nacrt lijevo i prototip desno Mighty-Whale OWC &lt;br /&gt;
uređaja ispitanog u Japanu. Razlikuje se od ostalih OWC po tome što valovi horizontalno ulaze u usisnu komoru (OWC (Oscilating Water Column ) - Oscilirajući vodeni stupac)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 71.''' Slike su vezane za pilot projek ART-OSPREY (fotografija A. Lewisa) 1995. prilikom polaganja uređaja došlo je o njegovog uništenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 72.''' Slika prikazuju OWC izgrađenu u Japanu ukomponiranu u lukobran, turbina je jednosmjerna sa sustavom ventila&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ljuljajući uređaj'''&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj funkcionira tako što se kinetička energija vala pretvara u rad gibanja zaustavne ploče i hidrauličke pumpe koja pogoni generator. Postoji eksperimentalni model u Japanu. Tehnički podaci o konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro_4.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;Slika 73. Ljuljajući uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na otvorenom moru====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom mora : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*bolja iskorištenost valnog potencijala - veća raspoloživa površina za polja elektrana sa tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu geografsku lokaciju &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja offshore objekata &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički nepredvidive okoline. Zahvaljujući velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas da tehnički izvesti u usporedbi sa 70-im godinama &lt;br /&gt;
kada su projekti bili ekonomski zanimljivi .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plutače'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ovakvih uređaja se kreću do 50-ak kW snage, no prednost im je u mogućnosti polaganja velikog broja na određenoj površini čime se nadoknađuje mala pojedinačna snaga. Ovakvi uređaji su posebno interesantni za aktivne oceanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare, komunikacijske repetitore etc.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Arhimedova valna ljuljačka (Archimedes Wave Swing AWS)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od cilindrične zrakom napunjene komore koja se može pomicati vertikalno u odnosu na usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m širokom gornjem plutajućem cilindru omogućuje plutanje. Kada val prijeđe preko plutače njezina dubina se mijenja u skladu sa promjenom tlaka uzrokujući njezino pomicanje gore dolje. Relativno gibanje između usidrenog i plutajućeg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjači izgrađeni uređaj ove namjene 2 MW pilot projekt bio je planiran, biti pušten u ljeto 2004 u Portugalskom akvatoriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_arh.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitledarh2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 74.''' Lijeva slika prikazuje shematski prikaz AWS , desna slika prikazuje prototip koji se isprobava u Portugalu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Morska zmija (Pelamis)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija radi na principu spojenih plutača koje pretvaraju vertikalno gibanje valova u horizontalno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sustav je u potpunosti odvojen od mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod komprimira zrak u sivi spremnik koji zatim pokreće zračnu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u Škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 m duljine , 3.5 m promjera 750 T mase i maksimalne snage od 750 kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake3.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 75.''' Prikazi &amp;quot;zmije&amp;quot;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''McCabova pumpa na valove'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980 i originalno je dizajnirana za desalinizaciju morske vode koristeći reverznu osmozu. To su uređaji koji izvlače energiju iz valova pomoću rotacije pontona oko nosača preko linearnih hidrauličkih pumpi. Konstrukcije mogu biti sa zatvorenim krugom koristeći ulje ili sa otvorenim krugom koristeći morsku vodu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_b2b3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 76.''' Shema konstrukcije McCabove pumpe&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Crijevna pumpa'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od elastičnog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rasteže. Crijevo je povezano za plovak koji oscilira sa površinskim valovima. Rezultirajuče tlačenje vode u crijevu tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi može biti povezan na centralnu turbinu za veće sisteme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image048.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image050.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 77.''' Prikazuje neka tehnička rješenja, desno gore konstrukcija obustavljenog Danskog projekta plutača&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image054.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 78.''' slike iznad prikazuju plutače kompanije Ocean Power Tecnologies snage 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Čuškaš (Flapper)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polaže se na otvorenom moru pomoću pontona ili bova. Uređaj se sastoji od niza plutajućih pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne pumpe koje tjeraju radni medij kroz zajedničko crijevo na turbinu. Zbog okomitog položaja na valove uređaj je pogodan za nemirno more i oluje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image056.jpg]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image058.gif]]&lt;br /&gt;
[[Image:Kj5.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 79.''' Konstrukcije kojima je teoretski moguće iskoristiti energiju valova&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na plimu i oseku===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima. Razlika u visini plime i oseke varira između (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled9999.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 80.''' Prikaz rada plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Podjela plimnih elektrana====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencionalne - Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode '''&lt;br /&gt;
(turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija koja se koristi za konverziju je jako slična tehnologiji koja se koristi u konvencionalnim hidroelektranama. Brana spriječava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike između razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga dopušta se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen. Osim plimnog potencijala nužna je brana koja osigurava razliku hidrostatskog potencijala između stvorenog bazena i mora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je izrada brana skupa, idealna mjesta su što zatvorenije uvale, fjordovi ili ušća rijeka, čime se štedi na duljini pregrada. Na pogodnim mjestima u brani se ugrađuju turbine koje se puštaju u pogon kada se postigne adekvatna razlika hidrostatskog potencijala. Električna energija se može proizvoditi kada voda teče u i iz bazena. Peridičnost je uvjetovana Zemljanom rotacijom ostvarujući dvije plime i oseke dnevno. Proizvodnja električne struje je karakteristična po maksimalnoj proizvodnji svakih 12h sa stajanjem u polovici tog perioda kada je visina vode sa obje strane brane jednaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se promatra aplituda plime na nekom mjestu, lako će se moći zaključiti da ona nije uvjek jednaka. Ona se mjenja (na istočnj obali antlatika u zaljevu La Rance) u dosta širokom rasponu, ovisi o međusobnom razmaku Sunca, Mjeseca i Zemlje, što uvjetje oscilacije po kojimase obično razlikuje:  vrlo visoka plima (krivulja a na slici 49.) koja se pojavljuje za vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija, visoka plima (krivulja b na slici 49.) koja se pojavljuje dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon mladog punog mjeseca , te niska plima (krivulja c na slici 49.) koja se također pojavljuje u dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon prve i druge mjesečeve četvrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002e.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 81.''' Dijagramski prikaz plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća i najstarija elektrana ovog tipa je '''La Rance''' u Francuskoj na ušću istoimene rijeke, snage 240 MW, u upotrebi je od 1966 god. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obilježja elektrane  La Rance:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Alternator: sinhroni stroj&lt;br /&gt;
*Uzbuda: statička&lt;br /&gt;
*Nominalni br. okretaja: 93,75 o/min&lt;br /&gt;
*Maksimalno prekoračenje brzine: 260 o/min &lt;br /&gt;
*Izlazni napon: 3,5 kV &lt;br /&gt;
*Hlađenje: s komprimiranim zrakom tlaka 2 bara&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_0.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 82.''' Elektrana La Rance&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eksperimentalno postrojenje '''Annapolis Royal''' u Novoj Škotskoj snage snage 20 MW. Eksperimentalno postrojenje Murmansk u Rusiji snage 0.4 MW te kanadsko u Annapolisu na malom ulazu u Fundy-ev zaljev snage 17.4 MW. Također je niz malih postrojenja postavljeno u Kini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ea.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002eb.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 83.''' Postrojenje plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednost konvencionalnih elektrana je jeftina, čista i obnovljiva energija. &lt;br /&gt;
Glavni nedostaci u povećanju upotrebe elektrana ovog tipa su veliki troškovi izgradnje, malo pogodnih lokacija za izgradnju, velik utjecaj na okoliš ( uzrokuje migracije riba itd, ).&lt;br /&gt;
Veliki kapitalni troškovi ovakvih elektrana sa dugim periodom izgradnje do 10 godina čine cijenu struje vrlo osjetljivu na diskontnu stopu. Osim što je dobro razvijena energija plime i oseke je trenutačno komercijalno neatraktivna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada po pojedinim etapama izgleda ovako: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj etapi pogona zatvara se zapornica i voda u bazenu ostaje na određenoj koti, a razina mora otpada. Kada razina mora postane toliko niska  da postoji sovoljna razlika kota (odnosno dovoljan pad) pa se tako potencijalna energija vode nagomilane u bazenu pretvara u mehaničku, a ova u električnuenergiju, sve dok razlika pada omogućava rad turbine. Turbina se zaustavlja kada se postigne minimalni pad, ali se bazen nakon toga dalje prazni (etapa 3) kroz zapornicu, da bi se u njemu postigla što niža razina, kako bi se ostvario što veći pad za etapu pogona u obrnutom smjeru. Kada se izjednače-razine u bazenu i moru počinje crpljenje vode iz bazena u more (etapa 4) da bi se što niže snizila razina vode u bazenu. Kada se postigne kota koja odgovara nižoj koti mora, obustavlja se rad crpki, pa bazen ostaje na konstantnoj razini (etapa 5) sve dok se ne postigne takav pad kod kojeg će turbina moći raditi u obrnutm smjeru. Nakon toga stavlja se turbina u pogon koristići vodu iz mora prema bazenu (etapa 6) sve dok se postigne minimalan pad kod kojeg turbina može raditi. Zatim se turbina obustavlja, otvara se zapornica da bi se dalje punio akumulacijski bazen (etapa 7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ec.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 84.''' Način korištenja potencijalne energije plime i oseke za elektranu s ugrađenim turbinama za rad u oba smjera i mogućnošću crpljenja vodom.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nekonvencionalne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rad ovih elektrana u principu je isti kao kod vjetroelektrana, jedino što kao fluid umjesto zraka služi voda. Morske struje mogu prenositi jednake količine energije kao i vjetrovi. Turbine ovakvih elektrana grade se na dubinama od 20-30 metara, obično na mjestima  gdje su jake morske struje. Ove elektrane generiraju 3-4 puta više snage nego konvencionalne. Ekološki su prihvatljive. Trenutno ne postoji ni jedna izgrađena elektrana ovog tipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:800px-SeaGen_marine_current_turbine_HandW-1-.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 85.''' Prototip turbine nekonvencionalne plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom načelu kao vjetroelektrane , ali koristeći energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima. Njihova prednost je u pouzdanoj periodičnosti morskih struja čiju energiju koriste. Dva su projekta financirana od European Commission's energy programme. Kvasalund i Devon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kvasalundski kanal'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina struje u kanalu iznosi 2,5 m/s ( najviša brzina periodičke prirode). Treba biti ugrađena je prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri čemu se ugrađuje na dubinu od 50 m sa centrom rotacije 20 m od morskog dna. Ukupna masa uređaja je 200 T. Zbog spore rotacije lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba, velika dubina omogućava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ebe.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 86.''' Kvasalundski kanal&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Devon'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj ove pilot elektrane na struje plime i oseke vrijednosti L3m je 1.5 km od obale Lynmoutha. &lt;br /&gt;
Projektirana je za proizvodnju 300 kW električne energije pomoću rotora duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti. Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba. Uređaj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Podaci za prosječnu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image011.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:123.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 87.'''  Slika prikazuje shemu i izvedbu turbine na struju plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Zaključak====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit baš ovaj oblik dobivene energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile 106 Europskih lokacija sa jakim morskim strujama i procijenile da mogu osigurati 48TWh struje /godišnje (equivalentno 12500MW instalirane snage ) u električnu mrežu Europe. Tehnički RD&amp;amp;D programi trebaju biti razvijeni da bi se cijena eksploatacije mogla pouzdano odrediti. &lt;br /&gt;
(Najveći broj RD&amp;amp;D programa na polju iskorištavanja energije valova, plime i oseka te morskih struja trenutačno provodi V. Britanija stvaranjem subvencioniranog okruženja za njihov razvoj iz razloga potrebe osiguranja 10% obnovljive energije svakog proizvođača električne energije u zemlji.) Ciljana godina za anticipaciju energije mora u sustavima energetske opskrbe je procijenjena ili i predviđena od EU između 2010 i 2020 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Alternativne tehnologije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=KGH=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Grijanje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hlađenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature.&lt;br /&gt;
Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr., rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci, strojevi za hlađenje, usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi. &lt;br /&gt;
Čovjek je već u dalekoj prošlosti shvatio korisnost hlađenja, tako je još pračovjek skupaljao snijeg i led i čuvao ga u svojim pećinama. U starom Egiptu, gdje niti zimi nema leda, koristila se tehnika hlađenja vode u poroznim glinenim ćupovima koje su robovi hladili lepezama. U Indiji se za vedrih ljetnih noći ostavljala na slobodnom prostoru u plitkim glinenim posudama i tako se hladila. &lt;br /&gt;
1913. godine Escher Wyss po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom uređaju. Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 88.''' Moderni hladnjak za kućanstvo&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstantan rashladni učinak kod tehničkog hlađenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne dođe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadržava svoja svojstva kroz čitav uporabni vijek rashladnog uređaja i nije potrebna njena zamjena. Sve što je potrebno za održavanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogućnost odvođenja topline iz sustava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kružni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utrošak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najčešće kao mehanički rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi temperatura s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treću vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kompresijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki kompresijski sustav se sastoji od četri osnovna elementa, a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
Kompresira radnu tvar od tlaka isparavanja do tlaka kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Time se povećava temperatura i tlak radne tvari. Kada temperatura naraste na potreban iznos omogućena je izmjena topline s okolinom. Kompresori se dijele na hermetičke, poluhermetičke i otvorene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vruće pare radne tvari iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlađuju prije napuštanja kondenzatora. Prema načinu hlađenja kondenzatori se djele na vodom hlađene, zrakom hlađene, i kombinirano, vodom i zrakom hlađene kondenzatore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prigušni ventil'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dozira i prigušuje radnu tvar s tlaka kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna tvar prolazi kroz prigušni ventil iz područja visokog tlaka u područje nižeg tlaka. Zbog toga radna tvar ekspandira i istodobno isparava. Najčešće je to termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlačnoj strani (VPNT).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Isparivač'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok radna tvar isparava, ona apsorbira toplinu i hladi tvari i/ili prostor kojeg želimo rashladiti. U isparivaču se radna  tvar nalazi u međusobno gusto postavljenim cjevčicama, da bi se dobila što veća površina za izmjenu topline. Prema načinu rada isparivači se djele na potopljene i suhe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 89.''' Shema kompresijskog rashladnog sustava&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*A – unutrašnjost rashladnog uređaja,&lt;br /&gt;
*B – kompresor,&lt;br /&gt;
*C – prigušni ventil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Apsorbcijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apsorpcijski rashladni proces se od kompresijskog samo po tome što je mehanički kompresor zamjenjen termičkim kompresorom (ili “toplinskim kompresorom”). To znači da kao kompenzacijska energije više ne služi mehanički rad (kojeg je dovodimo kompresijskom sustavu u vidu električne energije), već toplinska energije dovedena u sustav pri temperaturi višoj od temperature okoline. Prednost je u tome što je kompenzacijska energija obično neka jeftina otpadna toplina.&lt;br /&gt;
Da bi termički kompresor radio potrebno je da radna tvar bude smjesa dvije tvari. Jedna tvar je rashladna radna tvar koja kondenzira u kondenzatoru i isparava u isparivaču, a a druga tvar mora imati sposobnost da prvu tvar apsorbira (otopi) da bi kao smjesa kružila u krugu termokompresora. Većina industrijskih apsorpcijskih uređaja i malih kućanskih aparata rade sa smjesom amonijaka i vode (NH&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;/H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Radne tvari===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radna tvar koja cirkulira unutar uređaja ima funkciju prijenosnika energije, preuzimajući toplinsku energiju u jednom dijelu rashladnog uređaja i prenoseći je na drugi dio na kojem se toplina predaje okolišu. Svojstva radnih tvari moraju biti takva da se toplina s niže na višu temperaturu može prenositi pod uvjetima koji vladaju unutar rashladnog uređaja. Radne tvari moraju zadovoljavati posebne termodinamičke, sigurnosne i fizikalno-kemijske zahtjeve. Zbog relativno velikog spektra tvari koje se mogu koristiti kao radne tvari u rashladnim sustavima, uvedeno je univerzalno internacionalno označivanje. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R (eng.: refrigerant), a iza njega slijede dvije ili tri brojke (npr. metan, CH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;, ima oznaku R 50). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištene radne tvari u hladnjacima za kućanstva, halogeni derivati metana i etana, R 11, R 12 i R 22, inače izvaredno kemijski stabilne, prestavljaju veliku opasnost za okoliš u slučaju da radna tvar iscuri iz sustava. Za navedene spojeve se pouzdano zna da uništavaju ozonski omotač. Montrealskim protokolom je zabranjena proizvodnja rashladnih uređaja sa ovim radnim tvarima, i do danas bi zabrana trebala u potpunosti biti provedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Energetska bilanca===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za svaki kružni proces vrijede zakoni očuvanja energije. Tako energija koja ulazi u sustav mora biti jednaka energiji koja iz tog sustava i izlazi. Tako za rashladni uređaj vrijedi ista formula kao i za toplinsku pumpu pri kompresijskom procesu sa hladnom parom. Pojednostavljeno to izgleda:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + P = Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; + Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – rashladni kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P – dovedena energija u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski gubici u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kompresoru se javljaju toplinski gubici te upravo zbog toga ukupna dovedena energija P ne prelazi u toplinu koja se odvodi iz kondenzatora, nego se smanjuje za faktor α.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva parametra utječu na iznos faktora α: konstrukcija samog kompresora te toplinska izolacija dijelova postrojenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod grubog proračuna možemo koristiti vrijednosti α:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0 – idealan proces, bez gubitaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na mehaničku snagu vratila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (hermetičkih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,8 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (otvorenih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sam proračun rashladnog uređaja nije dovoljan samo ovaj zakon  održanja energije. Za proračun bitan je i zakon o održanju mase odnosno masenih protoka na hladnoj i toploj strani s ostvarenim temperaturnim razlikama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; *c&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (h&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – h&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * t&amp;lt;sub&amp;gt;lc&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * c&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;wi&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;wu&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * T&amp;lt;sub&amp;gt;lw&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Indeksi C i W označuju hladnu i toplu stranu procesa. Indeksi I i U označavaju izlaz i ulaz za određeni medij. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kratko pojašnjenje oznaka i veličina navedenih u prethodno navedenim jednadžbama:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*k – koeficijent prijelaza topline u W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;K&lt;br /&gt;
*c – specifični toplinski kapacitet u kJ/kgK&lt;br /&gt;
*A – površina izmjenjivača u m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;l&amp;lt;/sub&amp;gt; – logaritamska temperatura u K&lt;br /&gt;
*h – entalpija u kJ/kg&lt;br /&gt;
*m – maseni protok u kg/s&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura smrzavanja u °C&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura isparavanja u °C&lt;br /&gt;
*V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt; – protok kompresora u m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/h&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj radnih temperatura t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; i t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; znatno utječe na rashladni kapacitet i potrošnju energije. Isto tako važan faktor je i veličina kompresora i njegov protok. &lt;br /&gt;
Za svako postrojenje postoji jedinstvena točak u kojoj navedene zavisnosti i jednadžbe postižu jednakost. To je točka ravnoteže ili pogonska točka. Postizanjem te točke najbolje optimirano određeno rashladno postrojenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 90.''' Prikaz rashladnog kruga&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori ekonomičnosti (hlađenja i grijanja)===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ekonomičnost svakog rashladnog uređaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno ovakav slučaj nije mogući u nekom realnom postrojenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti za klasičan desnokretni proces:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz navedene jednadžbe vidimo da η ne može biti veća od 1. Teoretski ne možemo dobivati više rada nego što ulažemo energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima. Izrazi koje ćemo koristiti u nastavku, prije svega za faktor ekonomičnosti, ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom kružnom procesu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto tako moramo uvesti jednu novu veličinu koja će opisivati „dovođenje“ topline kod rashladnog spremnika i toplinske pumpe. Radi se o faktoru efikasnosti. Moguća su dva faktora efikasnosti i to za rashladne uređaje i toplinske pumpe (radi se naravno o ljevokretnim procesima).&lt;br /&gt;
Faktor efikasnosti za rashladne uređaje može se definirati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor2.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti kod rashladnog uređaja definira se kao količina topline u đulima preuzeta iz ogrjevnog spremnika na račun jednog đula dovedenog rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za toplinsku pumpu faktor ekonomičnosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti za toplinske pumpe nam pokazuje koliko se đula ogrjevne topline dobije za grijanje na račun jednog đula dovedenog rada.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji mogućnost da se dio rashladnog kapaciteta iskoristi i kod toplinske pumpe. Ukoliko imamo takav sustav povećavamo i stupanj ekonomičnosti. &lt;br /&gt;
Tada dobivamo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor4.jpg]] - rashladni uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor5.jpg]]- toplinska pumpa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za određivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor6.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatizacija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija prostora je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, a u modernom načinu života i ostalih živih bića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka i njihovo održavanje u prostoru, pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri su veličine u optimalnim graničnim vrijednostima, a vezani su uz uvjete toplinske ugodnosti (temperatura, vlažnost, brzina strujanja, čistoća zraka, buka, …). Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju i dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuje i ventilaciju prostora. U tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 91.''' Split sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Komforna klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Industrijska klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogoni za proizvodnju elektroničkih čipova, mlijeka, računarskih sustava, vina, šampanjca, … Parametre sustava definira tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru. &lt;br /&gt;
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). &lt;br /&gt;
Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija.&lt;br /&gt;
Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. &lt;br /&gt;
Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazališta, muzeji, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesi pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stjenki. &lt;br /&gt;
Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). &lt;br /&gt;
Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su sljedeći:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#funkcionalnost&lt;br /&gt;
#toplinski i rashladni učinak&lt;br /&gt;
#mogućnosti smještaja u prostoru&lt;br /&gt;
#investicijski troškovi&lt;br /&gt;
#trošak pogona&lt;br /&gt;
#pouzdanost pogona&lt;br /&gt;
#fleksibilnost sustava&lt;br /&gt;
#održavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s invetitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema DIN1946 sustavi klimatizacije se pre složenosti procesa pripreme zraka dijele na:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''ventilacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema normi to su takvi sustavi koji osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti i jedan od u nastavku teksta navedena 4 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi djelomične klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu s normom ti sustavi, osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje, hlađenje i odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svježeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje se na procjeni mogućnosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamička procesa pripreme zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje,	odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal prikupili:&lt;br /&gt;
Danica Maljković i Tomislav Pukšec&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarna energija==&lt;br /&gt;
U svrhu KGH razmotrit ćemo korištenje sunčeve energije koja se koristi direktno za zagrijavanje vode za grijanje, odnosno grijanje silicijskog gela za klimatizacijske i rashladne sisteme pokretane toplinom. Osnovni princip rada ovih sistema je da se sunčeva energija sakuplja u kolektorima u kojima se grije voda. Upotreba takvih sistema za grijanje je najznačajnija u domaćinstvima. Takvi solarni kolektori se obično postavljaju na krovove kuća ili zgrada. Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.&lt;br /&gt;
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraća u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda.&lt;br /&gt;
[[Slika:Sistem koristenja solarne energije za kućanstvo.png]]&lt;br /&gt;
'Slika 3.' Shema koristenja sistema za grijanje domanćinstva preko sunčeve energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalna energija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih primjesa (plinovi, soli, minerali … ).Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se izravno za zagrijavanje ili za pretvorbu u električnu energiju.&lt;br /&gt;
Mogućnost korištenja geotermalne energije u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida prikazana je na slijedećoj slici. Osnovna podjela temelji se na izravnom korištenju toplinske energije, te na pretvorbi toplinske u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena geotarmalne energije za proizvodnju električne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalni fluid u obliku vruće vode ili pare, temperature iznad 120 °C, svoju latentnu toplinu pretvara u mehanički rad, odnosno električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisno o termodinamičkim svojstvima geotermalnih fluida, moguće je primjeniti nekoliko tehnoloških procesa za pretvorbu toplinske u električnu energiju. Odabir procesa ovisi o količini fluida, tlaku i temperaturi, omjeru vruće vode i pare, sadržaju nekondenzirajućih plinova, uvjetima odlaganja kamenca i pojavi korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Jednostavni proces: Na ovaj se način proizvodi električna energija iz ležišta suhe vodene pare. Vodena para se pod pritiskom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog pritiska od 0,04 bara ispušta u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonomičniji proces proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Clausius – Rankine proces: Mješavina vode, vodene pare i krupnih čestica koja dolazi iz proizvodne bušotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svežnjem tankih limova za sušenje i odvajanje pare. Ovako dobivena suho zasićena para privodi se parnoj turbini zajedno sa popratnim plinovima, kao što su ugljični i sumporni dioksid. Za hlađenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je već prošla radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju. Popratni plinovi se dvostupanjskom kompresijom sa hlađenjem u međustupnju najprije podižu na atmosferski pritisak, a zatim izbacuju u okolinu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Flash proces: Zaostala vruća voda, koja je odvojena u separatoru, može se djelomično pretvoriti ponovo u paru, pomoću tako zvanog “flash-separatora” , pod nižim pritiskom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces teče dalje na isti način kao i kod Clausius-Rankine ciklusa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Binarni proces: Binarni proces primjenjuje se u slučajevima srednjetemperaturnih geotermalnih izvora, a uz to sadrži veće količine nepoželjnih popratnih plinova. U ovom procesu geotermalni fluid u izmjenjivaču topline predaje toplinu sekundarnom lako hlapljivom fluidu koji pokreće lopatice turbine, a geotermalni fluid se ponovo vraća u zemlju kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Stirling proces: Binarni ciklus, koji koristi helij kao radni medij, može također raditi po Stirling-ovom ciklusu, posebice nakon japanskog uspjeha niskotemperaturnim motorom. Ovaj motor prikazan je na Međunarodnom kongresu o Stirling motorima u Tokiu 1995. godine, te na istom Kongresu u Anconi 1997. godine, ali znatno poboljšan i prilagođen primjeni.&lt;br /&gt;
Postrojenja za pretvorbu geotermalne toplinske u električnu energiju, zadržavaju u izlaznom fluidu značajnu količinu topline (Qiz), zbog relativno visoke izlazne temperature (Tiz) u odnosu na temperaturu okoliša (To), te je zbog toga učinkovitost takovih postrojenja relativno mala u odnosu na toplinski kapacitet geotermalnog fluida.&lt;br /&gt;
Ekonomičnost procesa pretvorbe toplinske u električnu energiju povećava se s porastom radne temperature i količine protoka geotermalnog fluida, u kombinaciji sa korištenjem izlazne topline u direktnoj primjeni za različite vrste grijanja.&lt;br /&gt;
Cijena proizvedene električne energije u geotermalnim elektranama zavisi od temperature geotermalne bušotine, izdašnosti dotoka fluida i troškova izrade bušotine. Ova tri parametra uglavnom određuju ekonomsku valorizaciju geotermalnih resursa.&lt;br /&gt;
Za velike geotermalne elektrane rentabilnost, tj. odnos ekonomske benificije outputa, i ulaznih troškova, inputa limitira njihovu fizičku veličinu. To znači da su u sadašnjim trenucima gornji limiti rentabilnosti veličine, za geotermalnu elektranu na paru iznosi 135 MW, a za geotermalnu elektranu na toplu vodu 55 MW.&lt;br /&gt;
Pored toga danas se redovno proizvode i male geotermalne elektrane, kapaciteta 5 do 10 MW, modularnog tipa pogona za uporabu u udaljenim, nepristupačnijim krajevima, odnosno kao start-up postrojenja pri razvoju geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
Proizvode se i postrojenja veoma malog kapaciteta 100 do 1000 kW, samostalne binarne jedinice za modularnu uporabu u udaljenim područjima, koje su veoma rentabilne i prilagodljive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalne energije u proizvodnji elektro-energije :''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne elektrane, isto kao elektrane na vjetar i solarne elektrane, nemaju izgaranje goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom štedi neobnovljive, fosilne energente. Smanjenjem upotrebe fosilnih goriva umanjuje se i njihova štetna emisija, koja onečišćuje atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*SMJEŠTAJ. Geotermalne elektrane zauzimaju puno manje prostora po proizvedenom megawattu, nego što ga zauzimaju ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi niti sječa šuma, a isto tako nema rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*POUZDANOST. Geotermalne elektrane dizajnirane su za pogon tijekom 24 sata na dan, gotovo kroz cijelu godinu. One pripadaju vrhunskom izvoru goriva, jer ne dolazi do prekida proizvodnje zbog vremenskih neprilika, prirodnih nepogoda ili političkih utjecaja, koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Geotermalne elektrane su uglavnom modularne konstrukcije, s više instaliranih jedinica, koje se uključuju kod povećanih potreba za električnom energijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Nema potrebe za trošenjem novca radi uvoza goriva, jer se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima. Ušteđen novac ostaje građanima pripadnih područja, u kojima na taj način ne dolazi do naglih promjena cijene goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*RAZVOJ. Geotermalni projekti omogućuju sve gore navedene prednosti uz istovremeni razvoj države i energetski rast, ali bez zagađenja okoline. Čak i instalirani objekti na udaljenim područjima mogu podići životni standard dovođenjem struje pučanstvu koje je daleko od “elektrificiranih” naseljenih centara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Direktno korištenje energije topline'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalna voda, odnosno njena toplina, danas se širom svijeta većinom koristi direktno, što znači bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, a manje za proizvodnju električne energije. Direktna upotreba toplinske energije zamjenjuje energente koji onečišćuju zrak i okolinu. Izravno korištenje geotermalne energije može se primijeniti u razne svrhe, što se vidi iz prikaza u odnosu na temperaturni raspon. Međutim, od svih nabrojenih primjena danas su najčešće slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Grijanje prostora – energija geotermalnog izvora se ili direktno ili preko izmjenjivača topline (ovisno o čistoći geotermalnog fluida) dovodi do potrošača topline. Za potrebe dogrijavanja ili potrošnje u vršnim satima koriste se toplinske crpke ili kotlovi na klasična gorive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od pet navedenih upotreba geotermalne topline u izvornom obliku, najviše je zastupljeno grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. U ovakvim sistemima za grijanje vruća voda se iz proizvodne bušotine preko pumpe dovodi direktno u sustav za grijanje ili izmjenjivaču topline. Kod indirektnog sustava grijanja vruća voda u izmjenjivaču topline predaje svoju toplinu drugom cirkulacijskom krugu , u kojem je neki fluid ili gradska voda. Ona ima toplinu Q, te kroz sekundarni krug cijevi dolazi do korisnika. Geotermalna voda, nakon što je predala svoju toplinu odvodi se iz izmjenjivača topline i pomoću utisne pumpe vraća se nazad u ležište kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje, za industrijske procese ili za bilo koju drugu svrhu uvijek se sastoji od sistema sa tri osnovne komponente :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodna bušotina - za dovod vruće vode na površinu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*mehanički sistem - obuhvaća pumpe, toplinske izmjenjivače i kontrolne elemente, da bi se toplina dovela prostoru ili procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utisna bušotina - za prihvat ohlađenog geotermalnog fluida&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost korištenja geotermalne energije u izvornom obliku ( direktno ) :'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PREDNOSTI navedene kod korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije vrijede i ovdje. To su ekologija, smještaj, pouzdanost i prilagodba, ali u ovom slučaju ne odnose se na elektrane, već na geotermalne bušotine i fluide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST: Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Ušteda ovisi o primjeni i industriji, a smanjenje troškova može biti čak i 80% u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Izvorni način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona, te pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda – u poljoprivredi se geotermalna energija može koristiti za različite metode grijanja stakleničkog prostora (radijatorsko grijanje tla, radijatorsko grijanje tla i zraka, grijanje tla i/ili zraka upuhavanjem i sl.) ili direktno ili preko izmjenjivača topline kao kod grijanja prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termalna voda niže temperature i mineralizacije može se vrlo uspješno primijeniti za navodnjavanje i/ili zagrijavanje obradivih površina pri uzgoju agrikultura.&lt;br /&gt;
Stijenke staklenika mogu biti od različitog materijala ; fiberglasa, stakla, plastike i folije, koji iskorištavaju dio solarne energije da bi se podigla temperatura. To nije dovoljno u svim uvjetima (noću) , prema tome je upotreba geotermalne energije kao dodatnog izvora topline koju možemo regulirati zadovoljavajuća. Staklenici se zbog praktičnosti i svojih prednosti najčešće izrađuju od plastičnih folija.&lt;br /&gt;
Upotrebom termalne energije u staklenicima smanjuju se troškovi proizvodnje koji iznose i do 35% udjela u troškovima ukupne proizvodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Toplinske pumpe - posebni oblik direktnog korištenja geotermalne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalne toplinske pumpe, u svijetu poznate pod skraćenicom GHP (Geothermal heat pumps), imaju široku primjenu u mnogim zemljama Evrope i u SAD-u. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalnog (otvoreni krug) ili drugog sekundarnog fluida koji preuzima toplinu zemlje (zatvoreni krug) kroz cijevi. Na taj način geotermalna toplina dovodi se domaćinstvima, gdje se većim dijelom koristi za grijanje, zatim za hlađenje i pripremu tople vode. Upotrebom geotermalnih pumpi uvelike se smanjuje potrošnja električne energije.&lt;br /&gt;
Toplina koja izlazi iz toplinske pumpe može se koristiti za grijanje prostora i za pripremu tople sanitarne vode.&lt;br /&gt;
Postoje dva osnovna sustava iskorištavanja geotermalne energije sustavom s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nago sustavom s ukopanim izmjenjivačem topline preuzima toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz bušotine takozvanim bušotinskim izmjenjivačem topline.&lt;br /&gt;
Drugi sustav iskorištava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz bušotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili ispušta u vodotoke ili kanalizacijske sustave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sve sisteme s toplinskim pumpama vrijedi slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ako se geotermalna toplinska pumpa koristi za grijanje, tada se dovedena toplina iz &amp;quot;podzemlja&amp;quot; provodi kroz položene cijevi, prenosi na fluid u njima i dovodi do korisnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za hlađenje se toplinske pumpe koriste tako da cirkulirajući fluid u cijevima zgrade ili stana, odvodi tj. “kupi” toplinu koja je na njega prenesena u prostoriji, te se utiskuje u zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalnih toplinskih pumpi:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Smanjeni troškovi grijanja i hlađenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je duža u odnosu na konvencionalne sisteme, zbog zadovoljavajuće zaštite od vremenskih nepogoda. Mehanički dio sistema nalazi se u zatvorenom prostoru, a cijevi za dovod geotermalne energije su pod zemljom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NISKI TROŠKOVI ODRŽAVANJA. Sustav sa geotermalnim toplinskim pumpama ima nekoliko mehaničkih komponenata, koje povećavaju pouzdanost sustava. Podzemne cijevi imaju predviđen rok trajanja bez održavanja od 50 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne pumpe gotovo ne zagađuju okolinu, pa su važan čimbenik u smanjenju onečišćenja atmosfere, za razliku od fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domaćinstvima ili u poslovnim prostorima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Koriste se i u toplim i u hladnim razdobljima. Ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potrošača. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mrežu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulatori energije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Kogeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki gubici koji nastaju u energetskim postrojenjima, odnosno termoelektranama natjerali su nas da počnemo razmišljati kako povećati ukupnu iskoristivost postrojenja. U nekakvoj prosječnoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kreće od 35-40%. Dakle više od polovice energije nepovratno trošimo, što kroz hlađenje i kondenzaciju, što kroz gubitke u samom sistemu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najveći dio ukupne izgubljene energije. Da bismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno eksergiju goriva, primjenjujemo takozvana kogeneracijska postrojenja. Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP)  je sekvencijalno korištenje primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i mehaničkog rada.Pritom se dobiveni mehanički rad najčešće koristi za dobivanje električne energije, dok se toplinska energija može koristiti u raznim tehnološkim procesima, procesima grijanja te u procesima hlađenja. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva. Učinkovitost kogeneracije iznosi od 70-85% (od 27-45% električne energije i od 40-50% toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30-51% (električne energije).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Prikaz kogeneracijskog sistema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 95.''' Jednostavna shema kogeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.&lt;br /&gt;
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu.&lt;br /&gt;
Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutrašnjim sagorijevanjem, Stirlingov stroj i gorivne ćelije, u širokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.&lt;br /&gt;
Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju električne struje u okoliš kroz tornjeve za hlađenje, kao ispušne plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troši toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domaćinstva, &lt;br /&gt;
bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istočnoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kućanstava.Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom također može biti korištena i u apsorcijskim hladnjacima za hlađenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili općenito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamički najpovoljnija u iskorištavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti bačena kao toplinski otpad. &lt;br /&gt;
Termoelektrane (uključujući i nuklearne) i općenito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloživu energiju u koristan oblik ( ll. glavni stavak ). CHP hvata odbačenu toplinu i time omogućava veću iskoristivost od oko 70%.  To znači da se manje goriva mora potrošiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potrošnje bliže mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenošću potrošača. Udaljenost znači da mu trebaju dobro izolirane cijevi, što je skupo, dok se struja može transportirati na daleko veću udaljenost za iste gubitke.&lt;br /&gt;
Kogeneracijske elektrane se mogu naći u područjima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama..&lt;br /&gt;
CHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potražnju za toplinskom energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana čiji se toplinski otpad iskorištava.&lt;br /&gt;
Tipovi kogeneracijskih elektrana&lt;br /&gt;
Topping ciklusne elektrane prvo proizvode el. struju, a zatim od ispuha toplinsku energiju. Ove elektrane koje su rijetke, proizvode toplinu za industrijske procese prvo, zatim se proizvodi struja pomoću otpadne topline. Iste se koriste kod industrijskih procesa kod kojih je potrebna visoka temperatura npr. pri proizvodnji stakla i metala.&lt;br /&gt;
Veliki kogeneracijski sistemi osiguravaju toplu vodu i energiju za tvornicu ili čak cijeli grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične CHP elektrane su:&lt;br /&gt;
* postrojenje protutlačne turbine,&lt;br /&gt;
* postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare,&lt;br /&gt;
* postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova,&lt;br /&gt;
* gorive ćelije s rastaljenim karboratima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a                                                                                        postoje i bojleri koji služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Tipična kogeneracijska elektrana== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Avedore.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 96.''' Kogeneracijska elektrana Avedore u Danskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Avedore'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto: Danska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operator: Energi E2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifikacije: 1 X 250 MW, 1 X 570 MW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operativnost: 1990-2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivo: prirodni plin, ugljen, biomasa, nafta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvođač bojlera: Deutsche Babcock, BWE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
T/G nabavlač: BBC, Ansaldo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Činjenice: Avedore supplies electricity to Eastern Denmark's grid and heat to Greater Copenhagen's district heating network. Avedore-2 has a supercritical boiler with two topping gas turbines from Rolls-Royce. There is a separate biomass combustion unit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==MikroCHP==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikrokogeneracija je također naziv za distribuirani energijski izvor (distributed energy resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za proizvodnju električne energije. Ta se el. energija može koristiti unutar domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je natrag u istu. Postojeće mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje izgaranje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Konvencionalno postrojenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijska postrojenja najčešće služe kao toplane. Dakle dio topline se šalje vrelovodima u razna industrijska postrojenja ili kućanstvima kao centralno grijanje. Parametri pare koji se koriste za grijanja, naravno, nisu na razini onih koji su prisutni kod pare koja se koristi za pokretanje turbine. Temperatura se kreće od oko 80-200 °C dok su parametri pare na ulazu u turbinu na razini od oko 600 °C. Imamo četri osnovna tipa elektrana koje proizvode električnu energiju i toplinsku energiju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kogeneracije na biomasu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne I toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenje u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa loženjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagrijanim zrakom čime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se značajno produžava njen radni vijek.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kogeneracijsko_postrojenje.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 98.''' Kogeneracijsko postrojenje na biomasu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modularni kogeneracijski sustav===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelji se na klasičnom otvorenom plinsko - turbinskom procesu prikazanom na dijagramu. Klasični proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivaču – regeneratoru sa ispušnom toplinom iz turbine ( t2` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekuće gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; Pit,t4`) i oslobađaju energiju za pogon kompresora i električnog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispušni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora čime se smanjuje potrošnja goriva i povećava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasičnog procesa - za korištenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase čija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Clip_image003.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 99.''' Modularni kogeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Trigeneracija= &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production = CHCP) je proces istodobne proizvodnje električne i toplinske energije i hlađenja u jedinstvenom procesu. Toplinska energija se dodatkom apsorpcionih uređaja koristi za hlađenje (klimatizacija).U usporedbi s kogeneracijom učinkovitost trigeneracije se povećava za čak 50%.Potreba za korištenjem trigeneracije u razdoblju ljetnih mjeseci uvjetovala je razvijanje nove CHP tehnologije (osobito u južnim državama SAD-a). Trigeneracija nudi značajno smanjenje opterećenja elektroenergetskog sustava u vrućim ljetnim mjesecima.&lt;br /&gt;
Prednosti trigeneracije u odnosu na klasične rashladne strojeve su:                                                                                                        &lt;br /&gt;
*neemitiranje štetnih freona u atmosferu i                                                                                      &lt;br /&gt;
*korištenje otpadne topline iz kogeneracijskih postrojenja.                                                 &lt;br /&gt;
No, trigeneracija se ne koristi samo za procese grijanja i hlađenja objekata, nego i za proizvodne industrijske procese koji zahtijevaju niske temperature. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom energijom npr. u bolnicama, hotelima, trgovačkim centrima itd., te industrijskim postrojenjima u kojima se uz električnu energiju troši i znatna količina toplinske ali i rashladne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Jednostavna shema trigeneracije.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 100.''' Jednostavna shema trigeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Gorive ćelije i vodik=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika reformiranjem==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika elektrolizom==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulacija vodika==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Gorive ćelije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije''' su elektrokemijski uređaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povijesni razvoj'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Britanski fizičar '''William R. Grove''' je 1839. otkrio da se elektrokemijskim spajanjem vodika i kisika dobiva električna struja. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivu ćeliju naziva '''voltina plinska baterija'''. Godine 1889. '''L. Mond''' i '''C. Langer''' unaprijedili su gorivu ćeliju dodajući između elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX. stoljeća uvode naziv [http://en.wikipedia.org/wiki/Fuel_cell goriva ćelija](Fuel cell). Na istraživanju gorivih ćelija radili su mnogi elektrokemičari. Tek 1932. F.T. Bacon smišlja tehnički upotrebljiva rješenja. Sredinom 50-tih godina proizvode se prve gorive ćelije za pogon malih električnih uređaja, a sredinom 60-tih godina započela je upotreba gorivih ćelija u svemirskim letjelicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Princip rada gorive ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija). Tako oslobođeni elektroni putuju vanjskim električnim krugom, preko trošila, do katode. Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorive ćelije reducira se drugi element ili spoj koji sudjeluje u kemijskoj reakciji. Najčešće je to [http://en.wikipedia.org/wiki/Oxygen kisik]. Tako nastali ioni spajaju se u konačni produkt reakcije koji se odvodi iz gorive ćelije. Često su reaktanti [http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen vodik] i kisik i u tom slučaju su reakcije slijedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Anodna reakcija:     '''H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e''' &lt;br /&gt;
*Katodna reakcija:   '''O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Osnovnashema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 101.''' Osnovna shema&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi ubrzavanja reakcija '''elektrode''' su prekrivene slojem '''katalizatora'''. Vrsta katalizatora ovisi o tipu gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Elektrolit''' može biti čvrsti i tekući. Bilo koja tekućina sa sposobnošću provođenja iona može biti tekući elektrolit. Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Postoje i gorive ćelije s alkalnim elektrolitom. Kao čvrsti elektroliti upotrebljavaju se polimerne membrane s mogućnošću ionske izmjene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivih ćelija upotrebljavaju i dopirani keramički elektroliti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Podjela gorivih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema načinu rada'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''primarne'''&lt;br /&gt;
* '''sekundarne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod primarnih se gorivih ćelija gorivo i oksidans dovode iz vanjskih spremnika, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivih ćelija su alkalne gorive ćelije u svemirskim letjelicama kod kojih se nastala voda koristi za piće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 102.''' Skica primarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moguća je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive ćelije izdvaja iz nekog vodikom bogatog spoja. Takav pristup rješava problem skladištenja vodika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; . Jedno od mogućih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomoću vodene pare na 280 °C i uz prisutnost katalizatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija2.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 103.''' Primarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sekundarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod '''sekundarnih''', '''regenerativnih''' gorivih ćelija produkti reakcije se regeneriraju u polazne elemente uz dovođenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sekundarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 104.''' Sekundarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema vrsti elektrolita'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće upotrebljavani elektrolit je '''KOH''' ('''kalij-hidroksid'''). Ova vrsta gorivih ćelija koristi se u svemirskim letjelicama kao izvor električne energije, a voda nastala reakcijom kisika i vodika se koristi za piće. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivih ćelija je relativno velika potrebna količina [http://en.wikipedia.org/wiki/Platinum platine], kao katalizatora, što uzrokuje visoke troškove. Moguće je postići iskoristivost do '''80 %''' ako se otpadna toplina koristi za zagrijavanje vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Alkalnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 105.''' Principjelna shema gorive ćelije s alkalnim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka cijena zbog velikih količina platine&lt;br /&gt;
* potrebna je visoka čistoća vodika i kisika zbog osjetljivosti ovog tipa gorivih ćelija na prisustvo ugljikovih spojeva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka iskoristivost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama, a moguća je primjena u vozilima, podmornicama i stacionarnim objektima. Jedan od proizvođača ovog tipa gorivih ćelija je Zetek Power plc .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Radna temperatura ovog tipa gorivih ćelija je oko '''200 °C'''. Ova goriva ćelija dozvoljava prisutnost 1-2% CO i par ppm fosfora u vodiku. Nema dovoljno topline za proizvodnju pare, ali se iskoristivost može povećati iskorištenjem otpadne topline za zagrijavanje vode. Iskoristivost doseže  '''40-50%'''. Cijena ovih gorivih ćelija je '''$2500-$4000/kW'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kiselacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 106.''' Principijelna shema gorive ćelije s kiselim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* relativno dobro podnošenje prisutnosti CO i sumpora što omogućava upotrebu vodika dobivenog na mjestu eksploatacije iz metanola, benzina ili drugih ugljikovodika&lt;br /&gt;
* dobro poznavanje problema pogona &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostatak gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba platine kao katalizatora &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. Jedan od proizvođača gorivih ćelija za komercijalnu upotrebu je '''ONSI Corporation''' , čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih  zgrada, bolnica, udaljenih objekata i sl. Mjesta moguće primjene gorivih ćelija kao komercijalno prihvatljivih izvora električne energije su udaljeni objekti i poslovne zgrade.  [http://www.fuelcellmarkets.com/fuel_cell_markets/member_view.aspx?articleid=487&amp;amp;subsite=1&amp;amp;language=1 SUREPOWER™ Corporation] navodi da američka poduzeća troše oko 4 milijarde dolara godišnje radi osiguranja sigurnog napajanja računala i da su 1991. godine, prema istraživanju časopisa Busness Week, gubici zbog prekida napajanja računala iznosili oko 18 milijardi dolara. Postrojenje dosad najveće snage,11 MW, je ispitivano u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ONSI Corporation''' navodi da su isporučili više od 200 komada sistema PC25 snage 200 kW i da je zbir radnih sati prešao 3 400 000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljavaju membrane od polimera koje imaju mogućnost propuštanja kationa, a elektrone ne propuštaju. Napon jednog sklopa anoda-membrana-katoda je oko 0,7 V s gustoćom struje od 0,5-1 A/cm2. Za dobivanje većih snaga spaja se više sklopova anoda-membrana-katoda u serijsku vezu. Gorivo je vodik, a kao oksidans se može koristiti čisti kisik ili kisik iz zraka. Ova vrsta gorivih ćelija nije osjetljiva na prisutnost CO2 u struji vodika, što omogućuje upotrebu vodika dobivenog na mjestu upotrebe iz metanola ili benzina, uz uklanjanje CO. Iskoristivost je do 60%. Katalizator na elektrodama je platina. Količine potrebne platine su znatno smanjene i danas se kreću oko 0,5 mg/cm2. Ispitivane su i ćelije sa 0,3 mg/cm2 kod kojih je trošak za katalizator oko $2/kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodna reakcija:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pemfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 107.''' Principijelna shema gorive ćelije s polimernom membranom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* niska radna temperatura omogućuje mobilnu upotrebu&lt;br /&gt;
* u odnosu na druge gorive ćelije ima relativno veliku snagu po jedinici volumena&lt;br /&gt;
* moguća je izvedba regenerativnog sistema sa membranskim elektrolizerom koji upotrebljava istu tehnologiju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nedovoljna količina topline za izdvajanje vodika iz metanola ili benzina&lt;br /&gt;
* osjetljivost na prisutnost CO i sumpora u struji vodika&lt;br /&gt;
* potrebno je ovlaživati struju vodika radi povećanja trajnosti membrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivno se radi na istraživanju minijaturnih PEMFC za mobilnu primjenu. Napravljeno je više prototipova vozila sa PEMFC, neki od proizvođača su Daimler-Benz, Toyota, Mazda, Renault, General Motors, Ballard, Energy Partners, Inc.. Više informacija o vozilima na alternativni pogon moguće je dobiti na internet stranici Alternative-fuel Vehicle Directory . Mnoge kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem gorivih ćelija razvijaju i sisteme sa PEM gorivim ćelijama za opskrbu zgrada električnom energijom, jedan od takvih proizvođača je i [www.vaillant.com Vaillant].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastav elektrolita ovih gorivih ćelija ovisi o izvedbi. Elektrolit je najčešće mješavina '''Li&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;''' i '''K&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura je oko '''650 °C'''. Iskoristivost je, kod sistema koji iskorištavaju otpadnu toplinu, prešla '''50%'''. Potrebna je visoka radna temperatura da bi se postigla zadovoljavajuća vodljivost elektrolita i iskoristivost naglo pada smanjenjem temperature.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodne reakcije:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]]  H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O + CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
:::::CO + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]] 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;[[Slika:Rightarrow.gif]]  2CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Mcfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 108.''' Principijelna shema gorive ćelije s rastaljenim karbonatima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s rastaljenim karbonatioma:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* mogućnost proizvodnje pare za izdvajanje vodika iz benzina ili metanola&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura omogućuje direktnu upotrebu metanola kao goriva&lt;br /&gt;
* nisu potrebni plemeniti metali kao katalizator &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* zbog visokih temperatura potrebni su skupi materijali&lt;br /&gt;
* potrebno je izolirati ćeliju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline. Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih ćelija su: [http://www.fuelcellenergy.com/ Fuel Cell Energy, Inc.] i [http://www.mcpowerequip.ca/ M-C Power].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elektrolit je dopirani  '''ZrO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura se kreće oko '''1000-1100 °C'''. Zbog visoke radne temperature nisu potrebni skupi katalizatori. Iskoristivost ovog tipa gorivih ćelija je relativno loša zbog slabe vodljivosti elektrolita, no provode se istraživanja u cilju povećanja iskorisvosti procesa pretvorbe kemijske u električnu energiju u ovakvim gorivim ćelijama. Ukupna iskoristivost se može povećati iskorištenjem otpadne topline za proizvodnju pare. Predviđaju se iskoristivosti preko '''60%'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sofc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 109.''' Principijelna shema gorive ćelije s čvrstim oskidima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nema potrebe za ovlaživanjem plinova&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura smanjuje cijenu katalizatora&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* čvrsti elektrolit  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba skupih keramičkih materijala&lt;br /&gt;
* potrebna je izolacija ćelije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto kao i kod gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima, zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline.  Ispituju se sistemi od stotinjak kilovata. Neke kompanije koje se bave istraživanjem gorivih ćelija s čvrstim oksidima su: [http://www.cfcl.com.au/ Ceramic Fuel Cells Ltd.] ,  [http://www.powergeneration.siemens.com/home Siemens Westinghouse],  [http://www.sulzer.com/en/desktopdefault.aspx Sulzer Hexis Ltd.] .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Poligeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija bi se mogla opisati kao sustav ili proces energetske opskrbe, koji ima zadaću  potrošača opskrbiti sa različitim oblicima energije npr. električnom, toplinskom, rashladnom energijom dostavljenom iz istog postrojenja, tj. poligeneracija je integrirani proces koji ima tri ili više različitih oblika izlazne energije proizvedena iz jednog ili više prirodnih resursa. S ciljem poboljšavanja energetske efikasnosti ukupnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Diagram_polygeneration.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 110.''' Poligeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija uključuje kombinaciju kogeneracijskih, (tj. istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) i trigeneracijskih, (proizvodnja električne, i mogućnost grijanja i hlađenja) elektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za poligeneracijski sustav može se upotrebljavati širok spektar fosilnih i obnovljivih izvora energije kao što su plin, ugljen, biomasa, otpad, vjetar, itd. koristeći različite tehnologije pretvorbe za proizvodnju različitih produkata (oblika) energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine poligeneracijskih elektrana (postrojenja) može isto tako varitati, od velikih centraliziranih elektrana do srednjih i malih, smještenih uz naseljena područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 111.''' Shematski prikaz poligeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Rafiniranje nafte=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafiniranje nafte je industrijski proces gdje se glavna sirovina nafta u određenima postrojenjima rafinira ( pretvara ) u upotrebljive produkte kao što su : tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, motorna ulja, bitumen, parafin, lož ulje.&lt;br /&gt;
Po svom kemijskom satavu nafta je vrlo složena smjesa, koja se sastoji od približnog masenog udjela:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ugljika:  83-87 %&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
vodika:   11-15 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
sumpora:  0-5,5 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
dušika:   0-2 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kisika:   0-2 %&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tekući plin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je najlakši derivat nafte, sastoji se od smjese propana i butana. Kao takav mora se rafinirati da bi se uklonili korozivni sumporni spojevi,gdje tako prerađen može ići na tržište.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Benzin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se kao pogonsko gorivo u većini motornih vozila. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se olovni spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dizel===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju dizelskog goriva koristi se petrolej i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti većo od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja.Cetanski broj i dizel index su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mlazno gorivo===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su smjese teškog benzina i petroleja, odnosno spijevi nafte koji destilirsju na 145º do     225º C. Kako tu vrstu goriva koriste mlažnjaci koji lete na niskim temperaturama, pa je temperatura zamrzivanja ispod -55º C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Motorna ulja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulja se koristeu različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje motora, štednja goriva, hlađenje i vrtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bitumen===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je derivat nafte koji se dobiva oksidacijom vakuum ostataka nafte. Važna svojsta su elastičnost, penetracija, temperatura mekšanja, rasrezljivost. Svojstva bitumena ovise o stupnju disperzije asfaltina u u maltenima. Svoju uporabu pronašao je u cestogradnji i industriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Parafin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se iz uljnih destilata, što je sadržaj ulja manji to je parfin kvalitetniji. Primjenjuje se u prehrambenij industriji, proizvodnji oaoira, šibica, svijeća, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Lož ulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju lož ulja iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. Koristi se kao gorivo  u energetici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_raf.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 112. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil-refining-diagram.gif|center]]       &lt;br /&gt;
                    &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 113.''' Proces prerade sirove nafte&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proces pripreme nafte za preradu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte usljed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces prerade nafte počinje istarživanjem i to geološkim i geofizičkim,  područja potencijalno  bogato nafom od strane znavstvenika i inžinjera, ukoliko se utvrdi postojanje nafte, (plina)  koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksplatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. &lt;br /&gt;
Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanje nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinjele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve,  kiseline i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju korziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja deemulgatora. &lt;br /&gt;
Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:RefineryFlow.png|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 114.''' Shema toka rafiniranja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela rafinerija prema tipovima==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće podjele rafinerija su prema '''''S. Baarnu'' i ''G. Heinrichu'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Baarn''' djeli rafinerije u četri skupine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) NAJJEDNOSTAVNIJI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju, katalitički reforming i proces rafimacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) SLOŽENI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-osim postrojenja iz grupe A i postrojenja za vakuum-destilaciju katalitički kreking&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) KOMPLEKSNE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-uključije i proizvodnju mazivih ulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) PETROKEMIJSKE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-obuhvaća i petrokemijska postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Heinrich''' također dijeli na četri grupe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) HYDROSKIMING-RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-najjednostavij tip rafinerije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-benzin se dobije mješanjem primarnog benzina, butana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) RAFINERIJE S KATALITIČKIM KREKINGOM&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-ovaj tip se gradi kada se želi proizvesti veća količina benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KATALITIČKI KREKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-tip rafinerije koji omogućava veliku fleksibilnost prerade bez obzira na vrstu nafte, međutim troškovi investicija i prerade su vrlo visoki&lt;br /&gt;
- proces iziskuje velike količine vodika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KOKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-koks dobivem kokingom može se iskoristiti kao gorivo u industriji, ili se spaljuje u niskokalrični plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- troškovi proizvodnje niži nego u ostalim tipovima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Procesi koji se odvijaju u rafineriji==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Destilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Destilacija je prvi korak u postupaku  prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje, (separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj točki vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se ugljikovodični plinovi i tekućine mješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja a plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Alkilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima ( propanom, butanom ) &lt;br /&gt;
Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristi za proizvodnju benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidrodesulfurizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfuriziacijom se povećava kemijska stabilnost kreking benzina. Vodik zs ovaj proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utječu na kvalitetu procesa: temperatura, tlak, udio vodika, prostorna brzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izomerizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proces se koristi ukoliko je potrebno povećati oktanski broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu izobutanakao sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome molekularna masa ostaje konstantna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Katalitički reforming===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristi se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Proces Blending===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja finalnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Image:Oil-refining-borger-refinery.jpg]][[Image:140131-43931.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 115.''' Destilacijski tornjevi u rafineriji&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest nafte==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv nafta potječe iz korjena riječi nafata što u prijevodu na perzijskom jeziku znači znojiti se. Čovječanstvu je nafta odavnina poznata i kao fosilno gorivo koristilo se u različite svrhe: za impregnaciju zidova, kao sredstvo za brtvljenje brodova, za balzamiranje, za rasvjetu, u medicini itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
No pravo značenje dobiva tek u 19. st. kad je 1859.god. Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. god. U to se doba koristila isključivo za dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje ( kolomast ). Najveći svjetski kompleks rafinerija je &amp;quot;Centro de Refinación de Paraguaná&amp;quot; u Venecueli čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan.&lt;br /&gt;
Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Povijest.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 116.''' Nafta kao povod rata&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ekonomija rafiniranja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem ekonomske računice, financiranja u sferi rafiniranja uvelike ovisi o ponudi i potražnji. Cijena produkta rafiniranja ovisi o niz faktora kao što su : ekonomija (globalna, lokalna), vremenskim uvjetima, vrijednostima (rastu, padu) dionica naftnih kompanijai drugih kompanija u naftnoj branši. Cijena dionica ovisi o potražnji, određenim odlukama  vlasti, i akcijama OPEC-a&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries). To je udruženje država izvoznika nafte koje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Gas-price-breakdown-3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 117.''' Što sve utječe na cijenu goriva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled32.GIF|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 118.''' Odnos potražnje i profita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaštita okoliša i sigurnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i zdravstvenu ispravnost vode. Dakako tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara, velikih buka, itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama javnost je &amp;quot;prisilila &amp;quot; vlade da tome stanu na kraj i posebnim restrikcijama, odnosno osnivanjem agencija koje će obvezati rafinerije na instalaciju opreme potrebnu za zaštitu okoliša i zaštitu od ostalih štetnih utjecaja. One rafinerije koje ne budu mogle zadovoljiti te kriterije biti će zatvorene, što u nekim slučajevima dovodi i do porasta cijena goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil20Refinery20CA.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 119.''' Rafinerija u pogonu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5573</id>
		<title>ENERGETSKE TRANSFORMACIJE</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5573"/>
		<updated>2008-06-26T12:27:13Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Kogeneracija */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Energetsketransformacije.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Proizvodnja električne energije=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Termoelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije (Slika 1). Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne termoelektrane. Generator pare, turbina i generator, no o tim cjelinama će biti govora u daljnjem tekstu. Bez obzira što termoenergetska postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a zatim i generator električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Moderna termoelektrana na ugljen&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Naravno za grijanje se koristi para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Problem ovih postrojenja  su gubici koji se javljaju i koji su neizbježni. Naš cilj je da te gubitke pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Presjek termoelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1629. imamo prvu ideju o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, sa parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin samo što je bio pokretan parom. &lt;br /&gt;
Naravno revolucija je uslijedila kada je James Watt izumio parni stroj (1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 3). U proces je bila uključena i kondenzacija. To su temelji i suvremenih termoenergetskih postrojenja  &lt;br /&gt;
Čemu možemo zahvaliti razvoj parnih postrojenja? Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz povijest. Tlak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Od nekih 15 bara i 300 0C došli smo do današnjih 100-tinjak bara i oko 600 0C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako smanjujemo i potrošnju goriva i podižemo iskoristivost. Tu se sad javljaju još i pregrijači i međupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Parni stroj Jamesa Watta&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možemo pratiti povijesni razvoj turbina, generatora pare te plinskih turbina. &lt;br /&gt;
Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). &lt;br /&gt;
U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. &lt;br /&gt;
Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. &lt;br /&gt;
Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. O zaštiti okoliša nešto kasnije.&lt;br /&gt;
Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno i plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je rečeno da u klasičnim termoelektranama izgaranjem goriva proizvodimo toplinu koja kasnije služi za proizvodnju pare. Proizvedena para odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Dakle parne turbine su najčešće i najvažnije te ćemo najviše govoriti o njima.Druga velika skupina su plinske turbine koje se prilično razlikuju od parnih turbina što u konstrukciji što u načinu rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako plinsko-turbinsko postrojenje (Slika 4) sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip je uvijek isti. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka. Komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter4.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Plinsko postrojenje&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasični  kompresori služe kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vrši se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori lakši su i mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod većih postrojenja koriste se aksijalni kompresori (Slika 5) obzirom da su efikasniji (za veće kompresijske omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viših kompresijskih omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najčešće na istom vratilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Aksijalni kompresor&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Komora izgaranja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij koji ekspandira kasnije u turbini. Komora izgaranja (Slika 6) se sastoji od dvaju cilindara. U prvom cilindru se odvija izgaranje prilikom čega se razvijaju visoke temperature. Tako se štiti vanjski cilindar od djelovanja zračenja topline. Cilindri su međusobno povezani te se između njih odvija prostrujavanje zraka. Za izgaranje se dovodi 3-6 puta više zraka od teoretski potrebnog zbog sniženja maksimalnih temperatura. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Komora izgaranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komore izgaranja trebaju osigurati:&lt;br /&gt;
stabilno izgaranje u širokim granicama opterećenja,&lt;br /&gt;
jednoličnu raspodjelu temperatura dimnih plinova na izlazu iz komore izgaranja,&lt;br /&gt;
da gubitak tlaka u komori izgaranja bude što manji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U klasičnom plinsko-turbinskom postrojenju možemo imati više komora izgaranja koje se slažu uzdužno, po obodu. Takvo slaganje koristimo kao bismo smanjili dimenzije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinska turbina'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 7) nije toliko različit od plinske turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Prikaz plinske turbine&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da  i izborom materijal povećamo otpornost ka temperaturi. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu(Slika 9), poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest postrojenja sa slike 8. Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Shema parno-turbinskog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.''' Proces prikazan Ts dijagramom&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno postoje tu još mnogi dijelovi termoenergetskog postrojenja o kojima ćemo reći nešto više: pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri i sl (kao sastavni dio generatora pare).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator  pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima  (temperature i tlaka) koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije.Generatore pare možemo ugrubo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* čelične generatore pare&lt;br /&gt;
* lijevane&lt;br /&gt;
* generatore pare posebne namjene&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U našem razmatranju osvrnuti ćemo se samo na čelične generatore pare s obzirom da su oni najzastupljeniji i najčešći u primjeni. &lt;br /&gt;
Čelične generatore pare možemo još podijeliti na par podvrsta:&lt;br /&gt;
* vatrocjevni&lt;br /&gt;
* vodocjevni&lt;br /&gt;
* cilindrični&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vartocjevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje. Mi se nećemo baviti vatrocijevnim generatorima pare, nego vodocijevnim generatorima pare kao najčešćim i najbrojnijim te nama najzanimljivijima s aspekta termoelektrana. &lt;br /&gt;
Kao što i samo ime kaže kod vodocjevnih generatora pare voda ili para nalaze se u samim cijevima. Na taj način moguće je postići znatno veće tlakove i temperature nego kod vatrocjevnih generatora pare. Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* horizontalne s ravnim cijevima&lt;br /&gt;
* vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vertikalni generatori pare sa savinutim cijevima predstavljaju najveću i nama najvažniju skupinu. Ovakvi tipovi generatora pare se nalaze u velikim termoenergetskim postrojenjima  za proizvodnju električne energije. Za izgaranje mogu koristiti sve vrste goriva: kruto gorivo na rešetci (ravnoj ili kosoj), kruto gorivo u fluidiziranom sloju te izgaranje u prostoru (ugljena prašina, tekuće i plinsko gorivo).&lt;br /&gt;
Prirodna cirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbog razlike u gustoćama vode i vodene pare. Silazne cijevi upravo zbog toga nisu grijane tako da se lakše uspostavi cirkulacija. Temelji hidrodinamike, toplija voda će strujati prema gore dok će se hladna voda kretati prema dolje. Kada ne možemo osigurati uvijete za prirodnu cirkulaciju koristimo različite pumpe kako bismo osigurali nesmetanu cirkulaciju. Takvi generatori se nazivaju La Mont generatori pare. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.''' Generator pare s izgaranjem u prostoru&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima i nadkritičkim tlakovima i temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t\h pare, temperature od oko 600 0C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijeva. Isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje postupci i dijelovi koji se ugrađuju u generator pare kako bismo osigurali veću iskoristivost i povećanje snage. Ovo su neki od njih:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pregrijač pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijanu paru. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strog određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter11.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.''' Prikaz pregrijanja pare u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.''' Opterećenja s obzirom na vrstu prijelaza topline&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Međupregrijači'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod ugradnje međupregrijača moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do tlaka međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se još jednom zagrijava, najčešće ponovno na temperaturu svježe pare, te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Slika:Ter13.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 13.''' Međupregrijanje u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod pregrijača , kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stupanj iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. Smanjujemo veličinu kondenzatora, gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je povećanje cijene turbine,ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ekonomajzerske površine'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare tako da se iskorištava dio topline koja bi se inače ispustila u okoliš. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim površinama zagrijavamo napojnu vodu i zrak. &lt;br /&gt;
Zagrijači napojne vode:&lt;br /&gt;
Ovdje se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zagrijači zraka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagrijači zraka smješteni su iza zagrijača napojne vode te su posljednji u generatoru pare. Pošto rade na manjim tlakovima ,za razliku od zagrijača vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja iskoristivosti, sušenja goriva i poboljšanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni (Ljungstrom) (Slika 14) zagrijači, sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter14.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 14.''' Ljungstrom zagrijač zraka&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kondenzator je klasični izmjenjivač topline koji „vraća“ paru natrag u tekuće stanje, nakon što ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraća natrag u proces. Tlak u klasičnom kondenzatoru je izuzetno mali (potlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno je osigurati i medij kojem će se ta topline predati kako bi se para ohladila do temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smještene na rijekama, moru i sl. kako bi se osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje. O kogeneracijama nešto kasnije.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Snaga bloka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (Eur\kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t\h te preko 2000 t\h 1980-tih. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t\h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t\h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parametri pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifična potrošnja energije u MJ\kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kombinirani procesi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time povećavamo iskoristivost samog procesa pošto je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60%. Na Slici 15 prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter15.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 15.''' Shema kombiniranog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, te se taj višak zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, sada već niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter16.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 16.''' Prikaz rada u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je napomenuto da ovim principom povećavamo iskoristivost čitavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama termodinamike. Temelje možemo vidjeti u bazičnom Carnotovom procesu (izentropsko-izotermnom) ('''Slika 16'''). Princip je sljedeći: ukoliko su temperaturne razlike manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne važnosti da je ta razlika temperatura „ spremnika“ što veća. Naravno idealni slučaj bi bio ukoliko bi temperatura radne tvari kod dovođenja topline bila jednaka temperaturi ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvođenja postane jednaka temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom procesu.                                                                                          &lt;br /&gt;
Znamo da kod Carnotovog procesa iskoristivost ovisi samo o temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim varijablama ta iskoristivost ne može promijeniti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter17.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 17.''' Prikaz iskoristivosti različitih vrsta postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trebamo znati da smo u realnim postrojenjima ograničeni, po pitanju stupnja iskoristivosti, gornjim temperaturama. Kod parnih postrojenja to su temperature oko 600 °C pošto materijali koje danas poznajemo i koristimo ne mogu izdržati više temperature. Što se tiče donje granice ona je zadana temperaturom rashladnog spremnika. Kod plinske turbine temperature su od 1450 &amp;lt;sup&amp;gt;0&amp;lt;/sup&amp;gt;C (izgaranje) do oko 600 °C , što je temperatura ispušnih plinova koji izlaze iz plinske turbine. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45% i 40%, no njihovom kombinacijom postignuta je veća temperaturna razlika , a samim time i veća iskoristivost.('''Slika 17''')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj korisnosti kombiniranog postrojenja može se definirati kao omjer ukupne električne snage i toplinske snage dovedene u proces:&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga plinske turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga parne turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedena toplinska snaga u plinskom procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedna toplinska snaga za dogrijavanje parnog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izraz '''(1)''' naziva bruto korisnost kombi procesa zato što nije uzeta u obzir potrošnja snage na pomoćne sustave postrojenja (P&amp;lt;sub&amp;gt;ps&amp;lt;/sub&amp;gt;) i nisu uzeti u obzir električni gubici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako potrošnju snage na pomoćne sustave uzmemo u obzir tada dobivamo neto korisnost kombi procesa koja se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz povećani stupanj iskoristivosti koji dobivamo kod kombiniranih postrojenja možemo istaknuti još neke prednosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treba istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja jer je ovdje jedino gorivo prirodni plin. Samim time nema emisije sumpornog oksida, a emisija NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja. Sustav izgaranja je mnogo napredniji te se ponekad i koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja te se postiže sniženje temperature izgaranja.  Isto tako produkcija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja s obzirom na niži postotak ugljika u prirodnim plinu.No kao problem javlja se (ne)mogućnost opskrbe plinom što bi,  konkretno, u Hrvatskoj moglo ponekad predstavljati problem.Da spomenemo još i kraći rok projektiranja i izgradnje te veća fleksibilnost kod rada i samog pokretanja. Troškovi održavanja su niži nego u klasičnih termoelektrana te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje struje.Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina te električne energije proizvodi u elektranama na ugljen, no s obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja.&lt;br /&gt;
Plinska turbina sa zadatkom proizvodnje električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, no razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata budući se u to vrijeme sva pozornost posvetila propulziji mlaznih motora. Prvo plinskoturbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sustavu SAD 1949. godine, a bilo je u sastavu kombi-procesa. Tek 60-tih godina imamo prve turbine za proizvodnju električne energije u većem broju elektrana. Prednost je bila mogućnost brzog starta. U 70-tim godinama dolazi do nagliog razvoja u izgradnji kombi-procesa u elektroenergetskim sustavima, kada je proizvodnja plinsko-turbinskih postrojenja dostigla snagu veću od 50 MW i početne temperature veće od 850°C. S pojavom plinskoturbinskog  postrojenja snaga većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Termoelektrane u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hrvatska elektroprivreda ima na raspolaganju devet termoelektrana + NEK. Termoelektrane su smještene u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Konjščini, Plominu i Osijeku. Ukupna snaga iznosi 1589 MW. U ovaj broj nije uračunata snaga koju HEP dobiva od NEK-a (338 MW) te snaga četiri interventna diesel bloka (29 MW). Po informacijama iz HEP-a u 2004. iz termoelektrana proizvedeno je 4.069 GWh električne energije. To čini preko 30% električne energije potrošene u Hrvatskoj te godine. 2003. godine HEP je ponovno počeo preuzimati električnu energiju iz susjedne nam Bosne i Hercegovine (TE Tuzla i TE Kakanj) nakon što je isporuka struje iz tih elektrana obustavljena 1993. Još se očekuje rješenje spora oko termoelektrana koje je Hrvatska gradila u Srbiji. TE Obrenovac (Elektroprivreda Srbije) i TE Gacko (Elektroprivreda Republike Srpske). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter19.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 18.''' Prikaz raspoloživosti električne energije (HEP d.d.) u GWh&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Izvor HEP d.d.)&lt;br /&gt;
[http://www.hep.hr]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. '''TE Sisak''' -&lt;br /&gt;
Čret bb, 44000 Sisak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut), prirodni plin i sirovu naftu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. Blok A ( 210 MW ) 1976. Blok B ( 210 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 420 MW (2x210) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija : prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 1190 GWh ('74-'97) ,maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 2099 GWh ('77) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 40 MJ/kg, prirodni plin 36 MJ/m3,sirova nafta 43 MJ/kg&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
*Kotlovi u prvom bloku mogu se ložiti mazutom ili prirodnim plinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kotlovi u drugom bloku lože se mazutom i prirodnim plinom i njihovom kombinacijom, a za nuždu se može upotrijebiti sirova nafta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. '''TE Rijeka''' -&lt;br /&gt;
Urinj bb, 51221 Kostrena &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona:1978. Blok A ( 320 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 320 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 650 GWh ('78-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 1037 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 9500 kcal/kg &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za dopremu loživog ulja izgrađen je poseban cjevovod iz INA rafinerije Urinj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. '''TE Plomin I''' -&lt;br /&gt;
Plomin bb, 52234 Plomin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: Maksimalna trajna snaga 105 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 380 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 560 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. '''TE PLOMIN d.o.o.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TE Plomin d.o.o. je tvrtka u zajedničkom vlasništvu osnivača Hrvatske elektroprivrede i RWE Power, osnovana u studenom 1996. godine. HEP i RWE Power imaju jednaki udjel u tvrtki - HEP temeljem ranije izgrađenog dijela postrojenja TE Plomin 2, a RWE Power temeljem uloženog kapitala i dobivenih kreditnih sredstava od njemačkih banaka. &lt;br /&gt;
*Ta je tvrtka bila odgovorna za dovršetak TE Plomin 2, kao i za njen pogon u sljedećem razdoblju od 15 godina. Nakon isteka ugovorenog roka, Hrvatska elektroprivreda će preuzeti Elektranu i eksploatirati je još najmanje 15 godina, ili još daljnjih 10 godina nakon njene revitalizacije.&lt;br /&gt;
*Izgradnja TE Plomin 2 započeta je 1986. godine, zastaje 1991., potom se pokušava dovršiti do 1992., ali ratne okolnosti zaustavljaju radove na gradilištu. Na međunarodnom natječaju, za dovršenje izgradnje je izabran Konzorcij AEE. Nakon utemeljenja tvrtke TE Plomin d.o.o., u rujnu 1997.godine otvoreno je gradiliše i radovi započinju. Premda je dovršetak izgradnje bio planiran krajem 1998. godine, zbog zakašnjelog financiranja kasnilo se godinu dana, odnosno prva sinkronizacija s mrežom obavljena je u rujnu 1999. godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 2000. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 210MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*planirana godišnja proizvodnja: 1200GWh&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. '''KTE Jertovec''' -&lt;br /&gt;
Jertovec bb, 49282 Konjščina &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Konjščina, Jertovec &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: kombinirana termoelektrana (plinske i parne turbine) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Kombi blok A, kombi blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 68 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 208 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: glavno gorivo u elektrani je plin. Kao alternativno gorivo koristi se ekstralako loživo ulje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: plinsko - parni energetski blokovi A, B &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. '''TE-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Kuševačka bb, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Žitnjak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1962. Blok C, 1979. Blok A&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Izgradnja novog Kombi kongregacijskog plinskoparnog postrojenja ukupne električne snage 190 MW i toplinske snage 150 MW dovršena je 2001. godine - 26. lipnja te godine su sva tri agregata bila priključena na mrežu. Nakon pretprobnog pogona i optimiranja rada, HEP je od korporacije Parsons Power Group koja je izgradila postrojenje načelom &amp;quot;ključ u ruke&amp;quot;, postrojenje preuzeo 4. travnja 2003. godine, čime je započeo dvogodišnji jamstveni rok. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok C služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blok D - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare, Blok E, *Blok F, Blok G, Blok H - Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
*Proizvodna jedinica za proizvodnju tehnološke pare Blok D - Toplinski učinak je 80 t/h. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G, Blok H - ukupna toplinska snaga je 58 MW + 58 MW + 116 MW + 116 MW = 348 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 357 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 594 GWh ('80) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 984 GWh, vrele vode 1971 GWh &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. '''TE-TO Osijek''' -&lt;br /&gt;
Cara Hadrijana 3, 31000 Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana toplana koja koristi prirodni plin i teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1976. PTE Osijek Plinska termoelektrana 50 MW (2x25 MW,)1985. EL-TO Osijek 45 MWe/ 110 MWt &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B dva agregata, plinska elektrana po 25 MW (PTE Osijek) služe za proizvodnju električne energije i proizvodnju tehnološke pare (jedna od turbina)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Blok C (EL-TO Osijek) - parna turbina 45 MW - služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 95 MW (PTE Osijek 2x25 MW + EL-TO Osijek 45 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 131,9 GWh ('85-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('85-'97) Emax = 280 GWh ('94) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo:PTE Osijek - prirodni plin, EL-TO Osijek - teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. '''EL-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Zagorska 1, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Trešnjevka &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1907. proizvodnja električne energije (0,8 MW),1954. početak proizvodnje toplinske energije(33,4 MW električne snage, 14,7 MW toplinske), 1982. proizvodnja 42 MW električne snage, 478,2 MW toplinske snage, 1998. preseljenje PTE iz Splita i početak proizvodnje (dodatnih 2x25,6 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blokovi C i D - Nisko tlačni parni kotao 80 t/h - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare)&lt;br /&gt;
*Blok E, Blok F, Blok G Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
*EL - TO (Blok H1 i H2) služi za proizvodnju električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga :Proizvodne jedinice Blok A, Blok B, Blok H1, Blok H2, Proizvodne jedinice za proizvodnju tehnološke pare , niskotlačni parni kotlovi toplinskog učinka (1NK=55 t/h, 2NK=64/80 t/h). Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G: Ukupna toplinska snaga 232 MW (Blok E = 58 MW, Blok F =58 MW, Blok G =116 MW)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 98 GWh ('74-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 173 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 532 GWh ,vrele vode 635 GWh ,prosječna godišnja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*potrošnja goriva : loživog ulja 50000 t, prirodnog plina 100 000 000 -110 000 000 Nm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaštita okoliša===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitni jest toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Mi ćemo se o ovom poglavlju baviti samo ovim prvim, odnosno onečišćenjem usljed izgaranja fosilnog goriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu transformira  u unutrašnju energiju koja se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, CO, voda, NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;, SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, različiti ugljikovodici (C&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt;). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) i voda (H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može izgara potpuno i djelomično. U potpunom izgaranju imamo CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt imamo CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod plinskih goriva, a najteže kod krutog. Za izgaranje potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni pretičak zraka. Loša strana pretička zraka jest činjenica da povećanjem pretička zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih plinova koji napuštaju sustav. &lt;br /&gt;
O količini sumpora u produktima izgaranja najviše ovisi udio sumpora u samom gorivu. Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod dušika i njegovih oksida gorivo ne utječe  toliko na produkciju NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okoliš. U svrhu zaštite okoliša u posljednjih desetak godina donijelo se mnoštvo zakona odredaba koje bi trebale pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša iz termoelektrana. Jedan od glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornih oksida. Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već iz goriva ili iz produkata izgaranja. Veći efekt se postiže ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata izgaranja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Dušikove spojeve je najjednostavnije reducirati stupnjevanim izgaranjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju dušičnih oksida za oko 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pogled unaprijed===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaštita okoliša je važna i sveprisutna tema u današnjem društvu. Čovjekov razvoj snažno utječe i na njegov životni prostor. Upravo zbog toga kad govorimo o termoelektrana moramo posebno obratiti pozornost i na ovaj dio koji se bavi zaštitom okoliša. Razvoj društva rezultira i porastom potražnje i potrošnje električne energije. To je ujedno i pokazatelj razvijenosti društva. Trenutna godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 13500 TWh/god. Od tog broja, 37% proizvede se u termoelektranama na ugljen, 15% u termoelektranama na prirodni plin, te 10% u postrojenjima na naftu. U hidroelektranama proizvodi se 20%, a u nuklearnim elektranama 17% svjetske proizvodnje. &lt;br /&gt;
Iz ovih podataka vidi se da se u biti preko 60% svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nekom obliku termoelektrane. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Očekuje se izgradnja od oko 80-100 GW termoenergetskih postrojenja godišnje, kad govorimo o svjetskoj proizvodnji električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Materijal sakupio: Tomislav Pukšec''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Nuklearne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorivni elementi reaktora''', u kojima se odvija proces fisije i u kojima se neposredno oslobađa tolinska energija, imaju &lt;br /&gt;
'''najvišu temperaturu''' u nuklearnoj elektrani. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam stupanj djelovanja toplinskog ciklusa ovisi o prosječnoj temperaturi rashladnog fluida ('''po drugom zakonu &lt;br /&gt;
termodinamike stupanj djelovanja je to veći što je viša temperatura toplijeg spremnika'''). Od interesa je što &lt;br /&gt;
više približiti prosječnu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida, odnosno što više smanjiti porast temperature &lt;br /&gt;
rashladnog fluida u reaktoru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost nuklearnog postrojenja''' i '''okoline''' je ograničavajući faktor za iznos temperature nuklearnog &lt;br /&gt;
goriva i rashladnog sredstva, čime posredno ograničava i stupanj djelovanja '''NE''' ('''stupanj djelovanja NE &lt;br /&gt;
je uvijek manji od stupnja djelovanja TE jednake snage'''). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearne elektrane''' proizvode oko '''17% svjetske električne energije'''. U svijetu postoji oko 400 nuklearnih &lt;br /&gt;
elektrana (prema podacima [http://www.iaea.org/ International Atomic Energy Agency]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
[[Slika:nukel2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 19.''' Nuklearna elektrana u pogonu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Susrećemo nekoliko tipova '''NE''' čija je razlika u vrsti '''primarnog postrojenja (reaktorskog)''', koje &lt;br /&gt;
se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, &lt;br /&gt;
kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.&lt;br /&gt;
Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearno gorivo'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* prirodni ili obogaćeni [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium uran] (umjesto obogaćenog urana može se djelomično koristiti i [http://en.wikipedia.org/wiki/Plutonium plutonij])&lt;br /&gt;
* metalni uran&lt;br /&gt;
* oksid urana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Graphite grafit]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Helium helij]&lt;br /&gt;
*tekući metal&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi nuklearnih elektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Reaktor hlađen i moderiran običnom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Voda u reaktoru ima tlak viši od tlaka zasićenja'''&lt;br /&gt;
Takav reaktor je poznat kao '''tlakovodni reaktor''': U zapadnim zemljama označava se kraticom '''PWR'''&lt;br /&gt;
('''Pressurized Water Reactor''', a u bivšem Sovjetskom Savezu kraticom '''VVER - vodo-vodnoj energetičeskij reaktor''').&lt;br /&gt;
Ovog tipa je reaktor u '''NE Krško'''. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 20.''' Shematski prikaz PWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Voda u reaktoru kipi (kipući reaktor)'''&lt;br /&gt;
To je reaktor tipa '''BWR''' ('''Boiling Water Reactor''').'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:BWR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 21.''' Shematski prikaz BWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Reaktor hlađen i moderiran teškom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takozvani teškovodni reaktor ili '''HWR''' ('''Heavy Water Reactor'''). Izvodi se samo tip koji ima tlak viši &lt;br /&gt;
od tlaka zasićenja, tj. kao '''tlakovodni reaktor'''. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid prirodnog ili obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:HWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 22.''' Shematski prikaz HWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Reaktor moderiran grafitom i hlađen ugljik – dioksidom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su plinom hlađeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''GCR (Gas Cooled Reactor)'''&lt;br /&gt;
Prva  generacija ovih reaktora poznata pod nazivom '''magnox''' dobila je ime po leguri magnezija koji se &lt;br /&gt;
upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': metalni prirodni uran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:GCR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 23.''' Shematski prikaz GCR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''AGR (Advanced Gas Reactor)'''&lt;br /&gt;
Druga generacija '''grafitnih reaktora''' koja se od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih šipki. Obloge &lt;br /&gt;
gorivnih šipki su izrađene od nehrđajućeg čelika. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wylfa-power-station.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 24.''' NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je od najstarijih NE u svijetu koje još uvijek rade&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''4. Reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivšem SSSR-u i njegova kratica je '''RBMK''' ('''reaktor boljšoi močnosti kipjaščij''').&lt;br /&gt;
Nuklearna elektrana u Černobilu je bila ovog tipa. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''5. Reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visoko temperaturni reaktor ili '''HTGR''' ('''High Temperature Gas Reactor''') je posljednji korak u &lt;br /&gt;
razvoju grafitom moderiranih reaktora. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''6. Brzi oplodni reaktor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator &lt;br /&gt;
za termalizaciju neutrona, '''brzi oplodni reaktor''' nema moderatora. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''':oksid urana višeg obogaćenja ili oksid plutonija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nuklearna fisija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se temelji na procesu '''nuklearne fisije'''. [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium Uran], kao prirodni element, &lt;br /&gt;
je osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. '''Uran–238''' (U-238) ima vrlo dugo vrijeme poluraspada, &lt;br /&gt;
oko 4,5 milijarde godine, i zato se još uvijek mogu naći zamjetne količine ovog elementa u prirodi. Ovaj izotop urana, &lt;br /&gt;
'''U-238''', čini oko 99% svih izotopa urana na Zemlji. '''Uran-235''' čini oko 0,7% urana kojeg nalazimo u prirodi, &lt;br /&gt;
dok je '''uran-234''' još rijeđi u prirodi i nastaje radioaktivnim raspadom '''urana-238'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uran-235''' ima zanimljivo svojstvo koje ga čini korisnim i za nuklearnu energetiku, a i za proizvodnju nuklernih&lt;br /&gt;
bombi. Kao i '''U-238''', '''U-235''' se spontano raspada alpha raspadom. Osim spontanog raspada '''U-235''' &lt;br /&gt;
kratkotrajno podliježe i spontanoj fisiji. Međutim, '''U-235''' je jedan od rijetkih elementa koji je sposoban &lt;br /&gt;
osloboditi energije cijepanjem jezgre atoma ('''nukleusa''') mehanizmom inducirane fisije. U slučaju da se slobodni &lt;br /&gt;
neutron sudari sa jezgrom '''urana-235''', jezgra će apsorbirati taj neutron što će rezultirati time da će postati &lt;br /&gt;
nestabilna i u konačnosti će se rascijepati na dva lakša atoma uz oslobađanje dva do tri nova slobodna neutrona. &lt;br /&gt;
Dva nova atoma postižu novo stanje gama raspadom. Tri fizikalne činjenice čine proces inducirane fisije zanimljivim &lt;br /&gt;
sa energetskog stajališta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Vjerojatnost''' da će atom '''urana-235''' apsorbirati slobodan neutron je relativno velika. Ako reaktor radi u najpovoljnijem režimu (tj. u kritičnom stanju), oslobođeni neutron svake fisije će uzrokovati novu fisiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre''' je vrlo brz, reda veličine pikosekunde (10&amp;lt;sup&amp;gt;-12&amp;lt;/sup&amp;gt; sekundi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Cijepanjem jedne jezgre U-235''' oslobađa se zamjetno velika količina energije u obliku toplinske energije i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_ray gama zračenja]. Energiju oslobođenu jednom fisijom dobivamo iz činjenice &lt;br /&gt;
da fisijski produkti i neutroni zajedno teže više nego sam atom '''U-235''' čija se jezgra rascijepala. Razlika u &lt;br /&gt;
masi se može direktno preračunati u dobivenu energiju pomoću izraza E = mc&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspadom jednog atoma '''U-235''' oslobađa se energija reda veličine '''200 MeV''' (milijun elektron volta). Na prvi pogled &lt;br /&gt;
to se ne čini puno, ali ako se uzme u obzir da, naprimjer, jednam kilogram urana sadrži veliku količinu atoma, shvaća se da je oslobođena energija iz takvog kilograma zamjetna. Ona je tolika da se obogaćeni uran koristio kao gorivo za nuklearne podmornice &lt;br /&gt;
dajući im potisnu snagu koju bi se moglo dobiti iz nekoliko stotina tisuća litara nafte. Da bi dobili tražena svojstva uranskog &lt;br /&gt;
goriva, takvo je gorivo potrebno predhodno obogatiti, tako da sadrži 2 do 3% (ili više) '''urana-235'''. Tropostotno &lt;br /&gt;
obogaćenje je dovoljno za uporabu u civilnom nuklearnom reaktoru, dok se uran za proizvodnju oružja obogaćuje tako da sadrži 90% ili više '''U-235'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći postotak nuklearnih elektrana u svijetu čine elektrane '''PWR''' reaktorskog tipa. Izvedba '''PWR''' nuklearne &lt;br /&gt;
elektrane zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova, primarnog i sekundarnog. Toplinski stupanj djelovanja &lt;br /&gt;
'''N''' je funkcija prosječne temperature vode u primarnom krugu, te je svrsishodno da ona bude što viša.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tipični parametri''' rashladne vode primarnog kruga jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Tlak''': 150 do 160 bar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Prosječna temperatura''': 570 do 590 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Promjena temperature u reaktoru i generatoru pare''': 40 do 50 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Protočni volumen pri rashladnom krugu''': oko 6 m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/s &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarni krug''' se načelno sastoji od '''reaktora''', '''cirkulacijske pumpe''', '''generatora pare''' i '''tlačnika'''. &lt;br /&gt;
Budući da su rashladni krugovi hidraulički povezani u reaktoru potreban je samo jedan tlačnik za sve rashladne krugove. &lt;br /&gt;
Komponente primarnog kruga smještaju se u '''containment''' ili '''zaštitnu posudu'''. Zaštitna posuda je projektirana &lt;br /&gt;
za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa). Osobito &lt;br /&gt;
obilježje je kuglasta zaštitna posuda. Veličina jezgre i broj gorivnih elementa u njoj ovise u snazi. U zapadnim &lt;br /&gt;
zemljama te su snage u razredima od 600 do 700, 900 do 1000 i 1200 do 1500 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare''' je jedan od komponenti primarnog kruga NE. To je '''izmjenjivač topline''' specijalne izvedbe &lt;br /&gt;
kojem je zadatak da toplinsku energiju nastalu u '''primarnom krugu''' prenese na '''radni medij sekundarnog kruga'''. &lt;br /&gt;
'''Primarni medij''' nalazi se u snopu cijevi, a '''sekundarni''' u plaštu parogeneratora. Srednja temperatura primarnog &lt;br /&gt;
fluida u reaktoru i parogeneratoru je približno ista. Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida je malena &lt;br /&gt;
da bi tlak pare bio što viši, a time i stupanj djelovanja. To se može postići, i postiže se, izgradnjom velike površine &lt;br /&gt;
prijelaza topline. Ta ogrijevna površina iznosi oko '''4000 m2''', a tehnološki je dobivena ugradnjom nešto više od &lt;br /&gt;
4000 “U” cijevi u cijevni snop visok 10 m, dok je promjer cijevi 20 mm i debljine stijenke oko 1,2 mm. Materijal cijevog snopa je legura naziva [http://www.hightempmetals.com/techdata/hitempInconel600data.php Inconel600]. Materijal plašta generatora pare je &lt;br /&gt;
niskolegirani kotlovski čelik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbitniji djelovi '''generatora pare''' su '''ulazno/izlazna komora primarnog fluida''', '''cijevni snop''', &lt;br /&gt;
'''isparavačka sekcija''', '''parni prostor'''. Potrebno je još ugraditi i '''separator vlage''' i '''sušionik pare'''. &lt;br /&gt;
Sekundarna voda se nalazi pod tlakom od otprilike 6 MPa. Gabariti takvog generatora pare za nuklearna postrojenja su &lt;br /&gt;
oko 21 m visine, promjer donjeg djela posude je oko 3,5 m, promjer gornjeg dijela posude je oko 4,5 m, dok je masa &lt;br /&gt;
suhog generatora pare oko 300 t.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tlačnik''' je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava &lt;br /&gt;
tlak u primarnom krugu. U osnovi, to je električni bojler kod kojeg tlak pare iznad razine vode elastično održava tlak &lt;br /&gt;
u primarnom krugu. Funkcionalno kompenzira promjene specifičnog volumena vode brzih prijelaznih projava i održava tlak &lt;br /&gt;
u stacionarnom stanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cirkulacijska pumpa''' kod tlakovodnih reaktora (PWR) je jednostupnjevita cirkulacijska pumpa. Budući da je maksimalna &lt;br /&gt;
temperatura fluida ograničena dopuštenom temperaturom u reaktoru, nastoje se prosječna temperatura što više približiti toj &lt;br /&gt;
temperaturi. Smanjenje porasta temperature rashladnog fluida u reaktoru moguće je jedino smanjenjem njegova protoka. Snaga &lt;br /&gt;
pumpe je ograničavajući faktor za smanjenje temperaturne razlike u primarnom krugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvedba pumpe mora zadovoljavati slijedeće '''uvjete''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Propuštanje rashladnog fluida''' reaktora treba svesti na najmanju moguću mjeru (jer rashladni fluid sadrži određeni stupanj radioaktivnosti). Rješenje je u '''brtvenju protutlakom'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Podmazivanje donjih ležajeva''' treba rješiti bez klasičnim maziva (kontaminacija rashladnog fluida). To se rješava tako da se donji ležaj pumpe, napravljen od grafita, podmazuje ubrizganom vodom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Jezgru PWR reaktora čine''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::: 1. '''Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
:::: 2. '''Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
:::: 3. '''Moderator'''&lt;br /&gt;
:::: 4. '''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
:::: 5. '''Konstrukcijski elementi''', odnosno svi materijali i sklopovi za ostvarenje i samoodržavanje lančane reakcije, njezinu kontrolu i odvod generirane topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- &lt;br /&gt;
'''1. Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi elementi su složeni mehanički sklopovi, kojih su osnovni djelovi gorivne šipke i kostur gorivnog elementa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Gorivne šipke'''&lt;br /&gt;
Gorivna šipka je cijev od cirkonijeve (Zr) legure (često se upotrebljava legura pod nazivom ZIRCALLOY2, [Zr + Sn + Fe + Ni]) promjera oko 9,5 mm, debljine stijenke oko 0,6 mm te dužine oko 3,6 m ispunjene tabletama UO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; koje su konkavno obrađene radi kompenzacije termalne ekspanzije. Zazor između tablete i stijenke obloge puni se helijem radi boljeg odvođenja topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Kostur gorivnog elementa'''&lt;br /&gt;
Kostur gorivnog elementa je mehanički element kojem je zadatak držati gorivne šipke u formaciji (pridržavanje trenjem) i omogućiti vođenje regulacijskih ili zaustavnih šipki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi element ima kvadratni horizontalni presjek dimenzija oko 200x200 mm i masu između 500 i 700 kg.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''2. Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regulacijske i zaustavne šipke zajedno čine '''apsorbcijske šipke'''.&lt;br /&gt;
Regulacijske šipke su povezane u regulacijski sklop, što znači da sve one šipke koje ulaze u jedan gorivi element kreću kao mehanička cjelina. Cijevi su od nehrđajućeg čelika ispunjene legurom koja u težinskim postocima sadrži 80% srebra, 15% indija i 5% kadmija. Sastav legure izabran je tako da se apsorpcijom pokrije širi spektar energija termalnih i epitermalnih neutrona.Zaustavne šipke imaju zadatak osigurati dovoljnu podkritičnost reaktora obustavljenog rada i nisu povezane s regulacijskim sustavom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su materijali koji imaju zadatak da usporavajubrze neutrone fisije. Da bi se stvorila '''compound jezgra''' koja je nestabilna i koja je uvijet za postupak fisije energija projektila koja udara u jezgru mora biti manja od približno 50 MeV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurnost===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost''' nuklearne elektrane je jedan od najbitnijih uvjeta za njezinu prihvatljivost kao energetskog objekta. Osnovna filozofija projektiranja nuklearne elektrane sa stajališta sigurnosti je tzv. obrana po dubini. Obrana po dubini sastoji se u poduzimanju mnogih sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava NE važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski, jedna nakon druge. Time se postiže da izgubljenu funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+ '''Tablica 1.''' Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama [http://www.ans.org/ American Nuclear Society (ANS)]*&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija I'''   || Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom redovitog pogona)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija IV'''  || Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''LOCA''' – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 	&lt;br /&gt;
Sa stajališta utjecaja na okoliš najvažnije su nezgode '''kategorije IV''', a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
: 1. Veći lomovi cijevi sekundarnog sustava&lt;br /&gt;
: 2. Lom cijevi pojne pumpe&lt;br /&gt;
: 3. Zakočenje rotora pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 4. Lom osovine pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 5. Lom kučišta mehanizma kontrolnih štapova&lt;br /&gt;
: 6. Lom cijevi parogeneratora&lt;br /&gt;
: 7. Nezgoda gubitka hladioca ('''LOCA''')&lt;br /&gt;
: 8. Nezgoda rukovanja gorivom u contaimentu i zgradi za pohranu istrošenog goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većih nesreća je do sada bilo dva puta. Prva se zbila u '''NE Otok tri milje''' u SAD-u, 28. Ožujka 1979., a druga 25. Travnja 1986. u '''NE Černobil'''. '''Ljudska greška''' je bila uzrok obje nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Distribuirana proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Otočna proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Obnovljivi izvori=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hidroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a &lt;br /&gt;
udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i &lt;br /&gt;
značajne terorističke prijetnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Utjecaji na okoliš dijele se na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta zraka, geologija i seizmologija,  erozija, promjena pejzaža &lt;br /&gt;
* biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi &lt;br /&gt;
* socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i historijski &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva potapa se kvalitetno zemljište, a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište, u nekim slučajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva, uništava se zdrava šuma, nestaje vegetacija, svi postojeći objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala, a neiskorištena većina nalazi se u nerazvijenim zemljama. Takvo stanje je s jedne strane dobro jer se u budućnosti najveći porast potrošnje očekuje upravo u nerazvijenim zemljama, a s druge strane pokrivanje daljnjeg porasta potrošnje u razvijenim zemljama bazirat će se na fosilnim i nuklearnom gorivu. Hidroelektrane se značajno koriste u proizvodnji električne energije iz više razloga: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Nema troškova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje &lt;br /&gt;
* Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju. &lt;br /&gt;
* Ne postoji utjecaj povećanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih povećanja u zadnjih nekoliko godina &lt;br /&gt;
* Neovisnost o uvozu goriva &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima električne energije. &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je čista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije, truljenje), ali su u većini slučajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. &lt;br /&gt;
* Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ukoliko pada sa dva puta veće visine proizvodi duplo više električne energije. &lt;br /&gt;
# Raspoloživom protoku vode. Električna snaga i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisnost snage o navedenim veličinama izražena je sljedećim izrazom: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;P = eta * Q * h * ρ * g&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:P - Snaga [W]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:eta - stupanj iskoristivosti postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Q - raspoloživi protok vode [m3/s]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:h - raspoloživi vodeni pad [m]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:ρ - gustoća vode [kg/m3]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:g - ubrzanje sile teže [m/s2]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 25.''' Voda šiklja iz izlaznog presjeka za vrijeme testa u hidroelektrani Hoover na granici Nevade i Arizone, USA.&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija gradnje hidroelektrana se nije mijenjala kroz 20. stoljeće. &lt;br /&gt;
Hidroelektrane u principu funkcioniraju na vrlo jednostavnoj osnovi: voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz branu, pokreće turbinu koja onda pokreće generator električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Osnovne komponente klasične hidroelektrane=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Brana - Većina hidroelektrana se opskrbljuje vodom iz akumulacijskih jezera. Brana predstavlja građevinu kojoj je zadaća osiguravati akumulaciju vode. Akumulacijska jezera su često urbanizacijski tako riješena da su ujedno i rekreacijska jezera. &lt;br /&gt;
* Ulazni presjek - Otvor na brani se otvori i kroz kontrolna vrata voda cjevovodom (najčešće uslijed gravitacije) dolazi do turbine određenim masenim protokom. &lt;br /&gt;
* Turbina - Voda udara i okreće lopatice turbine koja je osovinom vezana na generator. Najčešći tip turbina za hidroelektrane su Francisove turbine. Takve turbine teže do 172 tone i postižu brzinu vrtnje do 90 okretaja u minuti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro2.jpg|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 26.''' Osovina koja povezuje generator i transformator (Photo courtesy U.S. Bureau of Reclamation)&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Generator - Kako samo ime govori, generator generira električnu energiju. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta unutar namotaja žica. Ovime se ubrzavaju elektroni, koji proizvode električni naboj. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Osnovni dijelovi svakog generatora su: &lt;br /&gt;
::* Osovina &lt;br /&gt;
::* Uzbudni namot &lt;br /&gt;
::* Rotor &lt;br /&gt;
::* Stator &lt;br /&gt;
Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni napon. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 27.''' Generatori električne energije u hidroelektrani&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. &lt;br /&gt;
* Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. &lt;br /&gt;
* Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro4.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 28.''' Komponente hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku energiju. Količina generirane električne energije se određuje s nekoliko faktora. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine vode do turbina. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina proizvedene struje. Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u akumulacijskom jezeru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je prethodno spomenuto, predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više hidroelektrana. Međutim, postoje određene prepreke. Većina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je već iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena učinkovitost elektrane i za čiju je gradnju potrebno raditi i veće promjene u okolišu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroenergija se tradicionalno smatra čistom i ekološkom. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama ne zagađuje atmosferu, ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada. Ipak, gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu riječnih tokova na kojima se grade. Učinci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 čimbenika: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana locirana &lt;br /&gt;
# Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane &lt;br /&gt;
# Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena &lt;br /&gt;
# Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čimbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških, zemljopisnih i meteoroloških uvjeta. Ova dva čimbenika su najbitniji faktor pri određivanju veličine, vrste, konstrukcije i načina na koji će buduća elektrana raditi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i povećanje prosječne temperature vode &lt;br /&gt;
* Povećanje udjela dušika u riječnoj vodi &lt;br /&gt;
* Sedimentacija i erozija &lt;br /&gt;
* Poplave &lt;br /&gt;
* Klimatske promjene &lt;br /&gt;
* Potencijalno povećanje tektonske aktivnosti područja &lt;br /&gt;
* Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta &lt;br /&gt;
* Poremećenje migracije ribljih vrsta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi hidroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri su osnovna tipa: protočne, akumulacijske i reverzibilne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' HE &amp;quot;ĐALE&amp;quot; - protočna hidroelektrana, ukupna snaga 40.8MW&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane, dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Akumulacijske su najčešće hidroelektrane, dobra strana je mogućnost akumulacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro06.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 30.''' Akumulacijska hidroelektrana '''Tri kanjona''' u Kini, (potopljeno je 118 gradova i iseljeno oko 1.000.000 ljudi)&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Reverzibilne hidroelektrane&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod klasičnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. reverzibilne hidroelektrana (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva '''skladišta''' vodene mase. To su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::*Gornja akumulacija Istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom električne energije.&lt;br /&gt;
::*Donja akumulacija Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo, donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje špice potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj je RHE Velebit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 32.''' Presjek kroz tlačni cjevovod, strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Male hidroelektrane===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uvod'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta, vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacionom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku od velikih čija se štetnost opisuje kroz velike promjene ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22% svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa različitih točaka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi, klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se često dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 2.''' kategorizacija malih hidroelektrana u nekim zemljama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Zemlja&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;micro&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;mini&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;male&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [MW]&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| SAD&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 100 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kina&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;500&lt;br /&gt;
| 0,5 - 25&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Francuska&lt;br /&gt;
| 5 - 5000&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Indija&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 15&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Brazil&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;općenito&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;100&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;1000&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;10&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 3.''' Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Svjetski izvori&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga malih hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;680 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;47GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;3000 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;180 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće: &lt;br /&gt;
* gotovo da nemaju nedostataka &lt;br /&gt;
* nema troška distribucije električne energije &lt;br /&gt;
* nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* jeftino održavanje &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 4.''' Popis malih hidroelektrana u RH (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;90%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga [MW]&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Godina puštanja u pogon&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Po generatoru	&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Ukupno&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Jaruga&lt;br /&gt;
| 2 x 2,8&lt;br /&gt;
| 5,6&lt;br /&gt;
| 1898.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj I&lt;br /&gt;
| 2 x 1 + 2 x 0,8&lt;br /&gt;
| 3,6&lt;br /&gt;
| 1908.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Roški Slap *&lt;br /&gt;
| 2 x 0,886&lt;br /&gt;
| 1,772&lt;br /&gt;
| 1910.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE T.C. &amp;quot;10. kolovoz&amp;quot; Majdan **&lt;br /&gt;
| 2 x 0,6&lt;br /&gt;
| 1,2&lt;br /&gt;
| 1913.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zeleni Vir&lt;br /&gt;
| 2 x 0,85&lt;br /&gt;
| 1,7&lt;br /&gt;
| 1922.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE P.I. &amp;quot;Duga Resa&amp;quot; **&lt;br /&gt;
| 0,53 + 0,25 + 0,32&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1937.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj II&lt;br /&gt;
| 2 x 1,1&lt;br /&gt;
| 2,2&lt;br /&gt;
| 1952.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zavrelje&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1953.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Krčić&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 1988.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 2 x 0,34&lt;br /&gt;
| 0,68&lt;br /&gt;
| 19889.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest I *&lt;br /&gt;
| 4 x 0,315&lt;br /&gt;
| 1,26&lt;br /&gt;
| 1995.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest II *&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 1997.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kupčina 6 - Stančaki *&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Orljava 7 - Požeška Kopanica*&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;4&amp;quot; | Pribranske elektrane biološkog minimuma&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Varaždin&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 1975.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1989.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Ukupno&lt;br /&gt;
| 24,337&lt;br /&gt;
| &amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;*&amp;lt;/sup&amp;gt;u privatnom vlasništvu&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;**&amp;lt;/sup&amp;gt;u sklopu industrijskog pogona&lt;br /&gt;
::::::* vlasništvo Hrvatske elektroprivrede&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni dijelovi malih hidroelektrana su sljedeće strukture i uređaji: &lt;br /&gt;
* građevinski objekti &lt;br /&gt;
* hidromehanička oprema &lt;br /&gt;
* elektrostrojarska oprema &lt;br /&gt;
* priključak na dalekovodnu mrežu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Princip sustava male hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tehnička rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva: &lt;br /&gt;
* karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) &lt;br /&gt;
* paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora &lt;br /&gt;
* kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviđa izvedba transformatora na stupu &lt;br /&gt;
* postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala &lt;br /&gt;
* preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal &lt;br /&gt;
* umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat &lt;br /&gt;
* dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) &lt;br /&gt;
* dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima &lt;br /&gt;
* tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede do strojarnice &lt;br /&gt;
* zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana &lt;br /&gt;
* odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Utjecaj na okoliš'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema gotovo nikakvih štetnih utjecaja na okoliš. Ako taj utjecaj i postoji, onda je on toliko mali da ne može biti mjerljiv i ne može se sa sigurnošću pripisati postojanju i radu male hidroelektrane, a ne nekom drugom od mogućih utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti iskorištenja energije vodotokova se u prvom redu očituju u eliminiranju emisija štetnih plinova u atmosferu koju susrećemo kod energana na fosilna goriva. Dok je kod velikih hidroelektrana, kao posljedica gradnje velike brane sa zaštitnim mrežama koje se nalaze prije ulaska u turbinski dovodni kanal ipak prisutna emisija metana zbog zadržavanja žive tvari na zaštitnoj mreži koja tamo truli i emitira metan kao posljedicu procesa raspada organske materije, kod malih hidroelektrana brane su male, preljevne, a u slučaju, tzv., tirolskog zahvata kanal ne smije sadržavati zaštitnu mrežu i voda sa svim tvarima koje nosi sa sobom u nepromijenjenom sadržaju struji kanalom. Ovakva filozofija gradnje i tehnologija u potpunosti isključuje ikakve štetne emisije u atmosferu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Procjena je da male hidroelektrane, instalirane snage od cca 5 MW, godišnjom produkcijom energije zamjenjuju oko 1400 toe fosilnih goriva, a time i smanjuju emisiju stakleničkih plinova u količini od 16 000 tona CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i 1100 tona SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; godišnje. Zagađenje bukom je ispod svih minimalnih propisanih i predloženih razina zbog sofisticirane tehnologije koja je danas postala pravilo pri konstruiranju strojarnice male hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ipak, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pozornost treba posvetiti: &lt;br /&gt;
     &lt;br /&gt;
* adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* protoku vode &lt;br /&gt;
* riziku od pogrešnog gospodarenja vodenim resursima &lt;br /&gt;
* nedostatku biološkog minimuma količine vode &lt;br /&gt;
* utjecaju na floru i faunu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također bi trebalo posebno naglasiti doprinos takvih postrojenja razvitku gospodarstva, pogotovo u nerazvijenim i dislociranim područjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pogonski troškovi i mogući problemi pri provedbi projekta'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, također koristi i energiju za vlastiti rad. Ti troškovi se nazivaju pogonskim troškovima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod vodoopskrbnih sustava u cjevovodima hidraulička snaga, koja se manifestira porastom tlaka anulira se prigušnim elementima koji su potrošači energije. Nadalje, samo prigušenje tlaka može se također dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda moguće dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je moguće dobiti suvišak energije, ta energija se može dalje eksploatirati ili prodavati, čime se minimiziraju pogonski troškovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problemi vezani za projektiranje i puštanje u rad male hidroelektrane leže u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u Republici Hrvatskoj glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, što isključuje i potrebno djelovanje državnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer tržišni interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom slučaju nižih kamata nego za ostale tržišne aktivnosti). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatni problem predstavljaju česti neriješeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i neriješena katastarska pitanja i njihovo sporo rješavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj više od polovice električne energije proizvodi se u hidroelektranama. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona, a koji su raspoređeni na tri teritorijalna područja (sjever, zapad, jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju &amp;quot;Certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 34.''' Prikaz lokacija elektrana u Hrvatskoj&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vjetroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam '''vjetroelektrana''' podrazumijeva sustav za transformaciju (pretvorbu) gibajuće zračne mase, odnosno vjetra u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, unutar kompleksne problematike vjetrenjača vrlo značajno mjesto zauzima '''vjetar i vjetropotencijal''' kao jedan od preduvjeta funkcionalnosti takvog sustava. '''Vjetar kao energetski resurs''' karakterizira promjenjivost i nemogućnost uskladištenja što za sobom posljedično povlači potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). Budući da kinetička energija vjetra ovisi o kvadratu brzine, a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra, promjena brzine vjetra uzrokovat će dakle promjenu aerodinamičke snage, odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu električne snage koju generator injektira u mrežu. Brzina vjetra mjeri se '''anemometrom'''. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Kod provođenja proračuna, uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra (eng. base), komponentu linearne promjene brzine vjetra (eng. ramp), komponentu udarne promjene brzine vjetra(eng. gust) i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu (eng. noise). '''Budući da do visine 200m''' postoje tehnička rješenja koja kinetičku energiju gibanja zračnih masa tj. vjetra pretvaraju u električnu energiju, moguće je koristiti naziv '''tehnički vjetar'''. '''Struja tog vjetra poremećena je različitim utjecajima''' kao što su turbulencija (mehanički i termički uvjetovana lokalna nepravilna gibanja), hrapavost površine, dnevni i noćni temperaturni gradijent, topografija terena ( prepreke, uzvisine, građevine i slično) i vanjski poremećaji (silazna strujanja od oluja). Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine, dakle ometaju strujanje i općenito umanjuju vjetropotencijale.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom postavljanja vjetrenjača potrebno je izvršiti '''dodatni proračun vjetropotencijala''' (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja, jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu čak i ako je relativno mala njihova međusobna udaljenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u određenom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h, a u sinoptičkoj praksi 10 min). Mjerenja brzine vjetra se najčešće vrše na visini od 10m. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju '''Weibullovom funkcijom (razdiobom)''' koja daje vjerojatnost pojave vjetra '''f(v)''' tijekom nekog vremenskog perioda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Weibull.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 35.''' Weibull-ova razdioba&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u graničnom sloju do promjene profila brzine; brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu, do iznosa beskonačne struje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Parvis.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 36.''' Parametri po visini, u logaritamskoj razdiobi&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste vjetrenjača i njihova primjena===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Vjetroturbina''' može imati jednu ili više elisa. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehaničku energiju. Najčešće rješenje predstavlja izvedba s tri elise (s obzirom na razinu buke i vizualni efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji '''podjela''' ovisno o:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''položaju osi turbinskog kola''': vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.&lt;br /&gt;
* '''omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra''': brzohodne i sporohodne.&lt;br /&gt;
* '''broju lopatica''': višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.&lt;br /&gt;
* '''veličini zakretnog momenta''': visokomomentne i niskomomentne.&lt;br /&gt;
* '''načinu pokretanja''': samokretne i nesamokretne.&lt;br /&gt;
* '''efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment''': nisko i visoko efikasne.&lt;br /&gt;
* '''načinu okretanja rotora prema brzini vjetra''': promjenjive i nepromjenjive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Izvedbe vjetrenjača s vodoravnim vratilom''', brzohodne s dvije do četiri lopatice predstavljaju klasične vjetrenjače, odnosno najveće i opće prihvaćene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju električne energije. One se dakle najčešće nalaze u serijskoj proizvodnji,a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. višelopatične vjetrenjače koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog '''torzijskog momenta''' koji stvaraju).U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene '''brzohodne vjetroturbine''', okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od '''500''' do '''1500''' kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dijelovi vjetroturbinskog - generatorskog sustava i njihova funkcija'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjturb.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Segmenti turbine '''okomitog vratila''' (prikazane na '''slici 37.''') su slijedeći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''(1) rotor'''&lt;br /&gt;
* '''(2) kočnice'''&lt;br /&gt;
* '''(3) upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
* '''(4) generator'''&lt;br /&gt;
* '''(5) zakretnik'''&lt;br /&gt;
* '''(6) kućište'''&lt;br /&gt;
* '''(7) stup'''&lt;br /&gt;
* '''(8) temelj'''&lt;br /&gt;
* '''(9) transformator'''&lt;br /&gt;
* '''(10) posebna oprema'''&lt;br /&gt;
* '''(11) prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(1) Rotor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su '''glavčina''' i '''lopatica'''. Ovisno o tome kako reguliramo snagu, rotor može biti izveden:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice, na način da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m. Također postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajući postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Na taj način se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne, odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještajući na optimalnu vrijednost na početku rada vjetroturbine).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičkog efekta poremećenog trokuta brzina (eng. stall). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka, odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti, kut više nije optimalan). Za ovaj slučaj izvedbe rotora lopatice nemaju mogućnost zakretanja. Međutim, kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina, u ovom slučaju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzina (što omogućuje najveću transformaciju energije vjetra u električnu energiju). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Lopatice'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa '''zakretnim vrhovima''' (kao aerodinamičkim kočnicama) ili s '''krilcima'''. Ove druge funkcioniraju na način da se krilca odvajaju od površine, smanjujući aerodinamičke značajke profila kod brzine iznad projektne. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočioni sustavi, koji u slučaju otkaza primarnog kočionog sustava (mehanička kočnica) stvaraju '''moment kočenja''' (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. spoiler) ) te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje rasterećenog kola. Dakle, zakretni vrh i pomična površina sekundarnog kočionog sustava nazivaju se kočnici, koje je moguće aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedinačnim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Rotor za ove kočnice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje, kočnici se vraćaju u početni položaj i čine radni dio lopatice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(2) Kočioni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg), odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja. Zato mora postojati kočioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor. Osim toga, bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo.&lt;br /&gt;
Disk kočnica - je najčešća izvedba kočionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. Prilikom odabira broja kočionih elemenata na disku kočnice, naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila kočenja, odnosno na postizanje opterećenosti turbine isključivo momentom kočenja. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauličko, a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže, dakle prekid strujnog kruga) ili signalom uređaja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(3) Upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što samo ime kaže, ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava.&lt;br /&gt;
Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj), već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Dakle, mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom, daje podatke o radu, električkim i mehaničkim stanjima, obrađuje podatke, komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slučaju nekakvog kvara, požara ili slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(4) Generator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko - generatorskog sustava, generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja&lt;br /&gt;
* izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava&lt;br /&gt;
* izdržljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva, te pri uključivanju i isključivanju generatora&lt;br /&gt;
* uležištenje generatora na način da jamče dugotrajnost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzimajući u obzir uvjete povećane '''vlažnosti''', '''slanosti''', zatim '''otpornost na krute čestice''', '''povišenu temperaturu''' i slične uvjete, pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako npr. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom&lt;br /&gt;
* samostalni rad&lt;br /&gt;
* spregnuti rad s drugim izvorima &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti struje''' mogu biti: '''istosmjerni''' ili '''izmjenični'''. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''načinu okretanja''' postoje generatori: s '''promjenjivom''' ili s '''nepromjenjivom brzinom okretanja''' uz zadržavanje iste frekvencije. Također postoji podjela prema veličini tj. snazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(5) Zakretnik'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na vrhu stupa. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom, učvršćenim na stupu, izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. To je naravno, u ovisnosti o vrsti vjetroturbine, odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. Zakretanje zapravo vrši motor. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(6) Kućište stroja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- s jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja, a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(7) Stup'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može biti izveden kao cjevasti konični, teleskopski, rešetkasti, učvršćeni i povezani. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti, a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Stupvj5.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' a) '''teleskopski''' b) '''cjevasti konični''' c) '''učvršćeni''' d) '''povezani''' e) '''rešetkasti'''&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(11) Prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva je '''multiplikator''' i može biti različitih izvedbi. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom, a podmazivanje sintetičkim uljem. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na električni generator, naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i prijenosni omjer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ukratko''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* vjetroturbina i generator su spojeni pomoću mehaničke spojke za koju se najčešće podrazumijeva da u sebi ima mjenjačku kutiju s prijenosnikom. Prijenosnik, kao što je već rečeno, ima funkciju prilagođavanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.&lt;br /&gt;
* ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogućnosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima, mehanički prijenosnik nije potreban (što je slučaj kod vjetroturbina novijeg dizajna).&lt;br /&gt;
* iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomoću sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. pitch regulated), koji također može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakreće oko svoje duže osi i omogućuje smanjenje mehaničke snage, ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja, naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinamičkom efektu - tako je, u slučaju previsokih brzina vjetra, vjetroturbina zaštićena od povišenja snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mreža===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti priključenja''' na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: &lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Vjetroelektrane izravno priključene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Vjetroturbina s asinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom (eng. soft. starter).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Vjetroturbina sa sinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomično promjenjivom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa.&lt;br /&gt;
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, koje karakterizira jednostavnost i jeftinoća, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogućnost: veće proizvodnje električne energije, manjih mehaničkih naprezanja mehaničkih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. '''Vjetroelektrane s vjetroturbinama čiji je raspon nazivnih snaga između 50 kW i 1500 kW, najčešće su izvedene s asinkronim generatorom izravno priključenim na mrežu, dok je priključak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana, koje su uglavnom u samostojećim sustavima. Regulacijski sustav zakretanja elisa obično se ne izvodi kod najvećih jedinica. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije učinkovitosti vjetroturbine, odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra'''.&lt;br /&gt;
Odgovarajućom kombinacijom generatora i pretvarača (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) moguće je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje. Postoji više takvih kombinacija, a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove, pogonske i upravljačke karakteristike, regulaciju faktora snage, složenost, harmoničke članove, dinamička svojstva itd.&lt;br /&gt;
Kako bi se smanjili troškovi, električne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog čega su najčešće potrebni transformatori. U slučaju individualnog priključenja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW, priključak je izveden na srednjenaponsku mrežu - od 10 kV do 66 kV. Za vjetroelektrane veće od 50 MW, priključak se izvodi na visokonaponsku mrežu.&lt;br /&gt;
U nekim zemljama priključenje vjetroelektrana na mrežu ovisi o omjeru snage kratkog spoja u točki priključenja i nazivne snage vjetroelektrane. Međutim, to vrijedi samo za slučajeve kada vjetroelektrana nije smještena u području s niskom prijenosnom moći, jer u suprotnom je teško ostvariti taj zahtjev.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost EES-a'''&lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja, može se definirati kao stabilnost ees-a.&lt;br /&gt;
Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona, kut utora, frekvencija, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu.&lt;br /&gt;
Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže, koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini.&lt;br /&gt;
Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po ees.&lt;br /&gt;
Kako je mreža do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Međutim, s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže, predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima, kao što su oni na udaljenim otocima.&lt;br /&gt;
Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i ees-a, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.&lt;br /&gt;
Generički model proizvodne jedinice je polazna točka analize stabilnosti. Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključno, za vjetroelektrane se može reći da ih karakterizira različito električko ponašanje na naponski različitim lokacijama mreže. Dakle, priključenje vjetroelektrane u ees može biti ograničeno električkim uvjetima u mreži, usprkos visokoj tehnološkoj kvaliteti izvedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema studijama Doc.dr.sc. Ranka Goića (jedan od većih eksperata za vjetroenergetiku u Hrvatskoj) rad vjetroelektrane na EES utječe: na lokalnoj razini (mreža), na sistemskoj razini (mreža) i na sistemskoj razini (planiranje i vođenje ees-a). Lokalni utjecaj odnosi se na zaštitu mreže, povećanje statičkih varijacija napona (što je specifično za slabije distribucijske mreže), strujno opterećenje okolne mreže te dinamičke promjene napona, flikere, harmonike. Utjecaj na mrežu na sistemskoj razini podrazumijeva dinamičku i naponsku stabilnost te održavanje frekvencije, a sistemski utjecaj i smislu planiranja i vođenja ees-a odnosi se na: regulaciju radne snage (frekvencije), nemogućnost garancije snage, na ograničenje mogućnosti planiranja proizvodnje na razini nekoliko dana, na nemogućnost dugoročnog planiranja proizvodnje, na odstupanje od ugovorenog plana razmjene sa susjednim ees-om, te na pokrivanje odstupanja planirane i realizirane potrošnje, odnosno proizvodnje npr. na satnoj razini - balansna energija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroelektrane u novije vrijeme===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana čine Njemačka, Danska i Španjolska, čime zauzimaju na tom području zasluženo dominantno mjesto.&lt;br /&gt;
Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. do 2003. prosječna stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu, a 32% u EU dok je krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW, a u EU (koja pokriva oko 2% ukupnih potreba za električnom energijom) 34 GW. (Samo radi usporedbe, u Hrvatskoj je instalirana snaga vjetroelektrana iznosila ukupno 3,5 GW ).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Predviđanja''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prema GWEC-u do 2020. godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kreće cca. EUR i broj zaposlenih cca. 100 000, za 2020. godinu se predviđa 3000 TWh godišnje proizvodnje, odnosno 12% ukupne proizvodnje električne energije u svijetu u vrijednosti od EUR, te uz dvostruko manju cijenu opreme, odnosno izgradnje predviđa se (prema GWEC-u) ukupno 2 300 000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog aspekta i Kyoto protocola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogućnosti daljnjeg razvoja. Osim toga, u prilog razvoju vjetroenergetike također ide činjenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko, zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife, obveze otkupa, niže kamatne stope, porezne olakšice i slično. Nadalje, cijene klasičnih izvora električne energije odnosno nafte, plina i ugljena rastu. Uz svaki od njih veže se određeni nedostatak koji ide u prilog već spomenutom razvoju vjetroelektrana. Tako npr. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode, dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. Slično je s nuklearnom energijom koja također nailazi na protivljenje javnosti zbog, između ostalog, nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. U razvijenim zemljama ekonomski hidropotencijal je uglavnom iskorišten, ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana, a novih izvora energije nema. Sve to ukazuje na najveću potencijalnu mogućnost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Razvoj i cijena vjetroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao alternativnog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem čovječanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. Osim toga, kako su snage koje su vjetrenjače razvijale bile male,a instalacije relativno skupe te je zbog čestih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran, to je posljedično i efektivnost vjetrenjača bila mala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat- efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana- ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana- uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora. Budući da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna činjenica da je potreba za energijom sve veća nastojalo se, dakle primjenom alternativnih izvora barem djelomično rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. Tako je u cilju realizacije tog nastojanja 1997. u Kyotu održana Konferencija, gdje je donesena važna odluka u pogledu stakleničkih emisija, odnosno postavljene su smjernice za limitiranje istih kao i prijedlog prelaska na alternativne izvore energije. Razvoj tehnologija u zrakoplovstvu te tehnologije materijala u SAD-u i Europi pridonijeo je krajem 70-ih godina razvoju vjetrenjača i zamjetnijem iskorištavanju energije vjetra. Međutim, ipak se može reći da tek početkom 90-ih vjetrenjače zapravo dolaze do izražaja, a prije toga njihova upotreba se može okarakterizirati kao beznačajna.&lt;br /&gt;
U drugoj polovici 90-ih neke europske države su (potaknute razvijenom ekološkom sviješću, tehnološkom razvijenošću, te činjenicom da značajnija kontrola nad izvorima fosilnih goriva ne postoji) krenule sa uvođenjem i značajnijim razvijanjem alternativnih izvora energije, među kojima posebno istaknuto mjesto zauzima proizvodnja električne energije pomoću vjetrenjača.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cijena'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog stajališta energija vjetra predstavlja potpuno zadovoljavajući izvor energije. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se, zahvaljujući unaprjeđenju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja, približava prihvatljivim vrijednostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je npr. krajem 80-ih godina cijena električne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh, dok je 2003. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh, a danas je uobičajeno 4 do 6 c/kWh. Dakle, osnovno nastojanje stručnjaka, prilikom osnivanja vjetrenjače, u budućnosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva, odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Budući da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva, zadnjih 10 godina može se uočiti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste alternativne izvore energije, a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje vjetra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najveći limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetrenjače. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh (što je, kao što je već naglašeno, primarni cilj inženjera u budućnosti) jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetrenjača izrađena. Prema nekim statistikama npr. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% veći iznos predane električne energije. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina, međutim veličina i cijena generatora uz uključenu učinkovitost regulacijskog sustava bez sumnje čine značajne investicijske troškove. Da bi opravdali uvođenje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, nužna je pažljiva financijska analiza. Ekonomsku isplativost moguće je postići i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, pod uvjetom da je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjcij.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Cijena električne energije iz vjetroelektrana po godinama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroenergetika u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivne mogućnosti izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj trenutno su manje od raspoloživog vjetropotencijala. Budući sam vjetropotencijal nije dovoljno istražen, a ekonomski iskoristivi vjetropotencijal raste, odnosno raste cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora, nije moguće dati konkretne procjene.&lt;br /&gt;
Bez većih tehničkih problema u sustav realno može ući cca. 500 MW snage vjetroelektrana. Problemi koji se pojavljuju kao prepreka napretku vjetroenergetike u Hrvatskoj su, prema studijama već spomenutog R.Goića, prvenstveno zakonodavstveno-regulatorni okvir, zatim tvz. papirologija koja uključuje koncesijska prava, imovinsko-pravne odnose, te zakonsku regulativu na svim razinama. Tu se nadalje pojavljuje problem priključka na električnu mrežu, što podrazumijeva troškove, mogućnost prihvata i transporta snage i energije, tehničku regulativu.. Kao značajan problem nameće se također i financiranje odnosno osiguranje kapitala, rizici, kamatne stope te potpora domaće industrije, projektantskih tvrtki te istraživačkih ustanova zbog neiskustva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna proizvodna cijena električne energije u Hrvatskoj i dalje je ispod proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, što je posljedica velikog udjela HE i amortiziranih TE (što ne ide baš u prilog komercijalizaciji vjetroelektrana u RH). Međutim, cijena proizvodnje najskuplje elektrane ili uvoza je iznad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, dok se za cijenu proizvodnje električne energije iz bilo koje nove klasične elektrane u Hrvatskoj očekuje da će nadmašiti ovu iz vjetroelektrana, jer već sada teško uspijeva biti manja od nje.&lt;br /&gt;
Ako se k tome još pridodaju dodatni plusevi za vjetroelektrane, vezano za obnovljive izvore i Kyoto protocol, kao i minusi koji za vjetroelektrane proizlaze iz činjenice da izazivaju sistematske troškove (u prvom redu to se odnosi na njihovu nepredvidivu proizvodnju i nemogućnost garantiranja snage), odgovor o isplativosti električne energije iz vjetroelektrana trenutno je teško dati( izvor: R. Goić).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest vjetrenjača===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijašnje izvedbe vjetrenjača koristile su drvene lopatice ili lopatice od drvene rešetke presvučene tekstilom ili lakim daščicama, koje su bile postavljene na građevinu s mlinom ili pumpom za vodu. Današnje pak vjetrenjače su karakteristične po sastavnim dijelovima kao što su vertikalna cjevasta platforma, odnosno toranj na kojemu se nalaze dvije do četiri lopatice te generator za proizvodnju električne energije.&lt;br /&gt;
Vjetrenjače su u primjeni još od 10-og stoljeća, a Europom su se rasprostranile u 18-om stoljeću. Četrdesetih godina 20-og stoljeća Njemačka, SAD i Danska postaju značajne po proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, te od tada zapravo započinje masovna proizvodnja kako komponenti tako i vjetroenergetskih sustava.&lt;br /&gt;
U 19-om stoljeću, točnije 1887. godine Charles Brush je u SAD-u napravio &amp;quot;gigantsku vjetrenjaču&amp;quot; promjera 17m s 144 lopatice od cedrovog drveta. Takva vjetrenjača punila je baterije snagom od 12 kW idućih 20 godina.&lt;br /&gt;
Suvremene vjetrenjače su, za razliku od onih početnih, karakteristične npr. po rotoru promjera 123m te mogućnošću generiranja 5 - 6 MW energije. Za postizanje optimalnih vrijednosti, današnji proračuni ukazuju na korištenje 3 visoko učinkovite aerodinamičke lopatice i to po mogućnosti na što većoj visini, kako bi se lopatice što bolje distancirale od turbulentnog okružja. Budući otprilike 500m visine predstavlja granicu laminarnog sloja zemlje, posljedično se lopatice nastoji postaviti na što je moguće višu poziciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se geotermalna energija iskoristila razvijene su mnoge tehnologije, pojednostavljeno možemo izdvojiti dva načina: izravno i neizravno. U izravno bi spadalo korištenje vruće vode koja izbija iz podzemlja za npr. toplice, za grijanje kućanstava i staklenika, za neki procese u industriji. A u neizravno, korištenje geotermalne energije za dobivanje električne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:geoter.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Pojednostavljeni princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Vruća para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskorištena voda i kondenzirana para vraćaju se natrag u izvor.&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Princip suhe pare (Dry steam)''' – koristi se iznimno vruća para, tipično iznad 235 °C (445 °F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i još uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najveća elektrana koja koristi „Dry steam“ princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi električnu energiju još od 1960 godine. Količina proizvedene električne energije iz tog postrojenja još uvijek je dovoljna za opskrbu grada veličine San Francisco-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Flash princip (Flash steam)''' – koristi se vruća voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 °C (360 °F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na površini smanjuje se tlak pa se vruća voda pretvara u paru u pokreče turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraća se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Većina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Binarni princip (Binary cycle)''' – Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vruća voda se koristi za grijanje tekućine koja ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, a ta tekućina isparava ne temperaturi vruće vode i pokreće turbine generatora. Prednost tog principa je veća efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno veća nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budući da se upotrijebljena voda vraća natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Većina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti će ovaj princip. &lt;br /&gt;
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na biomasu i otpad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako termoenergetsko postrojenje sastoji se od 4 glavna dijela:kotla,turbine,kondenzatora i pumpe.Kod elektrana na biomasu i otpad specifično je da kao gorivo u kotao ulazi biomasa i otpad.U kotlu se događa proces izgaranja koji možemo podijeliti na izgaranje u fluidiziranom sloju i izgaranje na rešetci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenja za izgaranje biomase i otpada mogu izgarati mnoga otpadna goriva.Tehnologija izgaranjem pretvara biomasu u toplinsku energiju, a iz nje se pomoću određenih strojeva pretvara u  nekoliko oblika potrebne energije kao što su:električna energija,topli zrak,topla voda i para.&lt;br /&gt;
Postoji nekoliko tehnologija za izgaranje,a neke su:razna ložišta(u kojima se ujedno najjednostavnije izgara), te posebno građeni parni kotlovi za izgaranje biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja na rešetci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje se događa u kotlu u kojemu je smještena rešetka u na kojoj se nalazi biomasa i otpad koji se sagorijeva.&lt;br /&gt;
Izgaranje na rešetki je stari proces sličan izgaranju u fluidiziranom sloju uz razliku što fluidizirani sloj ima jednoličnije i bolje izgaranje.&lt;br /&gt;
Za postrojenja male i srednje snage(tipično do 5 MW) izgaranje goriva iz krute biomase provodi se najčešće na rešetki,koja omogućava miješanje goriva i kontroliran dovod zraka.Izgaranje na rešetki je pouzdana i dokazana tehnologija ,a razne izvedbe omogućuju relativno visok stupanj kontrole i efikasnosti.Nedostatak izgaranja na rešetci očituje se kod goriva nejednolike kvalitete i s visokim udjelom vlage, kad postizanje ravnomjernog sagorijevanja predstavlja poseban problem.Ravnomjerno i potpuno sagorijevanje povećava efikasnost i smanjuje emisiju štetnih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Postrojenje u kojem se rabi tehnologija izgaranja na rešetci&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[http://www.youtube.com/watch?v=GZ8PgGKUjqA Pogledaj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenje na slici je uobičajeno postrojenje koje se koristi izgaranjem na rešetci.Postrojenje se sastoji:&lt;br /&gt;
Spremište goriva(1) gdje gorivo dolazi kamionima u obliku otpada,drvnih otpada i sl.Zatim se to gorivo kroz sustav za dostavu goriva(2) dovodi u prostor u kojem se nalazi rešetka(3).Ispod rešetke se dovodi zrak za izgaranje(8).Taj zrak se pomoću ventilatora dovodi ispod rešetke i tako pospješuje izgaranje.Ispod rešetke se također nalazi vlažni sakupljač troske(9).U njemu se nalazi voda koja služi da se troska,koja nastane kao otpad izgaranjem,hladi.Na rešetki se nalazi gorivo koje izgara u komori za izgaranje(4).Prilikom izgaranja oslobađaju se dimni plinovi.Dimni plinovi nastali izgaranjem prolaze kroz isparivač(5).Tamo se isparuje voda s druge strane cijevi.U njemu se voda isparava i odlazi u pregrijač vodene pare(6) a zatim odlazi u proces.Dimni plinovi odlaze u ekonomajzer(7).Pošto dimni plinovi dolaze vrući,a voda je hladna,u ovom dijelu dimne plinove hladimo,a vodu grijemo.Za okoliš je štetno da vrući plinovi odlaze u atmosfreu,pa na ovaj naćin i čuvamo okoliš i vršimo energetsku racionalizaciju postrojenja.Nakon toga dimni plinovi prolazi kroz ciklon(10).On odvaja krupne krute čestice iz dimnih plinova.Zatim dimni plinovi odlaze u prostor s filterima(11) gdje se izdvajaju sitne krute čestice filtriraju.To se radi zbog sprečavanja onečišćenja atmosfere.Nakon pročišćavanja ostatak izlazi kroz dimnjak(12) u okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje u fluidiziranom sloju izgaranjem pretvara biomasu u vrući granulirani sloj na pijesku.&lt;br /&gt;
Ubrizgavanje zraka u  taj sloj stvara turbulencije zraka koje pogoduju procesu izgaranja biomase.Naime,tako stvorene turbulencije dolaze u potpuni kontakt s gorivom pospješujući njegovo potpuno izgaranje.Na ovaj način se kontrolira razvijanje topline i omogućava da temperature procesa budu ispod 972 stupnja Celzijusa reducirajući emisiju dušičnog monoksida.Kotlovi u kojima se koristi fluidizirani sloj mogu koristiti goriva sa visokom koncentracijom pepela,niskokalorična goriva kao što su  ostaci poljoprivredne proizvodnje,otpadci od sječe šuma.Ova tehnologija u odnosu na izgaranje na rešetci pruža znatno veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva.Korištenjem ove tehnologija ,za goriva s visokim udjelom vlage i neujednačene kvalitete moguće je postizanje efikasnosti kotla i do 90% uz znatno smanjenje štetnih emisija.Osnovni nedostatak je visoka cijena ,pa se ovi sustavi koriste obično za postrojenja veća od 5MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Ventilatori.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Ventilatori koji se koriste u tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Postrojenje u kojem se upotrebljava fluidizirani sloj kao tehnika izgranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==PV==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV je kratica za Photovoltaic što je složenica od grčke riječi za svjetlost i veličine za napon. To označava direktnu konverziju sunčeve svjetlosti u energiju pomoću solarnih ćelija. Proces konverzije je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.&lt;br /&gt;
Tipovi PV ćelija: &lt;br /&gt;
::::::•	silicijeve Si monokristalne, polikristalne i amorfne&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	galij arsenidne GaAS &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	bakar-indium-diselenidne CuInSe 2&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
::::::•	kadmij-telurijeve CdTe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najraširenije su silicijeve pa su građa i funkcioniranje opisani na njima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV001.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 46.''' Najviša teoretska iskoristivost pojedinog tipa PV-a&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:PV002.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 47.''' Dostignuti stupanj razvoja PV ćelija u laboratorijskim uvjetima&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Od ćelije do modula'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojedine ćelije se slažu i povezuju u veće cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za različite aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipične veličine snage takvih modula su između 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima, koji su: 1000 W/m² Sunčevog zračenja i temperatura ćelije od 25°C.&lt;br /&gt;
Standardna garancija proizvođača na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primjena=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje primjene solarnih panela je ograničeno s relativno malom snagom po metru kvadratnom panela. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati panel s naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći odnosno P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt; za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt;. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “Stand-Alone” sistem često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične aplikacije su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava&lt;br /&gt;
*aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije&lt;br /&gt;
*katodna zaštita cjevovoda&lt;br /&gt;
*navodnjavanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage. Sistem od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m²  modula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV003.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Prikaz '''BIPV''' (Building Integrated Photovoltaics)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Prikaz '''Stand-Alone''' sistema sa jednom od mogućih aplikacija u napajanju komunikacijskih i senzorskih uređaja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Građa Si - PV ćelije=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčeva energija izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim ćelijama. Kada fotonaponska ćelija apsorbira sunčevo zračenje, fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponska ćelija postaje izvor električne energije.&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija je PN-spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj ćeliji na površini pločice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. fosfor, tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N-tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina ćelije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti i tako povećava djelotvornost ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Funkcioniranje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ćelija (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron-šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N-strani, šupljina P-strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN-spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije.&lt;br /&gt;
Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja.&lt;br /&gt;
Kada je fotonaponska ćelija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ćeliji će zbog fotonapona nastajati fotostruja I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;, te će vanjskim trošilom teći struja I, jednaka razlici struje diode I&amp;lt;sub&amp;gt;d&amp;lt;/sub&amp;gt; i fotostruje I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Građa fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV005.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Funkcioniranje fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Spektralna karakteristika PV''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV iz različitih materijala imaju maksimalne spektralne osjetljivosti za raličite valne duljine. Silicijska PV ima maksimum spektralne osjetljivosti za valnu duljinu od 0,8 mm ili jednostavnije, najbolje apsorbira svjetlost te valne duljine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povezivanje ćelija u veće cjeline''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:&lt;br /&gt;
#Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja jakosti struje s povećanjem površine, izvodi se tako da se svi (+) polovi spoje na isti vodič, analogija i za (-) vodiče.&lt;br /&gt;
#Paralelno – paralelnim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točne podatke radne karakteristike mogu dati jedino proizvođači ali su ovog reda veličine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda U = 0,55-0,60 V, struja kratkog spoja I = 20-25 mA/cm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, serijski unutarnji otpor Ra = 0,0025 W m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV006.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' U-I krivulja Si solarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karakteristika solarne ćelije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iskoristivi napon ovisi o poluvodičkim materijalima i kod Si ćelija je oko 0.5 V.&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda je malo ovisan o Sunčevom zračenju dok jakost struje raste s porastom osvjetljenja.&lt;br /&gt;
Izlazna snaga ćelije je također temperaturno zavisna. Viša temperatura ćelije uzrokuje &lt;br /&gt;
manju efikasnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Karakteristike pojedinih ćelija=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV ćelije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne, polikristalne i amorfne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Monokristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Za proizvodnju monokristalnih Si ćelija potreban je apsolutno čisti poluvodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Polikristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tijekom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog tog razloga solarna ćelija ima manju iskoristivost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Amorfne Si ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Galij arsenidne GaAs ćelije'''.&lt;br /&gt;
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama.&lt;br /&gt;
Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si ćelijama te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Projekti koncentriranog zračenja su još u fazi istraživanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kadmij telurijeve CdTe ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; u labaratorijskim uvjetima. Kadmij teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV007.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 53.''' Kadmij telurijeve CdTe ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Metode povećanja iskoristivosti fotonaponskih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Sve slike i informacije iz ovog poglavlja su vezane uz istraživačke i pilot projekte koji još nisu u komercijalnim terestijalnim aplikacijama !!!) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isključuju:&lt;br /&gt;
*povećanje snage insolacije koncentriranjem sunčevih zraka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV008.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 54.''' Koncentriranje sunčevih zraka&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*iskoristivost što većeg dijela spektra prispjelog svjetla&lt;br /&gt;
Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem različitih tipova ćelija jednih na druge pri čemu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita. Također je razvijena PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV009.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 55.''' Iskorištavanje što većeg dijela ulaznog Sunčevog snopa, ulazna zraka dolazi u crno tijelo koje na raznim dijelovima preuzima zrake različitih valnih duljina, PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Problem zasjenjenja PV-a===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem koji treba riješiti pri pojačanoj insolaciji, (pojačanje od 10-100x definira kao malo do srednje a, pojačanje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zračenje) je zasjenjenje. Zasjenjenje uzrokuje da solarne ćelije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. (Na primjer kad padne list s drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička rješenja kojima se rješava taj problem su:&lt;br /&gt;
#Postavljanje prozirnog materijala ispred ćelija radi disperzije sunčevih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu.&lt;br /&gt;
#Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu točku nego što ravnomjernije po površini solarnih ćelija. Primjer toga su usavršeni usmjerivači koji zadržavaju formu elipsoida, no diskretizirani s ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zračenja po ćelijama. &lt;br /&gt;
#Ugradnja bypass dioda radi sprječavanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV010.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 56.''' Spoj solarnih ćelija s visoko koncentriranim zračenjem gdje su ugrađene bypass diode&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.&lt;br /&gt;
Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su:&lt;br /&gt;
*utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce (na to treba obratiti pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga)&lt;br /&gt;
*vizualni (estetski) utjecaj&lt;br /&gt;
*utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija , arsena i selena na ljudsko zdravlje)&lt;br /&gt;
*zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja (IEA u svom izvješću navodi da odlaganje može biti napose problem u zemljama gdje skladištenje otpada nije dobro regulirano ili prilikom upotrebe u udaljenim nenadziranim područjima). Studije IEA-e pokazuju da PV ćelije promatrane kroz ukupni životni ciklus utječu na smanjenje ispuštanja CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Za radnog vijeka proizvedu više energije nego što je potrebno za njihovu izradu čime se štedi na upotrebi fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarne termalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.&lt;br /&gt;
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-1.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 57.''' Koncentrirajuća solarna termalna elektrana&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. &lt;br /&gt;
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parabolični  kolektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-2.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 58.''' Parablolični kolektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tornjevi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove elektrane imaju veliki broj zrcala  postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Ovakvi sustavi postižu vrlo visoka temperature, što ih čini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladištenju energije. Također im je prednost što ne zahtijevaju ravna područja (moguća je izgradnja na brdima), ali zato zrcala zahtijevaju upotrebu sustava rotacije oko dvije osi, što im podiže cijenu.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-3.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 59.''' 11MW PS10 solarni toranj pokraj Seville u Španjolskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tanjuri'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, no dakako puno su veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature, a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-4.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 60.''' Solarni tanjuri&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Fresnel reflektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koriste nizove dugih malo zakrivljenih ili potpuno ravnih zrcala, a izgledom podsjećaju na parabolične kolektore. Sustav je napravljen tako da više nizova ogledala cilja u isti kolektor što dovodi do financijskih ušteda, a i sama zrcala se okreću oko samo jedne osi. Ciljanjem zrcala u različite kolektore u različita doba dana moguće je postaviti gust raspored zrcala, čime se dobiva više energije usprkos efikasnosti manjoj od 20%. Cijeli projekt je zasada još na bazi prototipa koji su izgrađeni u Belgiji (SolarMundo) i Australiji (CLFR).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-5.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 61.''' Fresnel reflektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne uzgonske elektrane''' (nisu koncentrirajuće)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-6.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 62.''' Prikaz solarne uzgonske elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Skladištenje toplinske energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što je spomenuto, efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena sol, čiji je sastavni element natrij - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285°C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. Elektrana u Cloncurryu Australiji će koristiti pročišćeni grafit, kada bude izgrađena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u pogonu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#SEGS –9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Nevada Solar One – USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije  35 MW električnog ekvivalenta količine pare na ulazu, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#PS10 solar power tower – Španjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-7.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 63.''' Parabolični kolektori su ekonomski isplativiji od solarnih tanjura&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u konstrukciji'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Andsol 1 – Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Andsol 2 - Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Solar Tres elektrana – Španjolska, 15 MW sa skladištenjem topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Najavljene solarne elektrane'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Mojave Solar Park – USA, Kalifornija, 553 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Pisgah – USA, Kalifornija, 500 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Ivanpah Solar – USA, Kalifornija, 400 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Bez imena – USA, Florida, 300 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Imperial Valley – USA, Kalifornija, 300 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Carrizo Energy Solar Farm – USA, Kalifornija, 177 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Uppington . Južna Afrika, 100 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Yazd Plant – Iran, 67 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Barswtow – USA, Kalifornija, 59 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Victorville 2 Hybrid Power Project – 50 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Kuraymat Plant – Egipat, 40 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Beni Mathar Plant – Maroko, 30 MW količine pare na ulazu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Hassi R´mel – Alžir, 25 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Cloncurry solar power station – Australija, 10 MW sa skladištenjem topline, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na valove, plimu i oseku==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na valove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. &lt;br /&gt;
Energija vala naglo opada s dubinom vala (Sl. 56.), pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku.  &lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor, ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:123_valovi.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 64.''' Prikaz rada elektrane na valove&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW što je ogroman neiskorišten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim obalama na području od 40 stupnjeva - 60 stupnjeva zemljopisne širine na sjevernoj i južnoj hemisferi. Energija valova na tom području varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najvišim od 100 kW/m u Atlantiku .&lt;br /&gt;
Visina valova je najviša za vrijeme zime što se poklapa sa vremenom najviše potrošnje električne energije.&lt;br /&gt;
Kinetička energija valova može se početi efikasno transformirati u elektrienu energiju kada je visina vala veća od 1 m. Pri određivanju prikladnosti valova eksplataciji ne može se uzeti samo parametar snage po dužnom metru. Amplituda , frekvencija i oblik valova su jednako važni parametri koji se treba tražiti unutar energetski prihvatljive zone valova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:World.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 65.''' Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su došle visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim potencijalom valova, visokim tehnološkim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i ekološkom sviješću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_val.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 66.''' Prikaz razdiobe snage morskih valova po dubini (h) ispod morske površine&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_postanak_vala.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 67.''' Načelni prikaz nastanka vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u osnovi poznata tri načina korištenja energije valova, ako su kategorizirana po metodi kojom prihvaćaju valove. To su preko ''plutača'', ''pomičnog klipa'' i ''njihalica'' ili ''lopatica''. U fazi istraživanja i ispitivanja su još ''crijevna'' i ''McCabova pumpa'', ''čuškaš'', te ''morska zmija''. Još mogu biti karakterizirana i po lokaciji odnosno kao ''elektrane na valove na otvorenom moru'' i na ''morskoj obali''. Niti jedan od navedenih načina za korištenje energije valova ne može danas konkurirati klasičnim izvorima električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na morskoj obali====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su slijedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi&lt;br /&gt;
*lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi&lt;br /&gt;
*lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova&lt;br /&gt;
*mogu služiti kao lukobran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW uspješno uključena u elektrosustav Škotske. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi&lt;br /&gt;
*slabi (eta) turbine zbog stohastične prirode valova a samim time i protoka, niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine &lt;br /&gt;
50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilina jer oni imaju potrebno određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb.JPG|center]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb_2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 68.''' Wellsova turbina&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 69.''' Wellsova turbina 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Proto.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 70.''' Idejni nacrt lijevo i prototip desno Mighty-Whale OWC &lt;br /&gt;
uređaja ispitanog u Japanu. Razlikuje se od ostalih OWC po tome što valovi horizontalno ulaze u usisnu komoru (OWC (Oscilating Water Column ) - Oscilirajući vodeni stupac)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 71.''' Slike su vezane za pilot projek ART-OSPREY (fotografija A. Lewisa) 1995. prilikom polaganja uređaja došlo je o njegovog uništenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 72.''' Slika prikazuju OWC izgrađenu u Japanu ukomponiranu u lukobran, turbina je jednosmjerna sa sustavom ventila&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ljuljajući uređaj'''&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj funkcionira tako što se kinetička energija vala pretvara u rad gibanja zaustavne ploče i hidrauličke pumpe koja pogoni generator. Postoji eksperimentalni model u Japanu. Tehnički podaci o konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro_4.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;Slika 73. Ljuljajući uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na otvorenom moru====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom mora : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*bolja iskorištenost valnog potencijala - veća raspoloživa površina za polja elektrana sa tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu geografsku lokaciju &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja offshore objekata &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički nepredvidive okoline. Zahvaljujući velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas da tehnički izvesti u usporedbi sa 70-im godinama &lt;br /&gt;
kada su projekti bili ekonomski zanimljivi .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plutače'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ovakvih uređaja se kreću do 50-ak kW snage, no prednost im je u mogućnosti polaganja velikog broja na određenoj površini čime se nadoknađuje mala pojedinačna snaga. Ovakvi uređaji su posebno interesantni za aktivne oceanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare, komunikacijske repetitore etc.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Arhimedova valna ljuljačka (Archimedes Wave Swing AWS)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od cilindrične zrakom napunjene komore koja se može pomicati vertikalno u odnosu na usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m širokom gornjem plutajućem cilindru omogućuje plutanje. Kada val prijeđe preko plutače njezina dubina se mijenja u skladu sa promjenom tlaka uzrokujući njezino pomicanje gore dolje. Relativno gibanje između usidrenog i plutajućeg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjači izgrađeni uređaj ove namjene 2 MW pilot projekt bio je planiran, biti pušten u ljeto 2004 u Portugalskom akvatoriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_arh.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitledarh2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 74.''' Lijeva slika prikazuje shematski prikaz AWS , desna slika prikazuje prototip koji se isprobava u Portugalu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Morska zmija (Pelamis)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija radi na principu spojenih plutača koje pretvaraju vertikalno gibanje valova u horizontalno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sustav je u potpunosti odvojen od mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod komprimira zrak u sivi spremnik koji zatim pokreće zračnu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u Škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 m duljine , 3.5 m promjera 750 T mase i maksimalne snage od 750 kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake3.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 75.''' Prikazi &amp;quot;zmije&amp;quot;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''McCabova pumpa na valove'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980 i originalno je dizajnirana za desalinizaciju morske vode koristeći reverznu osmozu. To su uređaji koji izvlače energiju iz valova pomoću rotacije pontona oko nosača preko linearnih hidrauličkih pumpi. Konstrukcije mogu biti sa zatvorenim krugom koristeći ulje ili sa otvorenim krugom koristeći morsku vodu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_b2b3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 76.''' Shema konstrukcije McCabove pumpe&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Crijevna pumpa'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od elastičnog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rasteže. Crijevo je povezano za plovak koji oscilira sa površinskim valovima. Rezultirajuče tlačenje vode u crijevu tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi može biti povezan na centralnu turbinu za veće sisteme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image048.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image050.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 77.''' Prikazuje neka tehnička rješenja, desno gore konstrukcija obustavljenog Danskog projekta plutača&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image054.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 78.''' slike iznad prikazuju plutače kompanije Ocean Power Tecnologies snage 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Čuškaš (Flapper)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polaže se na otvorenom moru pomoću pontona ili bova. Uređaj se sastoji od niza plutajućih pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne pumpe koje tjeraju radni medij kroz zajedničko crijevo na turbinu. Zbog okomitog položaja na valove uređaj je pogodan za nemirno more i oluje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image056.jpg]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image058.gif]]&lt;br /&gt;
[[Image:Kj5.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 79.''' Konstrukcije kojima je teoretski moguće iskoristiti energiju valova&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na plimu i oseku===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima. Razlika u visini plime i oseke varira između (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled9999.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 80.''' Prikaz rada plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Podjela plimnih elektrana====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencionalne - Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode '''&lt;br /&gt;
(turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija koja se koristi za konverziju je jako slična tehnologiji koja se koristi u konvencionalnim hidroelektranama. Brana spriječava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike između razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga dopušta se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen. Osim plimnog potencijala nužna je brana koja osigurava razliku hidrostatskog potencijala između stvorenog bazena i mora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je izrada brana skupa, idealna mjesta su što zatvorenije uvale, fjordovi ili ušća rijeka, čime se štedi na duljini pregrada. Na pogodnim mjestima u brani se ugrađuju turbine koje se puštaju u pogon kada se postigne adekvatna razlika hidrostatskog potencijala. Električna energija se može proizvoditi kada voda teče u i iz bazena. Peridičnost je uvjetovana Zemljanom rotacijom ostvarujući dvije plime i oseke dnevno. Proizvodnja električne struje je karakteristična po maksimalnoj proizvodnji svakih 12h sa stajanjem u polovici tog perioda kada je visina vode sa obje strane brane jednaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se promatra aplituda plime na nekom mjestu, lako će se moći zaključiti da ona nije uvjek jednaka. Ona se mjenja (na istočnj obali antlatika u zaljevu La Rance) u dosta širokom rasponu, ovisi o međusobnom razmaku Sunca, Mjeseca i Zemlje, što uvjetje oscilacije po kojimase obično razlikuje:  vrlo visoka plima (krivulja a na slici 49.) koja se pojavljuje za vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija, visoka plima (krivulja b na slici 49.) koja se pojavljuje dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon mladog punog mjeseca , te niska plima (krivulja c na slici 49.) koja se također pojavljuje u dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon prve i druge mjesečeve četvrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002e.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 81.''' Dijagramski prikaz plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća i najstarija elektrana ovog tipa je '''La Rance''' u Francuskoj na ušću istoimene rijeke, snage 240 MW, u upotrebi je od 1966 god. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obilježja elektrane  La Rance:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Alternator: sinhroni stroj&lt;br /&gt;
*Uzbuda: statička&lt;br /&gt;
*Nominalni br. okretaja: 93,75 o/min&lt;br /&gt;
*Maksimalno prekoračenje brzine: 260 o/min &lt;br /&gt;
*Izlazni napon: 3,5 kV &lt;br /&gt;
*Hlađenje: s komprimiranim zrakom tlaka 2 bara&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_0.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 82.''' Elektrana La Rance&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eksperimentalno postrojenje '''Annapolis Royal''' u Novoj Škotskoj snage snage 20 MW. Eksperimentalno postrojenje Murmansk u Rusiji snage 0.4 MW te kanadsko u Annapolisu na malom ulazu u Fundy-ev zaljev snage 17.4 MW. Također je niz malih postrojenja postavljeno u Kini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ea.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002eb.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 83.''' Postrojenje plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednost konvencionalnih elektrana je jeftina, čista i obnovljiva energija. &lt;br /&gt;
Glavni nedostaci u povećanju upotrebe elektrana ovog tipa su veliki troškovi izgradnje, malo pogodnih lokacija za izgradnju, velik utjecaj na okoliš ( uzrokuje migracije riba itd, ).&lt;br /&gt;
Veliki kapitalni troškovi ovakvih elektrana sa dugim periodom izgradnje do 10 godina čine cijenu struje vrlo osjetljivu na diskontnu stopu. Osim što je dobro razvijena energija plime i oseke je trenutačno komercijalno neatraktivna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada po pojedinim etapama izgleda ovako: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj etapi pogona zatvara se zapornica i voda u bazenu ostaje na određenoj koti, a razina mora otpada. Kada razina mora postane toliko niska  da postoji sovoljna razlika kota (odnosno dovoljan pad) pa se tako potencijalna energija vode nagomilane u bazenu pretvara u mehaničku, a ova u električnuenergiju, sve dok razlika pada omogućava rad turbine. Turbina se zaustavlja kada se postigne minimalni pad, ali se bazen nakon toga dalje prazni (etapa 3) kroz zapornicu, da bi se u njemu postigla što niža razina, kako bi se ostvario što veći pad za etapu pogona u obrnutom smjeru. Kada se izjednače-razine u bazenu i moru počinje crpljenje vode iz bazena u more (etapa 4) da bi se što niže snizila razina vode u bazenu. Kada se postigne kota koja odgovara nižoj koti mora, obustavlja se rad crpki, pa bazen ostaje na konstantnoj razini (etapa 5) sve dok se ne postigne takav pad kod kojeg će turbina moći raditi u obrnutm smjeru. Nakon toga stavlja se turbina u pogon koristići vodu iz mora prema bazenu (etapa 6) sve dok se postigne minimalan pad kod kojeg turbina može raditi. Zatim se turbina obustavlja, otvara se zapornica da bi se dalje punio akumulacijski bazen (etapa 7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ec.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 84.''' Način korištenja potencijalne energije plime i oseke za elektranu s ugrađenim turbinama za rad u oba smjera i mogućnošću crpljenja vodom.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nekonvencionalne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rad ovih elektrana u principu je isti kao kod vjetroelektrana, jedino što kao fluid umjesto zraka služi voda. Morske struje mogu prenositi jednake količine energije kao i vjetrovi. Turbine ovakvih elektrana grade se na dubinama od 20-30 metara, obično na mjestima  gdje su jake morske struje. Ove elektrane generiraju 3-4 puta više snage nego konvencionalne. Ekološki su prihvatljive. Trenutno ne postoji ni jedna izgrađena elektrana ovog tipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:800px-SeaGen_marine_current_turbine_HandW-1-.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 85.''' Prototip turbine nekonvencionalne plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom načelu kao vjetroelektrane , ali koristeći energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima. Njihova prednost je u pouzdanoj periodičnosti morskih struja čiju energiju koriste. Dva su projekta financirana od European Commission's energy programme. Kvasalund i Devon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kvasalundski kanal'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina struje u kanalu iznosi 2,5 m/s ( najviša brzina periodičke prirode). Treba biti ugrađena je prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri čemu se ugrađuje na dubinu od 50 m sa centrom rotacije 20 m od morskog dna. Ukupna masa uređaja je 200 T. Zbog spore rotacije lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba, velika dubina omogućava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ebe.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 86.''' Kvasalundski kanal&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Devon'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj ove pilot elektrane na struje plime i oseke vrijednosti L3m je 1.5 km od obale Lynmoutha. &lt;br /&gt;
Projektirana je za proizvodnju 300 kW električne energije pomoću rotora duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti. Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba. Uređaj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Podaci za prosječnu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image011.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:123.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 87.'''  Slika prikazuje shemu i izvedbu turbine na struju plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Zaključak====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit baš ovaj oblik dobivene energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile 106 Europskih lokacija sa jakim morskim strujama i procijenile da mogu osigurati 48TWh struje /godišnje (equivalentno 12500MW instalirane snage ) u električnu mrežu Europe. Tehnički RD&amp;amp;D programi trebaju biti razvijeni da bi se cijena eksploatacije mogla pouzdano odrediti. &lt;br /&gt;
(Najveći broj RD&amp;amp;D programa na polju iskorištavanja energije valova, plime i oseka te morskih struja trenutačno provodi V. Britanija stvaranjem subvencioniranog okruženja za njihov razvoj iz razloga potrebe osiguranja 10% obnovljive energije svakog proizvođača električne energije u zemlji.) Ciljana godina za anticipaciju energije mora u sustavima energetske opskrbe je procijenjena ili i predviđena od EU između 2010 i 2020 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Alternativne tehnologije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=KGH=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Grijanje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hlađenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature.&lt;br /&gt;
Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr., rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci, strojevi za hlađenje, usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi. &lt;br /&gt;
Čovjek je već u dalekoj prošlosti shvatio korisnost hlađenja, tako je još pračovjek skupaljao snijeg i led i čuvao ga u svojim pećinama. U starom Egiptu, gdje niti zimi nema leda, koristila se tehnika hlađenja vode u poroznim glinenim ćupovima koje su robovi hladili lepezama. U Indiji se za vedrih ljetnih noći ostavljala na slobodnom prostoru u plitkim glinenim posudama i tako se hladila. &lt;br /&gt;
1913. godine Escher Wyss po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom uređaju. Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 88.''' Moderni hladnjak za kućanstvo&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstantan rashladni učinak kod tehničkog hlađenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne dođe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadržava svoja svojstva kroz čitav uporabni vijek rashladnog uređaja i nije potrebna njena zamjena. Sve što je potrebno za održavanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogućnost odvođenja topline iz sustava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kružni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utrošak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najčešće kao mehanički rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi temperatura s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treću vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kompresijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki kompresijski sustav se sastoji od četri osnovna elementa, a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
Kompresira radnu tvar od tlaka isparavanja do tlaka kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Time se povećava temperatura i tlak radne tvari. Kada temperatura naraste na potreban iznos omogućena je izmjena topline s okolinom. Kompresori se dijele na hermetičke, poluhermetičke i otvorene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vruće pare radne tvari iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlađuju prije napuštanja kondenzatora. Prema načinu hlađenja kondenzatori se djele na vodom hlađene, zrakom hlađene, i kombinirano, vodom i zrakom hlađene kondenzatore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prigušni ventil'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dozira i prigušuje radnu tvar s tlaka kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna tvar prolazi kroz prigušni ventil iz područja visokog tlaka u područje nižeg tlaka. Zbog toga radna tvar ekspandira i istodobno isparava. Najčešće je to termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlačnoj strani (VPNT).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Isparivač'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok radna tvar isparava, ona apsorbira toplinu i hladi tvari i/ili prostor kojeg želimo rashladiti. U isparivaču se radna  tvar nalazi u međusobno gusto postavljenim cjevčicama, da bi se dobila što veća površina za izmjenu topline. Prema načinu rada isparivači se djele na potopljene i suhe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 89.''' Shema kompresijskog rashladnog sustava&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*A – unutrašnjost rashladnog uređaja,&lt;br /&gt;
*B – kompresor,&lt;br /&gt;
*C – prigušni ventil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Apsorbcijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apsorpcijski rashladni proces se od kompresijskog samo po tome što je mehanički kompresor zamjenjen termičkim kompresorom (ili “toplinskim kompresorom”). To znači da kao kompenzacijska energije više ne služi mehanički rad (kojeg je dovodimo kompresijskom sustavu u vidu električne energije), već toplinska energije dovedena u sustav pri temperaturi višoj od temperature okoline. Prednost je u tome što je kompenzacijska energija obično neka jeftina otpadna toplina.&lt;br /&gt;
Da bi termički kompresor radio potrebno je da radna tvar bude smjesa dvije tvari. Jedna tvar je rashladna radna tvar koja kondenzira u kondenzatoru i isparava u isparivaču, a a druga tvar mora imati sposobnost da prvu tvar apsorbira (otopi) da bi kao smjesa kružila u krugu termokompresora. Većina industrijskih apsorpcijskih uređaja i malih kućanskih aparata rade sa smjesom amonijaka i vode (NH&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;/H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Radne tvari===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radna tvar koja cirkulira unutar uređaja ima funkciju prijenosnika energije, preuzimajući toplinsku energiju u jednom dijelu rashladnog uređaja i prenoseći je na drugi dio na kojem se toplina predaje okolišu. Svojstva radnih tvari moraju biti takva da se toplina s niže na višu temperaturu može prenositi pod uvjetima koji vladaju unutar rashladnog uređaja. Radne tvari moraju zadovoljavati posebne termodinamičke, sigurnosne i fizikalno-kemijske zahtjeve. Zbog relativno velikog spektra tvari koje se mogu koristiti kao radne tvari u rashladnim sustavima, uvedeno je univerzalno internacionalno označivanje. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R (eng.: refrigerant), a iza njega slijede dvije ili tri brojke (npr. metan, CH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;, ima oznaku R 50). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištene radne tvari u hladnjacima za kućanstva, halogeni derivati metana i etana, R 11, R 12 i R 22, inače izvaredno kemijski stabilne, prestavljaju veliku opasnost za okoliš u slučaju da radna tvar iscuri iz sustava. Za navedene spojeve se pouzdano zna da uništavaju ozonski omotač. Montrealskim protokolom je zabranjena proizvodnja rashladnih uređaja sa ovim radnim tvarima, i do danas bi zabrana trebala u potpunosti biti provedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Energetska bilanca===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za svaki kružni proces vrijede zakoni očuvanja energije. Tako energija koja ulazi u sustav mora biti jednaka energiji koja iz tog sustava i izlazi. Tako za rashladni uređaj vrijedi ista formula kao i za toplinsku pumpu pri kompresijskom procesu sa hladnom parom. Pojednostavljeno to izgleda:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + P = Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; + Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – rashladni kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P – dovedena energija u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski gubici u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kompresoru se javljaju toplinski gubici te upravo zbog toga ukupna dovedena energija P ne prelazi u toplinu koja se odvodi iz kondenzatora, nego se smanjuje za faktor α.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva parametra utječu na iznos faktora α: konstrukcija samog kompresora te toplinska izolacija dijelova postrojenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod grubog proračuna možemo koristiti vrijednosti α:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0 – idealan proces, bez gubitaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na mehaničku snagu vratila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (hermetičkih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,8 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (otvorenih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sam proračun rashladnog uređaja nije dovoljan samo ovaj zakon  održanja energije. Za proračun bitan je i zakon o održanju mase odnosno masenih protoka na hladnoj i toploj strani s ostvarenim temperaturnim razlikama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; *c&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (h&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – h&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * t&amp;lt;sub&amp;gt;lc&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * c&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;wi&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;wu&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * T&amp;lt;sub&amp;gt;lw&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Indeksi C i W označuju hladnu i toplu stranu procesa. Indeksi I i U označavaju izlaz i ulaz za određeni medij. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kratko pojašnjenje oznaka i veličina navedenih u prethodno navedenim jednadžbama:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*k – koeficijent prijelaza topline u W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;K&lt;br /&gt;
*c – specifični toplinski kapacitet u kJ/kgK&lt;br /&gt;
*A – površina izmjenjivača u m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;l&amp;lt;/sub&amp;gt; – logaritamska temperatura u K&lt;br /&gt;
*h – entalpija u kJ/kg&lt;br /&gt;
*m – maseni protok u kg/s&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura smrzavanja u °C&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura isparavanja u °C&lt;br /&gt;
*V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt; – protok kompresora u m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/h&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj radnih temperatura t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; i t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; znatno utječe na rashladni kapacitet i potrošnju energije. Isto tako važan faktor je i veličina kompresora i njegov protok. &lt;br /&gt;
Za svako postrojenje postoji jedinstvena točak u kojoj navedene zavisnosti i jednadžbe postižu jednakost. To je točka ravnoteže ili pogonska točka. Postizanjem te točke najbolje optimirano određeno rashladno postrojenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 90.''' Prikaz rashladnog kruga&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori ekonomičnosti (hlađenja i grijanja)===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ekonomičnost svakog rashladnog uređaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno ovakav slučaj nije mogući u nekom realnom postrojenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti za klasičan desnokretni proces:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz navedene jednadžbe vidimo da η ne može biti veća od 1. Teoretski ne možemo dobivati više rada nego što ulažemo energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima. Izrazi koje ćemo koristiti u nastavku, prije svega za faktor ekonomičnosti, ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom kružnom procesu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto tako moramo uvesti jednu novu veličinu koja će opisivati „dovođenje“ topline kod rashladnog spremnika i toplinske pumpe. Radi se o faktoru efikasnosti. Moguća su dva faktora efikasnosti i to za rashladne uređaje i toplinske pumpe (radi se naravno o ljevokretnim procesima).&lt;br /&gt;
Faktor efikasnosti za rashladne uređaje može se definirati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor2.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti kod rashladnog uređaja definira se kao količina topline u đulima preuzeta iz ogrjevnog spremnika na račun jednog đula dovedenog rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za toplinsku pumpu faktor ekonomičnosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti za toplinske pumpe nam pokazuje koliko se đula ogrjevne topline dobije za grijanje na račun jednog đula dovedenog rada.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji mogućnost da se dio rashladnog kapaciteta iskoristi i kod toplinske pumpe. Ukoliko imamo takav sustav povećavamo i stupanj ekonomičnosti. &lt;br /&gt;
Tada dobivamo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor4.jpg]] - rashladni uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor5.jpg]]- toplinska pumpa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za određivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor6.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatizacija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija prostora je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, a u modernom načinu života i ostalih živih bića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka i njihovo održavanje u prostoru, pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri su veličine u optimalnim graničnim vrijednostima, a vezani su uz uvjete toplinske ugodnosti (temperatura, vlažnost, brzina strujanja, čistoća zraka, buka, …). Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju i dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuje i ventilaciju prostora. U tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 91.''' Split sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Komforna klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Industrijska klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogoni za proizvodnju elektroničkih čipova, mlijeka, računarskih sustava, vina, šampanjca, … Parametre sustava definira tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru. &lt;br /&gt;
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). &lt;br /&gt;
Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija.&lt;br /&gt;
Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. &lt;br /&gt;
Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazališta, muzeji, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesi pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stjenki. &lt;br /&gt;
Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). &lt;br /&gt;
Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su sljedeći:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#funkcionalnost&lt;br /&gt;
#toplinski i rashladni učinak&lt;br /&gt;
#mogućnosti smještaja u prostoru&lt;br /&gt;
#investicijski troškovi&lt;br /&gt;
#trošak pogona&lt;br /&gt;
#pouzdanost pogona&lt;br /&gt;
#fleksibilnost sustava&lt;br /&gt;
#održavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s invetitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema DIN1946 sustavi klimatizacije se pre složenosti procesa pripreme zraka dijele na:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''ventilacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema normi to su takvi sustavi koji osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti i jedan od u nastavku teksta navedena 4 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi djelomične klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu s normom ti sustavi, osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje, hlađenje i odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svježeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje se na procjeni mogućnosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamička procesa pripreme zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje,	odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal prikupili:&lt;br /&gt;
Danica Maljković i Tomislav Pukšec&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarna energija==&lt;br /&gt;
U svrhu KGH razmotrit ćemo korištenje sunčeve energije koja se koristi direktno za zagrijavanje vode za grijanje, odnosno grijanje silicijskog gela za klimatizacijske i rashladne sisteme pokretane toplinom. Osnovni princip rada ovih sistema je da se sunčeva energija sakuplja u kolektorima u kojima se grije voda. Upotreba takvih sistema za grijanje je najznačajnija u domaćinstvima. Takvi solarni kolektori se obično postavljaju na krovove kuća ili zgrada. Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.&lt;br /&gt;
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraća u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda.&lt;br /&gt;
[[Slika:Sistem koristenja solarne energije za kućanstvo.png]]&lt;br /&gt;
'Slika 3.' Shema koristenja sistema za grijanje domanćinstva preko sunčeve energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalna energija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih primjesa (plinovi, soli, minerali … ).Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se izravno za zagrijavanje ili za pretvorbu u električnu energiju.&lt;br /&gt;
Mogućnost korištenja geotermalne energije u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida prikazana je na slijedećoj slici. Osnovna podjela temelji se na izravnom korištenju toplinske energije, te na pretvorbi toplinske u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena geotarmalne energije za proizvodnju električne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalni fluid u obliku vruće vode ili pare, temperature iznad 120 °C, svoju latentnu toplinu pretvara u mehanički rad, odnosno električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisno o termodinamičkim svojstvima geotermalnih fluida, moguće je primjeniti nekoliko tehnoloških procesa za pretvorbu toplinske u električnu energiju. Odabir procesa ovisi o količini fluida, tlaku i temperaturi, omjeru vruće vode i pare, sadržaju nekondenzirajućih plinova, uvjetima odlaganja kamenca i pojavi korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Jednostavni proces: Na ovaj se način proizvodi električna energija iz ležišta suhe vodene pare. Vodena para se pod pritiskom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog pritiska od 0,04 bara ispušta u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonomičniji proces proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Clausius – Rankine proces: Mješavina vode, vodene pare i krupnih čestica koja dolazi iz proizvodne bušotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svežnjem tankih limova za sušenje i odvajanje pare. Ovako dobivena suho zasićena para privodi se parnoj turbini zajedno sa popratnim plinovima, kao što su ugljični i sumporni dioksid. Za hlađenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je već prošla radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju. Popratni plinovi se dvostupanjskom kompresijom sa hlađenjem u međustupnju najprije podižu na atmosferski pritisak, a zatim izbacuju u okolinu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Flash proces: Zaostala vruća voda, koja je odvojena u separatoru, može se djelomično pretvoriti ponovo u paru, pomoću tako zvanog “flash-separatora” , pod nižim pritiskom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces teče dalje na isti način kao i kod Clausius-Rankine ciklusa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Binarni proces: Binarni proces primjenjuje se u slučajevima srednjetemperaturnih geotermalnih izvora, a uz to sadrži veće količine nepoželjnih popratnih plinova. U ovom procesu geotermalni fluid u izmjenjivaču topline predaje toplinu sekundarnom lako hlapljivom fluidu koji pokreće lopatice turbine, a geotermalni fluid se ponovo vraća u zemlju kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Stirling proces: Binarni ciklus, koji koristi helij kao radni medij, može također raditi po Stirling-ovom ciklusu, posebice nakon japanskog uspjeha niskotemperaturnim motorom. Ovaj motor prikazan je na Međunarodnom kongresu o Stirling motorima u Tokiu 1995. godine, te na istom Kongresu u Anconi 1997. godine, ali znatno poboljšan i prilagođen primjeni.&lt;br /&gt;
Postrojenja za pretvorbu geotermalne toplinske u električnu energiju, zadržavaju u izlaznom fluidu značajnu količinu topline (Qiz), zbog relativno visoke izlazne temperature (Tiz) u odnosu na temperaturu okoliša (To), te je zbog toga učinkovitost takovih postrojenja relativno mala u odnosu na toplinski kapacitet geotermalnog fluida.&lt;br /&gt;
Ekonomičnost procesa pretvorbe toplinske u električnu energiju povećava se s porastom radne temperature i količine protoka geotermalnog fluida, u kombinaciji sa korištenjem izlazne topline u direktnoj primjeni za različite vrste grijanja.&lt;br /&gt;
Cijena proizvedene električne energije u geotermalnim elektranama zavisi od temperature geotermalne bušotine, izdašnosti dotoka fluida i troškova izrade bušotine. Ova tri parametra uglavnom određuju ekonomsku valorizaciju geotermalnih resursa.&lt;br /&gt;
Za velike geotermalne elektrane rentabilnost, tj. odnos ekonomske benificije outputa, i ulaznih troškova, inputa limitira njihovu fizičku veličinu. To znači da su u sadašnjim trenucima gornji limiti rentabilnosti veličine, za geotermalnu elektranu na paru iznosi 135 MW, a za geotermalnu elektranu na toplu vodu 55 MW.&lt;br /&gt;
Pored toga danas se redovno proizvode i male geotermalne elektrane, kapaciteta 5 do 10 MW, modularnog tipa pogona za uporabu u udaljenim, nepristupačnijim krajevima, odnosno kao start-up postrojenja pri razvoju geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
Proizvode se i postrojenja veoma malog kapaciteta 100 do 1000 kW, samostalne binarne jedinice za modularnu uporabu u udaljenim područjima, koje su veoma rentabilne i prilagodljive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalne energije u proizvodnji elektro-energije :''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne elektrane, isto kao elektrane na vjetar i solarne elektrane, nemaju izgaranje goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom štedi neobnovljive, fosilne energente. Smanjenjem upotrebe fosilnih goriva umanjuje se i njihova štetna emisija, koja onečišćuje atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*SMJEŠTAJ. Geotermalne elektrane zauzimaju puno manje prostora po proizvedenom megawattu, nego što ga zauzimaju ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi niti sječa šuma, a isto tako nema rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*POUZDANOST. Geotermalne elektrane dizajnirane su za pogon tijekom 24 sata na dan, gotovo kroz cijelu godinu. One pripadaju vrhunskom izvoru goriva, jer ne dolazi do prekida proizvodnje zbog vremenskih neprilika, prirodnih nepogoda ili političkih utjecaja, koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Geotermalne elektrane su uglavnom modularne konstrukcije, s više instaliranih jedinica, koje se uključuju kod povećanih potreba za električnom energijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Nema potrebe za trošenjem novca radi uvoza goriva, jer se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima. Ušteđen novac ostaje građanima pripadnih područja, u kojima na taj način ne dolazi do naglih promjena cijene goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*RAZVOJ. Geotermalni projekti omogućuju sve gore navedene prednosti uz istovremeni razvoj države i energetski rast, ali bez zagađenja okoline. Čak i instalirani objekti na udaljenim područjima mogu podići životni standard dovođenjem struje pučanstvu koje je daleko od “elektrificiranih” naseljenih centara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Direktno korištenje energije topline'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalna voda, odnosno njena toplina, danas se širom svijeta većinom koristi direktno, što znači bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, a manje za proizvodnju električne energije. Direktna upotreba toplinske energije zamjenjuje energente koji onečišćuju zrak i okolinu. Izravno korištenje geotermalne energije može se primijeniti u razne svrhe, što se vidi iz prikaza u odnosu na temperaturni raspon. Međutim, od svih nabrojenih primjena danas su najčešće slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Grijanje prostora – energija geotermalnog izvora se ili direktno ili preko izmjenjivača topline (ovisno o čistoći geotermalnog fluida) dovodi do potrošača topline. Za potrebe dogrijavanja ili potrošnje u vršnim satima koriste se toplinske crpke ili kotlovi na klasična gorive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od pet navedenih upotreba geotermalne topline u izvornom obliku, najviše je zastupljeno grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. U ovakvim sistemima za grijanje vruća voda se iz proizvodne bušotine preko pumpe dovodi direktno u sustav za grijanje ili izmjenjivaču topline. Kod indirektnog sustava grijanja vruća voda u izmjenjivaču topline predaje svoju toplinu drugom cirkulacijskom krugu , u kojem je neki fluid ili gradska voda. Ona ima toplinu Q, te kroz sekundarni krug cijevi dolazi do korisnika. Geotermalna voda, nakon što je predala svoju toplinu odvodi se iz izmjenjivača topline i pomoću utisne pumpe vraća se nazad u ležište kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje, za industrijske procese ili za bilo koju drugu svrhu uvijek se sastoji od sistema sa tri osnovne komponente :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodna bušotina - za dovod vruće vode na površinu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*mehanički sistem - obuhvaća pumpe, toplinske izmjenjivače i kontrolne elemente, da bi se toplina dovela prostoru ili procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utisna bušotina - za prihvat ohlađenog geotermalnog fluida&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost korištenja geotermalne energije u izvornom obliku ( direktno ) :'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PREDNOSTI navedene kod korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije vrijede i ovdje. To su ekologija, smještaj, pouzdanost i prilagodba, ali u ovom slučaju ne odnose se na elektrane, već na geotermalne bušotine i fluide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST: Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Ušteda ovisi o primjeni i industriji, a smanjenje troškova može biti čak i 80% u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Izvorni način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona, te pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda – u poljoprivredi se geotermalna energija može koristiti za različite metode grijanja stakleničkog prostora (radijatorsko grijanje tla, radijatorsko grijanje tla i zraka, grijanje tla i/ili zraka upuhavanjem i sl.) ili direktno ili preko izmjenjivača topline kao kod grijanja prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termalna voda niže temperature i mineralizacije može se vrlo uspješno primijeniti za navodnjavanje i/ili zagrijavanje obradivih površina pri uzgoju agrikultura.&lt;br /&gt;
Stijenke staklenika mogu biti od različitog materijala ; fiberglasa, stakla, plastike i folije, koji iskorištavaju dio solarne energije da bi se podigla temperatura. To nije dovoljno u svim uvjetima (noću) , prema tome je upotreba geotermalne energije kao dodatnog izvora topline koju možemo regulirati zadovoljavajuća. Staklenici se zbog praktičnosti i svojih prednosti najčešće izrađuju od plastičnih folija.&lt;br /&gt;
Upotrebom termalne energije u staklenicima smanjuju se troškovi proizvodnje koji iznose i do 35% udjela u troškovima ukupne proizvodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Toplinske pumpe - posebni oblik direktnog korištenja geotermalne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalne toplinske pumpe, u svijetu poznate pod skraćenicom GHP (Geothermal heat pumps), imaju široku primjenu u mnogim zemljama Evrope i u SAD-u. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalnog (otvoreni krug) ili drugog sekundarnog fluida koji preuzima toplinu zemlje (zatvoreni krug) kroz cijevi. Na taj način geotermalna toplina dovodi se domaćinstvima, gdje se većim dijelom koristi za grijanje, zatim za hlađenje i pripremu tople vode. Upotrebom geotermalnih pumpi uvelike se smanjuje potrošnja električne energije.&lt;br /&gt;
Toplina koja izlazi iz toplinske pumpe može se koristiti za grijanje prostora i za pripremu tople sanitarne vode.&lt;br /&gt;
Postoje dva osnovna sustava iskorištavanja geotermalne energije sustavom s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nago sustavom s ukopanim izmjenjivačem topline preuzima toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz bušotine takozvanim bušotinskim izmjenjivačem topline.&lt;br /&gt;
Drugi sustav iskorištava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz bušotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili ispušta u vodotoke ili kanalizacijske sustave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sve sisteme s toplinskim pumpama vrijedi slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ako se geotermalna toplinska pumpa koristi za grijanje, tada se dovedena toplina iz &amp;quot;podzemlja&amp;quot; provodi kroz položene cijevi, prenosi na fluid u njima i dovodi do korisnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za hlađenje se toplinske pumpe koriste tako da cirkulirajući fluid u cijevima zgrade ili stana, odvodi tj. “kupi” toplinu koja je na njega prenesena u prostoriji, te se utiskuje u zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalnih toplinskih pumpi:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Smanjeni troškovi grijanja i hlađenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je duža u odnosu na konvencionalne sisteme, zbog zadovoljavajuće zaštite od vremenskih nepogoda. Mehanički dio sistema nalazi se u zatvorenom prostoru, a cijevi za dovod geotermalne energije su pod zemljom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NISKI TROŠKOVI ODRŽAVANJA. Sustav sa geotermalnim toplinskim pumpama ima nekoliko mehaničkih komponenata, koje povećavaju pouzdanost sustava. Podzemne cijevi imaju predviđen rok trajanja bez održavanja od 50 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne pumpe gotovo ne zagađuju okolinu, pa su važan čimbenik u smanjenju onečišćenja atmosfere, za razliku od fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domaćinstvima ili u poslovnim prostorima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Koriste se i u toplim i u hladnim razdobljima. Ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potrošača. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mrežu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulatori energije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Kogeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki gubici koji nastaju u energetskim postrojenjima, odnosno termoelektranama natjerali su nas da počnemo razmišljati kako povećati ukupnu iskoristivost postrojenja. U nekakvoj prosječnoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kreće od 35-40%. Dakle više od polovice energije nepovratno trošimo, što kroz hlađenje i kondenzaciju, što kroz gubitke u samom sistemu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najveći dio ukupne izgubljene energije. Da bismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno eksergiju goriva, primjenjujemo takozvana kogeneracijska postrojenja. Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP)  je sekvencijalno korištenje primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i mehaničkog rada.Pritom se dobiveni mehanički rad najčešće koristi za dobivanje električne energije, dok se toplinska energija može koristiti u raznim tehnološkim procesima, procesima grijanja te u procesima hlađenja. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva. Učinkovitost kogeneracije iznosi od 70-85% (od 27-45% električne energije i od 40-50% toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30-51% (električne energije).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Prikaz kogeneracijskog sistema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 95.''' Jednostavna shema kogeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.&lt;br /&gt;
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu.&lt;br /&gt;
Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutrašnjim sagorijevanjem, Stirlingov stroj i gorivne ćelije, u širokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.&lt;br /&gt;
Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju električne struje u okoliš kroz tornjeve za hlađenje, kao ispušne plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troši toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domaćinstva, &lt;br /&gt;
bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istočnoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kućanstava.Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom također može biti korištena i u apsorcijskim hladnjacima za hlađenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili općenito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamički najpovoljnija u iskorištavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti bačena kao toplinski otpad. &lt;br /&gt;
Termoelektrane (uključujući i nuklearne) i općenito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloživu energiju u koristan oblik ( ll. glavni stavak ). CHP hvata odbačenu toplinu i time omogućava veću iskoristivost od oko 70%.  To znači da se manje goriva mora potrošiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potrošnje bliže mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenošću potrošača. Udaljenost znači da mu trebaju dobro izolirane cijevi, što je skupo, dok se struja može transportirati na daleko veću udaljenost za iste gubitke.&lt;br /&gt;
Kogeneracijske elektrane se mogu naći u područjima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama..&lt;br /&gt;
CHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potražnju za toplinskom energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana čiji se toplinski otpad iskorištava.&lt;br /&gt;
Tipovi kogeneracijskih elektrana&lt;br /&gt;
Topping ciklusne elektrane prvo proizvode el. struju, a zatim od ispuha toplinsku energiju. Ove elektrane koje su rijetke, proizvode toplinu za industrijske procese prvo, zatim se proizvodi struja pomoću otpadne topline. Iste se koriste kod industrijskih procesa kod kojih je potrebna visoka temperatura npr. pri proizvodnji stakla i metala.&lt;br /&gt;
Veliki kogeneracijski sistemi osiguravaju toplu vodu i energiju za tvornicu ili čak cijeli grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične CHP elektrane su:&lt;br /&gt;
* postrojenje protutlačne turbine,&lt;br /&gt;
* postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare,&lt;br /&gt;
* postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova,&lt;br /&gt;
* gorive ćelije s rastaljenim karboratima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a                                                                                        postoje i bojleri koji služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Tipična kogeneracijska elektrana== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Avedore.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 96.''' Kogeneracijska elektrana Avedore u Danskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Avedore'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto: Danska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operator: Energi E2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifikacije: 1 X 250 MW, 1 X 570 MW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operativnost: 1990-2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivo: prirodni plin, ugljen, biomasa, nafta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvođač bojlera: Deutsche Babcock, BWE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
T/G nabavlač: BBC, Ansaldo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Činjenice: Avedore supplies electricity to Eastern Denmark's grid and heat to Greater Copenhagen's district heating network. Avedore-2 has a supercritical boiler with two topping gas turbines from Rolls-Royce. There is a separate biomass combustion unit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==MikroCHP==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikrokogeneracija je također naziv za distribuirani energijski izvor (distributed energy resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za proizvodnju električne energije. Ta se el. energija može koristiti unutar domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je natrag u istu. Postojeće mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje izgaranje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Konvencionalno postrojenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijska postrojenja najčešće služe kao toplane. Dakle dio topline se šalje vrelovodima u razna industrijska postrojenja ili kućanstvima kao centralno grijanje. Parametri pare koji se koriste za grijanja, naravno, nisu na razini onih koji su prisutni kod pare koja se koristi za pokretanje turbine. Temperatura se kreće od oko 80-200 °C dok su parametri pare na ulazu u turbinu na razini od oko 600 °C. Imamo četri osnovna tipa elektrana koje proizvode električnu energiju i toplinsku energiju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter18.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 97.''' Prikaz udjela električne i toplinske energije kod kogeneracije i konvencionalnog postrojenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje protutlačne turbine===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje protutlačne turbine je bazični proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlačna i vrši se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasićenja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najčešće u industriji kod proizvodnje topline i električne energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za održavanje i upravljanje. &lt;br /&gt;
Potreba i potrošnja toplinske i električne energije varira tako da u slučaju da imamo preveliku količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu određivati će režim rada postrojenja. Količina proizvedene električne i toplinske energije ne može se bilancirati što je najveći problem. Naprosto ne možemo zbrajati toplinsku i električnu energiju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visoko i niskotlačni. Nakon ekspanzije u visokotlačnom dijelu turbine vrši se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji pošto imamo dva stupnja rada:&lt;br /&gt;
* čisti kondenzatorski&lt;br /&gt;
* čisti protutlačni&lt;br /&gt;
Čisti kondenzatorski pogon znači da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo električna energija. U suprotnom primjeru kogd čistog protutlačnog slučaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uopće nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu turbine. Realno protutlačni (čisti) režim se ne može voziti. Niskotlačni dio turbine ne može ostati bez pare (hlađenje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s korištenjem otpadne topline je sljedeći. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje služi za proizvodnju pare koja pak služi li u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 °C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa – proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne energije. Dodatna proizvodnja i električne energije još dodatno povećava iskoristivost procesa. Eventualno dodatno izgaranje struja ispušnih plinova, s obzirom na visoki udio kisika, objašnjeno je u poglavlju o kombiniranim procesima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti2.jpg]] proizlazi da je [[Slika:stupanjiskoristivosti3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj ekonomske iskoristivosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti4.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kogeneracije na biomasu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne I toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenje u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa loženjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagrijanim zrakom čime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se značajno produžava njen radni vijek.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kogeneracijsko_postrojenje.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 98.''' Kogeneracijsko postrojenje na biomasu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modularni kogeneracijski sustav===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelji se na klasičnom otvorenom plinsko - turbinskom procesu prikazanom na dijagramu. Klasični proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivaču – regeneratoru sa ispušnom toplinom iz turbine ( t2` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekuće gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; Pit,t4`) i oslobađaju energiju za pogon kompresora i električnog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispušni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora čime se smanjuje potrošnja goriva i povećava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasičnog procesa - za korištenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase čija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Clip_image003.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 99.''' Modularni kogeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Trigeneracija= &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production = CHCP) je proces istodobne proizvodnje električne i toplinske energije i hlađenja u jedinstvenom procesu. Toplinska energija se dodatkom apsorpcionih uređaja koristi za hlađenje (klimatizacija).U usporedbi s kogeneracijom učinkovitost trigeneracije se povećava za čak 50%.Potreba za korištenjem trigeneracije u razdoblju ljetnih mjeseci uvjetovala je razvijanje nove CHP tehnologije (osobito u južnim državama SAD-a). Trigeneracija nudi značajno smanjenje opterećenja elektroenergetskog sustava u vrućim ljetnim mjesecima.&lt;br /&gt;
Prednosti trigeneracije u odnosu na klasične rashladne strojeve su:                                                                                                        &lt;br /&gt;
*neemitiranje štetnih freona u atmosferu i                                                                                      &lt;br /&gt;
*korištenje otpadne topline iz kogeneracijskih postrojenja.                                                 &lt;br /&gt;
No, trigeneracija se ne koristi samo za procese grijanja i hlađenja objekata, nego i za proizvodne industrijske procese koji zahtijevaju niske temperature. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom energijom npr. u bolnicama, hotelima, trgovačkim centrima itd., te industrijskim postrojenjima u kojima se uz električnu energiju troši i znatna količina toplinske ali i rashladne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Jednostavna shema trigeneracije.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 100.''' Jednostavna shema trigeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Gorive ćelije i vodik=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika reformiranjem==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika elektrolizom==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulacija vodika==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Gorive ćelije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije''' su elektrokemijski uređaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povijesni razvoj'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Britanski fizičar '''William R. Grove''' je 1839. otkrio da se elektrokemijskim spajanjem vodika i kisika dobiva električna struja. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivu ćeliju naziva '''voltina plinska baterija'''. Godine 1889. '''L. Mond''' i '''C. Langer''' unaprijedili su gorivu ćeliju dodajući između elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX. stoljeća uvode naziv [http://en.wikipedia.org/wiki/Fuel_cell goriva ćelija](Fuel cell). Na istraživanju gorivih ćelija radili su mnogi elektrokemičari. Tek 1932. F.T. Bacon smišlja tehnički upotrebljiva rješenja. Sredinom 50-tih godina proizvode se prve gorive ćelije za pogon malih električnih uređaja, a sredinom 60-tih godina započela je upotreba gorivih ćelija u svemirskim letjelicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Princip rada gorive ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija). Tako oslobođeni elektroni putuju vanjskim električnim krugom, preko trošila, do katode. Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorive ćelije reducira se drugi element ili spoj koji sudjeluje u kemijskoj reakciji. Najčešće je to [http://en.wikipedia.org/wiki/Oxygen kisik]. Tako nastali ioni spajaju se u konačni produkt reakcije koji se odvodi iz gorive ćelije. Često su reaktanti [http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen vodik] i kisik i u tom slučaju su reakcije slijedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Anodna reakcija:     '''H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e''' &lt;br /&gt;
*Katodna reakcija:   '''O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Osnovnashema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 101.''' Osnovna shema&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi ubrzavanja reakcija '''elektrode''' su prekrivene slojem '''katalizatora'''. Vrsta katalizatora ovisi o tipu gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Elektrolit''' može biti čvrsti i tekući. Bilo koja tekućina sa sposobnošću provođenja iona može biti tekući elektrolit. Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Postoje i gorive ćelije s alkalnim elektrolitom. Kao čvrsti elektroliti upotrebljavaju se polimerne membrane s mogućnošću ionske izmjene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivih ćelija upotrebljavaju i dopirani keramički elektroliti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Podjela gorivih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema načinu rada'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''primarne'''&lt;br /&gt;
* '''sekundarne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod primarnih se gorivih ćelija gorivo i oksidans dovode iz vanjskih spremnika, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivih ćelija su alkalne gorive ćelije u svemirskim letjelicama kod kojih se nastala voda koristi za piće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 102.''' Skica primarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moguća je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive ćelije izdvaja iz nekog vodikom bogatog spoja. Takav pristup rješava problem skladištenja vodika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; . Jedno od mogućih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomoću vodene pare na 280 °C i uz prisutnost katalizatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija2.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 103.''' Primarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sekundarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod '''sekundarnih''', '''regenerativnih''' gorivih ćelija produkti reakcije se regeneriraju u polazne elemente uz dovođenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sekundarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 104.''' Sekundarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema vrsti elektrolita'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće upotrebljavani elektrolit je '''KOH''' ('''kalij-hidroksid'''). Ova vrsta gorivih ćelija koristi se u svemirskim letjelicama kao izvor električne energije, a voda nastala reakcijom kisika i vodika se koristi za piće. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivih ćelija je relativno velika potrebna količina [http://en.wikipedia.org/wiki/Platinum platine], kao katalizatora, što uzrokuje visoke troškove. Moguće je postići iskoristivost do '''80 %''' ako se otpadna toplina koristi za zagrijavanje vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Alkalnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 105.''' Principjelna shema gorive ćelije s alkalnim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka cijena zbog velikih količina platine&lt;br /&gt;
* potrebna je visoka čistoća vodika i kisika zbog osjetljivosti ovog tipa gorivih ćelija na prisustvo ugljikovih spojeva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka iskoristivost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama, a moguća je primjena u vozilima, podmornicama i stacionarnim objektima. Jedan od proizvođača ovog tipa gorivih ćelija je Zetek Power plc .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Radna temperatura ovog tipa gorivih ćelija je oko '''200 °C'''. Ova goriva ćelija dozvoljava prisutnost 1-2% CO i par ppm fosfora u vodiku. Nema dovoljno topline za proizvodnju pare, ali se iskoristivost može povećati iskorištenjem otpadne topline za zagrijavanje vode. Iskoristivost doseže  '''40-50%'''. Cijena ovih gorivih ćelija je '''$2500-$4000/kW'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kiselacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 106.''' Principijelna shema gorive ćelije s kiselim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* relativno dobro podnošenje prisutnosti CO i sumpora što omogućava upotrebu vodika dobivenog na mjestu eksploatacije iz metanola, benzina ili drugih ugljikovodika&lt;br /&gt;
* dobro poznavanje problema pogona &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostatak gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba platine kao katalizatora &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. Jedan od proizvođača gorivih ćelija za komercijalnu upotrebu je '''ONSI Corporation''' , čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih  zgrada, bolnica, udaljenih objekata i sl. Mjesta moguće primjene gorivih ćelija kao komercijalno prihvatljivih izvora električne energije su udaljeni objekti i poslovne zgrade.  [http://www.fuelcellmarkets.com/fuel_cell_markets/member_view.aspx?articleid=487&amp;amp;subsite=1&amp;amp;language=1 SUREPOWER™ Corporation] navodi da američka poduzeća troše oko 4 milijarde dolara godišnje radi osiguranja sigurnog napajanja računala i da su 1991. godine, prema istraživanju časopisa Busness Week, gubici zbog prekida napajanja računala iznosili oko 18 milijardi dolara. Postrojenje dosad najveće snage,11 MW, je ispitivano u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ONSI Corporation''' navodi da su isporučili više od 200 komada sistema PC25 snage 200 kW i da je zbir radnih sati prešao 3 400 000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljavaju membrane od polimera koje imaju mogućnost propuštanja kationa, a elektrone ne propuštaju. Napon jednog sklopa anoda-membrana-katoda je oko 0,7 V s gustoćom struje od 0,5-1 A/cm2. Za dobivanje većih snaga spaja se više sklopova anoda-membrana-katoda u serijsku vezu. Gorivo je vodik, a kao oksidans se može koristiti čisti kisik ili kisik iz zraka. Ova vrsta gorivih ćelija nije osjetljiva na prisutnost CO2 u struji vodika, što omogućuje upotrebu vodika dobivenog na mjestu upotrebe iz metanola ili benzina, uz uklanjanje CO. Iskoristivost je do 60%. Katalizator na elektrodama je platina. Količine potrebne platine su znatno smanjene i danas se kreću oko 0,5 mg/cm2. Ispitivane su i ćelije sa 0,3 mg/cm2 kod kojih je trošak za katalizator oko $2/kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodna reakcija:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pemfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 107.''' Principijelna shema gorive ćelije s polimernom membranom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* niska radna temperatura omogućuje mobilnu upotrebu&lt;br /&gt;
* u odnosu na druge gorive ćelije ima relativno veliku snagu po jedinici volumena&lt;br /&gt;
* moguća je izvedba regenerativnog sistema sa membranskim elektrolizerom koji upotrebljava istu tehnologiju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nedovoljna količina topline za izdvajanje vodika iz metanola ili benzina&lt;br /&gt;
* osjetljivost na prisutnost CO i sumpora u struji vodika&lt;br /&gt;
* potrebno je ovlaživati struju vodika radi povećanja trajnosti membrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivno se radi na istraživanju minijaturnih PEMFC za mobilnu primjenu. Napravljeno je više prototipova vozila sa PEMFC, neki od proizvođača su Daimler-Benz, Toyota, Mazda, Renault, General Motors, Ballard, Energy Partners, Inc.. Više informacija o vozilima na alternativni pogon moguće je dobiti na internet stranici Alternative-fuel Vehicle Directory . Mnoge kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem gorivih ćelija razvijaju i sisteme sa PEM gorivim ćelijama za opskrbu zgrada električnom energijom, jedan od takvih proizvođača je i [www.vaillant.com Vaillant].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastav elektrolita ovih gorivih ćelija ovisi o izvedbi. Elektrolit je najčešće mješavina '''Li&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;''' i '''K&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura je oko '''650 °C'''. Iskoristivost je, kod sistema koji iskorištavaju otpadnu toplinu, prešla '''50%'''. Potrebna je visoka radna temperatura da bi se postigla zadovoljavajuća vodljivost elektrolita i iskoristivost naglo pada smanjenjem temperature.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodne reakcije:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]]  H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O + CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
:::::CO + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]] 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;[[Slika:Rightarrow.gif]]  2CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Mcfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 108.''' Principijelna shema gorive ćelije s rastaljenim karbonatima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s rastaljenim karbonatioma:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* mogućnost proizvodnje pare za izdvajanje vodika iz benzina ili metanola&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura omogućuje direktnu upotrebu metanola kao goriva&lt;br /&gt;
* nisu potrebni plemeniti metali kao katalizator &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* zbog visokih temperatura potrebni su skupi materijali&lt;br /&gt;
* potrebno je izolirati ćeliju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline. Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih ćelija su: [http://www.fuelcellenergy.com/ Fuel Cell Energy, Inc.] i [http://www.mcpowerequip.ca/ M-C Power].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elektrolit je dopirani  '''ZrO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura se kreće oko '''1000-1100 °C'''. Zbog visoke radne temperature nisu potrebni skupi katalizatori. Iskoristivost ovog tipa gorivih ćelija je relativno loša zbog slabe vodljivosti elektrolita, no provode se istraživanja u cilju povećanja iskorisvosti procesa pretvorbe kemijske u električnu energiju u ovakvim gorivim ćelijama. Ukupna iskoristivost se može povećati iskorištenjem otpadne topline za proizvodnju pare. Predviđaju se iskoristivosti preko '''60%'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sofc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 109.''' Principijelna shema gorive ćelije s čvrstim oskidima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nema potrebe za ovlaživanjem plinova&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura smanjuje cijenu katalizatora&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* čvrsti elektrolit  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba skupih keramičkih materijala&lt;br /&gt;
* potrebna je izolacija ćelije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto kao i kod gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima, zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline.  Ispituju se sistemi od stotinjak kilovata. Neke kompanije koje se bave istraživanjem gorivih ćelija s čvrstim oksidima su: [http://www.cfcl.com.au/ Ceramic Fuel Cells Ltd.] ,  [http://www.powergeneration.siemens.com/home Siemens Westinghouse],  [http://www.sulzer.com/en/desktopdefault.aspx Sulzer Hexis Ltd.] .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Poligeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija bi se mogla opisati kao sustav ili proces energetske opskrbe, koji ima zadaću  potrošača opskrbiti sa različitim oblicima energije npr. električnom, toplinskom, rashladnom energijom dostavljenom iz istog postrojenja, tj. poligeneracija je integrirani proces koji ima tri ili više različitih oblika izlazne energije proizvedena iz jednog ili više prirodnih resursa. S ciljem poboljšavanja energetske efikasnosti ukupnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Diagram_polygeneration.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 110.''' Poligeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija uključuje kombinaciju kogeneracijskih, (tj. istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) i trigeneracijskih, (proizvodnja električne, i mogućnost grijanja i hlađenja) elektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za poligeneracijski sustav može se upotrebljavati širok spektar fosilnih i obnovljivih izvora energije kao što su plin, ugljen, biomasa, otpad, vjetar, itd. koristeći različite tehnologije pretvorbe za proizvodnju različitih produkata (oblika) energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine poligeneracijskih elektrana (postrojenja) može isto tako varitati, od velikih centraliziranih elektrana do srednjih i malih, smještenih uz naseljena područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 111.''' Shematski prikaz poligeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Rafiniranje nafte=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafiniranje nafte je industrijski proces gdje se glavna sirovina nafta u određenima postrojenjima rafinira ( pretvara ) u upotrebljive produkte kao što su : tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, motorna ulja, bitumen, parafin, lož ulje.&lt;br /&gt;
Po svom kemijskom satavu nafta je vrlo složena smjesa, koja se sastoji od približnog masenog udjela:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ugljika:  83-87 %&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
vodika:   11-15 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
sumpora:  0-5,5 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
dušika:   0-2 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kisika:   0-2 %&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tekući plin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je najlakši derivat nafte, sastoji se od smjese propana i butana. Kao takav mora se rafinirati da bi se uklonili korozivni sumporni spojevi,gdje tako prerađen može ići na tržište.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Benzin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se kao pogonsko gorivo u većini motornih vozila. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se olovni spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dizel===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju dizelskog goriva koristi se petrolej i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti većo od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja.Cetanski broj i dizel index su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mlazno gorivo===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su smjese teškog benzina i petroleja, odnosno spijevi nafte koji destilirsju na 145º do     225º C. Kako tu vrstu goriva koriste mlažnjaci koji lete na niskim temperaturama, pa je temperatura zamrzivanja ispod -55º C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Motorna ulja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulja se koristeu različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje motora, štednja goriva, hlađenje i vrtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bitumen===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je derivat nafte koji se dobiva oksidacijom vakuum ostataka nafte. Važna svojsta su elastičnost, penetracija, temperatura mekšanja, rasrezljivost. Svojstva bitumena ovise o stupnju disperzije asfaltina u u maltenima. Svoju uporabu pronašao je u cestogradnji i industriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Parafin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se iz uljnih destilata, što je sadržaj ulja manji to je parfin kvalitetniji. Primjenjuje se u prehrambenij industriji, proizvodnji oaoira, šibica, svijeća, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Lož ulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju lož ulja iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. Koristi se kao gorivo  u energetici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_raf.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 112. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil-refining-diagram.gif|center]]       &lt;br /&gt;
                    &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 113.''' Proces prerade sirove nafte&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proces pripreme nafte za preradu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte usljed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces prerade nafte počinje istarživanjem i to geološkim i geofizičkim,  područja potencijalno  bogato nafom od strane znavstvenika i inžinjera, ukoliko se utvrdi postojanje nafte, (plina)  koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksplatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. &lt;br /&gt;
Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanje nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinjele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve,  kiseline i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju korziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja deemulgatora. &lt;br /&gt;
Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:RefineryFlow.png|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 114.''' Shema toka rafiniranja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela rafinerija prema tipovima==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće podjele rafinerija su prema '''''S. Baarnu'' i ''G. Heinrichu'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Baarn''' djeli rafinerije u četri skupine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) NAJJEDNOSTAVNIJI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju, katalitički reforming i proces rafimacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) SLOŽENI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-osim postrojenja iz grupe A i postrojenja za vakuum-destilaciju katalitički kreking&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) KOMPLEKSNE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-uključije i proizvodnju mazivih ulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) PETROKEMIJSKE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-obuhvaća i petrokemijska postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Heinrich''' također dijeli na četri grupe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) HYDROSKIMING-RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-najjednostavij tip rafinerije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-benzin se dobije mješanjem primarnog benzina, butana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) RAFINERIJE S KATALITIČKIM KREKINGOM&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-ovaj tip se gradi kada se želi proizvesti veća količina benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KATALITIČKI KREKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-tip rafinerije koji omogućava veliku fleksibilnost prerade bez obzira na vrstu nafte, međutim troškovi investicija i prerade su vrlo visoki&lt;br /&gt;
- proces iziskuje velike količine vodika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KOKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-koks dobivem kokingom može se iskoristiti kao gorivo u industriji, ili se spaljuje u niskokalrični plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- troškovi proizvodnje niži nego u ostalim tipovima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Procesi koji se odvijaju u rafineriji==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Destilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Destilacija je prvi korak u postupaku  prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje, (separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj točki vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se ugljikovodični plinovi i tekućine mješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja a plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Alkilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima ( propanom, butanom ) &lt;br /&gt;
Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristi za proizvodnju benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidrodesulfurizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfuriziacijom se povećava kemijska stabilnost kreking benzina. Vodik zs ovaj proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utječu na kvalitetu procesa: temperatura, tlak, udio vodika, prostorna brzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izomerizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proces se koristi ukoliko je potrebno povećati oktanski broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu izobutanakao sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome molekularna masa ostaje konstantna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Katalitički reforming===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristi se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Proces Blending===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja finalnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Image:Oil-refining-borger-refinery.jpg]][[Image:140131-43931.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 115.''' Destilacijski tornjevi u rafineriji&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest nafte==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv nafta potječe iz korjena riječi nafata što u prijevodu na perzijskom jeziku znači znojiti se. Čovječanstvu je nafta odavnina poznata i kao fosilno gorivo koristilo se u različite svrhe: za impregnaciju zidova, kao sredstvo za brtvljenje brodova, za balzamiranje, za rasvjetu, u medicini itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
No pravo značenje dobiva tek u 19. st. kad je 1859.god. Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. god. U to se doba koristila isključivo za dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje ( kolomast ). Najveći svjetski kompleks rafinerija je &amp;quot;Centro de Refinación de Paraguaná&amp;quot; u Venecueli čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan.&lt;br /&gt;
Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Povijest.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 116.''' Nafta kao povod rata&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ekonomija rafiniranja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem ekonomske računice, financiranja u sferi rafiniranja uvelike ovisi o ponudi i potražnji. Cijena produkta rafiniranja ovisi o niz faktora kao što su : ekonomija (globalna, lokalna), vremenskim uvjetima, vrijednostima (rastu, padu) dionica naftnih kompanijai drugih kompanija u naftnoj branši. Cijena dionica ovisi o potražnji, određenim odlukama  vlasti, i akcijama OPEC-a&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries). To je udruženje država izvoznika nafte koje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Gas-price-breakdown-3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 117.''' Što sve utječe na cijenu goriva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled32.GIF|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 118.''' Odnos potražnje i profita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaštita okoliša i sigurnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i zdravstvenu ispravnost vode. Dakako tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara, velikih buka, itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama javnost je &amp;quot;prisilila &amp;quot; vlade da tome stanu na kraj i posebnim restrikcijama, odnosno osnivanjem agencija koje će obvezati rafinerije na instalaciju opreme potrebnu za zaštitu okoliša i zaštitu od ostalih štetnih utjecaja. One rafinerije koje ne budu mogle zadovoljiti te kriterije biti će zatvorene, što u nekim slučajevima dovodi i do porasta cijena goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil20Refinery20CA.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 119.''' Rafinerija u pogonu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5572</id>
		<title>ENERGETSKE TRANSFORMACIJE</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5572"/>
		<updated>2008-06-26T12:26:43Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Kogeneracija */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Energetsketransformacije.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Proizvodnja električne energije=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Termoelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije (Slika 1). Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne termoelektrane. Generator pare, turbina i generator, no o tim cjelinama će biti govora u daljnjem tekstu. Bez obzira što termoenergetska postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a zatim i generator električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Moderna termoelektrana na ugljen&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Naravno za grijanje se koristi para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Problem ovih postrojenja  su gubici koji se javljaju i koji su neizbježni. Naš cilj je da te gubitke pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Presjek termoelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1629. imamo prvu ideju o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, sa parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin samo što je bio pokretan parom. &lt;br /&gt;
Naravno revolucija je uslijedila kada je James Watt izumio parni stroj (1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 3). U proces je bila uključena i kondenzacija. To su temelji i suvremenih termoenergetskih postrojenja  &lt;br /&gt;
Čemu možemo zahvaliti razvoj parnih postrojenja? Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz povijest. Tlak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Od nekih 15 bara i 300 0C došli smo do današnjih 100-tinjak bara i oko 600 0C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako smanjujemo i potrošnju goriva i podižemo iskoristivost. Tu se sad javljaju još i pregrijači i međupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Parni stroj Jamesa Watta&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možemo pratiti povijesni razvoj turbina, generatora pare te plinskih turbina. &lt;br /&gt;
Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). &lt;br /&gt;
U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. &lt;br /&gt;
Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. &lt;br /&gt;
Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. O zaštiti okoliša nešto kasnije.&lt;br /&gt;
Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno i plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je rečeno da u klasičnim termoelektranama izgaranjem goriva proizvodimo toplinu koja kasnije služi za proizvodnju pare. Proizvedena para odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Dakle parne turbine su najčešće i najvažnije te ćemo najviše govoriti o njima.Druga velika skupina su plinske turbine koje se prilično razlikuju od parnih turbina što u konstrukciji što u načinu rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako plinsko-turbinsko postrojenje (Slika 4) sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip je uvijek isti. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka. Komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter4.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Plinsko postrojenje&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasični  kompresori služe kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vrši se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori lakši su i mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod većih postrojenja koriste se aksijalni kompresori (Slika 5) obzirom da su efikasniji (za veće kompresijske omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viših kompresijskih omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najčešće na istom vratilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Aksijalni kompresor&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Komora izgaranja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij koji ekspandira kasnije u turbini. Komora izgaranja (Slika 6) se sastoji od dvaju cilindara. U prvom cilindru se odvija izgaranje prilikom čega se razvijaju visoke temperature. Tako se štiti vanjski cilindar od djelovanja zračenja topline. Cilindri su međusobno povezani te se između njih odvija prostrujavanje zraka. Za izgaranje se dovodi 3-6 puta više zraka od teoretski potrebnog zbog sniženja maksimalnih temperatura. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Komora izgaranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komore izgaranja trebaju osigurati:&lt;br /&gt;
stabilno izgaranje u širokim granicama opterećenja,&lt;br /&gt;
jednoličnu raspodjelu temperatura dimnih plinova na izlazu iz komore izgaranja,&lt;br /&gt;
da gubitak tlaka u komori izgaranja bude što manji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U klasičnom plinsko-turbinskom postrojenju možemo imati više komora izgaranja koje se slažu uzdužno, po obodu. Takvo slaganje koristimo kao bismo smanjili dimenzije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinska turbina'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 7) nije toliko različit od plinske turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Prikaz plinske turbine&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da  i izborom materijal povećamo otpornost ka temperaturi. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu(Slika 9), poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest postrojenja sa slike 8. Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Shema parno-turbinskog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.''' Proces prikazan Ts dijagramom&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno postoje tu još mnogi dijelovi termoenergetskog postrojenja o kojima ćemo reći nešto više: pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri i sl (kao sastavni dio generatora pare).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator  pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima  (temperature i tlaka) koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije.Generatore pare možemo ugrubo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* čelične generatore pare&lt;br /&gt;
* lijevane&lt;br /&gt;
* generatore pare posebne namjene&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U našem razmatranju osvrnuti ćemo se samo na čelične generatore pare s obzirom da su oni najzastupljeniji i najčešći u primjeni. &lt;br /&gt;
Čelične generatore pare možemo još podijeliti na par podvrsta:&lt;br /&gt;
* vatrocjevni&lt;br /&gt;
* vodocjevni&lt;br /&gt;
* cilindrični&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vartocjevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje. Mi se nećemo baviti vatrocijevnim generatorima pare, nego vodocijevnim generatorima pare kao najčešćim i najbrojnijim te nama najzanimljivijima s aspekta termoelektrana. &lt;br /&gt;
Kao što i samo ime kaže kod vodocjevnih generatora pare voda ili para nalaze se u samim cijevima. Na taj način moguće je postići znatno veće tlakove i temperature nego kod vatrocjevnih generatora pare. Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* horizontalne s ravnim cijevima&lt;br /&gt;
* vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vertikalni generatori pare sa savinutim cijevima predstavljaju najveću i nama najvažniju skupinu. Ovakvi tipovi generatora pare se nalaze u velikim termoenergetskim postrojenjima  za proizvodnju električne energije. Za izgaranje mogu koristiti sve vrste goriva: kruto gorivo na rešetci (ravnoj ili kosoj), kruto gorivo u fluidiziranom sloju te izgaranje u prostoru (ugljena prašina, tekuće i plinsko gorivo).&lt;br /&gt;
Prirodna cirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbog razlike u gustoćama vode i vodene pare. Silazne cijevi upravo zbog toga nisu grijane tako da se lakše uspostavi cirkulacija. Temelji hidrodinamike, toplija voda će strujati prema gore dok će se hladna voda kretati prema dolje. Kada ne možemo osigurati uvijete za prirodnu cirkulaciju koristimo različite pumpe kako bismo osigurali nesmetanu cirkulaciju. Takvi generatori se nazivaju La Mont generatori pare. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.''' Generator pare s izgaranjem u prostoru&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima i nadkritičkim tlakovima i temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t\h pare, temperature od oko 600 0C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijeva. Isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje postupci i dijelovi koji se ugrađuju u generator pare kako bismo osigurali veću iskoristivost i povećanje snage. Ovo su neki od njih:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pregrijač pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijanu paru. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strog određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter11.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.''' Prikaz pregrijanja pare u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.''' Opterećenja s obzirom na vrstu prijelaza topline&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Međupregrijači'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod ugradnje međupregrijača moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do tlaka međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se još jednom zagrijava, najčešće ponovno na temperaturu svježe pare, te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Slika:Ter13.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 13.''' Međupregrijanje u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod pregrijača , kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stupanj iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. Smanjujemo veličinu kondenzatora, gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je povećanje cijene turbine,ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ekonomajzerske površine'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare tako da se iskorištava dio topline koja bi se inače ispustila u okoliš. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim površinama zagrijavamo napojnu vodu i zrak. &lt;br /&gt;
Zagrijači napojne vode:&lt;br /&gt;
Ovdje se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zagrijači zraka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagrijači zraka smješteni su iza zagrijača napojne vode te su posljednji u generatoru pare. Pošto rade na manjim tlakovima ,za razliku od zagrijača vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja iskoristivosti, sušenja goriva i poboljšanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni (Ljungstrom) (Slika 14) zagrijači, sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter14.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 14.''' Ljungstrom zagrijač zraka&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kondenzator je klasični izmjenjivač topline koji „vraća“ paru natrag u tekuće stanje, nakon što ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraća natrag u proces. Tlak u klasičnom kondenzatoru je izuzetno mali (potlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno je osigurati i medij kojem će se ta topline predati kako bi se para ohladila do temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smještene na rijekama, moru i sl. kako bi se osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje. O kogeneracijama nešto kasnije.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Snaga bloka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (Eur\kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t\h te preko 2000 t\h 1980-tih. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t\h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t\h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parametri pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifična potrošnja energije u MJ\kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kombinirani procesi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time povećavamo iskoristivost samog procesa pošto je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60%. Na Slici 15 prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter15.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 15.''' Shema kombiniranog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, te se taj višak zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, sada već niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter16.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 16.''' Prikaz rada u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je napomenuto da ovim principom povećavamo iskoristivost čitavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama termodinamike. Temelje možemo vidjeti u bazičnom Carnotovom procesu (izentropsko-izotermnom) ('''Slika 16'''). Princip je sljedeći: ukoliko su temperaturne razlike manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne važnosti da je ta razlika temperatura „ spremnika“ što veća. Naravno idealni slučaj bi bio ukoliko bi temperatura radne tvari kod dovođenja topline bila jednaka temperaturi ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvođenja postane jednaka temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom procesu.                                                                                          &lt;br /&gt;
Znamo da kod Carnotovog procesa iskoristivost ovisi samo o temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim varijablama ta iskoristivost ne može promijeniti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter17.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 17.''' Prikaz iskoristivosti različitih vrsta postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trebamo znati da smo u realnim postrojenjima ograničeni, po pitanju stupnja iskoristivosti, gornjim temperaturama. Kod parnih postrojenja to su temperature oko 600 °C pošto materijali koje danas poznajemo i koristimo ne mogu izdržati više temperature. Što se tiče donje granice ona je zadana temperaturom rashladnog spremnika. Kod plinske turbine temperature su od 1450 &amp;lt;sup&amp;gt;0&amp;lt;/sup&amp;gt;C (izgaranje) do oko 600 °C , što je temperatura ispušnih plinova koji izlaze iz plinske turbine. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45% i 40%, no njihovom kombinacijom postignuta je veća temperaturna razlika , a samim time i veća iskoristivost.('''Slika 17''')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj korisnosti kombiniranog postrojenja može se definirati kao omjer ukupne električne snage i toplinske snage dovedene u proces:&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga plinske turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga parne turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedena toplinska snaga u plinskom procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedna toplinska snaga za dogrijavanje parnog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izraz '''(1)''' naziva bruto korisnost kombi procesa zato što nije uzeta u obzir potrošnja snage na pomoćne sustave postrojenja (P&amp;lt;sub&amp;gt;ps&amp;lt;/sub&amp;gt;) i nisu uzeti u obzir električni gubici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako potrošnju snage na pomoćne sustave uzmemo u obzir tada dobivamo neto korisnost kombi procesa koja se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz povećani stupanj iskoristivosti koji dobivamo kod kombiniranih postrojenja možemo istaknuti još neke prednosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treba istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja jer je ovdje jedino gorivo prirodni plin. Samim time nema emisije sumpornog oksida, a emisija NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja. Sustav izgaranja je mnogo napredniji te se ponekad i koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja te se postiže sniženje temperature izgaranja.  Isto tako produkcija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja s obzirom na niži postotak ugljika u prirodnim plinu.No kao problem javlja se (ne)mogućnost opskrbe plinom što bi,  konkretno, u Hrvatskoj moglo ponekad predstavljati problem.Da spomenemo još i kraći rok projektiranja i izgradnje te veća fleksibilnost kod rada i samog pokretanja. Troškovi održavanja su niži nego u klasičnih termoelektrana te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje struje.Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina te električne energije proizvodi u elektranama na ugljen, no s obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja.&lt;br /&gt;
Plinska turbina sa zadatkom proizvodnje električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, no razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata budući se u to vrijeme sva pozornost posvetila propulziji mlaznih motora. Prvo plinskoturbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sustavu SAD 1949. godine, a bilo je u sastavu kombi-procesa. Tek 60-tih godina imamo prve turbine za proizvodnju električne energije u većem broju elektrana. Prednost je bila mogućnost brzog starta. U 70-tim godinama dolazi do nagliog razvoja u izgradnji kombi-procesa u elektroenergetskim sustavima, kada je proizvodnja plinsko-turbinskih postrojenja dostigla snagu veću od 50 MW i početne temperature veće od 850°C. S pojavom plinskoturbinskog  postrojenja snaga većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Termoelektrane u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hrvatska elektroprivreda ima na raspolaganju devet termoelektrana + NEK. Termoelektrane su smještene u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Konjščini, Plominu i Osijeku. Ukupna snaga iznosi 1589 MW. U ovaj broj nije uračunata snaga koju HEP dobiva od NEK-a (338 MW) te snaga četiri interventna diesel bloka (29 MW). Po informacijama iz HEP-a u 2004. iz termoelektrana proizvedeno je 4.069 GWh električne energije. To čini preko 30% električne energije potrošene u Hrvatskoj te godine. 2003. godine HEP je ponovno počeo preuzimati električnu energiju iz susjedne nam Bosne i Hercegovine (TE Tuzla i TE Kakanj) nakon što je isporuka struje iz tih elektrana obustavljena 1993. Još se očekuje rješenje spora oko termoelektrana koje je Hrvatska gradila u Srbiji. TE Obrenovac (Elektroprivreda Srbije) i TE Gacko (Elektroprivreda Republike Srpske). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter19.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 18.''' Prikaz raspoloživosti električne energije (HEP d.d.) u GWh&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Izvor HEP d.d.)&lt;br /&gt;
[http://www.hep.hr]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. '''TE Sisak''' -&lt;br /&gt;
Čret bb, 44000 Sisak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut), prirodni plin i sirovu naftu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. Blok A ( 210 MW ) 1976. Blok B ( 210 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 420 MW (2x210) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija : prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 1190 GWh ('74-'97) ,maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 2099 GWh ('77) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 40 MJ/kg, prirodni plin 36 MJ/m3,sirova nafta 43 MJ/kg&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
*Kotlovi u prvom bloku mogu se ložiti mazutom ili prirodnim plinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kotlovi u drugom bloku lože se mazutom i prirodnim plinom i njihovom kombinacijom, a za nuždu se može upotrijebiti sirova nafta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. '''TE Rijeka''' -&lt;br /&gt;
Urinj bb, 51221 Kostrena &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona:1978. Blok A ( 320 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 320 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 650 GWh ('78-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 1037 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 9500 kcal/kg &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za dopremu loživog ulja izgrađen je poseban cjevovod iz INA rafinerije Urinj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. '''TE Plomin I''' -&lt;br /&gt;
Plomin bb, 52234 Plomin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: Maksimalna trajna snaga 105 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 380 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 560 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. '''TE PLOMIN d.o.o.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TE Plomin d.o.o. je tvrtka u zajedničkom vlasništvu osnivača Hrvatske elektroprivrede i RWE Power, osnovana u studenom 1996. godine. HEP i RWE Power imaju jednaki udjel u tvrtki - HEP temeljem ranije izgrađenog dijela postrojenja TE Plomin 2, a RWE Power temeljem uloženog kapitala i dobivenih kreditnih sredstava od njemačkih banaka. &lt;br /&gt;
*Ta je tvrtka bila odgovorna za dovršetak TE Plomin 2, kao i za njen pogon u sljedećem razdoblju od 15 godina. Nakon isteka ugovorenog roka, Hrvatska elektroprivreda će preuzeti Elektranu i eksploatirati je još najmanje 15 godina, ili još daljnjih 10 godina nakon njene revitalizacije.&lt;br /&gt;
*Izgradnja TE Plomin 2 započeta je 1986. godine, zastaje 1991., potom se pokušava dovršiti do 1992., ali ratne okolnosti zaustavljaju radove na gradilištu. Na međunarodnom natječaju, za dovršenje izgradnje je izabran Konzorcij AEE. Nakon utemeljenja tvrtke TE Plomin d.o.o., u rujnu 1997.godine otvoreno je gradiliše i radovi započinju. Premda je dovršetak izgradnje bio planiran krajem 1998. godine, zbog zakašnjelog financiranja kasnilo se godinu dana, odnosno prva sinkronizacija s mrežom obavljena je u rujnu 1999. godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 2000. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 210MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*planirana godišnja proizvodnja: 1200GWh&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. '''KTE Jertovec''' -&lt;br /&gt;
Jertovec bb, 49282 Konjščina &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Konjščina, Jertovec &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: kombinirana termoelektrana (plinske i parne turbine) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Kombi blok A, kombi blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 68 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 208 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: glavno gorivo u elektrani je plin. Kao alternativno gorivo koristi se ekstralako loživo ulje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: plinsko - parni energetski blokovi A, B &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. '''TE-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Kuševačka bb, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Žitnjak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1962. Blok C, 1979. Blok A&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Izgradnja novog Kombi kongregacijskog plinskoparnog postrojenja ukupne električne snage 190 MW i toplinske snage 150 MW dovršena je 2001. godine - 26. lipnja te godine su sva tri agregata bila priključena na mrežu. Nakon pretprobnog pogona i optimiranja rada, HEP je od korporacije Parsons Power Group koja je izgradila postrojenje načelom &amp;quot;ključ u ruke&amp;quot;, postrojenje preuzeo 4. travnja 2003. godine, čime je započeo dvogodišnji jamstveni rok. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok C služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blok D - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare, Blok E, *Blok F, Blok G, Blok H - Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
*Proizvodna jedinica za proizvodnju tehnološke pare Blok D - Toplinski učinak je 80 t/h. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G, Blok H - ukupna toplinska snaga je 58 MW + 58 MW + 116 MW + 116 MW = 348 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 357 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 594 GWh ('80) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 984 GWh, vrele vode 1971 GWh &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. '''TE-TO Osijek''' -&lt;br /&gt;
Cara Hadrijana 3, 31000 Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana toplana koja koristi prirodni plin i teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1976. PTE Osijek Plinska termoelektrana 50 MW (2x25 MW,)1985. EL-TO Osijek 45 MWe/ 110 MWt &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B dva agregata, plinska elektrana po 25 MW (PTE Osijek) služe za proizvodnju električne energije i proizvodnju tehnološke pare (jedna od turbina)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Blok C (EL-TO Osijek) - parna turbina 45 MW - služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 95 MW (PTE Osijek 2x25 MW + EL-TO Osijek 45 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 131,9 GWh ('85-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('85-'97) Emax = 280 GWh ('94) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo:PTE Osijek - prirodni plin, EL-TO Osijek - teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. '''EL-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Zagorska 1, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Trešnjevka &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1907. proizvodnja električne energije (0,8 MW),1954. početak proizvodnje toplinske energije(33,4 MW električne snage, 14,7 MW toplinske), 1982. proizvodnja 42 MW električne snage, 478,2 MW toplinske snage, 1998. preseljenje PTE iz Splita i početak proizvodnje (dodatnih 2x25,6 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blokovi C i D - Nisko tlačni parni kotao 80 t/h - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare)&lt;br /&gt;
*Blok E, Blok F, Blok G Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
*EL - TO (Blok H1 i H2) služi za proizvodnju električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga :Proizvodne jedinice Blok A, Blok B, Blok H1, Blok H2, Proizvodne jedinice za proizvodnju tehnološke pare , niskotlačni parni kotlovi toplinskog učinka (1NK=55 t/h, 2NK=64/80 t/h). Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G: Ukupna toplinska snaga 232 MW (Blok E = 58 MW, Blok F =58 MW, Blok G =116 MW)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 98 GWh ('74-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 173 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 532 GWh ,vrele vode 635 GWh ,prosječna godišnja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*potrošnja goriva : loživog ulja 50000 t, prirodnog plina 100 000 000 -110 000 000 Nm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaštita okoliša===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitni jest toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Mi ćemo se o ovom poglavlju baviti samo ovim prvim, odnosno onečišćenjem usljed izgaranja fosilnog goriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu transformira  u unutrašnju energiju koja se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, CO, voda, NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;, SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, različiti ugljikovodici (C&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt;). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) i voda (H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može izgara potpuno i djelomično. U potpunom izgaranju imamo CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt imamo CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod plinskih goriva, a najteže kod krutog. Za izgaranje potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni pretičak zraka. Loša strana pretička zraka jest činjenica da povećanjem pretička zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih plinova koji napuštaju sustav. &lt;br /&gt;
O količini sumpora u produktima izgaranja najviše ovisi udio sumpora u samom gorivu. Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod dušika i njegovih oksida gorivo ne utječe  toliko na produkciju NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okoliš. U svrhu zaštite okoliša u posljednjih desetak godina donijelo se mnoštvo zakona odredaba koje bi trebale pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša iz termoelektrana. Jedan od glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornih oksida. Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već iz goriva ili iz produkata izgaranja. Veći efekt se postiže ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata izgaranja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Dušikove spojeve je najjednostavnije reducirati stupnjevanim izgaranjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju dušičnih oksida za oko 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pogled unaprijed===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaštita okoliša je važna i sveprisutna tema u današnjem društvu. Čovjekov razvoj snažno utječe i na njegov životni prostor. Upravo zbog toga kad govorimo o termoelektrana moramo posebno obratiti pozornost i na ovaj dio koji se bavi zaštitom okoliša. Razvoj društva rezultira i porastom potražnje i potrošnje električne energije. To je ujedno i pokazatelj razvijenosti društva. Trenutna godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 13500 TWh/god. Od tog broja, 37% proizvede se u termoelektranama na ugljen, 15% u termoelektranama na prirodni plin, te 10% u postrojenjima na naftu. U hidroelektranama proizvodi se 20%, a u nuklearnim elektranama 17% svjetske proizvodnje. &lt;br /&gt;
Iz ovih podataka vidi se da se u biti preko 60% svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nekom obliku termoelektrane. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Očekuje se izgradnja od oko 80-100 GW termoenergetskih postrojenja godišnje, kad govorimo o svjetskoj proizvodnji električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Materijal sakupio: Tomislav Pukšec''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Nuklearne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorivni elementi reaktora''', u kojima se odvija proces fisije i u kojima se neposredno oslobađa tolinska energija, imaju &lt;br /&gt;
'''najvišu temperaturu''' u nuklearnoj elektrani. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam stupanj djelovanja toplinskog ciklusa ovisi o prosječnoj temperaturi rashladnog fluida ('''po drugom zakonu &lt;br /&gt;
termodinamike stupanj djelovanja je to veći što je viša temperatura toplijeg spremnika'''). Od interesa je što &lt;br /&gt;
više približiti prosječnu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida, odnosno što više smanjiti porast temperature &lt;br /&gt;
rashladnog fluida u reaktoru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost nuklearnog postrojenja''' i '''okoline''' je ograničavajući faktor za iznos temperature nuklearnog &lt;br /&gt;
goriva i rashladnog sredstva, čime posredno ograničava i stupanj djelovanja '''NE''' ('''stupanj djelovanja NE &lt;br /&gt;
je uvijek manji od stupnja djelovanja TE jednake snage'''). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearne elektrane''' proizvode oko '''17% svjetske električne energije'''. U svijetu postoji oko 400 nuklearnih &lt;br /&gt;
elektrana (prema podacima [http://www.iaea.org/ International Atomic Energy Agency]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
[[Slika:nukel2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 19.''' Nuklearna elektrana u pogonu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Susrećemo nekoliko tipova '''NE''' čija je razlika u vrsti '''primarnog postrojenja (reaktorskog)''', koje &lt;br /&gt;
se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, &lt;br /&gt;
kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.&lt;br /&gt;
Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearno gorivo'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* prirodni ili obogaćeni [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium uran] (umjesto obogaćenog urana može se djelomično koristiti i [http://en.wikipedia.org/wiki/Plutonium plutonij])&lt;br /&gt;
* metalni uran&lt;br /&gt;
* oksid urana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Graphite grafit]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Helium helij]&lt;br /&gt;
*tekući metal&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi nuklearnih elektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Reaktor hlađen i moderiran običnom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Voda u reaktoru ima tlak viši od tlaka zasićenja'''&lt;br /&gt;
Takav reaktor je poznat kao '''tlakovodni reaktor''': U zapadnim zemljama označava se kraticom '''PWR'''&lt;br /&gt;
('''Pressurized Water Reactor''', a u bivšem Sovjetskom Savezu kraticom '''VVER - vodo-vodnoj energetičeskij reaktor''').&lt;br /&gt;
Ovog tipa je reaktor u '''NE Krško'''. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 20.''' Shematski prikaz PWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Voda u reaktoru kipi (kipući reaktor)'''&lt;br /&gt;
To je reaktor tipa '''BWR''' ('''Boiling Water Reactor''').'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:BWR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 21.''' Shematski prikaz BWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Reaktor hlađen i moderiran teškom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takozvani teškovodni reaktor ili '''HWR''' ('''Heavy Water Reactor'''). Izvodi se samo tip koji ima tlak viši &lt;br /&gt;
od tlaka zasićenja, tj. kao '''tlakovodni reaktor'''. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid prirodnog ili obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:HWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 22.''' Shematski prikaz HWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Reaktor moderiran grafitom i hlađen ugljik – dioksidom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su plinom hlađeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''GCR (Gas Cooled Reactor)'''&lt;br /&gt;
Prva  generacija ovih reaktora poznata pod nazivom '''magnox''' dobila je ime po leguri magnezija koji se &lt;br /&gt;
upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': metalni prirodni uran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:GCR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 23.''' Shematski prikaz GCR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''AGR (Advanced Gas Reactor)'''&lt;br /&gt;
Druga generacija '''grafitnih reaktora''' koja se od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih šipki. Obloge &lt;br /&gt;
gorivnih šipki su izrađene od nehrđajućeg čelika. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wylfa-power-station.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 24.''' NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je od najstarijih NE u svijetu koje još uvijek rade&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''4. Reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivšem SSSR-u i njegova kratica je '''RBMK''' ('''reaktor boljšoi močnosti kipjaščij''').&lt;br /&gt;
Nuklearna elektrana u Černobilu je bila ovog tipa. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''5. Reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visoko temperaturni reaktor ili '''HTGR''' ('''High Temperature Gas Reactor''') je posljednji korak u &lt;br /&gt;
razvoju grafitom moderiranih reaktora. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''6. Brzi oplodni reaktor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator &lt;br /&gt;
za termalizaciju neutrona, '''brzi oplodni reaktor''' nema moderatora. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''':oksid urana višeg obogaćenja ili oksid plutonija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nuklearna fisija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se temelji na procesu '''nuklearne fisije'''. [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium Uran], kao prirodni element, &lt;br /&gt;
je osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. '''Uran–238''' (U-238) ima vrlo dugo vrijeme poluraspada, &lt;br /&gt;
oko 4,5 milijarde godine, i zato se još uvijek mogu naći zamjetne količine ovog elementa u prirodi. Ovaj izotop urana, &lt;br /&gt;
'''U-238''', čini oko 99% svih izotopa urana na Zemlji. '''Uran-235''' čini oko 0,7% urana kojeg nalazimo u prirodi, &lt;br /&gt;
dok je '''uran-234''' još rijeđi u prirodi i nastaje radioaktivnim raspadom '''urana-238'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uran-235''' ima zanimljivo svojstvo koje ga čini korisnim i za nuklearnu energetiku, a i za proizvodnju nuklernih&lt;br /&gt;
bombi. Kao i '''U-238''', '''U-235''' se spontano raspada alpha raspadom. Osim spontanog raspada '''U-235''' &lt;br /&gt;
kratkotrajno podliježe i spontanoj fisiji. Međutim, '''U-235''' je jedan od rijetkih elementa koji je sposoban &lt;br /&gt;
osloboditi energije cijepanjem jezgre atoma ('''nukleusa''') mehanizmom inducirane fisije. U slučaju da se slobodni &lt;br /&gt;
neutron sudari sa jezgrom '''urana-235''', jezgra će apsorbirati taj neutron što će rezultirati time da će postati &lt;br /&gt;
nestabilna i u konačnosti će se rascijepati na dva lakša atoma uz oslobađanje dva do tri nova slobodna neutrona. &lt;br /&gt;
Dva nova atoma postižu novo stanje gama raspadom. Tri fizikalne činjenice čine proces inducirane fisije zanimljivim &lt;br /&gt;
sa energetskog stajališta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Vjerojatnost''' da će atom '''urana-235''' apsorbirati slobodan neutron je relativno velika. Ako reaktor radi u najpovoljnijem režimu (tj. u kritičnom stanju), oslobođeni neutron svake fisije će uzrokovati novu fisiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre''' je vrlo brz, reda veličine pikosekunde (10&amp;lt;sup&amp;gt;-12&amp;lt;/sup&amp;gt; sekundi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Cijepanjem jedne jezgre U-235''' oslobađa se zamjetno velika količina energije u obliku toplinske energije i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_ray gama zračenja]. Energiju oslobođenu jednom fisijom dobivamo iz činjenice &lt;br /&gt;
da fisijski produkti i neutroni zajedno teže više nego sam atom '''U-235''' čija se jezgra rascijepala. Razlika u &lt;br /&gt;
masi se može direktno preračunati u dobivenu energiju pomoću izraza E = mc&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspadom jednog atoma '''U-235''' oslobađa se energija reda veličine '''200 MeV''' (milijun elektron volta). Na prvi pogled &lt;br /&gt;
to se ne čini puno, ali ako se uzme u obzir da, naprimjer, jednam kilogram urana sadrži veliku količinu atoma, shvaća se da je oslobođena energija iz takvog kilograma zamjetna. Ona je tolika da se obogaćeni uran koristio kao gorivo za nuklearne podmornice &lt;br /&gt;
dajući im potisnu snagu koju bi se moglo dobiti iz nekoliko stotina tisuća litara nafte. Da bi dobili tražena svojstva uranskog &lt;br /&gt;
goriva, takvo je gorivo potrebno predhodno obogatiti, tako da sadrži 2 do 3% (ili više) '''urana-235'''. Tropostotno &lt;br /&gt;
obogaćenje je dovoljno za uporabu u civilnom nuklearnom reaktoru, dok se uran za proizvodnju oružja obogaćuje tako da sadrži 90% ili više '''U-235'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći postotak nuklearnih elektrana u svijetu čine elektrane '''PWR''' reaktorskog tipa. Izvedba '''PWR''' nuklearne &lt;br /&gt;
elektrane zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova, primarnog i sekundarnog. Toplinski stupanj djelovanja &lt;br /&gt;
'''N''' je funkcija prosječne temperature vode u primarnom krugu, te je svrsishodno da ona bude što viša.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tipični parametri''' rashladne vode primarnog kruga jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Tlak''': 150 do 160 bar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Prosječna temperatura''': 570 do 590 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Promjena temperature u reaktoru i generatoru pare''': 40 do 50 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Protočni volumen pri rashladnom krugu''': oko 6 m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/s &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarni krug''' se načelno sastoji od '''reaktora''', '''cirkulacijske pumpe''', '''generatora pare''' i '''tlačnika'''. &lt;br /&gt;
Budući da su rashladni krugovi hidraulički povezani u reaktoru potreban je samo jedan tlačnik za sve rashladne krugove. &lt;br /&gt;
Komponente primarnog kruga smještaju se u '''containment''' ili '''zaštitnu posudu'''. Zaštitna posuda je projektirana &lt;br /&gt;
za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa). Osobito &lt;br /&gt;
obilježje je kuglasta zaštitna posuda. Veličina jezgre i broj gorivnih elementa u njoj ovise u snazi. U zapadnim &lt;br /&gt;
zemljama te su snage u razredima od 600 do 700, 900 do 1000 i 1200 do 1500 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare''' je jedan od komponenti primarnog kruga NE. To je '''izmjenjivač topline''' specijalne izvedbe &lt;br /&gt;
kojem je zadatak da toplinsku energiju nastalu u '''primarnom krugu''' prenese na '''radni medij sekundarnog kruga'''. &lt;br /&gt;
'''Primarni medij''' nalazi se u snopu cijevi, a '''sekundarni''' u plaštu parogeneratora. Srednja temperatura primarnog &lt;br /&gt;
fluida u reaktoru i parogeneratoru je približno ista. Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida je malena &lt;br /&gt;
da bi tlak pare bio što viši, a time i stupanj djelovanja. To se može postići, i postiže se, izgradnjom velike površine &lt;br /&gt;
prijelaza topline. Ta ogrijevna površina iznosi oko '''4000 m2''', a tehnološki je dobivena ugradnjom nešto više od &lt;br /&gt;
4000 “U” cijevi u cijevni snop visok 10 m, dok je promjer cijevi 20 mm i debljine stijenke oko 1,2 mm. Materijal cijevog snopa je legura naziva [http://www.hightempmetals.com/techdata/hitempInconel600data.php Inconel600]. Materijal plašta generatora pare je &lt;br /&gt;
niskolegirani kotlovski čelik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbitniji djelovi '''generatora pare''' su '''ulazno/izlazna komora primarnog fluida''', '''cijevni snop''', &lt;br /&gt;
'''isparavačka sekcija''', '''parni prostor'''. Potrebno je još ugraditi i '''separator vlage''' i '''sušionik pare'''. &lt;br /&gt;
Sekundarna voda se nalazi pod tlakom od otprilike 6 MPa. Gabariti takvog generatora pare za nuklearna postrojenja su &lt;br /&gt;
oko 21 m visine, promjer donjeg djela posude je oko 3,5 m, promjer gornjeg dijela posude je oko 4,5 m, dok je masa &lt;br /&gt;
suhog generatora pare oko 300 t.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tlačnik''' je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava &lt;br /&gt;
tlak u primarnom krugu. U osnovi, to je električni bojler kod kojeg tlak pare iznad razine vode elastično održava tlak &lt;br /&gt;
u primarnom krugu. Funkcionalno kompenzira promjene specifičnog volumena vode brzih prijelaznih projava i održava tlak &lt;br /&gt;
u stacionarnom stanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cirkulacijska pumpa''' kod tlakovodnih reaktora (PWR) je jednostupnjevita cirkulacijska pumpa. Budući da je maksimalna &lt;br /&gt;
temperatura fluida ograničena dopuštenom temperaturom u reaktoru, nastoje se prosječna temperatura što više približiti toj &lt;br /&gt;
temperaturi. Smanjenje porasta temperature rashladnog fluida u reaktoru moguće je jedino smanjenjem njegova protoka. Snaga &lt;br /&gt;
pumpe je ograničavajući faktor za smanjenje temperaturne razlike u primarnom krugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvedba pumpe mora zadovoljavati slijedeće '''uvjete''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Propuštanje rashladnog fluida''' reaktora treba svesti na najmanju moguću mjeru (jer rashladni fluid sadrži određeni stupanj radioaktivnosti). Rješenje je u '''brtvenju protutlakom'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Podmazivanje donjih ležajeva''' treba rješiti bez klasičnim maziva (kontaminacija rashladnog fluida). To se rješava tako da se donji ležaj pumpe, napravljen od grafita, podmazuje ubrizganom vodom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Jezgru PWR reaktora čine''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::: 1. '''Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
:::: 2. '''Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
:::: 3. '''Moderator'''&lt;br /&gt;
:::: 4. '''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
:::: 5. '''Konstrukcijski elementi''', odnosno svi materijali i sklopovi za ostvarenje i samoodržavanje lančane reakcije, njezinu kontrolu i odvod generirane topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- &lt;br /&gt;
'''1. Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi elementi su složeni mehanički sklopovi, kojih su osnovni djelovi gorivne šipke i kostur gorivnog elementa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Gorivne šipke'''&lt;br /&gt;
Gorivna šipka je cijev od cirkonijeve (Zr) legure (često se upotrebljava legura pod nazivom ZIRCALLOY2, [Zr + Sn + Fe + Ni]) promjera oko 9,5 mm, debljine stijenke oko 0,6 mm te dužine oko 3,6 m ispunjene tabletama UO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; koje su konkavno obrađene radi kompenzacije termalne ekspanzije. Zazor između tablete i stijenke obloge puni se helijem radi boljeg odvođenja topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Kostur gorivnog elementa'''&lt;br /&gt;
Kostur gorivnog elementa je mehanički element kojem je zadatak držati gorivne šipke u formaciji (pridržavanje trenjem) i omogućiti vođenje regulacijskih ili zaustavnih šipki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi element ima kvadratni horizontalni presjek dimenzija oko 200x200 mm i masu između 500 i 700 kg.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''2. Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regulacijske i zaustavne šipke zajedno čine '''apsorbcijske šipke'''.&lt;br /&gt;
Regulacijske šipke su povezane u regulacijski sklop, što znači da sve one šipke koje ulaze u jedan gorivi element kreću kao mehanička cjelina. Cijevi su od nehrđajućeg čelika ispunjene legurom koja u težinskim postocima sadrži 80% srebra, 15% indija i 5% kadmija. Sastav legure izabran je tako da se apsorpcijom pokrije širi spektar energija termalnih i epitermalnih neutrona.Zaustavne šipke imaju zadatak osigurati dovoljnu podkritičnost reaktora obustavljenog rada i nisu povezane s regulacijskim sustavom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su materijali koji imaju zadatak da usporavajubrze neutrone fisije. Da bi se stvorila '''compound jezgra''' koja je nestabilna i koja je uvijet za postupak fisije energija projektila koja udara u jezgru mora biti manja od približno 50 MeV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurnost===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost''' nuklearne elektrane je jedan od najbitnijih uvjeta za njezinu prihvatljivost kao energetskog objekta. Osnovna filozofija projektiranja nuklearne elektrane sa stajališta sigurnosti je tzv. obrana po dubini. Obrana po dubini sastoji se u poduzimanju mnogih sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava NE važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski, jedna nakon druge. Time se postiže da izgubljenu funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+ '''Tablica 1.''' Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama [http://www.ans.org/ American Nuclear Society (ANS)]*&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija I'''   || Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom redovitog pogona)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija IV'''  || Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''LOCA''' – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 	&lt;br /&gt;
Sa stajališta utjecaja na okoliš najvažnije su nezgode '''kategorije IV''', a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
: 1. Veći lomovi cijevi sekundarnog sustava&lt;br /&gt;
: 2. Lom cijevi pojne pumpe&lt;br /&gt;
: 3. Zakočenje rotora pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 4. Lom osovine pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 5. Lom kučišta mehanizma kontrolnih štapova&lt;br /&gt;
: 6. Lom cijevi parogeneratora&lt;br /&gt;
: 7. Nezgoda gubitka hladioca ('''LOCA''')&lt;br /&gt;
: 8. Nezgoda rukovanja gorivom u contaimentu i zgradi za pohranu istrošenog goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većih nesreća je do sada bilo dva puta. Prva se zbila u '''NE Otok tri milje''' u SAD-u, 28. Ožujka 1979., a druga 25. Travnja 1986. u '''NE Černobil'''. '''Ljudska greška''' je bila uzrok obje nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Distribuirana proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Otočna proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Obnovljivi izvori=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hidroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a &lt;br /&gt;
udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i &lt;br /&gt;
značajne terorističke prijetnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Utjecaji na okoliš dijele se na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta zraka, geologija i seizmologija,  erozija, promjena pejzaža &lt;br /&gt;
* biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi &lt;br /&gt;
* socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i historijski &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva potapa se kvalitetno zemljište, a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište, u nekim slučajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva, uništava se zdrava šuma, nestaje vegetacija, svi postojeći objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala, a neiskorištena većina nalazi se u nerazvijenim zemljama. Takvo stanje je s jedne strane dobro jer se u budućnosti najveći porast potrošnje očekuje upravo u nerazvijenim zemljama, a s druge strane pokrivanje daljnjeg porasta potrošnje u razvijenim zemljama bazirat će se na fosilnim i nuklearnom gorivu. Hidroelektrane se značajno koriste u proizvodnji električne energije iz više razloga: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Nema troškova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje &lt;br /&gt;
* Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju. &lt;br /&gt;
* Ne postoji utjecaj povećanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih povećanja u zadnjih nekoliko godina &lt;br /&gt;
* Neovisnost o uvozu goriva &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima električne energije. &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je čista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije, truljenje), ali su u većini slučajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. &lt;br /&gt;
* Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ukoliko pada sa dva puta veće visine proizvodi duplo više električne energije. &lt;br /&gt;
# Raspoloživom protoku vode. Električna snaga i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisnost snage o navedenim veličinama izražena je sljedećim izrazom: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;P = eta * Q * h * ρ * g&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:P - Snaga [W]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:eta - stupanj iskoristivosti postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Q - raspoloživi protok vode [m3/s]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:h - raspoloživi vodeni pad [m]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:ρ - gustoća vode [kg/m3]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:g - ubrzanje sile teže [m/s2]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 25.''' Voda šiklja iz izlaznog presjeka za vrijeme testa u hidroelektrani Hoover na granici Nevade i Arizone, USA.&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija gradnje hidroelektrana se nije mijenjala kroz 20. stoljeće. &lt;br /&gt;
Hidroelektrane u principu funkcioniraju na vrlo jednostavnoj osnovi: voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz branu, pokreće turbinu koja onda pokreće generator električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Osnovne komponente klasične hidroelektrane=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Brana - Većina hidroelektrana se opskrbljuje vodom iz akumulacijskih jezera. Brana predstavlja građevinu kojoj je zadaća osiguravati akumulaciju vode. Akumulacijska jezera su često urbanizacijski tako riješena da su ujedno i rekreacijska jezera. &lt;br /&gt;
* Ulazni presjek - Otvor na brani se otvori i kroz kontrolna vrata voda cjevovodom (najčešće uslijed gravitacije) dolazi do turbine određenim masenim protokom. &lt;br /&gt;
* Turbina - Voda udara i okreće lopatice turbine koja je osovinom vezana na generator. Najčešći tip turbina za hidroelektrane su Francisove turbine. Takve turbine teže do 172 tone i postižu brzinu vrtnje do 90 okretaja u minuti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro2.jpg|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 26.''' Osovina koja povezuje generator i transformator (Photo courtesy U.S. Bureau of Reclamation)&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Generator - Kako samo ime govori, generator generira električnu energiju. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta unutar namotaja žica. Ovime se ubrzavaju elektroni, koji proizvode električni naboj. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Osnovni dijelovi svakog generatora su: &lt;br /&gt;
::* Osovina &lt;br /&gt;
::* Uzbudni namot &lt;br /&gt;
::* Rotor &lt;br /&gt;
::* Stator &lt;br /&gt;
Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni napon. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 27.''' Generatori električne energije u hidroelektrani&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. &lt;br /&gt;
* Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. &lt;br /&gt;
* Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro4.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 28.''' Komponente hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku energiju. Količina generirane električne energije se određuje s nekoliko faktora. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine vode do turbina. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina proizvedene struje. Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u akumulacijskom jezeru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je prethodno spomenuto, predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više hidroelektrana. Međutim, postoje određene prepreke. Većina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je već iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena učinkovitost elektrane i za čiju je gradnju potrebno raditi i veće promjene u okolišu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroenergija se tradicionalno smatra čistom i ekološkom. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama ne zagađuje atmosferu, ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada. Ipak, gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu riječnih tokova na kojima se grade. Učinci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 čimbenika: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana locirana &lt;br /&gt;
# Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane &lt;br /&gt;
# Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena &lt;br /&gt;
# Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čimbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških, zemljopisnih i meteoroloških uvjeta. Ova dva čimbenika su najbitniji faktor pri određivanju veličine, vrste, konstrukcije i načina na koji će buduća elektrana raditi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i povećanje prosječne temperature vode &lt;br /&gt;
* Povećanje udjela dušika u riječnoj vodi &lt;br /&gt;
* Sedimentacija i erozija &lt;br /&gt;
* Poplave &lt;br /&gt;
* Klimatske promjene &lt;br /&gt;
* Potencijalno povećanje tektonske aktivnosti područja &lt;br /&gt;
* Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta &lt;br /&gt;
* Poremećenje migracije ribljih vrsta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi hidroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri su osnovna tipa: protočne, akumulacijske i reverzibilne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' HE &amp;quot;ĐALE&amp;quot; - protočna hidroelektrana, ukupna snaga 40.8MW&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane, dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Akumulacijske su najčešće hidroelektrane, dobra strana je mogućnost akumulacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro06.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 30.''' Akumulacijska hidroelektrana '''Tri kanjona''' u Kini, (potopljeno je 118 gradova i iseljeno oko 1.000.000 ljudi)&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Reverzibilne hidroelektrane&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod klasičnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. reverzibilne hidroelektrana (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva '''skladišta''' vodene mase. To su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::*Gornja akumulacija Istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom električne energije.&lt;br /&gt;
::*Donja akumulacija Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo, donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje špice potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj je RHE Velebit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 32.''' Presjek kroz tlačni cjevovod, strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Male hidroelektrane===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uvod'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta, vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacionom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku od velikih čija se štetnost opisuje kroz velike promjene ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22% svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa različitih točaka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi, klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se često dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 2.''' kategorizacija malih hidroelektrana u nekim zemljama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Zemlja&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;micro&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;mini&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;male&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [MW]&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| SAD&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 100 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kina&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;500&lt;br /&gt;
| 0,5 - 25&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Francuska&lt;br /&gt;
| 5 - 5000&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Indija&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 15&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Brazil&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;općenito&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;100&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;1000&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;10&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 3.''' Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Svjetski izvori&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga malih hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;680 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;47GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;3000 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;180 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće: &lt;br /&gt;
* gotovo da nemaju nedostataka &lt;br /&gt;
* nema troška distribucije električne energije &lt;br /&gt;
* nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* jeftino održavanje &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 4.''' Popis malih hidroelektrana u RH (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;90%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga [MW]&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Godina puštanja u pogon&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Po generatoru	&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Ukupno&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Jaruga&lt;br /&gt;
| 2 x 2,8&lt;br /&gt;
| 5,6&lt;br /&gt;
| 1898.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj I&lt;br /&gt;
| 2 x 1 + 2 x 0,8&lt;br /&gt;
| 3,6&lt;br /&gt;
| 1908.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Roški Slap *&lt;br /&gt;
| 2 x 0,886&lt;br /&gt;
| 1,772&lt;br /&gt;
| 1910.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE T.C. &amp;quot;10. kolovoz&amp;quot; Majdan **&lt;br /&gt;
| 2 x 0,6&lt;br /&gt;
| 1,2&lt;br /&gt;
| 1913.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zeleni Vir&lt;br /&gt;
| 2 x 0,85&lt;br /&gt;
| 1,7&lt;br /&gt;
| 1922.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE P.I. &amp;quot;Duga Resa&amp;quot; **&lt;br /&gt;
| 0,53 + 0,25 + 0,32&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1937.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj II&lt;br /&gt;
| 2 x 1,1&lt;br /&gt;
| 2,2&lt;br /&gt;
| 1952.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zavrelje&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1953.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Krčić&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 1988.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 2 x 0,34&lt;br /&gt;
| 0,68&lt;br /&gt;
| 19889.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest I *&lt;br /&gt;
| 4 x 0,315&lt;br /&gt;
| 1,26&lt;br /&gt;
| 1995.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest II *&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 1997.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kupčina 6 - Stančaki *&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Orljava 7 - Požeška Kopanica*&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;4&amp;quot; | Pribranske elektrane biološkog minimuma&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Varaždin&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 1975.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1989.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Ukupno&lt;br /&gt;
| 24,337&lt;br /&gt;
| &amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;*&amp;lt;/sup&amp;gt;u privatnom vlasništvu&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;**&amp;lt;/sup&amp;gt;u sklopu industrijskog pogona&lt;br /&gt;
::::::* vlasništvo Hrvatske elektroprivrede&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni dijelovi malih hidroelektrana su sljedeće strukture i uređaji: &lt;br /&gt;
* građevinski objekti &lt;br /&gt;
* hidromehanička oprema &lt;br /&gt;
* elektrostrojarska oprema &lt;br /&gt;
* priključak na dalekovodnu mrežu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Princip sustava male hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tehnička rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva: &lt;br /&gt;
* karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) &lt;br /&gt;
* paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora &lt;br /&gt;
* kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviđa izvedba transformatora na stupu &lt;br /&gt;
* postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala &lt;br /&gt;
* preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal &lt;br /&gt;
* umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat &lt;br /&gt;
* dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) &lt;br /&gt;
* dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima &lt;br /&gt;
* tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede do strojarnice &lt;br /&gt;
* zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana &lt;br /&gt;
* odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Utjecaj na okoliš'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema gotovo nikakvih štetnih utjecaja na okoliš. Ako taj utjecaj i postoji, onda je on toliko mali da ne može biti mjerljiv i ne može se sa sigurnošću pripisati postojanju i radu male hidroelektrane, a ne nekom drugom od mogućih utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti iskorištenja energije vodotokova se u prvom redu očituju u eliminiranju emisija štetnih plinova u atmosferu koju susrećemo kod energana na fosilna goriva. Dok je kod velikih hidroelektrana, kao posljedica gradnje velike brane sa zaštitnim mrežama koje se nalaze prije ulaska u turbinski dovodni kanal ipak prisutna emisija metana zbog zadržavanja žive tvari na zaštitnoj mreži koja tamo truli i emitira metan kao posljedicu procesa raspada organske materije, kod malih hidroelektrana brane su male, preljevne, a u slučaju, tzv., tirolskog zahvata kanal ne smije sadržavati zaštitnu mrežu i voda sa svim tvarima koje nosi sa sobom u nepromijenjenom sadržaju struji kanalom. Ovakva filozofija gradnje i tehnologija u potpunosti isključuje ikakve štetne emisije u atmosferu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Procjena je da male hidroelektrane, instalirane snage od cca 5 MW, godišnjom produkcijom energije zamjenjuju oko 1400 toe fosilnih goriva, a time i smanjuju emisiju stakleničkih plinova u količini od 16 000 tona CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i 1100 tona SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; godišnje. Zagađenje bukom je ispod svih minimalnih propisanih i predloženih razina zbog sofisticirane tehnologije koja je danas postala pravilo pri konstruiranju strojarnice male hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ipak, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pozornost treba posvetiti: &lt;br /&gt;
     &lt;br /&gt;
* adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* protoku vode &lt;br /&gt;
* riziku od pogrešnog gospodarenja vodenim resursima &lt;br /&gt;
* nedostatku biološkog minimuma količine vode &lt;br /&gt;
* utjecaju na floru i faunu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također bi trebalo posebno naglasiti doprinos takvih postrojenja razvitku gospodarstva, pogotovo u nerazvijenim i dislociranim područjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pogonski troškovi i mogući problemi pri provedbi projekta'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, također koristi i energiju za vlastiti rad. Ti troškovi se nazivaju pogonskim troškovima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod vodoopskrbnih sustava u cjevovodima hidraulička snaga, koja se manifestira porastom tlaka anulira se prigušnim elementima koji su potrošači energije. Nadalje, samo prigušenje tlaka može se također dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda moguće dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je moguće dobiti suvišak energije, ta energija se može dalje eksploatirati ili prodavati, čime se minimiziraju pogonski troškovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problemi vezani za projektiranje i puštanje u rad male hidroelektrane leže u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u Republici Hrvatskoj glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, što isključuje i potrebno djelovanje državnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer tržišni interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom slučaju nižih kamata nego za ostale tržišne aktivnosti). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatni problem predstavljaju česti neriješeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i neriješena katastarska pitanja i njihovo sporo rješavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj više od polovice električne energije proizvodi se u hidroelektranama. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona, a koji su raspoređeni na tri teritorijalna područja (sjever, zapad, jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju &amp;quot;Certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 34.''' Prikaz lokacija elektrana u Hrvatskoj&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vjetroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam '''vjetroelektrana''' podrazumijeva sustav za transformaciju (pretvorbu) gibajuće zračne mase, odnosno vjetra u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, unutar kompleksne problematike vjetrenjača vrlo značajno mjesto zauzima '''vjetar i vjetropotencijal''' kao jedan od preduvjeta funkcionalnosti takvog sustava. '''Vjetar kao energetski resurs''' karakterizira promjenjivost i nemogućnost uskladištenja što za sobom posljedično povlači potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). Budući da kinetička energija vjetra ovisi o kvadratu brzine, a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra, promjena brzine vjetra uzrokovat će dakle promjenu aerodinamičke snage, odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu električne snage koju generator injektira u mrežu. Brzina vjetra mjeri se '''anemometrom'''. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Kod provođenja proračuna, uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra (eng. base), komponentu linearne promjene brzine vjetra (eng. ramp), komponentu udarne promjene brzine vjetra(eng. gust) i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu (eng. noise). '''Budući da do visine 200m''' postoje tehnička rješenja koja kinetičku energiju gibanja zračnih masa tj. vjetra pretvaraju u električnu energiju, moguće je koristiti naziv '''tehnički vjetar'''. '''Struja tog vjetra poremećena je različitim utjecajima''' kao što su turbulencija (mehanički i termički uvjetovana lokalna nepravilna gibanja), hrapavost površine, dnevni i noćni temperaturni gradijent, topografija terena ( prepreke, uzvisine, građevine i slično) i vanjski poremećaji (silazna strujanja od oluja). Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine, dakle ometaju strujanje i općenito umanjuju vjetropotencijale.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom postavljanja vjetrenjača potrebno je izvršiti '''dodatni proračun vjetropotencijala''' (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja, jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu čak i ako je relativno mala njihova međusobna udaljenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u određenom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h, a u sinoptičkoj praksi 10 min). Mjerenja brzine vjetra se najčešće vrše na visini od 10m. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju '''Weibullovom funkcijom (razdiobom)''' koja daje vjerojatnost pojave vjetra '''f(v)''' tijekom nekog vremenskog perioda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Weibull.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 35.''' Weibull-ova razdioba&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u graničnom sloju do promjene profila brzine; brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu, do iznosa beskonačne struje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Parvis.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 36.''' Parametri po visini, u logaritamskoj razdiobi&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste vjetrenjača i njihova primjena===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Vjetroturbina''' može imati jednu ili više elisa. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehaničku energiju. Najčešće rješenje predstavlja izvedba s tri elise (s obzirom na razinu buke i vizualni efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji '''podjela''' ovisno o:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''položaju osi turbinskog kola''': vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.&lt;br /&gt;
* '''omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra''': brzohodne i sporohodne.&lt;br /&gt;
* '''broju lopatica''': višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.&lt;br /&gt;
* '''veličini zakretnog momenta''': visokomomentne i niskomomentne.&lt;br /&gt;
* '''načinu pokretanja''': samokretne i nesamokretne.&lt;br /&gt;
* '''efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment''': nisko i visoko efikasne.&lt;br /&gt;
* '''načinu okretanja rotora prema brzini vjetra''': promjenjive i nepromjenjive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Izvedbe vjetrenjača s vodoravnim vratilom''', brzohodne s dvije do četiri lopatice predstavljaju klasične vjetrenjače, odnosno najveće i opće prihvaćene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju električne energije. One se dakle najčešće nalaze u serijskoj proizvodnji,a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. višelopatične vjetrenjače koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog '''torzijskog momenta''' koji stvaraju).U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene '''brzohodne vjetroturbine''', okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od '''500''' do '''1500''' kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dijelovi vjetroturbinskog - generatorskog sustava i njihova funkcija'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjturb.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Segmenti turbine '''okomitog vratila''' (prikazane na '''slici 37.''') su slijedeći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''(1) rotor'''&lt;br /&gt;
* '''(2) kočnice'''&lt;br /&gt;
* '''(3) upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
* '''(4) generator'''&lt;br /&gt;
* '''(5) zakretnik'''&lt;br /&gt;
* '''(6) kućište'''&lt;br /&gt;
* '''(7) stup'''&lt;br /&gt;
* '''(8) temelj'''&lt;br /&gt;
* '''(9) transformator'''&lt;br /&gt;
* '''(10) posebna oprema'''&lt;br /&gt;
* '''(11) prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(1) Rotor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su '''glavčina''' i '''lopatica'''. Ovisno o tome kako reguliramo snagu, rotor može biti izveden:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice, na način da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m. Također postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajući postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Na taj način se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne, odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještajući na optimalnu vrijednost na početku rada vjetroturbine).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičkog efekta poremećenog trokuta brzina (eng. stall). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka, odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti, kut više nije optimalan). Za ovaj slučaj izvedbe rotora lopatice nemaju mogućnost zakretanja. Međutim, kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina, u ovom slučaju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzina (što omogućuje najveću transformaciju energije vjetra u električnu energiju). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Lopatice'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa '''zakretnim vrhovima''' (kao aerodinamičkim kočnicama) ili s '''krilcima'''. Ove druge funkcioniraju na način da se krilca odvajaju od površine, smanjujući aerodinamičke značajke profila kod brzine iznad projektne. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočioni sustavi, koji u slučaju otkaza primarnog kočionog sustava (mehanička kočnica) stvaraju '''moment kočenja''' (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. spoiler) ) te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje rasterećenog kola. Dakle, zakretni vrh i pomična površina sekundarnog kočionog sustava nazivaju se kočnici, koje je moguće aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedinačnim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Rotor za ove kočnice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje, kočnici se vraćaju u početni položaj i čine radni dio lopatice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(2) Kočioni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg), odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja. Zato mora postojati kočioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor. Osim toga, bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo.&lt;br /&gt;
Disk kočnica - je najčešća izvedba kočionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. Prilikom odabira broja kočionih elemenata na disku kočnice, naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila kočenja, odnosno na postizanje opterećenosti turbine isključivo momentom kočenja. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauličko, a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže, dakle prekid strujnog kruga) ili signalom uređaja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(3) Upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što samo ime kaže, ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava.&lt;br /&gt;
Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj), već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Dakle, mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom, daje podatke o radu, električkim i mehaničkim stanjima, obrađuje podatke, komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slučaju nekakvog kvara, požara ili slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(4) Generator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko - generatorskog sustava, generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja&lt;br /&gt;
* izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava&lt;br /&gt;
* izdržljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva, te pri uključivanju i isključivanju generatora&lt;br /&gt;
* uležištenje generatora na način da jamče dugotrajnost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzimajući u obzir uvjete povećane '''vlažnosti''', '''slanosti''', zatim '''otpornost na krute čestice''', '''povišenu temperaturu''' i slične uvjete, pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako npr. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom&lt;br /&gt;
* samostalni rad&lt;br /&gt;
* spregnuti rad s drugim izvorima &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti struje''' mogu biti: '''istosmjerni''' ili '''izmjenični'''. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''načinu okretanja''' postoje generatori: s '''promjenjivom''' ili s '''nepromjenjivom brzinom okretanja''' uz zadržavanje iste frekvencije. Također postoji podjela prema veličini tj. snazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(5) Zakretnik'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na vrhu stupa. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom, učvršćenim na stupu, izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. To je naravno, u ovisnosti o vrsti vjetroturbine, odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. Zakretanje zapravo vrši motor. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(6) Kućište stroja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- s jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja, a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(7) Stup'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može biti izveden kao cjevasti konični, teleskopski, rešetkasti, učvršćeni i povezani. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti, a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Stupvj5.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' a) '''teleskopski''' b) '''cjevasti konični''' c) '''učvršćeni''' d) '''povezani''' e) '''rešetkasti'''&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(11) Prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva je '''multiplikator''' i može biti različitih izvedbi. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom, a podmazivanje sintetičkim uljem. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na električni generator, naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i prijenosni omjer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ukratko''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* vjetroturbina i generator su spojeni pomoću mehaničke spojke za koju se najčešće podrazumijeva da u sebi ima mjenjačku kutiju s prijenosnikom. Prijenosnik, kao što je već rečeno, ima funkciju prilagođavanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.&lt;br /&gt;
* ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogućnosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima, mehanički prijenosnik nije potreban (što je slučaj kod vjetroturbina novijeg dizajna).&lt;br /&gt;
* iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomoću sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. pitch regulated), koji također može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakreće oko svoje duže osi i omogućuje smanjenje mehaničke snage, ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja, naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinamičkom efektu - tako je, u slučaju previsokih brzina vjetra, vjetroturbina zaštićena od povišenja snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mreža===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti priključenja''' na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: &lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Vjetroelektrane izravno priključene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Vjetroturbina s asinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom (eng. soft. starter).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Vjetroturbina sa sinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomično promjenjivom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa.&lt;br /&gt;
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, koje karakterizira jednostavnost i jeftinoća, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogućnost: veće proizvodnje električne energije, manjih mehaničkih naprezanja mehaničkih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. '''Vjetroelektrane s vjetroturbinama čiji je raspon nazivnih snaga između 50 kW i 1500 kW, najčešće su izvedene s asinkronim generatorom izravno priključenim na mrežu, dok je priključak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana, koje su uglavnom u samostojećim sustavima. Regulacijski sustav zakretanja elisa obično se ne izvodi kod najvećih jedinica. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije učinkovitosti vjetroturbine, odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra'''.&lt;br /&gt;
Odgovarajućom kombinacijom generatora i pretvarača (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) moguće je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje. Postoji više takvih kombinacija, a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove, pogonske i upravljačke karakteristike, regulaciju faktora snage, složenost, harmoničke članove, dinamička svojstva itd.&lt;br /&gt;
Kako bi se smanjili troškovi, električne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog čega su najčešće potrebni transformatori. U slučaju individualnog priključenja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW, priključak je izveden na srednjenaponsku mrežu - od 10 kV do 66 kV. Za vjetroelektrane veće od 50 MW, priključak se izvodi na visokonaponsku mrežu.&lt;br /&gt;
U nekim zemljama priključenje vjetroelektrana na mrežu ovisi o omjeru snage kratkog spoja u točki priključenja i nazivne snage vjetroelektrane. Međutim, to vrijedi samo za slučajeve kada vjetroelektrana nije smještena u području s niskom prijenosnom moći, jer u suprotnom je teško ostvariti taj zahtjev.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost EES-a'''&lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja, može se definirati kao stabilnost ees-a.&lt;br /&gt;
Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona, kut utora, frekvencija, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu.&lt;br /&gt;
Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže, koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini.&lt;br /&gt;
Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po ees.&lt;br /&gt;
Kako je mreža do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Međutim, s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže, predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima, kao što su oni na udaljenim otocima.&lt;br /&gt;
Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i ees-a, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.&lt;br /&gt;
Generički model proizvodne jedinice je polazna točka analize stabilnosti. Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključno, za vjetroelektrane se može reći da ih karakterizira različito električko ponašanje na naponski različitim lokacijama mreže. Dakle, priključenje vjetroelektrane u ees može biti ograničeno električkim uvjetima u mreži, usprkos visokoj tehnološkoj kvaliteti izvedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema studijama Doc.dr.sc. Ranka Goića (jedan od većih eksperata za vjetroenergetiku u Hrvatskoj) rad vjetroelektrane na EES utječe: na lokalnoj razini (mreža), na sistemskoj razini (mreža) i na sistemskoj razini (planiranje i vođenje ees-a). Lokalni utjecaj odnosi se na zaštitu mreže, povećanje statičkih varijacija napona (što je specifično za slabije distribucijske mreže), strujno opterećenje okolne mreže te dinamičke promjene napona, flikere, harmonike. Utjecaj na mrežu na sistemskoj razini podrazumijeva dinamičku i naponsku stabilnost te održavanje frekvencije, a sistemski utjecaj i smislu planiranja i vođenja ees-a odnosi se na: regulaciju radne snage (frekvencije), nemogućnost garancije snage, na ograničenje mogućnosti planiranja proizvodnje na razini nekoliko dana, na nemogućnost dugoročnog planiranja proizvodnje, na odstupanje od ugovorenog plana razmjene sa susjednim ees-om, te na pokrivanje odstupanja planirane i realizirane potrošnje, odnosno proizvodnje npr. na satnoj razini - balansna energija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroelektrane u novije vrijeme===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana čine Njemačka, Danska i Španjolska, čime zauzimaju na tom području zasluženo dominantno mjesto.&lt;br /&gt;
Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. do 2003. prosječna stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu, a 32% u EU dok je krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW, a u EU (koja pokriva oko 2% ukupnih potreba za električnom energijom) 34 GW. (Samo radi usporedbe, u Hrvatskoj je instalirana snaga vjetroelektrana iznosila ukupno 3,5 GW ).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Predviđanja''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prema GWEC-u do 2020. godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kreće cca. EUR i broj zaposlenih cca. 100 000, za 2020. godinu se predviđa 3000 TWh godišnje proizvodnje, odnosno 12% ukupne proizvodnje električne energije u svijetu u vrijednosti od EUR, te uz dvostruko manju cijenu opreme, odnosno izgradnje predviđa se (prema GWEC-u) ukupno 2 300 000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog aspekta i Kyoto protocola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogućnosti daljnjeg razvoja. Osim toga, u prilog razvoju vjetroenergetike također ide činjenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko, zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife, obveze otkupa, niže kamatne stope, porezne olakšice i slično. Nadalje, cijene klasičnih izvora električne energije odnosno nafte, plina i ugljena rastu. Uz svaki od njih veže se određeni nedostatak koji ide u prilog već spomenutom razvoju vjetroelektrana. Tako npr. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode, dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. Slično je s nuklearnom energijom koja također nailazi na protivljenje javnosti zbog, između ostalog, nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. U razvijenim zemljama ekonomski hidropotencijal je uglavnom iskorišten, ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana, a novih izvora energije nema. Sve to ukazuje na najveću potencijalnu mogućnost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Razvoj i cijena vjetroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao alternativnog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem čovječanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. Osim toga, kako su snage koje su vjetrenjače razvijale bile male,a instalacije relativno skupe te je zbog čestih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran, to je posljedično i efektivnost vjetrenjača bila mala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat- efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana- ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana- uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora. Budući da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna činjenica da je potreba za energijom sve veća nastojalo se, dakle primjenom alternativnih izvora barem djelomično rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. Tako je u cilju realizacije tog nastojanja 1997. u Kyotu održana Konferencija, gdje je donesena važna odluka u pogledu stakleničkih emisija, odnosno postavljene su smjernice za limitiranje istih kao i prijedlog prelaska na alternativne izvore energije. Razvoj tehnologija u zrakoplovstvu te tehnologije materijala u SAD-u i Europi pridonijeo je krajem 70-ih godina razvoju vjetrenjača i zamjetnijem iskorištavanju energije vjetra. Međutim, ipak se može reći da tek početkom 90-ih vjetrenjače zapravo dolaze do izražaja, a prije toga njihova upotreba se može okarakterizirati kao beznačajna.&lt;br /&gt;
U drugoj polovici 90-ih neke europske države su (potaknute razvijenom ekološkom sviješću, tehnološkom razvijenošću, te činjenicom da značajnija kontrola nad izvorima fosilnih goriva ne postoji) krenule sa uvođenjem i značajnijim razvijanjem alternativnih izvora energije, među kojima posebno istaknuto mjesto zauzima proizvodnja električne energije pomoću vjetrenjača.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cijena'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog stajališta energija vjetra predstavlja potpuno zadovoljavajući izvor energije. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se, zahvaljujući unaprjeđenju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja, približava prihvatljivim vrijednostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je npr. krajem 80-ih godina cijena električne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh, dok je 2003. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh, a danas je uobičajeno 4 do 6 c/kWh. Dakle, osnovno nastojanje stručnjaka, prilikom osnivanja vjetrenjače, u budućnosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva, odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Budući da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva, zadnjih 10 godina može se uočiti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste alternativne izvore energije, a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje vjetra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najveći limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetrenjače. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh (što je, kao što je već naglašeno, primarni cilj inženjera u budućnosti) jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetrenjača izrađena. Prema nekim statistikama npr. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% veći iznos predane električne energije. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina, međutim veličina i cijena generatora uz uključenu učinkovitost regulacijskog sustava bez sumnje čine značajne investicijske troškove. Da bi opravdali uvođenje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, nužna je pažljiva financijska analiza. Ekonomsku isplativost moguće je postići i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, pod uvjetom da je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjcij.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Cijena električne energije iz vjetroelektrana po godinama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroenergetika u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivne mogućnosti izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj trenutno su manje od raspoloživog vjetropotencijala. Budući sam vjetropotencijal nije dovoljno istražen, a ekonomski iskoristivi vjetropotencijal raste, odnosno raste cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora, nije moguće dati konkretne procjene.&lt;br /&gt;
Bez većih tehničkih problema u sustav realno može ući cca. 500 MW snage vjetroelektrana. Problemi koji se pojavljuju kao prepreka napretku vjetroenergetike u Hrvatskoj su, prema studijama već spomenutog R.Goića, prvenstveno zakonodavstveno-regulatorni okvir, zatim tvz. papirologija koja uključuje koncesijska prava, imovinsko-pravne odnose, te zakonsku regulativu na svim razinama. Tu se nadalje pojavljuje problem priključka na električnu mrežu, što podrazumijeva troškove, mogućnost prihvata i transporta snage i energije, tehničku regulativu.. Kao značajan problem nameće se također i financiranje odnosno osiguranje kapitala, rizici, kamatne stope te potpora domaće industrije, projektantskih tvrtki te istraživačkih ustanova zbog neiskustva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna proizvodna cijena električne energije u Hrvatskoj i dalje je ispod proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, što je posljedica velikog udjela HE i amortiziranih TE (što ne ide baš u prilog komercijalizaciji vjetroelektrana u RH). Međutim, cijena proizvodnje najskuplje elektrane ili uvoza je iznad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, dok se za cijenu proizvodnje električne energije iz bilo koje nove klasične elektrane u Hrvatskoj očekuje da će nadmašiti ovu iz vjetroelektrana, jer već sada teško uspijeva biti manja od nje.&lt;br /&gt;
Ako se k tome još pridodaju dodatni plusevi za vjetroelektrane, vezano za obnovljive izvore i Kyoto protocol, kao i minusi koji za vjetroelektrane proizlaze iz činjenice da izazivaju sistematske troškove (u prvom redu to se odnosi na njihovu nepredvidivu proizvodnju i nemogućnost garantiranja snage), odgovor o isplativosti električne energije iz vjetroelektrana trenutno je teško dati( izvor: R. Goić).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest vjetrenjača===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijašnje izvedbe vjetrenjača koristile su drvene lopatice ili lopatice od drvene rešetke presvučene tekstilom ili lakim daščicama, koje su bile postavljene na građevinu s mlinom ili pumpom za vodu. Današnje pak vjetrenjače su karakteristične po sastavnim dijelovima kao što su vertikalna cjevasta platforma, odnosno toranj na kojemu se nalaze dvije do četiri lopatice te generator za proizvodnju električne energije.&lt;br /&gt;
Vjetrenjače su u primjeni još od 10-og stoljeća, a Europom su se rasprostranile u 18-om stoljeću. Četrdesetih godina 20-og stoljeća Njemačka, SAD i Danska postaju značajne po proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, te od tada zapravo započinje masovna proizvodnja kako komponenti tako i vjetroenergetskih sustava.&lt;br /&gt;
U 19-om stoljeću, točnije 1887. godine Charles Brush je u SAD-u napravio &amp;quot;gigantsku vjetrenjaču&amp;quot; promjera 17m s 144 lopatice od cedrovog drveta. Takva vjetrenjača punila je baterije snagom od 12 kW idućih 20 godina.&lt;br /&gt;
Suvremene vjetrenjače su, za razliku od onih početnih, karakteristične npr. po rotoru promjera 123m te mogućnošću generiranja 5 - 6 MW energije. Za postizanje optimalnih vrijednosti, današnji proračuni ukazuju na korištenje 3 visoko učinkovite aerodinamičke lopatice i to po mogućnosti na što većoj visini, kako bi se lopatice što bolje distancirale od turbulentnog okružja. Budući otprilike 500m visine predstavlja granicu laminarnog sloja zemlje, posljedično se lopatice nastoji postaviti na što je moguće višu poziciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se geotermalna energija iskoristila razvijene su mnoge tehnologije, pojednostavljeno možemo izdvojiti dva načina: izravno i neizravno. U izravno bi spadalo korištenje vruće vode koja izbija iz podzemlja za npr. toplice, za grijanje kućanstava i staklenika, za neki procese u industriji. A u neizravno, korištenje geotermalne energije za dobivanje električne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:geoter.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Pojednostavljeni princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Vruća para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskorištena voda i kondenzirana para vraćaju se natrag u izvor.&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Princip suhe pare (Dry steam)''' – koristi se iznimno vruća para, tipično iznad 235 °C (445 °F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i još uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najveća elektrana koja koristi „Dry steam“ princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi električnu energiju još od 1960 godine. Količina proizvedene električne energije iz tog postrojenja još uvijek je dovoljna za opskrbu grada veličine San Francisco-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Flash princip (Flash steam)''' – koristi se vruća voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 °C (360 °F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na površini smanjuje se tlak pa se vruća voda pretvara u paru u pokreče turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraća se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Većina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Binarni princip (Binary cycle)''' – Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vruća voda se koristi za grijanje tekućine koja ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, a ta tekućina isparava ne temperaturi vruće vode i pokreće turbine generatora. Prednost tog principa je veća efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno veća nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budući da se upotrijebljena voda vraća natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Većina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti će ovaj princip. &lt;br /&gt;
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na biomasu i otpad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako termoenergetsko postrojenje sastoji se od 4 glavna dijela:kotla,turbine,kondenzatora i pumpe.Kod elektrana na biomasu i otpad specifično je da kao gorivo u kotao ulazi biomasa i otpad.U kotlu se događa proces izgaranja koji možemo podijeliti na izgaranje u fluidiziranom sloju i izgaranje na rešetci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenja za izgaranje biomase i otpada mogu izgarati mnoga otpadna goriva.Tehnologija izgaranjem pretvara biomasu u toplinsku energiju, a iz nje se pomoću određenih strojeva pretvara u  nekoliko oblika potrebne energije kao što su:električna energija,topli zrak,topla voda i para.&lt;br /&gt;
Postoji nekoliko tehnologija za izgaranje,a neke su:razna ložišta(u kojima se ujedno najjednostavnije izgara), te posebno građeni parni kotlovi za izgaranje biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja na rešetci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje se događa u kotlu u kojemu je smještena rešetka u na kojoj se nalazi biomasa i otpad koji se sagorijeva.&lt;br /&gt;
Izgaranje na rešetki je stari proces sličan izgaranju u fluidiziranom sloju uz razliku što fluidizirani sloj ima jednoličnije i bolje izgaranje.&lt;br /&gt;
Za postrojenja male i srednje snage(tipično do 5 MW) izgaranje goriva iz krute biomase provodi se najčešće na rešetki,koja omogućava miješanje goriva i kontroliran dovod zraka.Izgaranje na rešetki je pouzdana i dokazana tehnologija ,a razne izvedbe omogućuju relativno visok stupanj kontrole i efikasnosti.Nedostatak izgaranja na rešetci očituje se kod goriva nejednolike kvalitete i s visokim udjelom vlage, kad postizanje ravnomjernog sagorijevanja predstavlja poseban problem.Ravnomjerno i potpuno sagorijevanje povećava efikasnost i smanjuje emisiju štetnih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Postrojenje u kojem se rabi tehnologija izgaranja na rešetci&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[http://www.youtube.com/watch?v=GZ8PgGKUjqA Pogledaj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenje na slici je uobičajeno postrojenje koje se koristi izgaranjem na rešetci.Postrojenje se sastoji:&lt;br /&gt;
Spremište goriva(1) gdje gorivo dolazi kamionima u obliku otpada,drvnih otpada i sl.Zatim se to gorivo kroz sustav za dostavu goriva(2) dovodi u prostor u kojem se nalazi rešetka(3).Ispod rešetke se dovodi zrak za izgaranje(8).Taj zrak se pomoću ventilatora dovodi ispod rešetke i tako pospješuje izgaranje.Ispod rešetke se također nalazi vlažni sakupljač troske(9).U njemu se nalazi voda koja služi da se troska,koja nastane kao otpad izgaranjem,hladi.Na rešetki se nalazi gorivo koje izgara u komori za izgaranje(4).Prilikom izgaranja oslobađaju se dimni plinovi.Dimni plinovi nastali izgaranjem prolaze kroz isparivač(5).Tamo se isparuje voda s druge strane cijevi.U njemu se voda isparava i odlazi u pregrijač vodene pare(6) a zatim odlazi u proces.Dimni plinovi odlaze u ekonomajzer(7).Pošto dimni plinovi dolaze vrući,a voda je hladna,u ovom dijelu dimne plinove hladimo,a vodu grijemo.Za okoliš je štetno da vrući plinovi odlaze u atmosfreu,pa na ovaj naćin i čuvamo okoliš i vršimo energetsku racionalizaciju postrojenja.Nakon toga dimni plinovi prolazi kroz ciklon(10).On odvaja krupne krute čestice iz dimnih plinova.Zatim dimni plinovi odlaze u prostor s filterima(11) gdje se izdvajaju sitne krute čestice filtriraju.To se radi zbog sprečavanja onečišćenja atmosfere.Nakon pročišćavanja ostatak izlazi kroz dimnjak(12) u okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje u fluidiziranom sloju izgaranjem pretvara biomasu u vrući granulirani sloj na pijesku.&lt;br /&gt;
Ubrizgavanje zraka u  taj sloj stvara turbulencije zraka koje pogoduju procesu izgaranja biomase.Naime,tako stvorene turbulencije dolaze u potpuni kontakt s gorivom pospješujući njegovo potpuno izgaranje.Na ovaj način se kontrolira razvijanje topline i omogućava da temperature procesa budu ispod 972 stupnja Celzijusa reducirajući emisiju dušičnog monoksida.Kotlovi u kojima se koristi fluidizirani sloj mogu koristiti goriva sa visokom koncentracijom pepela,niskokalorična goriva kao što su  ostaci poljoprivredne proizvodnje,otpadci od sječe šuma.Ova tehnologija u odnosu na izgaranje na rešetci pruža znatno veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva.Korištenjem ove tehnologija ,za goriva s visokim udjelom vlage i neujednačene kvalitete moguće je postizanje efikasnosti kotla i do 90% uz znatno smanjenje štetnih emisija.Osnovni nedostatak je visoka cijena ,pa se ovi sustavi koriste obično za postrojenja veća od 5MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Ventilatori.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Ventilatori koji se koriste u tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Postrojenje u kojem se upotrebljava fluidizirani sloj kao tehnika izgranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==PV==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV je kratica za Photovoltaic što je složenica od grčke riječi za svjetlost i veličine za napon. To označava direktnu konverziju sunčeve svjetlosti u energiju pomoću solarnih ćelija. Proces konverzije je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.&lt;br /&gt;
Tipovi PV ćelija: &lt;br /&gt;
::::::•	silicijeve Si monokristalne, polikristalne i amorfne&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	galij arsenidne GaAS &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	bakar-indium-diselenidne CuInSe 2&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
::::::•	kadmij-telurijeve CdTe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najraširenije su silicijeve pa su građa i funkcioniranje opisani na njima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV001.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 46.''' Najviša teoretska iskoristivost pojedinog tipa PV-a&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:PV002.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 47.''' Dostignuti stupanj razvoja PV ćelija u laboratorijskim uvjetima&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Od ćelije do modula'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojedine ćelije se slažu i povezuju u veće cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za različite aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipične veličine snage takvih modula su između 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima, koji su: 1000 W/m² Sunčevog zračenja i temperatura ćelije od 25°C.&lt;br /&gt;
Standardna garancija proizvođača na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primjena=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje primjene solarnih panela je ograničeno s relativno malom snagom po metru kvadratnom panela. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati panel s naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći odnosno P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt; za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt;. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “Stand-Alone” sistem često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične aplikacije su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava&lt;br /&gt;
*aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije&lt;br /&gt;
*katodna zaštita cjevovoda&lt;br /&gt;
*navodnjavanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage. Sistem od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m²  modula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV003.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Prikaz '''BIPV''' (Building Integrated Photovoltaics)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Prikaz '''Stand-Alone''' sistema sa jednom od mogućih aplikacija u napajanju komunikacijskih i senzorskih uređaja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Građa Si - PV ćelije=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčeva energija izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim ćelijama. Kada fotonaponska ćelija apsorbira sunčevo zračenje, fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponska ćelija postaje izvor električne energije.&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija je PN-spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj ćeliji na površini pločice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. fosfor, tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N-tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina ćelije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti i tako povećava djelotvornost ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Funkcioniranje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ćelija (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron-šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N-strani, šupljina P-strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN-spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije.&lt;br /&gt;
Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja.&lt;br /&gt;
Kada je fotonaponska ćelija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ćeliji će zbog fotonapona nastajati fotostruja I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;, te će vanjskim trošilom teći struja I, jednaka razlici struje diode I&amp;lt;sub&amp;gt;d&amp;lt;/sub&amp;gt; i fotostruje I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Građa fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV005.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Funkcioniranje fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Spektralna karakteristika PV''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV iz različitih materijala imaju maksimalne spektralne osjetljivosti za raličite valne duljine. Silicijska PV ima maksimum spektralne osjetljivosti za valnu duljinu od 0,8 mm ili jednostavnije, najbolje apsorbira svjetlost te valne duljine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povezivanje ćelija u veće cjeline''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:&lt;br /&gt;
#Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja jakosti struje s povećanjem površine, izvodi se tako da se svi (+) polovi spoje na isti vodič, analogija i za (-) vodiče.&lt;br /&gt;
#Paralelno – paralelnim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točne podatke radne karakteristike mogu dati jedino proizvođači ali su ovog reda veličine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda U = 0,55-0,60 V, struja kratkog spoja I = 20-25 mA/cm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, serijski unutarnji otpor Ra = 0,0025 W m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV006.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' U-I krivulja Si solarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karakteristika solarne ćelije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iskoristivi napon ovisi o poluvodičkim materijalima i kod Si ćelija je oko 0.5 V.&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda je malo ovisan o Sunčevom zračenju dok jakost struje raste s porastom osvjetljenja.&lt;br /&gt;
Izlazna snaga ćelije je također temperaturno zavisna. Viša temperatura ćelije uzrokuje &lt;br /&gt;
manju efikasnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Karakteristike pojedinih ćelija=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV ćelije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne, polikristalne i amorfne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Monokristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Za proizvodnju monokristalnih Si ćelija potreban je apsolutno čisti poluvodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Polikristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tijekom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog tog razloga solarna ćelija ima manju iskoristivost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Amorfne Si ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Galij arsenidne GaAs ćelije'''.&lt;br /&gt;
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama.&lt;br /&gt;
Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si ćelijama te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Projekti koncentriranog zračenja su još u fazi istraživanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kadmij telurijeve CdTe ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; u labaratorijskim uvjetima. Kadmij teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV007.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 53.''' Kadmij telurijeve CdTe ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Metode povećanja iskoristivosti fotonaponskih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Sve slike i informacije iz ovog poglavlja su vezane uz istraživačke i pilot projekte koji još nisu u komercijalnim terestijalnim aplikacijama !!!) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isključuju:&lt;br /&gt;
*povećanje snage insolacije koncentriranjem sunčevih zraka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV008.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 54.''' Koncentriranje sunčevih zraka&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*iskoristivost što većeg dijela spektra prispjelog svjetla&lt;br /&gt;
Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem različitih tipova ćelija jednih na druge pri čemu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita. Također je razvijena PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV009.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 55.''' Iskorištavanje što većeg dijela ulaznog Sunčevog snopa, ulazna zraka dolazi u crno tijelo koje na raznim dijelovima preuzima zrake različitih valnih duljina, PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Problem zasjenjenja PV-a===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem koji treba riješiti pri pojačanoj insolaciji, (pojačanje od 10-100x definira kao malo do srednje a, pojačanje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zračenje) je zasjenjenje. Zasjenjenje uzrokuje da solarne ćelije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. (Na primjer kad padne list s drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička rješenja kojima se rješava taj problem su:&lt;br /&gt;
#Postavljanje prozirnog materijala ispred ćelija radi disperzije sunčevih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu.&lt;br /&gt;
#Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu točku nego što ravnomjernije po površini solarnih ćelija. Primjer toga su usavršeni usmjerivači koji zadržavaju formu elipsoida, no diskretizirani s ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zračenja po ćelijama. &lt;br /&gt;
#Ugradnja bypass dioda radi sprječavanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV010.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 56.''' Spoj solarnih ćelija s visoko koncentriranim zračenjem gdje su ugrađene bypass diode&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.&lt;br /&gt;
Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su:&lt;br /&gt;
*utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce (na to treba obratiti pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga)&lt;br /&gt;
*vizualni (estetski) utjecaj&lt;br /&gt;
*utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija , arsena i selena na ljudsko zdravlje)&lt;br /&gt;
*zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja (IEA u svom izvješću navodi da odlaganje može biti napose problem u zemljama gdje skladištenje otpada nije dobro regulirano ili prilikom upotrebe u udaljenim nenadziranim područjima). Studije IEA-e pokazuju da PV ćelije promatrane kroz ukupni životni ciklus utječu na smanjenje ispuštanja CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Za radnog vijeka proizvedu više energije nego što je potrebno za njihovu izradu čime se štedi na upotrebi fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarne termalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.&lt;br /&gt;
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-1.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 57.''' Koncentrirajuća solarna termalna elektrana&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. &lt;br /&gt;
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parabolični  kolektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-2.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 58.''' Parablolični kolektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tornjevi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove elektrane imaju veliki broj zrcala  postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Ovakvi sustavi postižu vrlo visoka temperature, što ih čini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladištenju energije. Također im je prednost što ne zahtijevaju ravna područja (moguća je izgradnja na brdima), ali zato zrcala zahtijevaju upotrebu sustava rotacije oko dvije osi, što im podiže cijenu.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-3.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 59.''' 11MW PS10 solarni toranj pokraj Seville u Španjolskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tanjuri'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, no dakako puno su veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature, a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-4.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 60.''' Solarni tanjuri&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Fresnel reflektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koriste nizove dugih malo zakrivljenih ili potpuno ravnih zrcala, a izgledom podsjećaju na parabolične kolektore. Sustav je napravljen tako da više nizova ogledala cilja u isti kolektor što dovodi do financijskih ušteda, a i sama zrcala se okreću oko samo jedne osi. Ciljanjem zrcala u različite kolektore u različita doba dana moguće je postaviti gust raspored zrcala, čime se dobiva više energije usprkos efikasnosti manjoj od 20%. Cijeli projekt je zasada još na bazi prototipa koji su izgrađeni u Belgiji (SolarMundo) i Australiji (CLFR).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-5.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 61.''' Fresnel reflektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne uzgonske elektrane''' (nisu koncentrirajuće)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-6.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 62.''' Prikaz solarne uzgonske elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Skladištenje toplinske energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što je spomenuto, efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena sol, čiji je sastavni element natrij - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285°C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. Elektrana u Cloncurryu Australiji će koristiti pročišćeni grafit, kada bude izgrađena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u pogonu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#SEGS –9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Nevada Solar One – USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije  35 MW električnog ekvivalenta količine pare na ulazu, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#PS10 solar power tower – Španjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-7.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 63.''' Parabolični kolektori su ekonomski isplativiji od solarnih tanjura&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u konstrukciji'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Andsol 1 – Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Andsol 2 - Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Solar Tres elektrana – Španjolska, 15 MW sa skladištenjem topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Najavljene solarne elektrane'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Mojave Solar Park – USA, Kalifornija, 553 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Pisgah – USA, Kalifornija, 500 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Ivanpah Solar – USA, Kalifornija, 400 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Bez imena – USA, Florida, 300 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Imperial Valley – USA, Kalifornija, 300 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Carrizo Energy Solar Farm – USA, Kalifornija, 177 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Uppington . Južna Afrika, 100 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Yazd Plant – Iran, 67 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Barswtow – USA, Kalifornija, 59 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Victorville 2 Hybrid Power Project – 50 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Kuraymat Plant – Egipat, 40 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Beni Mathar Plant – Maroko, 30 MW količine pare na ulazu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Hassi R´mel – Alžir, 25 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Cloncurry solar power station – Australija, 10 MW sa skladištenjem topline, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na valove, plimu i oseku==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na valove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. &lt;br /&gt;
Energija vala naglo opada s dubinom vala (Sl. 56.), pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku.  &lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor, ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:123_valovi.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 64.''' Prikaz rada elektrane na valove&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW što je ogroman neiskorišten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim obalama na području od 40 stupnjeva - 60 stupnjeva zemljopisne širine na sjevernoj i južnoj hemisferi. Energija valova na tom području varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najvišim od 100 kW/m u Atlantiku .&lt;br /&gt;
Visina valova je najviša za vrijeme zime što se poklapa sa vremenom najviše potrošnje električne energije.&lt;br /&gt;
Kinetička energija valova može se početi efikasno transformirati u elektrienu energiju kada je visina vala veća od 1 m. Pri određivanju prikladnosti valova eksplataciji ne može se uzeti samo parametar snage po dužnom metru. Amplituda , frekvencija i oblik valova su jednako važni parametri koji se treba tražiti unutar energetski prihvatljive zone valova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:World.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 65.''' Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su došle visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim potencijalom valova, visokim tehnološkim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i ekološkom sviješću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_val.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 66.''' Prikaz razdiobe snage morskih valova po dubini (h) ispod morske površine&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_postanak_vala.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 67.''' Načelni prikaz nastanka vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u osnovi poznata tri načina korištenja energije valova, ako su kategorizirana po metodi kojom prihvaćaju valove. To su preko ''plutača'', ''pomičnog klipa'' i ''njihalica'' ili ''lopatica''. U fazi istraživanja i ispitivanja su još ''crijevna'' i ''McCabova pumpa'', ''čuškaš'', te ''morska zmija''. Još mogu biti karakterizirana i po lokaciji odnosno kao ''elektrane na valove na otvorenom moru'' i na ''morskoj obali''. Niti jedan od navedenih načina za korištenje energije valova ne može danas konkurirati klasičnim izvorima električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na morskoj obali====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su slijedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi&lt;br /&gt;
*lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi&lt;br /&gt;
*lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova&lt;br /&gt;
*mogu služiti kao lukobran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW uspješno uključena u elektrosustav Škotske. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi&lt;br /&gt;
*slabi (eta) turbine zbog stohastične prirode valova a samim time i protoka, niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine &lt;br /&gt;
50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilina jer oni imaju potrebno određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb.JPG|center]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb_2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 68.''' Wellsova turbina&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 69.''' Wellsova turbina 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Proto.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 70.''' Idejni nacrt lijevo i prototip desno Mighty-Whale OWC &lt;br /&gt;
uređaja ispitanog u Japanu. Razlikuje se od ostalih OWC po tome što valovi horizontalno ulaze u usisnu komoru (OWC (Oscilating Water Column ) - Oscilirajući vodeni stupac)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 71.''' Slike su vezane za pilot projek ART-OSPREY (fotografija A. Lewisa) 1995. prilikom polaganja uređaja došlo je o njegovog uništenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 72.''' Slika prikazuju OWC izgrađenu u Japanu ukomponiranu u lukobran, turbina je jednosmjerna sa sustavom ventila&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ljuljajući uređaj'''&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj funkcionira tako što se kinetička energija vala pretvara u rad gibanja zaustavne ploče i hidrauličke pumpe koja pogoni generator. Postoji eksperimentalni model u Japanu. Tehnički podaci o konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro_4.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;Slika 73. Ljuljajući uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na otvorenom moru====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom mora : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*bolja iskorištenost valnog potencijala - veća raspoloživa površina za polja elektrana sa tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu geografsku lokaciju &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja offshore objekata &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički nepredvidive okoline. Zahvaljujući velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas da tehnički izvesti u usporedbi sa 70-im godinama &lt;br /&gt;
kada su projekti bili ekonomski zanimljivi .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plutače'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ovakvih uređaja se kreću do 50-ak kW snage, no prednost im je u mogućnosti polaganja velikog broja na određenoj površini čime se nadoknađuje mala pojedinačna snaga. Ovakvi uređaji su posebno interesantni za aktivne oceanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare, komunikacijske repetitore etc.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Arhimedova valna ljuljačka (Archimedes Wave Swing AWS)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od cilindrične zrakom napunjene komore koja se može pomicati vertikalno u odnosu na usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m širokom gornjem plutajućem cilindru omogućuje plutanje. Kada val prijeđe preko plutače njezina dubina se mijenja u skladu sa promjenom tlaka uzrokujući njezino pomicanje gore dolje. Relativno gibanje između usidrenog i plutajućeg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjači izgrađeni uređaj ove namjene 2 MW pilot projekt bio je planiran, biti pušten u ljeto 2004 u Portugalskom akvatoriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_arh.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitledarh2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 74.''' Lijeva slika prikazuje shematski prikaz AWS , desna slika prikazuje prototip koji se isprobava u Portugalu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Morska zmija (Pelamis)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija radi na principu spojenih plutača koje pretvaraju vertikalno gibanje valova u horizontalno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sustav je u potpunosti odvojen od mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod komprimira zrak u sivi spremnik koji zatim pokreće zračnu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u Škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 m duljine , 3.5 m promjera 750 T mase i maksimalne snage od 750 kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake3.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 75.''' Prikazi &amp;quot;zmije&amp;quot;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''McCabova pumpa na valove'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980 i originalno je dizajnirana za desalinizaciju morske vode koristeći reverznu osmozu. To su uređaji koji izvlače energiju iz valova pomoću rotacije pontona oko nosača preko linearnih hidrauličkih pumpi. Konstrukcije mogu biti sa zatvorenim krugom koristeći ulje ili sa otvorenim krugom koristeći morsku vodu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_b2b3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 76.''' Shema konstrukcije McCabove pumpe&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Crijevna pumpa'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od elastičnog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rasteže. Crijevo je povezano za plovak koji oscilira sa površinskim valovima. Rezultirajuče tlačenje vode u crijevu tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi može biti povezan na centralnu turbinu za veće sisteme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image048.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image050.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 77.''' Prikazuje neka tehnička rješenja, desno gore konstrukcija obustavljenog Danskog projekta plutača&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image054.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 78.''' slike iznad prikazuju plutače kompanije Ocean Power Tecnologies snage 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Čuškaš (Flapper)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polaže se na otvorenom moru pomoću pontona ili bova. Uređaj se sastoji od niza plutajućih pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne pumpe koje tjeraju radni medij kroz zajedničko crijevo na turbinu. Zbog okomitog položaja na valove uređaj je pogodan za nemirno more i oluje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image056.jpg]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image058.gif]]&lt;br /&gt;
[[Image:Kj5.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 79.''' Konstrukcije kojima je teoretski moguće iskoristiti energiju valova&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na plimu i oseku===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima. Razlika u visini plime i oseke varira između (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled9999.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 80.''' Prikaz rada plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Podjela plimnih elektrana====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencionalne - Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode '''&lt;br /&gt;
(turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija koja se koristi za konverziju je jako slična tehnologiji koja se koristi u konvencionalnim hidroelektranama. Brana spriječava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike između razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga dopušta se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen. Osim plimnog potencijala nužna je brana koja osigurava razliku hidrostatskog potencijala između stvorenog bazena i mora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je izrada brana skupa, idealna mjesta su što zatvorenije uvale, fjordovi ili ušća rijeka, čime se štedi na duljini pregrada. Na pogodnim mjestima u brani se ugrađuju turbine koje se puštaju u pogon kada se postigne adekvatna razlika hidrostatskog potencijala. Električna energija se može proizvoditi kada voda teče u i iz bazena. Peridičnost je uvjetovana Zemljanom rotacijom ostvarujući dvije plime i oseke dnevno. Proizvodnja električne struje je karakteristična po maksimalnoj proizvodnji svakih 12h sa stajanjem u polovici tog perioda kada je visina vode sa obje strane brane jednaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se promatra aplituda plime na nekom mjestu, lako će se moći zaključiti da ona nije uvjek jednaka. Ona se mjenja (na istočnj obali antlatika u zaljevu La Rance) u dosta širokom rasponu, ovisi o međusobnom razmaku Sunca, Mjeseca i Zemlje, što uvjetje oscilacije po kojimase obično razlikuje:  vrlo visoka plima (krivulja a na slici 49.) koja se pojavljuje za vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija, visoka plima (krivulja b na slici 49.) koja se pojavljuje dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon mladog punog mjeseca , te niska plima (krivulja c na slici 49.) koja se također pojavljuje u dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon prve i druge mjesečeve četvrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002e.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 81.''' Dijagramski prikaz plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća i najstarija elektrana ovog tipa je '''La Rance''' u Francuskoj na ušću istoimene rijeke, snage 240 MW, u upotrebi je od 1966 god. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obilježja elektrane  La Rance:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Alternator: sinhroni stroj&lt;br /&gt;
*Uzbuda: statička&lt;br /&gt;
*Nominalni br. okretaja: 93,75 o/min&lt;br /&gt;
*Maksimalno prekoračenje brzine: 260 o/min &lt;br /&gt;
*Izlazni napon: 3,5 kV &lt;br /&gt;
*Hlađenje: s komprimiranim zrakom tlaka 2 bara&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_0.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 82.''' Elektrana La Rance&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eksperimentalno postrojenje '''Annapolis Royal''' u Novoj Škotskoj snage snage 20 MW. Eksperimentalno postrojenje Murmansk u Rusiji snage 0.4 MW te kanadsko u Annapolisu na malom ulazu u Fundy-ev zaljev snage 17.4 MW. Također je niz malih postrojenja postavljeno u Kini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ea.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002eb.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 83.''' Postrojenje plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednost konvencionalnih elektrana je jeftina, čista i obnovljiva energija. &lt;br /&gt;
Glavni nedostaci u povećanju upotrebe elektrana ovog tipa su veliki troškovi izgradnje, malo pogodnih lokacija za izgradnju, velik utjecaj na okoliš ( uzrokuje migracije riba itd, ).&lt;br /&gt;
Veliki kapitalni troškovi ovakvih elektrana sa dugim periodom izgradnje do 10 godina čine cijenu struje vrlo osjetljivu na diskontnu stopu. Osim što je dobro razvijena energija plime i oseke je trenutačno komercijalno neatraktivna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada po pojedinim etapama izgleda ovako: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj etapi pogona zatvara se zapornica i voda u bazenu ostaje na određenoj koti, a razina mora otpada. Kada razina mora postane toliko niska  da postoji sovoljna razlika kota (odnosno dovoljan pad) pa se tako potencijalna energija vode nagomilane u bazenu pretvara u mehaničku, a ova u električnuenergiju, sve dok razlika pada omogućava rad turbine. Turbina se zaustavlja kada se postigne minimalni pad, ali se bazen nakon toga dalje prazni (etapa 3) kroz zapornicu, da bi se u njemu postigla što niža razina, kako bi se ostvario što veći pad za etapu pogona u obrnutom smjeru. Kada se izjednače-razine u bazenu i moru počinje crpljenje vode iz bazena u more (etapa 4) da bi se što niže snizila razina vode u bazenu. Kada se postigne kota koja odgovara nižoj koti mora, obustavlja se rad crpki, pa bazen ostaje na konstantnoj razini (etapa 5) sve dok se ne postigne takav pad kod kojeg će turbina moći raditi u obrnutm smjeru. Nakon toga stavlja se turbina u pogon koristići vodu iz mora prema bazenu (etapa 6) sve dok se postigne minimalan pad kod kojeg turbina može raditi. Zatim se turbina obustavlja, otvara se zapornica da bi se dalje punio akumulacijski bazen (etapa 7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ec.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 84.''' Način korištenja potencijalne energije plime i oseke za elektranu s ugrađenim turbinama za rad u oba smjera i mogućnošću crpljenja vodom.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nekonvencionalne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rad ovih elektrana u principu je isti kao kod vjetroelektrana, jedino što kao fluid umjesto zraka služi voda. Morske struje mogu prenositi jednake količine energije kao i vjetrovi. Turbine ovakvih elektrana grade se na dubinama od 20-30 metara, obično na mjestima  gdje su jake morske struje. Ove elektrane generiraju 3-4 puta više snage nego konvencionalne. Ekološki su prihvatljive. Trenutno ne postoji ni jedna izgrađena elektrana ovog tipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:800px-SeaGen_marine_current_turbine_HandW-1-.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 85.''' Prototip turbine nekonvencionalne plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom načelu kao vjetroelektrane , ali koristeći energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima. Njihova prednost je u pouzdanoj periodičnosti morskih struja čiju energiju koriste. Dva su projekta financirana od European Commission's energy programme. Kvasalund i Devon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kvasalundski kanal'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina struje u kanalu iznosi 2,5 m/s ( najviša brzina periodičke prirode). Treba biti ugrađena je prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri čemu se ugrađuje na dubinu od 50 m sa centrom rotacije 20 m od morskog dna. Ukupna masa uređaja je 200 T. Zbog spore rotacije lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba, velika dubina omogućava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ebe.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 86.''' Kvasalundski kanal&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Devon'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj ove pilot elektrane na struje plime i oseke vrijednosti L3m je 1.5 km od obale Lynmoutha. &lt;br /&gt;
Projektirana je za proizvodnju 300 kW električne energije pomoću rotora duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti. Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba. Uređaj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Podaci za prosječnu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image011.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:123.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 87.'''  Slika prikazuje shemu i izvedbu turbine na struju plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Zaključak====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit baš ovaj oblik dobivene energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile 106 Europskih lokacija sa jakim morskim strujama i procijenile da mogu osigurati 48TWh struje /godišnje (equivalentno 12500MW instalirane snage ) u električnu mrežu Europe. Tehnički RD&amp;amp;D programi trebaju biti razvijeni da bi se cijena eksploatacije mogla pouzdano odrediti. &lt;br /&gt;
(Najveći broj RD&amp;amp;D programa na polju iskorištavanja energije valova, plime i oseka te morskih struja trenutačno provodi V. Britanija stvaranjem subvencioniranog okruženja za njihov razvoj iz razloga potrebe osiguranja 10% obnovljive energije svakog proizvođača električne energije u zemlji.) Ciljana godina za anticipaciju energije mora u sustavima energetske opskrbe je procijenjena ili i predviđena od EU između 2010 i 2020 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Alternativne tehnologije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=KGH=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Grijanje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hlađenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature.&lt;br /&gt;
Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr., rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci, strojevi za hlađenje, usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi. &lt;br /&gt;
Čovjek je već u dalekoj prošlosti shvatio korisnost hlađenja, tako je još pračovjek skupaljao snijeg i led i čuvao ga u svojim pećinama. U starom Egiptu, gdje niti zimi nema leda, koristila se tehnika hlađenja vode u poroznim glinenim ćupovima koje su robovi hladili lepezama. U Indiji se za vedrih ljetnih noći ostavljala na slobodnom prostoru u plitkim glinenim posudama i tako se hladila. &lt;br /&gt;
1913. godine Escher Wyss po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom uređaju. Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 88.''' Moderni hladnjak za kućanstvo&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstantan rashladni učinak kod tehničkog hlađenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne dođe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadržava svoja svojstva kroz čitav uporabni vijek rashladnog uređaja i nije potrebna njena zamjena. Sve što je potrebno za održavanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogućnost odvođenja topline iz sustava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kružni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utrošak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najčešće kao mehanički rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi temperatura s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treću vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kompresijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki kompresijski sustav se sastoji od četri osnovna elementa, a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
Kompresira radnu tvar od tlaka isparavanja do tlaka kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Time se povećava temperatura i tlak radne tvari. Kada temperatura naraste na potreban iznos omogućena je izmjena topline s okolinom. Kompresori se dijele na hermetičke, poluhermetičke i otvorene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vruće pare radne tvari iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlađuju prije napuštanja kondenzatora. Prema načinu hlađenja kondenzatori se djele na vodom hlađene, zrakom hlađene, i kombinirano, vodom i zrakom hlađene kondenzatore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prigušni ventil'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dozira i prigušuje radnu tvar s tlaka kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna tvar prolazi kroz prigušni ventil iz područja visokog tlaka u područje nižeg tlaka. Zbog toga radna tvar ekspandira i istodobno isparava. Najčešće je to termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlačnoj strani (VPNT).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Isparivač'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok radna tvar isparava, ona apsorbira toplinu i hladi tvari i/ili prostor kojeg želimo rashladiti. U isparivaču se radna  tvar nalazi u međusobno gusto postavljenim cjevčicama, da bi se dobila što veća površina za izmjenu topline. Prema načinu rada isparivači se djele na potopljene i suhe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 89.''' Shema kompresijskog rashladnog sustava&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*A – unutrašnjost rashladnog uređaja,&lt;br /&gt;
*B – kompresor,&lt;br /&gt;
*C – prigušni ventil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Apsorbcijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apsorpcijski rashladni proces se od kompresijskog samo po tome što je mehanički kompresor zamjenjen termičkim kompresorom (ili “toplinskim kompresorom”). To znači da kao kompenzacijska energije više ne služi mehanički rad (kojeg je dovodimo kompresijskom sustavu u vidu električne energije), već toplinska energije dovedena u sustav pri temperaturi višoj od temperature okoline. Prednost je u tome što je kompenzacijska energija obično neka jeftina otpadna toplina.&lt;br /&gt;
Da bi termički kompresor radio potrebno je da radna tvar bude smjesa dvije tvari. Jedna tvar je rashladna radna tvar koja kondenzira u kondenzatoru i isparava u isparivaču, a a druga tvar mora imati sposobnost da prvu tvar apsorbira (otopi) da bi kao smjesa kružila u krugu termokompresora. Većina industrijskih apsorpcijskih uređaja i malih kućanskih aparata rade sa smjesom amonijaka i vode (NH&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;/H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Radne tvari===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radna tvar koja cirkulira unutar uređaja ima funkciju prijenosnika energije, preuzimajući toplinsku energiju u jednom dijelu rashladnog uređaja i prenoseći je na drugi dio na kojem se toplina predaje okolišu. Svojstva radnih tvari moraju biti takva da se toplina s niže na višu temperaturu može prenositi pod uvjetima koji vladaju unutar rashladnog uređaja. Radne tvari moraju zadovoljavati posebne termodinamičke, sigurnosne i fizikalno-kemijske zahtjeve. Zbog relativno velikog spektra tvari koje se mogu koristiti kao radne tvari u rashladnim sustavima, uvedeno je univerzalno internacionalno označivanje. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R (eng.: refrigerant), a iza njega slijede dvije ili tri brojke (npr. metan, CH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;, ima oznaku R 50). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištene radne tvari u hladnjacima za kućanstva, halogeni derivati metana i etana, R 11, R 12 i R 22, inače izvaredno kemijski stabilne, prestavljaju veliku opasnost za okoliš u slučaju da radna tvar iscuri iz sustava. Za navedene spojeve se pouzdano zna da uništavaju ozonski omotač. Montrealskim protokolom je zabranjena proizvodnja rashladnih uređaja sa ovim radnim tvarima, i do danas bi zabrana trebala u potpunosti biti provedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Energetska bilanca===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za svaki kružni proces vrijede zakoni očuvanja energije. Tako energija koja ulazi u sustav mora biti jednaka energiji koja iz tog sustava i izlazi. Tako za rashladni uređaj vrijedi ista formula kao i za toplinsku pumpu pri kompresijskom procesu sa hladnom parom. Pojednostavljeno to izgleda:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + P = Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; + Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – rashladni kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P – dovedena energija u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski gubici u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kompresoru se javljaju toplinski gubici te upravo zbog toga ukupna dovedena energija P ne prelazi u toplinu koja se odvodi iz kondenzatora, nego se smanjuje za faktor α.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva parametra utječu na iznos faktora α: konstrukcija samog kompresora te toplinska izolacija dijelova postrojenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod grubog proračuna možemo koristiti vrijednosti α:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0 – idealan proces, bez gubitaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na mehaničku snagu vratila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (hermetičkih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,8 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (otvorenih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sam proračun rashladnog uređaja nije dovoljan samo ovaj zakon  održanja energije. Za proračun bitan je i zakon o održanju mase odnosno masenih protoka na hladnoj i toploj strani s ostvarenim temperaturnim razlikama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; *c&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (h&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – h&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * t&amp;lt;sub&amp;gt;lc&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * c&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;wi&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;wu&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * T&amp;lt;sub&amp;gt;lw&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Indeksi C i W označuju hladnu i toplu stranu procesa. Indeksi I i U označavaju izlaz i ulaz za određeni medij. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kratko pojašnjenje oznaka i veličina navedenih u prethodno navedenim jednadžbama:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*k – koeficijent prijelaza topline u W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;K&lt;br /&gt;
*c – specifični toplinski kapacitet u kJ/kgK&lt;br /&gt;
*A – površina izmjenjivača u m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;l&amp;lt;/sub&amp;gt; – logaritamska temperatura u K&lt;br /&gt;
*h – entalpija u kJ/kg&lt;br /&gt;
*m – maseni protok u kg/s&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura smrzavanja u °C&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura isparavanja u °C&lt;br /&gt;
*V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt; – protok kompresora u m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/h&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj radnih temperatura t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; i t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; znatno utječe na rashladni kapacitet i potrošnju energije. Isto tako važan faktor je i veličina kompresora i njegov protok. &lt;br /&gt;
Za svako postrojenje postoji jedinstvena točak u kojoj navedene zavisnosti i jednadžbe postižu jednakost. To je točka ravnoteže ili pogonska točka. Postizanjem te točke najbolje optimirano određeno rashladno postrojenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 90.''' Prikaz rashladnog kruga&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori ekonomičnosti (hlađenja i grijanja)===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ekonomičnost svakog rashladnog uređaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno ovakav slučaj nije mogući u nekom realnom postrojenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti za klasičan desnokretni proces:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz navedene jednadžbe vidimo da η ne može biti veća od 1. Teoretski ne možemo dobivati više rada nego što ulažemo energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima. Izrazi koje ćemo koristiti u nastavku, prije svega za faktor ekonomičnosti, ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom kružnom procesu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto tako moramo uvesti jednu novu veličinu koja će opisivati „dovođenje“ topline kod rashladnog spremnika i toplinske pumpe. Radi se o faktoru efikasnosti. Moguća su dva faktora efikasnosti i to za rashladne uređaje i toplinske pumpe (radi se naravno o ljevokretnim procesima).&lt;br /&gt;
Faktor efikasnosti za rashladne uređaje može se definirati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor2.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti kod rashladnog uređaja definira se kao količina topline u đulima preuzeta iz ogrjevnog spremnika na račun jednog đula dovedenog rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za toplinsku pumpu faktor ekonomičnosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti za toplinske pumpe nam pokazuje koliko se đula ogrjevne topline dobije za grijanje na račun jednog đula dovedenog rada.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji mogućnost da se dio rashladnog kapaciteta iskoristi i kod toplinske pumpe. Ukoliko imamo takav sustav povećavamo i stupanj ekonomičnosti. &lt;br /&gt;
Tada dobivamo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor4.jpg]] - rashladni uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor5.jpg]]- toplinska pumpa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za određivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor6.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatizacija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija prostora je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, a u modernom načinu života i ostalih živih bića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka i njihovo održavanje u prostoru, pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri su veličine u optimalnim graničnim vrijednostima, a vezani su uz uvjete toplinske ugodnosti (temperatura, vlažnost, brzina strujanja, čistoća zraka, buka, …). Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju i dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuje i ventilaciju prostora. U tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 91.''' Split sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Komforna klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Industrijska klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogoni za proizvodnju elektroničkih čipova, mlijeka, računarskih sustava, vina, šampanjca, … Parametre sustava definira tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru. &lt;br /&gt;
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). &lt;br /&gt;
Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija.&lt;br /&gt;
Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. &lt;br /&gt;
Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazališta, muzeji, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesi pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stjenki. &lt;br /&gt;
Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). &lt;br /&gt;
Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su sljedeći:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#funkcionalnost&lt;br /&gt;
#toplinski i rashladni učinak&lt;br /&gt;
#mogućnosti smještaja u prostoru&lt;br /&gt;
#investicijski troškovi&lt;br /&gt;
#trošak pogona&lt;br /&gt;
#pouzdanost pogona&lt;br /&gt;
#fleksibilnost sustava&lt;br /&gt;
#održavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s invetitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema DIN1946 sustavi klimatizacije se pre složenosti procesa pripreme zraka dijele na:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''ventilacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema normi to su takvi sustavi koji osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti i jedan od u nastavku teksta navedena 4 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi djelomične klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu s normom ti sustavi, osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje, hlađenje i odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svježeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje se na procjeni mogućnosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamička procesa pripreme zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje,	odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal prikupili:&lt;br /&gt;
Danica Maljković i Tomislav Pukšec&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarna energija==&lt;br /&gt;
U svrhu KGH razmotrit ćemo korištenje sunčeve energije koja se koristi direktno za zagrijavanje vode za grijanje, odnosno grijanje silicijskog gela za klimatizacijske i rashladne sisteme pokretane toplinom. Osnovni princip rada ovih sistema je da se sunčeva energija sakuplja u kolektorima u kojima se grije voda. Upotreba takvih sistema za grijanje je najznačajnija u domaćinstvima. Takvi solarni kolektori se obično postavljaju na krovove kuća ili zgrada. Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.&lt;br /&gt;
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraća u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda.&lt;br /&gt;
[[Slika:Sistem koristenja solarne energije za kućanstvo.png]]&lt;br /&gt;
'Slika 3.' Shema koristenja sistema za grijanje domanćinstva preko sunčeve energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalna energija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih primjesa (plinovi, soli, minerali … ).Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se izravno za zagrijavanje ili za pretvorbu u električnu energiju.&lt;br /&gt;
Mogućnost korištenja geotermalne energije u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida prikazana je na slijedećoj slici. Osnovna podjela temelji se na izravnom korištenju toplinske energije, te na pretvorbi toplinske u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena geotarmalne energije za proizvodnju električne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalni fluid u obliku vruće vode ili pare, temperature iznad 120 °C, svoju latentnu toplinu pretvara u mehanički rad, odnosno električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisno o termodinamičkim svojstvima geotermalnih fluida, moguće je primjeniti nekoliko tehnoloških procesa za pretvorbu toplinske u električnu energiju. Odabir procesa ovisi o količini fluida, tlaku i temperaturi, omjeru vruće vode i pare, sadržaju nekondenzirajućih plinova, uvjetima odlaganja kamenca i pojavi korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Jednostavni proces: Na ovaj se način proizvodi električna energija iz ležišta suhe vodene pare. Vodena para se pod pritiskom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog pritiska od 0,04 bara ispušta u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonomičniji proces proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Clausius – Rankine proces: Mješavina vode, vodene pare i krupnih čestica koja dolazi iz proizvodne bušotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svežnjem tankih limova za sušenje i odvajanje pare. Ovako dobivena suho zasićena para privodi se parnoj turbini zajedno sa popratnim plinovima, kao što su ugljični i sumporni dioksid. Za hlađenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je već prošla radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju. Popratni plinovi se dvostupanjskom kompresijom sa hlađenjem u međustupnju najprije podižu na atmosferski pritisak, a zatim izbacuju u okolinu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Flash proces: Zaostala vruća voda, koja je odvojena u separatoru, može se djelomično pretvoriti ponovo u paru, pomoću tako zvanog “flash-separatora” , pod nižim pritiskom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces teče dalje na isti način kao i kod Clausius-Rankine ciklusa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Binarni proces: Binarni proces primjenjuje se u slučajevima srednjetemperaturnih geotermalnih izvora, a uz to sadrži veće količine nepoželjnih popratnih plinova. U ovom procesu geotermalni fluid u izmjenjivaču topline predaje toplinu sekundarnom lako hlapljivom fluidu koji pokreće lopatice turbine, a geotermalni fluid se ponovo vraća u zemlju kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Stirling proces: Binarni ciklus, koji koristi helij kao radni medij, može također raditi po Stirling-ovom ciklusu, posebice nakon japanskog uspjeha niskotemperaturnim motorom. Ovaj motor prikazan je na Međunarodnom kongresu o Stirling motorima u Tokiu 1995. godine, te na istom Kongresu u Anconi 1997. godine, ali znatno poboljšan i prilagođen primjeni.&lt;br /&gt;
Postrojenja za pretvorbu geotermalne toplinske u električnu energiju, zadržavaju u izlaznom fluidu značajnu količinu topline (Qiz), zbog relativno visoke izlazne temperature (Tiz) u odnosu na temperaturu okoliša (To), te je zbog toga učinkovitost takovih postrojenja relativno mala u odnosu na toplinski kapacitet geotermalnog fluida.&lt;br /&gt;
Ekonomičnost procesa pretvorbe toplinske u električnu energiju povećava se s porastom radne temperature i količine protoka geotermalnog fluida, u kombinaciji sa korištenjem izlazne topline u direktnoj primjeni za različite vrste grijanja.&lt;br /&gt;
Cijena proizvedene električne energije u geotermalnim elektranama zavisi od temperature geotermalne bušotine, izdašnosti dotoka fluida i troškova izrade bušotine. Ova tri parametra uglavnom određuju ekonomsku valorizaciju geotermalnih resursa.&lt;br /&gt;
Za velike geotermalne elektrane rentabilnost, tj. odnos ekonomske benificije outputa, i ulaznih troškova, inputa limitira njihovu fizičku veličinu. To znači da su u sadašnjim trenucima gornji limiti rentabilnosti veličine, za geotermalnu elektranu na paru iznosi 135 MW, a za geotermalnu elektranu na toplu vodu 55 MW.&lt;br /&gt;
Pored toga danas se redovno proizvode i male geotermalne elektrane, kapaciteta 5 do 10 MW, modularnog tipa pogona za uporabu u udaljenim, nepristupačnijim krajevima, odnosno kao start-up postrojenja pri razvoju geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
Proizvode se i postrojenja veoma malog kapaciteta 100 do 1000 kW, samostalne binarne jedinice za modularnu uporabu u udaljenim područjima, koje su veoma rentabilne i prilagodljive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalne energije u proizvodnji elektro-energije :''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne elektrane, isto kao elektrane na vjetar i solarne elektrane, nemaju izgaranje goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom štedi neobnovljive, fosilne energente. Smanjenjem upotrebe fosilnih goriva umanjuje se i njihova štetna emisija, koja onečišćuje atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*SMJEŠTAJ. Geotermalne elektrane zauzimaju puno manje prostora po proizvedenom megawattu, nego što ga zauzimaju ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi niti sječa šuma, a isto tako nema rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*POUZDANOST. Geotermalne elektrane dizajnirane su za pogon tijekom 24 sata na dan, gotovo kroz cijelu godinu. One pripadaju vrhunskom izvoru goriva, jer ne dolazi do prekida proizvodnje zbog vremenskih neprilika, prirodnih nepogoda ili političkih utjecaja, koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Geotermalne elektrane su uglavnom modularne konstrukcije, s više instaliranih jedinica, koje se uključuju kod povećanih potreba za električnom energijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Nema potrebe za trošenjem novca radi uvoza goriva, jer se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima. Ušteđen novac ostaje građanima pripadnih područja, u kojima na taj način ne dolazi do naglih promjena cijene goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*RAZVOJ. Geotermalni projekti omogućuju sve gore navedene prednosti uz istovremeni razvoj države i energetski rast, ali bez zagađenja okoline. Čak i instalirani objekti na udaljenim područjima mogu podići životni standard dovođenjem struje pučanstvu koje je daleko od “elektrificiranih” naseljenih centara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Direktno korištenje energije topline'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalna voda, odnosno njena toplina, danas se širom svijeta većinom koristi direktno, što znači bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, a manje za proizvodnju električne energije. Direktna upotreba toplinske energije zamjenjuje energente koji onečišćuju zrak i okolinu. Izravno korištenje geotermalne energije može se primijeniti u razne svrhe, što se vidi iz prikaza u odnosu na temperaturni raspon. Međutim, od svih nabrojenih primjena danas su najčešće slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Grijanje prostora – energija geotermalnog izvora se ili direktno ili preko izmjenjivača topline (ovisno o čistoći geotermalnog fluida) dovodi do potrošača topline. Za potrebe dogrijavanja ili potrošnje u vršnim satima koriste se toplinske crpke ili kotlovi na klasična gorive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od pet navedenih upotreba geotermalne topline u izvornom obliku, najviše je zastupljeno grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. U ovakvim sistemima za grijanje vruća voda se iz proizvodne bušotine preko pumpe dovodi direktno u sustav za grijanje ili izmjenjivaču topline. Kod indirektnog sustava grijanja vruća voda u izmjenjivaču topline predaje svoju toplinu drugom cirkulacijskom krugu , u kojem je neki fluid ili gradska voda. Ona ima toplinu Q, te kroz sekundarni krug cijevi dolazi do korisnika. Geotermalna voda, nakon što je predala svoju toplinu odvodi se iz izmjenjivača topline i pomoću utisne pumpe vraća se nazad u ležište kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje, za industrijske procese ili za bilo koju drugu svrhu uvijek se sastoji od sistema sa tri osnovne komponente :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodna bušotina - za dovod vruće vode na površinu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*mehanički sistem - obuhvaća pumpe, toplinske izmjenjivače i kontrolne elemente, da bi se toplina dovela prostoru ili procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utisna bušotina - za prihvat ohlađenog geotermalnog fluida&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost korištenja geotermalne energije u izvornom obliku ( direktno ) :'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PREDNOSTI navedene kod korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije vrijede i ovdje. To su ekologija, smještaj, pouzdanost i prilagodba, ali u ovom slučaju ne odnose se na elektrane, već na geotermalne bušotine i fluide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST: Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Ušteda ovisi o primjeni i industriji, a smanjenje troškova može biti čak i 80% u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Izvorni način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona, te pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda – u poljoprivredi se geotermalna energija može koristiti za različite metode grijanja stakleničkog prostora (radijatorsko grijanje tla, radijatorsko grijanje tla i zraka, grijanje tla i/ili zraka upuhavanjem i sl.) ili direktno ili preko izmjenjivača topline kao kod grijanja prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termalna voda niže temperature i mineralizacije može se vrlo uspješno primijeniti za navodnjavanje i/ili zagrijavanje obradivih površina pri uzgoju agrikultura.&lt;br /&gt;
Stijenke staklenika mogu biti od različitog materijala ; fiberglasa, stakla, plastike i folije, koji iskorištavaju dio solarne energije da bi se podigla temperatura. To nije dovoljno u svim uvjetima (noću) , prema tome je upotreba geotermalne energije kao dodatnog izvora topline koju možemo regulirati zadovoljavajuća. Staklenici se zbog praktičnosti i svojih prednosti najčešće izrađuju od plastičnih folija.&lt;br /&gt;
Upotrebom termalne energije u staklenicima smanjuju se troškovi proizvodnje koji iznose i do 35% udjela u troškovima ukupne proizvodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Toplinske pumpe - posebni oblik direktnog korištenja geotermalne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalne toplinske pumpe, u svijetu poznate pod skraćenicom GHP (Geothermal heat pumps), imaju široku primjenu u mnogim zemljama Evrope i u SAD-u. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalnog (otvoreni krug) ili drugog sekundarnog fluida koji preuzima toplinu zemlje (zatvoreni krug) kroz cijevi. Na taj način geotermalna toplina dovodi se domaćinstvima, gdje se većim dijelom koristi za grijanje, zatim za hlađenje i pripremu tople vode. Upotrebom geotermalnih pumpi uvelike se smanjuje potrošnja električne energije.&lt;br /&gt;
Toplina koja izlazi iz toplinske pumpe može se koristiti za grijanje prostora i za pripremu tople sanitarne vode.&lt;br /&gt;
Postoje dva osnovna sustava iskorištavanja geotermalne energije sustavom s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nago sustavom s ukopanim izmjenjivačem topline preuzima toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz bušotine takozvanim bušotinskim izmjenjivačem topline.&lt;br /&gt;
Drugi sustav iskorištava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz bušotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili ispušta u vodotoke ili kanalizacijske sustave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sve sisteme s toplinskim pumpama vrijedi slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ako se geotermalna toplinska pumpa koristi za grijanje, tada se dovedena toplina iz &amp;quot;podzemlja&amp;quot; provodi kroz položene cijevi, prenosi na fluid u njima i dovodi do korisnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za hlađenje se toplinske pumpe koriste tako da cirkulirajući fluid u cijevima zgrade ili stana, odvodi tj. “kupi” toplinu koja je na njega prenesena u prostoriji, te se utiskuje u zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalnih toplinskih pumpi:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Smanjeni troškovi grijanja i hlađenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je duža u odnosu na konvencionalne sisteme, zbog zadovoljavajuće zaštite od vremenskih nepogoda. Mehanički dio sistema nalazi se u zatvorenom prostoru, a cijevi za dovod geotermalne energije su pod zemljom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NISKI TROŠKOVI ODRŽAVANJA. Sustav sa geotermalnim toplinskim pumpama ima nekoliko mehaničkih komponenata, koje povećavaju pouzdanost sustava. Podzemne cijevi imaju predviđen rok trajanja bez održavanja od 50 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne pumpe gotovo ne zagađuju okolinu, pa su važan čimbenik u smanjenju onečišćenja atmosfere, za razliku od fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domaćinstvima ili u poslovnim prostorima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Koriste se i u toplim i u hladnim razdobljima. Ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potrošača. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mrežu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulatori energije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Kogeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki gubici koji nastaju u energetskim postrojenjima, odnosno termoelektranama natjerali su nas da počnemo razmišljati kako povećati ukupnu iskoristivost postrojenja. U nekakvoj prosječnoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kreće od 35-40%. Dakle više od polovice energije nepovratno trošimo, što kroz hlađenje i kondenzaciju, što kroz gubitke u samom sistemu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najveći dio ukupne izgubljene energije. Da bismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno eksergiju goriva, primjenjujemo takozvana kogeneracijska postrojenja. Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP)  je sekvencijalno korištenje primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i mehaničkog rada.Pritom se dobiveni mehanički rad najčešće koristi za dobivanje električne energije, dok se toplinska energija može koristiti u raznim tehnološkim procesima, procesima grijanja te u procesima hlađenja. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva. Učinkovitost kogeneracije iznosi od 70-85% (od 27-45% električne energije i od 40-50% toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30-51% (električne energije).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Prikaz kogeneracijskog sistema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 95.''' Jednostavna shema kogeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.&lt;br /&gt;
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu.&lt;br /&gt;
Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutrašnjim sagorijevanjem, Stirlingov stroj i gorivne ćelije, u širokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.&lt;br /&gt;
Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju električne struje u okoliš kroz tornjeve za hlađenje, kao ispušne plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troši toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domaćinstva, &lt;br /&gt;
bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istočnoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kućanstava.Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom također može biti korištena i u apsorcijskim hladnjacima za hlađenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili općenito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamički najpovoljnija u iskorištavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti bačena kao toplinski otpad. &lt;br /&gt;
Termoelektrane (uključujući i nuklearne) i općenito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloživu energiju u koristan oblik ( ll. glavni stavak ). CHP hvata odbačenu toplinu i time omogućava veću iskoristivost od oko 70%.  To znači da se manje goriva mora potrošiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potrošnje bliže mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenošću potrošača. Udaljenost znači da mu trebaju dobro izolirane cijevi, što je skupo, dok se struja može transportirati na daleko veću udaljenost za iste gubitke.&lt;br /&gt;
Kogeneracijske elektrane se mogu naći u područjima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama..&lt;br /&gt;
CHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potražnju za toplinskom energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana čiji se toplinski otpad iskorištava.&lt;br /&gt;
Tipovi kogeneracijskih elektrana&lt;br /&gt;
Topping ciklusne elektrane prvo proizvode el. struju, a zatim od ispuha toplinsku energiju. Ove elektrane koje su rijetke, proizvode toplinu za industrijske procese prvo, zatim se proizvodi struja pomoću otpadne topline. Iste se koriste kod industrijskih procesa kod kojih je potrebna visoka temperatura npr. pri proizvodnji stakla i metala.&lt;br /&gt;
Veliki kogeneracijski sistemi osiguravaju toplu vodu i energiju za tvornicu ili čak cijeli grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične CHP elektrane su:&lt;br /&gt;
* postrojenje protutlačne turbine,&lt;br /&gt;
* postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare,&lt;br /&gt;
* postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova,&lt;br /&gt;
* gorive ćelije s rastaljenim karboratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a                                                                                        postoje i bojleri koji služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Tipična kogeneracijska elektrana== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Avedore.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 96.''' Kogeneracijska elektrana Avedore u Danskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Avedore'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto: Danska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operator: Energi E2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifikacije: 1 X 250 MW, 1 X 570 MW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operativnost: 1990-2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivo: prirodni plin, ugljen, biomasa, nafta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvođač bojlera: Deutsche Babcock, BWE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
T/G nabavlač: BBC, Ansaldo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Činjenice: Avedore supplies electricity to Eastern Denmark's grid and heat to Greater Copenhagen's district heating network. Avedore-2 has a supercritical boiler with two topping gas turbines from Rolls-Royce. There is a separate biomass combustion unit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==MikroCHP==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikrokogeneracija je također naziv za distribuirani energijski izvor (distributed energy resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za proizvodnju električne energije. Ta se el. energija može koristiti unutar domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je natrag u istu. Postojeće mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje izgaranje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Konvencionalno postrojenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijska postrojenja najčešće služe kao toplane. Dakle dio topline se šalje vrelovodima u razna industrijska postrojenja ili kućanstvima kao centralno grijanje. Parametri pare koji se koriste za grijanja, naravno, nisu na razini onih koji su prisutni kod pare koja se koristi za pokretanje turbine. Temperatura se kreće od oko 80-200 °C dok su parametri pare na ulazu u turbinu na razini od oko 600 °C. Imamo četri osnovna tipa elektrana koje proizvode električnu energiju i toplinsku energiju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter18.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 97.''' Prikaz udjela električne i toplinske energije kod kogeneracije i konvencionalnog postrojenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje protutlačne turbine===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje protutlačne turbine je bazični proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlačna i vrši se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasićenja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najčešće u industriji kod proizvodnje topline i električne energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za održavanje i upravljanje. &lt;br /&gt;
Potreba i potrošnja toplinske i električne energije varira tako da u slučaju da imamo preveliku količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu određivati će režim rada postrojenja. Količina proizvedene električne i toplinske energije ne može se bilancirati što je najveći problem. Naprosto ne možemo zbrajati toplinsku i električnu energiju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visoko i niskotlačni. Nakon ekspanzije u visokotlačnom dijelu turbine vrši se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji pošto imamo dva stupnja rada:&lt;br /&gt;
* čisti kondenzatorski&lt;br /&gt;
* čisti protutlačni&lt;br /&gt;
Čisti kondenzatorski pogon znači da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo električna energija. U suprotnom primjeru kogd čistog protutlačnog slučaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uopće nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu turbine. Realno protutlačni (čisti) režim se ne može voziti. Niskotlačni dio turbine ne može ostati bez pare (hlađenje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s korištenjem otpadne topline je sljedeći. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje služi za proizvodnju pare koja pak služi li u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 °C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa – proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne energije. Dodatna proizvodnja i električne energije još dodatno povećava iskoristivost procesa. Eventualno dodatno izgaranje struja ispušnih plinova, s obzirom na visoki udio kisika, objašnjeno je u poglavlju o kombiniranim procesima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti2.jpg]] proizlazi da je [[Slika:stupanjiskoristivosti3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj ekonomske iskoristivosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti4.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kogeneracije na biomasu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne I toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenje u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa loženjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagrijanim zrakom čime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se značajno produžava njen radni vijek.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kogeneracijsko_postrojenje.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 98.''' Kogeneracijsko postrojenje na biomasu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modularni kogeneracijski sustav===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelji se na klasičnom otvorenom plinsko - turbinskom procesu prikazanom na dijagramu. Klasični proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivaču – regeneratoru sa ispušnom toplinom iz turbine ( t2` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekuće gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; Pit,t4`) i oslobađaju energiju za pogon kompresora i električnog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispušni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora čime se smanjuje potrošnja goriva i povećava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasičnog procesa - za korištenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase čija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Clip_image003.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 99.''' Modularni kogeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Trigeneracija= &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production = CHCP) je proces istodobne proizvodnje električne i toplinske energije i hlađenja u jedinstvenom procesu. Toplinska energija se dodatkom apsorpcionih uređaja koristi za hlađenje (klimatizacija).U usporedbi s kogeneracijom učinkovitost trigeneracije se povećava za čak 50%.Potreba za korištenjem trigeneracije u razdoblju ljetnih mjeseci uvjetovala je razvijanje nove CHP tehnologije (osobito u južnim državama SAD-a). Trigeneracija nudi značajno smanjenje opterećenja elektroenergetskog sustava u vrućim ljetnim mjesecima.&lt;br /&gt;
Prednosti trigeneracije u odnosu na klasične rashladne strojeve su:                                                                                                        &lt;br /&gt;
*neemitiranje štetnih freona u atmosferu i                                                                                      &lt;br /&gt;
*korištenje otpadne topline iz kogeneracijskih postrojenja.                                                 &lt;br /&gt;
No, trigeneracija se ne koristi samo za procese grijanja i hlađenja objekata, nego i za proizvodne industrijske procese koji zahtijevaju niske temperature. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom energijom npr. u bolnicama, hotelima, trgovačkim centrima itd., te industrijskim postrojenjima u kojima se uz električnu energiju troši i znatna količina toplinske ali i rashladne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Jednostavna shema trigeneracije.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 100.''' Jednostavna shema trigeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Gorive ćelije i vodik=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika reformiranjem==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika elektrolizom==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulacija vodika==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Gorive ćelije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije''' su elektrokemijski uređaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povijesni razvoj'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Britanski fizičar '''William R. Grove''' je 1839. otkrio da se elektrokemijskim spajanjem vodika i kisika dobiva električna struja. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivu ćeliju naziva '''voltina plinska baterija'''. Godine 1889. '''L. Mond''' i '''C. Langer''' unaprijedili su gorivu ćeliju dodajući između elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX. stoljeća uvode naziv [http://en.wikipedia.org/wiki/Fuel_cell goriva ćelija](Fuel cell). Na istraživanju gorivih ćelija radili su mnogi elektrokemičari. Tek 1932. F.T. Bacon smišlja tehnički upotrebljiva rješenja. Sredinom 50-tih godina proizvode se prve gorive ćelije za pogon malih električnih uređaja, a sredinom 60-tih godina započela je upotreba gorivih ćelija u svemirskim letjelicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Princip rada gorive ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija). Tako oslobođeni elektroni putuju vanjskim električnim krugom, preko trošila, do katode. Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorive ćelije reducira se drugi element ili spoj koji sudjeluje u kemijskoj reakciji. Najčešće je to [http://en.wikipedia.org/wiki/Oxygen kisik]. Tako nastali ioni spajaju se u konačni produkt reakcije koji se odvodi iz gorive ćelije. Često su reaktanti [http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen vodik] i kisik i u tom slučaju su reakcije slijedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Anodna reakcija:     '''H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e''' &lt;br /&gt;
*Katodna reakcija:   '''O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Osnovnashema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 101.''' Osnovna shema&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi ubrzavanja reakcija '''elektrode''' su prekrivene slojem '''katalizatora'''. Vrsta katalizatora ovisi o tipu gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Elektrolit''' može biti čvrsti i tekući. Bilo koja tekućina sa sposobnošću provođenja iona može biti tekući elektrolit. Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Postoje i gorive ćelije s alkalnim elektrolitom. Kao čvrsti elektroliti upotrebljavaju se polimerne membrane s mogućnošću ionske izmjene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivih ćelija upotrebljavaju i dopirani keramički elektroliti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Podjela gorivih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema načinu rada'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''primarne'''&lt;br /&gt;
* '''sekundarne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod primarnih se gorivih ćelija gorivo i oksidans dovode iz vanjskih spremnika, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivih ćelija su alkalne gorive ćelije u svemirskim letjelicama kod kojih se nastala voda koristi za piće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 102.''' Skica primarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moguća je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive ćelije izdvaja iz nekog vodikom bogatog spoja. Takav pristup rješava problem skladištenja vodika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; . Jedno od mogućih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomoću vodene pare na 280 °C i uz prisutnost katalizatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija2.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 103.''' Primarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sekundarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod '''sekundarnih''', '''regenerativnih''' gorivih ćelija produkti reakcije se regeneriraju u polazne elemente uz dovođenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sekundarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 104.''' Sekundarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema vrsti elektrolita'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće upotrebljavani elektrolit je '''KOH''' ('''kalij-hidroksid'''). Ova vrsta gorivih ćelija koristi se u svemirskim letjelicama kao izvor električne energije, a voda nastala reakcijom kisika i vodika se koristi za piće. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivih ćelija je relativno velika potrebna količina [http://en.wikipedia.org/wiki/Platinum platine], kao katalizatora, što uzrokuje visoke troškove. Moguće je postići iskoristivost do '''80 %''' ako se otpadna toplina koristi za zagrijavanje vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Alkalnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 105.''' Principjelna shema gorive ćelije s alkalnim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka cijena zbog velikih količina platine&lt;br /&gt;
* potrebna je visoka čistoća vodika i kisika zbog osjetljivosti ovog tipa gorivih ćelija na prisustvo ugljikovih spojeva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka iskoristivost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama, a moguća je primjena u vozilima, podmornicama i stacionarnim objektima. Jedan od proizvođača ovog tipa gorivih ćelija je Zetek Power plc .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Radna temperatura ovog tipa gorivih ćelija je oko '''200 °C'''. Ova goriva ćelija dozvoljava prisutnost 1-2% CO i par ppm fosfora u vodiku. Nema dovoljno topline za proizvodnju pare, ali se iskoristivost može povećati iskorištenjem otpadne topline za zagrijavanje vode. Iskoristivost doseže  '''40-50%'''. Cijena ovih gorivih ćelija je '''$2500-$4000/kW'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kiselacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 106.''' Principijelna shema gorive ćelije s kiselim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* relativno dobro podnošenje prisutnosti CO i sumpora što omogućava upotrebu vodika dobivenog na mjestu eksploatacije iz metanola, benzina ili drugih ugljikovodika&lt;br /&gt;
* dobro poznavanje problema pogona &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostatak gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba platine kao katalizatora &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. Jedan od proizvođača gorivih ćelija za komercijalnu upotrebu je '''ONSI Corporation''' , čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih  zgrada, bolnica, udaljenih objekata i sl. Mjesta moguće primjene gorivih ćelija kao komercijalno prihvatljivih izvora električne energije su udaljeni objekti i poslovne zgrade.  [http://www.fuelcellmarkets.com/fuel_cell_markets/member_view.aspx?articleid=487&amp;amp;subsite=1&amp;amp;language=1 SUREPOWER™ Corporation] navodi da američka poduzeća troše oko 4 milijarde dolara godišnje radi osiguranja sigurnog napajanja računala i da su 1991. godine, prema istraživanju časopisa Busness Week, gubici zbog prekida napajanja računala iznosili oko 18 milijardi dolara. Postrojenje dosad najveće snage,11 MW, je ispitivano u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ONSI Corporation''' navodi da su isporučili više od 200 komada sistema PC25 snage 200 kW i da je zbir radnih sati prešao 3 400 000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljavaju membrane od polimera koje imaju mogućnost propuštanja kationa, a elektrone ne propuštaju. Napon jednog sklopa anoda-membrana-katoda je oko 0,7 V s gustoćom struje od 0,5-1 A/cm2. Za dobivanje većih snaga spaja se više sklopova anoda-membrana-katoda u serijsku vezu. Gorivo je vodik, a kao oksidans se može koristiti čisti kisik ili kisik iz zraka. Ova vrsta gorivih ćelija nije osjetljiva na prisutnost CO2 u struji vodika, što omogućuje upotrebu vodika dobivenog na mjestu upotrebe iz metanola ili benzina, uz uklanjanje CO. Iskoristivost je do 60%. Katalizator na elektrodama je platina. Količine potrebne platine su znatno smanjene i danas se kreću oko 0,5 mg/cm2. Ispitivane su i ćelije sa 0,3 mg/cm2 kod kojih je trošak za katalizator oko $2/kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodna reakcija:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pemfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 107.''' Principijelna shema gorive ćelije s polimernom membranom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* niska radna temperatura omogućuje mobilnu upotrebu&lt;br /&gt;
* u odnosu na druge gorive ćelije ima relativno veliku snagu po jedinici volumena&lt;br /&gt;
* moguća je izvedba regenerativnog sistema sa membranskim elektrolizerom koji upotrebljava istu tehnologiju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nedovoljna količina topline za izdvajanje vodika iz metanola ili benzina&lt;br /&gt;
* osjetljivost na prisutnost CO i sumpora u struji vodika&lt;br /&gt;
* potrebno je ovlaživati struju vodika radi povećanja trajnosti membrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivno se radi na istraživanju minijaturnih PEMFC za mobilnu primjenu. Napravljeno je više prototipova vozila sa PEMFC, neki od proizvođača su Daimler-Benz, Toyota, Mazda, Renault, General Motors, Ballard, Energy Partners, Inc.. Više informacija o vozilima na alternativni pogon moguće je dobiti na internet stranici Alternative-fuel Vehicle Directory . Mnoge kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem gorivih ćelija razvijaju i sisteme sa PEM gorivim ćelijama za opskrbu zgrada električnom energijom, jedan od takvih proizvođača je i [www.vaillant.com Vaillant].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastav elektrolita ovih gorivih ćelija ovisi o izvedbi. Elektrolit je najčešće mješavina '''Li&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;''' i '''K&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura je oko '''650 °C'''. Iskoristivost je, kod sistema koji iskorištavaju otpadnu toplinu, prešla '''50%'''. Potrebna je visoka radna temperatura da bi se postigla zadovoljavajuća vodljivost elektrolita i iskoristivost naglo pada smanjenjem temperature.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodne reakcije:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]]  H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O + CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
:::::CO + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]] 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;[[Slika:Rightarrow.gif]]  2CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Mcfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 108.''' Principijelna shema gorive ćelije s rastaljenim karbonatima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s rastaljenim karbonatioma:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* mogućnost proizvodnje pare za izdvajanje vodika iz benzina ili metanola&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura omogućuje direktnu upotrebu metanola kao goriva&lt;br /&gt;
* nisu potrebni plemeniti metali kao katalizator &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* zbog visokih temperatura potrebni su skupi materijali&lt;br /&gt;
* potrebno je izolirati ćeliju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline. Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih ćelija su: [http://www.fuelcellenergy.com/ Fuel Cell Energy, Inc.] i [http://www.mcpowerequip.ca/ M-C Power].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elektrolit je dopirani  '''ZrO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura se kreće oko '''1000-1100 °C'''. Zbog visoke radne temperature nisu potrebni skupi katalizatori. Iskoristivost ovog tipa gorivih ćelija je relativno loša zbog slabe vodljivosti elektrolita, no provode se istraživanja u cilju povećanja iskorisvosti procesa pretvorbe kemijske u električnu energiju u ovakvim gorivim ćelijama. Ukupna iskoristivost se može povećati iskorištenjem otpadne topline za proizvodnju pare. Predviđaju se iskoristivosti preko '''60%'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sofc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 109.''' Principijelna shema gorive ćelije s čvrstim oskidima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nema potrebe za ovlaživanjem plinova&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura smanjuje cijenu katalizatora&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* čvrsti elektrolit  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba skupih keramičkih materijala&lt;br /&gt;
* potrebna je izolacija ćelije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto kao i kod gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima, zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline.  Ispituju se sistemi od stotinjak kilovata. Neke kompanije koje se bave istraživanjem gorivih ćelija s čvrstim oksidima su: [http://www.cfcl.com.au/ Ceramic Fuel Cells Ltd.] ,  [http://www.powergeneration.siemens.com/home Siemens Westinghouse],  [http://www.sulzer.com/en/desktopdefault.aspx Sulzer Hexis Ltd.] .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Poligeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija bi se mogla opisati kao sustav ili proces energetske opskrbe, koji ima zadaću  potrošača opskrbiti sa različitim oblicima energije npr. električnom, toplinskom, rashladnom energijom dostavljenom iz istog postrojenja, tj. poligeneracija je integrirani proces koji ima tri ili više različitih oblika izlazne energije proizvedena iz jednog ili više prirodnih resursa. S ciljem poboljšavanja energetske efikasnosti ukupnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Diagram_polygeneration.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 110.''' Poligeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija uključuje kombinaciju kogeneracijskih, (tj. istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) i trigeneracijskih, (proizvodnja električne, i mogućnost grijanja i hlađenja) elektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za poligeneracijski sustav može se upotrebljavati širok spektar fosilnih i obnovljivih izvora energije kao što su plin, ugljen, biomasa, otpad, vjetar, itd. koristeći različite tehnologije pretvorbe za proizvodnju različitih produkata (oblika) energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine poligeneracijskih elektrana (postrojenja) može isto tako varitati, od velikih centraliziranih elektrana do srednjih i malih, smještenih uz naseljena područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 111.''' Shematski prikaz poligeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Rafiniranje nafte=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafiniranje nafte je industrijski proces gdje se glavna sirovina nafta u određenima postrojenjima rafinira ( pretvara ) u upotrebljive produkte kao što su : tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, motorna ulja, bitumen, parafin, lož ulje.&lt;br /&gt;
Po svom kemijskom satavu nafta je vrlo složena smjesa, koja se sastoji od približnog masenog udjela:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ugljika:  83-87 %&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
vodika:   11-15 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
sumpora:  0-5,5 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
dušika:   0-2 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kisika:   0-2 %&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tekući plin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je najlakši derivat nafte, sastoji se od smjese propana i butana. Kao takav mora se rafinirati da bi se uklonili korozivni sumporni spojevi,gdje tako prerađen može ići na tržište.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Benzin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se kao pogonsko gorivo u većini motornih vozila. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se olovni spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dizel===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju dizelskog goriva koristi se petrolej i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti većo od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja.Cetanski broj i dizel index su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mlazno gorivo===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su smjese teškog benzina i petroleja, odnosno spijevi nafte koji destilirsju na 145º do     225º C. Kako tu vrstu goriva koriste mlažnjaci koji lete na niskim temperaturama, pa je temperatura zamrzivanja ispod -55º C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Motorna ulja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulja se koristeu različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje motora, štednja goriva, hlađenje i vrtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bitumen===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je derivat nafte koji se dobiva oksidacijom vakuum ostataka nafte. Važna svojsta su elastičnost, penetracija, temperatura mekšanja, rasrezljivost. Svojstva bitumena ovise o stupnju disperzije asfaltina u u maltenima. Svoju uporabu pronašao je u cestogradnji i industriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Parafin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se iz uljnih destilata, što je sadržaj ulja manji to je parfin kvalitetniji. Primjenjuje se u prehrambenij industriji, proizvodnji oaoira, šibica, svijeća, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Lož ulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju lož ulja iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. Koristi se kao gorivo  u energetici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_raf.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 112. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil-refining-diagram.gif|center]]       &lt;br /&gt;
                    &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 113.''' Proces prerade sirove nafte&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proces pripreme nafte za preradu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte usljed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces prerade nafte počinje istarživanjem i to geološkim i geofizičkim,  područja potencijalno  bogato nafom od strane znavstvenika i inžinjera, ukoliko se utvrdi postojanje nafte, (plina)  koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksplatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. &lt;br /&gt;
Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanje nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinjele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve,  kiseline i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju korziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja deemulgatora. &lt;br /&gt;
Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:RefineryFlow.png|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 114.''' Shema toka rafiniranja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela rafinerija prema tipovima==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće podjele rafinerija su prema '''''S. Baarnu'' i ''G. Heinrichu'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Baarn''' djeli rafinerije u četri skupine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) NAJJEDNOSTAVNIJI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju, katalitički reforming i proces rafimacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) SLOŽENI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-osim postrojenja iz grupe A i postrojenja za vakuum-destilaciju katalitički kreking&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) KOMPLEKSNE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-uključije i proizvodnju mazivih ulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) PETROKEMIJSKE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-obuhvaća i petrokemijska postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Heinrich''' također dijeli na četri grupe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) HYDROSKIMING-RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-najjednostavij tip rafinerije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-benzin se dobije mješanjem primarnog benzina, butana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) RAFINERIJE S KATALITIČKIM KREKINGOM&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-ovaj tip se gradi kada se želi proizvesti veća količina benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KATALITIČKI KREKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-tip rafinerije koji omogućava veliku fleksibilnost prerade bez obzira na vrstu nafte, međutim troškovi investicija i prerade su vrlo visoki&lt;br /&gt;
- proces iziskuje velike količine vodika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KOKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-koks dobivem kokingom može se iskoristiti kao gorivo u industriji, ili se spaljuje u niskokalrični plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- troškovi proizvodnje niži nego u ostalim tipovima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Procesi koji se odvijaju u rafineriji==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Destilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Destilacija je prvi korak u postupaku  prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje, (separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj točki vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se ugljikovodični plinovi i tekućine mješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja a plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Alkilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima ( propanom, butanom ) &lt;br /&gt;
Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristi za proizvodnju benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidrodesulfurizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfuriziacijom se povećava kemijska stabilnost kreking benzina. Vodik zs ovaj proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utječu na kvalitetu procesa: temperatura, tlak, udio vodika, prostorna brzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izomerizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proces se koristi ukoliko je potrebno povećati oktanski broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu izobutanakao sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome molekularna masa ostaje konstantna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Katalitički reforming===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristi se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Proces Blending===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja finalnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Image:Oil-refining-borger-refinery.jpg]][[Image:140131-43931.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 115.''' Destilacijski tornjevi u rafineriji&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest nafte==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv nafta potječe iz korjena riječi nafata što u prijevodu na perzijskom jeziku znači znojiti se. Čovječanstvu je nafta odavnina poznata i kao fosilno gorivo koristilo se u različite svrhe: za impregnaciju zidova, kao sredstvo za brtvljenje brodova, za balzamiranje, za rasvjetu, u medicini itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
No pravo značenje dobiva tek u 19. st. kad je 1859.god. Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. god. U to se doba koristila isključivo za dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje ( kolomast ). Najveći svjetski kompleks rafinerija je &amp;quot;Centro de Refinación de Paraguaná&amp;quot; u Venecueli čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan.&lt;br /&gt;
Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Povijest.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 116.''' Nafta kao povod rata&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ekonomija rafiniranja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem ekonomske računice, financiranja u sferi rafiniranja uvelike ovisi o ponudi i potražnji. Cijena produkta rafiniranja ovisi o niz faktora kao što su : ekonomija (globalna, lokalna), vremenskim uvjetima, vrijednostima (rastu, padu) dionica naftnih kompanijai drugih kompanija u naftnoj branši. Cijena dionica ovisi o potražnji, određenim odlukama  vlasti, i akcijama OPEC-a&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries). To je udruženje država izvoznika nafte koje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Gas-price-breakdown-3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 117.''' Što sve utječe na cijenu goriva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled32.GIF|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 118.''' Odnos potražnje i profita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaštita okoliša i sigurnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i zdravstvenu ispravnost vode. Dakako tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara, velikih buka, itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama javnost je &amp;quot;prisilila &amp;quot; vlade da tome stanu na kraj i posebnim restrikcijama, odnosno osnivanjem agencija koje će obvezati rafinerije na instalaciju opreme potrebnu za zaštitu okoliša i zaštitu od ostalih štetnih utjecaja. One rafinerije koje ne budu mogle zadovoljiti te kriterije biti će zatvorene, što u nekim slučajevima dovodi i do porasta cijena goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil20Refinery20CA.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 119.''' Rafinerija u pogonu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5571</id>
		<title>ENERGETSKE TRANSFORMACIJE</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5571"/>
		<updated>2008-06-26T12:25:21Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Konvencionalno postrojenje */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Energetsketransformacije.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Proizvodnja električne energije=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Termoelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije (Slika 1). Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne termoelektrane. Generator pare, turbina i generator, no o tim cjelinama će biti govora u daljnjem tekstu. Bez obzira što termoenergetska postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a zatim i generator električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Moderna termoelektrana na ugljen&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Naravno za grijanje se koristi para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Problem ovih postrojenja  su gubici koji se javljaju i koji su neizbježni. Naš cilj je da te gubitke pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Presjek termoelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1629. imamo prvu ideju o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, sa parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin samo što je bio pokretan parom. &lt;br /&gt;
Naravno revolucija je uslijedila kada je James Watt izumio parni stroj (1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 3). U proces je bila uključena i kondenzacija. To su temelji i suvremenih termoenergetskih postrojenja  &lt;br /&gt;
Čemu možemo zahvaliti razvoj parnih postrojenja? Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz povijest. Tlak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Od nekih 15 bara i 300 0C došli smo do današnjih 100-tinjak bara i oko 600 0C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako smanjujemo i potrošnju goriva i podižemo iskoristivost. Tu se sad javljaju još i pregrijači i međupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Parni stroj Jamesa Watta&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možemo pratiti povijesni razvoj turbina, generatora pare te plinskih turbina. &lt;br /&gt;
Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). &lt;br /&gt;
U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. &lt;br /&gt;
Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. &lt;br /&gt;
Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. O zaštiti okoliša nešto kasnije.&lt;br /&gt;
Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno i plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je rečeno da u klasičnim termoelektranama izgaranjem goriva proizvodimo toplinu koja kasnije služi za proizvodnju pare. Proizvedena para odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Dakle parne turbine su najčešće i najvažnije te ćemo najviše govoriti o njima.Druga velika skupina su plinske turbine koje se prilično razlikuju od parnih turbina što u konstrukciji što u načinu rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako plinsko-turbinsko postrojenje (Slika 4) sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip je uvijek isti. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka. Komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter4.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Plinsko postrojenje&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasični  kompresori služe kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vrši se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori lakši su i mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod većih postrojenja koriste se aksijalni kompresori (Slika 5) obzirom da su efikasniji (za veće kompresijske omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viših kompresijskih omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najčešće na istom vratilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Aksijalni kompresor&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Komora izgaranja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij koji ekspandira kasnije u turbini. Komora izgaranja (Slika 6) se sastoji od dvaju cilindara. U prvom cilindru se odvija izgaranje prilikom čega se razvijaju visoke temperature. Tako se štiti vanjski cilindar od djelovanja zračenja topline. Cilindri su međusobno povezani te se između njih odvija prostrujavanje zraka. Za izgaranje se dovodi 3-6 puta više zraka od teoretski potrebnog zbog sniženja maksimalnih temperatura. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Komora izgaranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komore izgaranja trebaju osigurati:&lt;br /&gt;
stabilno izgaranje u širokim granicama opterećenja,&lt;br /&gt;
jednoličnu raspodjelu temperatura dimnih plinova na izlazu iz komore izgaranja,&lt;br /&gt;
da gubitak tlaka u komori izgaranja bude što manji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U klasičnom plinsko-turbinskom postrojenju možemo imati više komora izgaranja koje se slažu uzdužno, po obodu. Takvo slaganje koristimo kao bismo smanjili dimenzije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinska turbina'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 7) nije toliko različit od plinske turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Prikaz plinske turbine&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da  i izborom materijal povećamo otpornost ka temperaturi. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu(Slika 9), poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest postrojenja sa slike 8. Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Shema parno-turbinskog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.''' Proces prikazan Ts dijagramom&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno postoje tu još mnogi dijelovi termoenergetskog postrojenja o kojima ćemo reći nešto više: pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri i sl (kao sastavni dio generatora pare).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator  pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima  (temperature i tlaka) koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije.Generatore pare možemo ugrubo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* čelične generatore pare&lt;br /&gt;
* lijevane&lt;br /&gt;
* generatore pare posebne namjene&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U našem razmatranju osvrnuti ćemo se samo na čelične generatore pare s obzirom da su oni najzastupljeniji i najčešći u primjeni. &lt;br /&gt;
Čelične generatore pare možemo još podijeliti na par podvrsta:&lt;br /&gt;
* vatrocjevni&lt;br /&gt;
* vodocjevni&lt;br /&gt;
* cilindrični&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vartocjevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje. Mi se nećemo baviti vatrocijevnim generatorima pare, nego vodocijevnim generatorima pare kao najčešćim i najbrojnijim te nama najzanimljivijima s aspekta termoelektrana. &lt;br /&gt;
Kao što i samo ime kaže kod vodocjevnih generatora pare voda ili para nalaze se u samim cijevima. Na taj način moguće je postići znatno veće tlakove i temperature nego kod vatrocjevnih generatora pare. Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* horizontalne s ravnim cijevima&lt;br /&gt;
* vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vertikalni generatori pare sa savinutim cijevima predstavljaju najveću i nama najvažniju skupinu. Ovakvi tipovi generatora pare se nalaze u velikim termoenergetskim postrojenjima  za proizvodnju električne energije. Za izgaranje mogu koristiti sve vrste goriva: kruto gorivo na rešetci (ravnoj ili kosoj), kruto gorivo u fluidiziranom sloju te izgaranje u prostoru (ugljena prašina, tekuće i plinsko gorivo).&lt;br /&gt;
Prirodna cirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbog razlike u gustoćama vode i vodene pare. Silazne cijevi upravo zbog toga nisu grijane tako da se lakše uspostavi cirkulacija. Temelji hidrodinamike, toplija voda će strujati prema gore dok će se hladna voda kretati prema dolje. Kada ne možemo osigurati uvijete za prirodnu cirkulaciju koristimo različite pumpe kako bismo osigurali nesmetanu cirkulaciju. Takvi generatori se nazivaju La Mont generatori pare. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.''' Generator pare s izgaranjem u prostoru&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima i nadkritičkim tlakovima i temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t\h pare, temperature od oko 600 0C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijeva. Isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje postupci i dijelovi koji se ugrađuju u generator pare kako bismo osigurali veću iskoristivost i povećanje snage. Ovo su neki od njih:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pregrijač pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijanu paru. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strog određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter11.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.''' Prikaz pregrijanja pare u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.''' Opterećenja s obzirom na vrstu prijelaza topline&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Međupregrijači'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod ugradnje međupregrijača moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do tlaka međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se još jednom zagrijava, najčešće ponovno na temperaturu svježe pare, te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Slika:Ter13.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 13.''' Međupregrijanje u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod pregrijača , kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stupanj iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. Smanjujemo veličinu kondenzatora, gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je povećanje cijene turbine,ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ekonomajzerske površine'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare tako da se iskorištava dio topline koja bi se inače ispustila u okoliš. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim površinama zagrijavamo napojnu vodu i zrak. &lt;br /&gt;
Zagrijači napojne vode:&lt;br /&gt;
Ovdje se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zagrijači zraka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagrijači zraka smješteni su iza zagrijača napojne vode te su posljednji u generatoru pare. Pošto rade na manjim tlakovima ,za razliku od zagrijača vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja iskoristivosti, sušenja goriva i poboljšanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni (Ljungstrom) (Slika 14) zagrijači, sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter14.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 14.''' Ljungstrom zagrijač zraka&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kondenzator je klasični izmjenjivač topline koji „vraća“ paru natrag u tekuće stanje, nakon što ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraća natrag u proces. Tlak u klasičnom kondenzatoru je izuzetno mali (potlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno je osigurati i medij kojem će se ta topline predati kako bi se para ohladila do temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smještene na rijekama, moru i sl. kako bi se osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje. O kogeneracijama nešto kasnije.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Snaga bloka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (Eur\kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t\h te preko 2000 t\h 1980-tih. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t\h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t\h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parametri pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifična potrošnja energije u MJ\kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kombinirani procesi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time povećavamo iskoristivost samog procesa pošto je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60%. Na Slici 15 prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter15.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 15.''' Shema kombiniranog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, te se taj višak zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, sada već niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter16.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 16.''' Prikaz rada u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je napomenuto da ovim principom povećavamo iskoristivost čitavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama termodinamike. Temelje možemo vidjeti u bazičnom Carnotovom procesu (izentropsko-izotermnom) ('''Slika 16'''). Princip je sljedeći: ukoliko su temperaturne razlike manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne važnosti da je ta razlika temperatura „ spremnika“ što veća. Naravno idealni slučaj bi bio ukoliko bi temperatura radne tvari kod dovođenja topline bila jednaka temperaturi ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvođenja postane jednaka temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom procesu.                                                                                          &lt;br /&gt;
Znamo da kod Carnotovog procesa iskoristivost ovisi samo o temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim varijablama ta iskoristivost ne može promijeniti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter17.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 17.''' Prikaz iskoristivosti različitih vrsta postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trebamo znati da smo u realnim postrojenjima ograničeni, po pitanju stupnja iskoristivosti, gornjim temperaturama. Kod parnih postrojenja to su temperature oko 600 °C pošto materijali koje danas poznajemo i koristimo ne mogu izdržati više temperature. Što se tiče donje granice ona je zadana temperaturom rashladnog spremnika. Kod plinske turbine temperature su od 1450 &amp;lt;sup&amp;gt;0&amp;lt;/sup&amp;gt;C (izgaranje) do oko 600 °C , što je temperatura ispušnih plinova koji izlaze iz plinske turbine. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45% i 40%, no njihovom kombinacijom postignuta je veća temperaturna razlika , a samim time i veća iskoristivost.('''Slika 17''')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj korisnosti kombiniranog postrojenja može se definirati kao omjer ukupne električne snage i toplinske snage dovedene u proces:&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga plinske turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga parne turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedena toplinska snaga u plinskom procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedna toplinska snaga za dogrijavanje parnog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izraz '''(1)''' naziva bruto korisnost kombi procesa zato što nije uzeta u obzir potrošnja snage na pomoćne sustave postrojenja (P&amp;lt;sub&amp;gt;ps&amp;lt;/sub&amp;gt;) i nisu uzeti u obzir električni gubici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako potrošnju snage na pomoćne sustave uzmemo u obzir tada dobivamo neto korisnost kombi procesa koja se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz povećani stupanj iskoristivosti koji dobivamo kod kombiniranih postrojenja možemo istaknuti još neke prednosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treba istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja jer je ovdje jedino gorivo prirodni plin. Samim time nema emisije sumpornog oksida, a emisija NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja. Sustav izgaranja je mnogo napredniji te se ponekad i koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja te se postiže sniženje temperature izgaranja.  Isto tako produkcija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja s obzirom na niži postotak ugljika u prirodnim plinu.No kao problem javlja se (ne)mogućnost opskrbe plinom što bi,  konkretno, u Hrvatskoj moglo ponekad predstavljati problem.Da spomenemo još i kraći rok projektiranja i izgradnje te veća fleksibilnost kod rada i samog pokretanja. Troškovi održavanja su niži nego u klasičnih termoelektrana te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje struje.Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina te električne energije proizvodi u elektranama na ugljen, no s obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja.&lt;br /&gt;
Plinska turbina sa zadatkom proizvodnje električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, no razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata budući se u to vrijeme sva pozornost posvetila propulziji mlaznih motora. Prvo plinskoturbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sustavu SAD 1949. godine, a bilo je u sastavu kombi-procesa. Tek 60-tih godina imamo prve turbine za proizvodnju električne energije u većem broju elektrana. Prednost je bila mogućnost brzog starta. U 70-tim godinama dolazi do nagliog razvoja u izgradnji kombi-procesa u elektroenergetskim sustavima, kada je proizvodnja plinsko-turbinskih postrojenja dostigla snagu veću od 50 MW i početne temperature veće od 850°C. S pojavom plinskoturbinskog  postrojenja snaga većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Termoelektrane u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hrvatska elektroprivreda ima na raspolaganju devet termoelektrana + NEK. Termoelektrane su smještene u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Konjščini, Plominu i Osijeku. Ukupna snaga iznosi 1589 MW. U ovaj broj nije uračunata snaga koju HEP dobiva od NEK-a (338 MW) te snaga četiri interventna diesel bloka (29 MW). Po informacijama iz HEP-a u 2004. iz termoelektrana proizvedeno je 4.069 GWh električne energije. To čini preko 30% električne energije potrošene u Hrvatskoj te godine. 2003. godine HEP je ponovno počeo preuzimati električnu energiju iz susjedne nam Bosne i Hercegovine (TE Tuzla i TE Kakanj) nakon što je isporuka struje iz tih elektrana obustavljena 1993. Još se očekuje rješenje spora oko termoelektrana koje je Hrvatska gradila u Srbiji. TE Obrenovac (Elektroprivreda Srbije) i TE Gacko (Elektroprivreda Republike Srpske). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter19.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 18.''' Prikaz raspoloživosti električne energije (HEP d.d.) u GWh&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Izvor HEP d.d.)&lt;br /&gt;
[http://www.hep.hr]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. '''TE Sisak''' -&lt;br /&gt;
Čret bb, 44000 Sisak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut), prirodni plin i sirovu naftu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. Blok A ( 210 MW ) 1976. Blok B ( 210 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 420 MW (2x210) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija : prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 1190 GWh ('74-'97) ,maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 2099 GWh ('77) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 40 MJ/kg, prirodni plin 36 MJ/m3,sirova nafta 43 MJ/kg&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
*Kotlovi u prvom bloku mogu se ložiti mazutom ili prirodnim plinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kotlovi u drugom bloku lože se mazutom i prirodnim plinom i njihovom kombinacijom, a za nuždu se može upotrijebiti sirova nafta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. '''TE Rijeka''' -&lt;br /&gt;
Urinj bb, 51221 Kostrena &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona:1978. Blok A ( 320 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 320 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 650 GWh ('78-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 1037 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 9500 kcal/kg &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za dopremu loživog ulja izgrađen je poseban cjevovod iz INA rafinerije Urinj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. '''TE Plomin I''' -&lt;br /&gt;
Plomin bb, 52234 Plomin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: Maksimalna trajna snaga 105 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 380 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 560 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. '''TE PLOMIN d.o.o.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TE Plomin d.o.o. je tvrtka u zajedničkom vlasništvu osnivača Hrvatske elektroprivrede i RWE Power, osnovana u studenom 1996. godine. HEP i RWE Power imaju jednaki udjel u tvrtki - HEP temeljem ranije izgrađenog dijela postrojenja TE Plomin 2, a RWE Power temeljem uloženog kapitala i dobivenih kreditnih sredstava od njemačkih banaka. &lt;br /&gt;
*Ta je tvrtka bila odgovorna za dovršetak TE Plomin 2, kao i za njen pogon u sljedećem razdoblju od 15 godina. Nakon isteka ugovorenog roka, Hrvatska elektroprivreda će preuzeti Elektranu i eksploatirati je još najmanje 15 godina, ili još daljnjih 10 godina nakon njene revitalizacije.&lt;br /&gt;
*Izgradnja TE Plomin 2 započeta je 1986. godine, zastaje 1991., potom se pokušava dovršiti do 1992., ali ratne okolnosti zaustavljaju radove na gradilištu. Na međunarodnom natječaju, za dovršenje izgradnje je izabran Konzorcij AEE. Nakon utemeljenja tvrtke TE Plomin d.o.o., u rujnu 1997.godine otvoreno je gradiliše i radovi započinju. Premda je dovršetak izgradnje bio planiran krajem 1998. godine, zbog zakašnjelog financiranja kasnilo se godinu dana, odnosno prva sinkronizacija s mrežom obavljena je u rujnu 1999. godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 2000. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 210MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*planirana godišnja proizvodnja: 1200GWh&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. '''KTE Jertovec''' -&lt;br /&gt;
Jertovec bb, 49282 Konjščina &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Konjščina, Jertovec &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: kombinirana termoelektrana (plinske i parne turbine) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Kombi blok A, kombi blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 68 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 208 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: glavno gorivo u elektrani je plin. Kao alternativno gorivo koristi se ekstralako loživo ulje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: plinsko - parni energetski blokovi A, B &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. '''TE-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Kuševačka bb, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Žitnjak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1962. Blok C, 1979. Blok A&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Izgradnja novog Kombi kongregacijskog plinskoparnog postrojenja ukupne električne snage 190 MW i toplinske snage 150 MW dovršena je 2001. godine - 26. lipnja te godine su sva tri agregata bila priključena na mrežu. Nakon pretprobnog pogona i optimiranja rada, HEP je od korporacije Parsons Power Group koja je izgradila postrojenje načelom &amp;quot;ključ u ruke&amp;quot;, postrojenje preuzeo 4. travnja 2003. godine, čime je započeo dvogodišnji jamstveni rok. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok C služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blok D - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare, Blok E, *Blok F, Blok G, Blok H - Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
*Proizvodna jedinica za proizvodnju tehnološke pare Blok D - Toplinski učinak je 80 t/h. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G, Blok H - ukupna toplinska snaga je 58 MW + 58 MW + 116 MW + 116 MW = 348 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 357 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 594 GWh ('80) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 984 GWh, vrele vode 1971 GWh &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. '''TE-TO Osijek''' -&lt;br /&gt;
Cara Hadrijana 3, 31000 Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana toplana koja koristi prirodni plin i teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1976. PTE Osijek Plinska termoelektrana 50 MW (2x25 MW,)1985. EL-TO Osijek 45 MWe/ 110 MWt &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B dva agregata, plinska elektrana po 25 MW (PTE Osijek) služe za proizvodnju električne energije i proizvodnju tehnološke pare (jedna od turbina)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Blok C (EL-TO Osijek) - parna turbina 45 MW - služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 95 MW (PTE Osijek 2x25 MW + EL-TO Osijek 45 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 131,9 GWh ('85-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('85-'97) Emax = 280 GWh ('94) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo:PTE Osijek - prirodni plin, EL-TO Osijek - teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. '''EL-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Zagorska 1, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Trešnjevka &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1907. proizvodnja električne energije (0,8 MW),1954. početak proizvodnje toplinske energije(33,4 MW električne snage, 14,7 MW toplinske), 1982. proizvodnja 42 MW električne snage, 478,2 MW toplinske snage, 1998. preseljenje PTE iz Splita i početak proizvodnje (dodatnih 2x25,6 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blokovi C i D - Nisko tlačni parni kotao 80 t/h - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare)&lt;br /&gt;
*Blok E, Blok F, Blok G Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
*EL - TO (Blok H1 i H2) služi za proizvodnju električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga :Proizvodne jedinice Blok A, Blok B, Blok H1, Blok H2, Proizvodne jedinice za proizvodnju tehnološke pare , niskotlačni parni kotlovi toplinskog učinka (1NK=55 t/h, 2NK=64/80 t/h). Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G: Ukupna toplinska snaga 232 MW (Blok E = 58 MW, Blok F =58 MW, Blok G =116 MW)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 98 GWh ('74-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 173 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 532 GWh ,vrele vode 635 GWh ,prosječna godišnja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*potrošnja goriva : loživog ulja 50000 t, prirodnog plina 100 000 000 -110 000 000 Nm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaštita okoliša===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitni jest toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Mi ćemo se o ovom poglavlju baviti samo ovim prvim, odnosno onečišćenjem usljed izgaranja fosilnog goriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu transformira  u unutrašnju energiju koja se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, CO, voda, NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;, SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, različiti ugljikovodici (C&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt;). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) i voda (H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može izgara potpuno i djelomično. U potpunom izgaranju imamo CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt imamo CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod plinskih goriva, a najteže kod krutog. Za izgaranje potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni pretičak zraka. Loša strana pretička zraka jest činjenica da povećanjem pretička zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih plinova koji napuštaju sustav. &lt;br /&gt;
O količini sumpora u produktima izgaranja najviše ovisi udio sumpora u samom gorivu. Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod dušika i njegovih oksida gorivo ne utječe  toliko na produkciju NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okoliš. U svrhu zaštite okoliša u posljednjih desetak godina donijelo se mnoštvo zakona odredaba koje bi trebale pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša iz termoelektrana. Jedan od glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornih oksida. Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već iz goriva ili iz produkata izgaranja. Veći efekt se postiže ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata izgaranja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Dušikove spojeve je najjednostavnije reducirati stupnjevanim izgaranjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju dušičnih oksida za oko 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pogled unaprijed===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaštita okoliša je važna i sveprisutna tema u današnjem društvu. Čovjekov razvoj snažno utječe i na njegov životni prostor. Upravo zbog toga kad govorimo o termoelektrana moramo posebno obratiti pozornost i na ovaj dio koji se bavi zaštitom okoliša. Razvoj društva rezultira i porastom potražnje i potrošnje električne energije. To je ujedno i pokazatelj razvijenosti društva. Trenutna godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 13500 TWh/god. Od tog broja, 37% proizvede se u termoelektranama na ugljen, 15% u termoelektranama na prirodni plin, te 10% u postrojenjima na naftu. U hidroelektranama proizvodi se 20%, a u nuklearnim elektranama 17% svjetske proizvodnje. &lt;br /&gt;
Iz ovih podataka vidi se da se u biti preko 60% svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nekom obliku termoelektrane. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Očekuje se izgradnja od oko 80-100 GW termoenergetskih postrojenja godišnje, kad govorimo o svjetskoj proizvodnji električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Materijal sakupio: Tomislav Pukšec''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Nuklearne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorivni elementi reaktora''', u kojima se odvija proces fisije i u kojima se neposredno oslobađa tolinska energija, imaju &lt;br /&gt;
'''najvišu temperaturu''' u nuklearnoj elektrani. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam stupanj djelovanja toplinskog ciklusa ovisi o prosječnoj temperaturi rashladnog fluida ('''po drugom zakonu &lt;br /&gt;
termodinamike stupanj djelovanja je to veći što je viša temperatura toplijeg spremnika'''). Od interesa je što &lt;br /&gt;
više približiti prosječnu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida, odnosno što više smanjiti porast temperature &lt;br /&gt;
rashladnog fluida u reaktoru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost nuklearnog postrojenja''' i '''okoline''' je ograničavajući faktor za iznos temperature nuklearnog &lt;br /&gt;
goriva i rashladnog sredstva, čime posredno ograničava i stupanj djelovanja '''NE''' ('''stupanj djelovanja NE &lt;br /&gt;
je uvijek manji od stupnja djelovanja TE jednake snage'''). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearne elektrane''' proizvode oko '''17% svjetske električne energije'''. U svijetu postoji oko 400 nuklearnih &lt;br /&gt;
elektrana (prema podacima [http://www.iaea.org/ International Atomic Energy Agency]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
[[Slika:nukel2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 19.''' Nuklearna elektrana u pogonu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Susrećemo nekoliko tipova '''NE''' čija je razlika u vrsti '''primarnog postrojenja (reaktorskog)''', koje &lt;br /&gt;
se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, &lt;br /&gt;
kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.&lt;br /&gt;
Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearno gorivo'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* prirodni ili obogaćeni [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium uran] (umjesto obogaćenog urana može se djelomično koristiti i [http://en.wikipedia.org/wiki/Plutonium plutonij])&lt;br /&gt;
* metalni uran&lt;br /&gt;
* oksid urana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Graphite grafit]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Helium helij]&lt;br /&gt;
*tekući metal&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi nuklearnih elektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Reaktor hlađen i moderiran običnom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Voda u reaktoru ima tlak viši od tlaka zasićenja'''&lt;br /&gt;
Takav reaktor je poznat kao '''tlakovodni reaktor''': U zapadnim zemljama označava se kraticom '''PWR'''&lt;br /&gt;
('''Pressurized Water Reactor''', a u bivšem Sovjetskom Savezu kraticom '''VVER - vodo-vodnoj energetičeskij reaktor''').&lt;br /&gt;
Ovog tipa je reaktor u '''NE Krško'''. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 20.''' Shematski prikaz PWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Voda u reaktoru kipi (kipući reaktor)'''&lt;br /&gt;
To je reaktor tipa '''BWR''' ('''Boiling Water Reactor''').'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:BWR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 21.''' Shematski prikaz BWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Reaktor hlađen i moderiran teškom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takozvani teškovodni reaktor ili '''HWR''' ('''Heavy Water Reactor'''). Izvodi se samo tip koji ima tlak viši &lt;br /&gt;
od tlaka zasićenja, tj. kao '''tlakovodni reaktor'''. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid prirodnog ili obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:HWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 22.''' Shematski prikaz HWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Reaktor moderiran grafitom i hlađen ugljik – dioksidom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su plinom hlađeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''GCR (Gas Cooled Reactor)'''&lt;br /&gt;
Prva  generacija ovih reaktora poznata pod nazivom '''magnox''' dobila je ime po leguri magnezija koji se &lt;br /&gt;
upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': metalni prirodni uran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:GCR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 23.''' Shematski prikaz GCR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''AGR (Advanced Gas Reactor)'''&lt;br /&gt;
Druga generacija '''grafitnih reaktora''' koja se od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih šipki. Obloge &lt;br /&gt;
gorivnih šipki su izrađene od nehrđajućeg čelika. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wylfa-power-station.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 24.''' NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je od najstarijih NE u svijetu koje još uvijek rade&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''4. Reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivšem SSSR-u i njegova kratica je '''RBMK''' ('''reaktor boljšoi močnosti kipjaščij''').&lt;br /&gt;
Nuklearna elektrana u Černobilu je bila ovog tipa. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''5. Reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visoko temperaturni reaktor ili '''HTGR''' ('''High Temperature Gas Reactor''') je posljednji korak u &lt;br /&gt;
razvoju grafitom moderiranih reaktora. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''6. Brzi oplodni reaktor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator &lt;br /&gt;
za termalizaciju neutrona, '''brzi oplodni reaktor''' nema moderatora. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''':oksid urana višeg obogaćenja ili oksid plutonija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nuklearna fisija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se temelji na procesu '''nuklearne fisije'''. [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium Uran], kao prirodni element, &lt;br /&gt;
je osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. '''Uran–238''' (U-238) ima vrlo dugo vrijeme poluraspada, &lt;br /&gt;
oko 4,5 milijarde godine, i zato se još uvijek mogu naći zamjetne količine ovog elementa u prirodi. Ovaj izotop urana, &lt;br /&gt;
'''U-238''', čini oko 99% svih izotopa urana na Zemlji. '''Uran-235''' čini oko 0,7% urana kojeg nalazimo u prirodi, &lt;br /&gt;
dok je '''uran-234''' još rijeđi u prirodi i nastaje radioaktivnim raspadom '''urana-238'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uran-235''' ima zanimljivo svojstvo koje ga čini korisnim i za nuklearnu energetiku, a i za proizvodnju nuklernih&lt;br /&gt;
bombi. Kao i '''U-238''', '''U-235''' se spontano raspada alpha raspadom. Osim spontanog raspada '''U-235''' &lt;br /&gt;
kratkotrajno podliježe i spontanoj fisiji. Međutim, '''U-235''' je jedan od rijetkih elementa koji je sposoban &lt;br /&gt;
osloboditi energije cijepanjem jezgre atoma ('''nukleusa''') mehanizmom inducirane fisije. U slučaju da se slobodni &lt;br /&gt;
neutron sudari sa jezgrom '''urana-235''', jezgra će apsorbirati taj neutron što će rezultirati time da će postati &lt;br /&gt;
nestabilna i u konačnosti će se rascijepati na dva lakša atoma uz oslobađanje dva do tri nova slobodna neutrona. &lt;br /&gt;
Dva nova atoma postižu novo stanje gama raspadom. Tri fizikalne činjenice čine proces inducirane fisije zanimljivim &lt;br /&gt;
sa energetskog stajališta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Vjerojatnost''' da će atom '''urana-235''' apsorbirati slobodan neutron je relativno velika. Ako reaktor radi u najpovoljnijem režimu (tj. u kritičnom stanju), oslobođeni neutron svake fisije će uzrokovati novu fisiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre''' je vrlo brz, reda veličine pikosekunde (10&amp;lt;sup&amp;gt;-12&amp;lt;/sup&amp;gt; sekundi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Cijepanjem jedne jezgre U-235''' oslobađa se zamjetno velika količina energije u obliku toplinske energije i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_ray gama zračenja]. Energiju oslobođenu jednom fisijom dobivamo iz činjenice &lt;br /&gt;
da fisijski produkti i neutroni zajedno teže više nego sam atom '''U-235''' čija se jezgra rascijepala. Razlika u &lt;br /&gt;
masi se može direktno preračunati u dobivenu energiju pomoću izraza E = mc&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspadom jednog atoma '''U-235''' oslobađa se energija reda veličine '''200 MeV''' (milijun elektron volta). Na prvi pogled &lt;br /&gt;
to se ne čini puno, ali ako se uzme u obzir da, naprimjer, jednam kilogram urana sadrži veliku količinu atoma, shvaća se da je oslobođena energija iz takvog kilograma zamjetna. Ona je tolika da se obogaćeni uran koristio kao gorivo za nuklearne podmornice &lt;br /&gt;
dajući im potisnu snagu koju bi se moglo dobiti iz nekoliko stotina tisuća litara nafte. Da bi dobili tražena svojstva uranskog &lt;br /&gt;
goriva, takvo je gorivo potrebno predhodno obogatiti, tako da sadrži 2 do 3% (ili više) '''urana-235'''. Tropostotno &lt;br /&gt;
obogaćenje je dovoljno za uporabu u civilnom nuklearnom reaktoru, dok se uran za proizvodnju oružja obogaćuje tako da sadrži 90% ili više '''U-235'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći postotak nuklearnih elektrana u svijetu čine elektrane '''PWR''' reaktorskog tipa. Izvedba '''PWR''' nuklearne &lt;br /&gt;
elektrane zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova, primarnog i sekundarnog. Toplinski stupanj djelovanja &lt;br /&gt;
'''N''' je funkcija prosječne temperature vode u primarnom krugu, te je svrsishodno da ona bude što viša.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tipični parametri''' rashladne vode primarnog kruga jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Tlak''': 150 do 160 bar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Prosječna temperatura''': 570 do 590 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Promjena temperature u reaktoru i generatoru pare''': 40 do 50 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Protočni volumen pri rashladnom krugu''': oko 6 m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/s &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarni krug''' se načelno sastoji od '''reaktora''', '''cirkulacijske pumpe''', '''generatora pare''' i '''tlačnika'''. &lt;br /&gt;
Budući da su rashladni krugovi hidraulički povezani u reaktoru potreban je samo jedan tlačnik za sve rashladne krugove. &lt;br /&gt;
Komponente primarnog kruga smještaju se u '''containment''' ili '''zaštitnu posudu'''. Zaštitna posuda je projektirana &lt;br /&gt;
za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa). Osobito &lt;br /&gt;
obilježje je kuglasta zaštitna posuda. Veličina jezgre i broj gorivnih elementa u njoj ovise u snazi. U zapadnim &lt;br /&gt;
zemljama te su snage u razredima od 600 do 700, 900 do 1000 i 1200 do 1500 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare''' je jedan od komponenti primarnog kruga NE. To je '''izmjenjivač topline''' specijalne izvedbe &lt;br /&gt;
kojem je zadatak da toplinsku energiju nastalu u '''primarnom krugu''' prenese na '''radni medij sekundarnog kruga'''. &lt;br /&gt;
'''Primarni medij''' nalazi se u snopu cijevi, a '''sekundarni''' u plaštu parogeneratora. Srednja temperatura primarnog &lt;br /&gt;
fluida u reaktoru i parogeneratoru je približno ista. Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida je malena &lt;br /&gt;
da bi tlak pare bio što viši, a time i stupanj djelovanja. To se može postići, i postiže se, izgradnjom velike površine &lt;br /&gt;
prijelaza topline. Ta ogrijevna površina iznosi oko '''4000 m2''', a tehnološki je dobivena ugradnjom nešto više od &lt;br /&gt;
4000 “U” cijevi u cijevni snop visok 10 m, dok je promjer cijevi 20 mm i debljine stijenke oko 1,2 mm. Materijal cijevog snopa je legura naziva [http://www.hightempmetals.com/techdata/hitempInconel600data.php Inconel600]. Materijal plašta generatora pare je &lt;br /&gt;
niskolegirani kotlovski čelik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbitniji djelovi '''generatora pare''' su '''ulazno/izlazna komora primarnog fluida''', '''cijevni snop''', &lt;br /&gt;
'''isparavačka sekcija''', '''parni prostor'''. Potrebno je još ugraditi i '''separator vlage''' i '''sušionik pare'''. &lt;br /&gt;
Sekundarna voda se nalazi pod tlakom od otprilike 6 MPa. Gabariti takvog generatora pare za nuklearna postrojenja su &lt;br /&gt;
oko 21 m visine, promjer donjeg djela posude je oko 3,5 m, promjer gornjeg dijela posude je oko 4,5 m, dok je masa &lt;br /&gt;
suhog generatora pare oko 300 t.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tlačnik''' je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava &lt;br /&gt;
tlak u primarnom krugu. U osnovi, to je električni bojler kod kojeg tlak pare iznad razine vode elastično održava tlak &lt;br /&gt;
u primarnom krugu. Funkcionalno kompenzira promjene specifičnog volumena vode brzih prijelaznih projava i održava tlak &lt;br /&gt;
u stacionarnom stanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cirkulacijska pumpa''' kod tlakovodnih reaktora (PWR) je jednostupnjevita cirkulacijska pumpa. Budući da je maksimalna &lt;br /&gt;
temperatura fluida ograničena dopuštenom temperaturom u reaktoru, nastoje se prosječna temperatura što više približiti toj &lt;br /&gt;
temperaturi. Smanjenje porasta temperature rashladnog fluida u reaktoru moguće je jedino smanjenjem njegova protoka. Snaga &lt;br /&gt;
pumpe je ograničavajući faktor za smanjenje temperaturne razlike u primarnom krugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvedba pumpe mora zadovoljavati slijedeće '''uvjete''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Propuštanje rashladnog fluida''' reaktora treba svesti na najmanju moguću mjeru (jer rashladni fluid sadrži određeni stupanj radioaktivnosti). Rješenje je u '''brtvenju protutlakom'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Podmazivanje donjih ležajeva''' treba rješiti bez klasičnim maziva (kontaminacija rashladnog fluida). To se rješava tako da se donji ležaj pumpe, napravljen od grafita, podmazuje ubrizganom vodom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Jezgru PWR reaktora čine''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::: 1. '''Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
:::: 2. '''Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
:::: 3. '''Moderator'''&lt;br /&gt;
:::: 4. '''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
:::: 5. '''Konstrukcijski elementi''', odnosno svi materijali i sklopovi za ostvarenje i samoodržavanje lančane reakcije, njezinu kontrolu i odvod generirane topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- &lt;br /&gt;
'''1. Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi elementi su složeni mehanički sklopovi, kojih su osnovni djelovi gorivne šipke i kostur gorivnog elementa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Gorivne šipke'''&lt;br /&gt;
Gorivna šipka je cijev od cirkonijeve (Zr) legure (često se upotrebljava legura pod nazivom ZIRCALLOY2, [Zr + Sn + Fe + Ni]) promjera oko 9,5 mm, debljine stijenke oko 0,6 mm te dužine oko 3,6 m ispunjene tabletama UO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; koje su konkavno obrađene radi kompenzacije termalne ekspanzije. Zazor između tablete i stijenke obloge puni se helijem radi boljeg odvođenja topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Kostur gorivnog elementa'''&lt;br /&gt;
Kostur gorivnog elementa je mehanički element kojem je zadatak držati gorivne šipke u formaciji (pridržavanje trenjem) i omogućiti vođenje regulacijskih ili zaustavnih šipki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi element ima kvadratni horizontalni presjek dimenzija oko 200x200 mm i masu između 500 i 700 kg.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''2. Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regulacijske i zaustavne šipke zajedno čine '''apsorbcijske šipke'''.&lt;br /&gt;
Regulacijske šipke su povezane u regulacijski sklop, što znači da sve one šipke koje ulaze u jedan gorivi element kreću kao mehanička cjelina. Cijevi su od nehrđajućeg čelika ispunjene legurom koja u težinskim postocima sadrži 80% srebra, 15% indija i 5% kadmija. Sastav legure izabran je tako da se apsorpcijom pokrije širi spektar energija termalnih i epitermalnih neutrona.Zaustavne šipke imaju zadatak osigurati dovoljnu podkritičnost reaktora obustavljenog rada i nisu povezane s regulacijskim sustavom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su materijali koji imaju zadatak da usporavajubrze neutrone fisije. Da bi se stvorila '''compound jezgra''' koja je nestabilna i koja je uvijet za postupak fisije energija projektila koja udara u jezgru mora biti manja od približno 50 MeV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurnost===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost''' nuklearne elektrane je jedan od najbitnijih uvjeta za njezinu prihvatljivost kao energetskog objekta. Osnovna filozofija projektiranja nuklearne elektrane sa stajališta sigurnosti je tzv. obrana po dubini. Obrana po dubini sastoji se u poduzimanju mnogih sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava NE važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski, jedna nakon druge. Time se postiže da izgubljenu funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+ '''Tablica 1.''' Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama [http://www.ans.org/ American Nuclear Society (ANS)]*&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija I'''   || Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom redovitog pogona)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija IV'''  || Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''LOCA''' – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 	&lt;br /&gt;
Sa stajališta utjecaja na okoliš najvažnije su nezgode '''kategorije IV''', a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
: 1. Veći lomovi cijevi sekundarnog sustava&lt;br /&gt;
: 2. Lom cijevi pojne pumpe&lt;br /&gt;
: 3. Zakočenje rotora pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 4. Lom osovine pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 5. Lom kučišta mehanizma kontrolnih štapova&lt;br /&gt;
: 6. Lom cijevi parogeneratora&lt;br /&gt;
: 7. Nezgoda gubitka hladioca ('''LOCA''')&lt;br /&gt;
: 8. Nezgoda rukovanja gorivom u contaimentu i zgradi za pohranu istrošenog goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većih nesreća je do sada bilo dva puta. Prva se zbila u '''NE Otok tri milje''' u SAD-u, 28. Ožujka 1979., a druga 25. Travnja 1986. u '''NE Černobil'''. '''Ljudska greška''' je bila uzrok obje nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Distribuirana proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Otočna proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Obnovljivi izvori=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hidroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a &lt;br /&gt;
udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i &lt;br /&gt;
značajne terorističke prijetnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Utjecaji na okoliš dijele se na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta zraka, geologija i seizmologija,  erozija, promjena pejzaža &lt;br /&gt;
* biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi &lt;br /&gt;
* socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i historijski &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva potapa se kvalitetno zemljište, a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište, u nekim slučajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva, uništava se zdrava šuma, nestaje vegetacija, svi postojeći objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala, a neiskorištena većina nalazi se u nerazvijenim zemljama. Takvo stanje je s jedne strane dobro jer se u budućnosti najveći porast potrošnje očekuje upravo u nerazvijenim zemljama, a s druge strane pokrivanje daljnjeg porasta potrošnje u razvijenim zemljama bazirat će se na fosilnim i nuklearnom gorivu. Hidroelektrane se značajno koriste u proizvodnji električne energije iz više razloga: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Nema troškova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje &lt;br /&gt;
* Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju. &lt;br /&gt;
* Ne postoji utjecaj povećanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih povećanja u zadnjih nekoliko godina &lt;br /&gt;
* Neovisnost o uvozu goriva &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima električne energije. &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je čista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije, truljenje), ali su u većini slučajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. &lt;br /&gt;
* Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ukoliko pada sa dva puta veće visine proizvodi duplo više električne energije. &lt;br /&gt;
# Raspoloživom protoku vode. Električna snaga i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisnost snage o navedenim veličinama izražena je sljedećim izrazom: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;P = eta * Q * h * ρ * g&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:P - Snaga [W]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:eta - stupanj iskoristivosti postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Q - raspoloživi protok vode [m3/s]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:h - raspoloživi vodeni pad [m]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:ρ - gustoća vode [kg/m3]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:g - ubrzanje sile teže [m/s2]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 25.''' Voda šiklja iz izlaznog presjeka za vrijeme testa u hidroelektrani Hoover na granici Nevade i Arizone, USA.&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija gradnje hidroelektrana se nije mijenjala kroz 20. stoljeće. &lt;br /&gt;
Hidroelektrane u principu funkcioniraju na vrlo jednostavnoj osnovi: voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz branu, pokreće turbinu koja onda pokreće generator električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Osnovne komponente klasične hidroelektrane=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Brana - Većina hidroelektrana se opskrbljuje vodom iz akumulacijskih jezera. Brana predstavlja građevinu kojoj je zadaća osiguravati akumulaciju vode. Akumulacijska jezera su često urbanizacijski tako riješena da su ujedno i rekreacijska jezera. &lt;br /&gt;
* Ulazni presjek - Otvor na brani se otvori i kroz kontrolna vrata voda cjevovodom (najčešće uslijed gravitacije) dolazi do turbine određenim masenim protokom. &lt;br /&gt;
* Turbina - Voda udara i okreće lopatice turbine koja je osovinom vezana na generator. Najčešći tip turbina za hidroelektrane su Francisove turbine. Takve turbine teže do 172 tone i postižu brzinu vrtnje do 90 okretaja u minuti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro2.jpg|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 26.''' Osovina koja povezuje generator i transformator (Photo courtesy U.S. Bureau of Reclamation)&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Generator - Kako samo ime govori, generator generira električnu energiju. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta unutar namotaja žica. Ovime se ubrzavaju elektroni, koji proizvode električni naboj. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Osnovni dijelovi svakog generatora su: &lt;br /&gt;
::* Osovina &lt;br /&gt;
::* Uzbudni namot &lt;br /&gt;
::* Rotor &lt;br /&gt;
::* Stator &lt;br /&gt;
Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni napon. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 27.''' Generatori električne energije u hidroelektrani&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. &lt;br /&gt;
* Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. &lt;br /&gt;
* Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro4.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 28.''' Komponente hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku energiju. Količina generirane električne energije se određuje s nekoliko faktora. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine vode do turbina. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina proizvedene struje. Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u akumulacijskom jezeru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je prethodno spomenuto, predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više hidroelektrana. Međutim, postoje određene prepreke. Većina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je već iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena učinkovitost elektrane i za čiju je gradnju potrebno raditi i veće promjene u okolišu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroenergija se tradicionalno smatra čistom i ekološkom. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama ne zagađuje atmosferu, ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada. Ipak, gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu riječnih tokova na kojima se grade. Učinci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 čimbenika: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana locirana &lt;br /&gt;
# Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane &lt;br /&gt;
# Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena &lt;br /&gt;
# Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čimbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških, zemljopisnih i meteoroloških uvjeta. Ova dva čimbenika su najbitniji faktor pri određivanju veličine, vrste, konstrukcije i načina na koji će buduća elektrana raditi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i povećanje prosječne temperature vode &lt;br /&gt;
* Povećanje udjela dušika u riječnoj vodi &lt;br /&gt;
* Sedimentacija i erozija &lt;br /&gt;
* Poplave &lt;br /&gt;
* Klimatske promjene &lt;br /&gt;
* Potencijalno povećanje tektonske aktivnosti područja &lt;br /&gt;
* Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta &lt;br /&gt;
* Poremećenje migracije ribljih vrsta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi hidroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri su osnovna tipa: protočne, akumulacijske i reverzibilne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' HE &amp;quot;ĐALE&amp;quot; - protočna hidroelektrana, ukupna snaga 40.8MW&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane, dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Akumulacijske su najčešće hidroelektrane, dobra strana je mogućnost akumulacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro06.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 30.''' Akumulacijska hidroelektrana '''Tri kanjona''' u Kini, (potopljeno je 118 gradova i iseljeno oko 1.000.000 ljudi)&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Reverzibilne hidroelektrane&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod klasičnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. reverzibilne hidroelektrana (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva '''skladišta''' vodene mase. To su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::*Gornja akumulacija Istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom električne energije.&lt;br /&gt;
::*Donja akumulacija Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo, donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje špice potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj je RHE Velebit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 32.''' Presjek kroz tlačni cjevovod, strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Male hidroelektrane===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uvod'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta, vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacionom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku od velikih čija se štetnost opisuje kroz velike promjene ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22% svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa različitih točaka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi, klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se često dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 2.''' kategorizacija malih hidroelektrana u nekim zemljama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Zemlja&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;micro&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;mini&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;male&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [MW]&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| SAD&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 100 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kina&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;500&lt;br /&gt;
| 0,5 - 25&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Francuska&lt;br /&gt;
| 5 - 5000&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Indija&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 15&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Brazil&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;općenito&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;100&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;1000&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;10&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 3.''' Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Svjetski izvori&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga malih hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;680 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;47GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;3000 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;180 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće: &lt;br /&gt;
* gotovo da nemaju nedostataka &lt;br /&gt;
* nema troška distribucije električne energije &lt;br /&gt;
* nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* jeftino održavanje &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 4.''' Popis malih hidroelektrana u RH (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;90%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga [MW]&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Godina puštanja u pogon&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Po generatoru	&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Ukupno&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Jaruga&lt;br /&gt;
| 2 x 2,8&lt;br /&gt;
| 5,6&lt;br /&gt;
| 1898.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj I&lt;br /&gt;
| 2 x 1 + 2 x 0,8&lt;br /&gt;
| 3,6&lt;br /&gt;
| 1908.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Roški Slap *&lt;br /&gt;
| 2 x 0,886&lt;br /&gt;
| 1,772&lt;br /&gt;
| 1910.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE T.C. &amp;quot;10. kolovoz&amp;quot; Majdan **&lt;br /&gt;
| 2 x 0,6&lt;br /&gt;
| 1,2&lt;br /&gt;
| 1913.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zeleni Vir&lt;br /&gt;
| 2 x 0,85&lt;br /&gt;
| 1,7&lt;br /&gt;
| 1922.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE P.I. &amp;quot;Duga Resa&amp;quot; **&lt;br /&gt;
| 0,53 + 0,25 + 0,32&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1937.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj II&lt;br /&gt;
| 2 x 1,1&lt;br /&gt;
| 2,2&lt;br /&gt;
| 1952.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zavrelje&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1953.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Krčić&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 1988.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 2 x 0,34&lt;br /&gt;
| 0,68&lt;br /&gt;
| 19889.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest I *&lt;br /&gt;
| 4 x 0,315&lt;br /&gt;
| 1,26&lt;br /&gt;
| 1995.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest II *&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 1997.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kupčina 6 - Stančaki *&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Orljava 7 - Požeška Kopanica*&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;4&amp;quot; | Pribranske elektrane biološkog minimuma&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Varaždin&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 1975.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1989.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Ukupno&lt;br /&gt;
| 24,337&lt;br /&gt;
| &amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;*&amp;lt;/sup&amp;gt;u privatnom vlasništvu&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;**&amp;lt;/sup&amp;gt;u sklopu industrijskog pogona&lt;br /&gt;
::::::* vlasništvo Hrvatske elektroprivrede&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni dijelovi malih hidroelektrana su sljedeće strukture i uređaji: &lt;br /&gt;
* građevinski objekti &lt;br /&gt;
* hidromehanička oprema &lt;br /&gt;
* elektrostrojarska oprema &lt;br /&gt;
* priključak na dalekovodnu mrežu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Princip sustava male hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tehnička rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva: &lt;br /&gt;
* karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) &lt;br /&gt;
* paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora &lt;br /&gt;
* kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviđa izvedba transformatora na stupu &lt;br /&gt;
* postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala &lt;br /&gt;
* preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal &lt;br /&gt;
* umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat &lt;br /&gt;
* dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) &lt;br /&gt;
* dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima &lt;br /&gt;
* tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede do strojarnice &lt;br /&gt;
* zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana &lt;br /&gt;
* odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Utjecaj na okoliš'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema gotovo nikakvih štetnih utjecaja na okoliš. Ako taj utjecaj i postoji, onda je on toliko mali da ne može biti mjerljiv i ne može se sa sigurnošću pripisati postojanju i radu male hidroelektrane, a ne nekom drugom od mogućih utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti iskorištenja energije vodotokova se u prvom redu očituju u eliminiranju emisija štetnih plinova u atmosferu koju susrećemo kod energana na fosilna goriva. Dok je kod velikih hidroelektrana, kao posljedica gradnje velike brane sa zaštitnim mrežama koje se nalaze prije ulaska u turbinski dovodni kanal ipak prisutna emisija metana zbog zadržavanja žive tvari na zaštitnoj mreži koja tamo truli i emitira metan kao posljedicu procesa raspada organske materije, kod malih hidroelektrana brane su male, preljevne, a u slučaju, tzv., tirolskog zahvata kanal ne smije sadržavati zaštitnu mrežu i voda sa svim tvarima koje nosi sa sobom u nepromijenjenom sadržaju struji kanalom. Ovakva filozofija gradnje i tehnologija u potpunosti isključuje ikakve štetne emisije u atmosferu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Procjena je da male hidroelektrane, instalirane snage od cca 5 MW, godišnjom produkcijom energije zamjenjuju oko 1400 toe fosilnih goriva, a time i smanjuju emisiju stakleničkih plinova u količini od 16 000 tona CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i 1100 tona SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; godišnje. Zagađenje bukom je ispod svih minimalnih propisanih i predloženih razina zbog sofisticirane tehnologije koja je danas postala pravilo pri konstruiranju strojarnice male hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ipak, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pozornost treba posvetiti: &lt;br /&gt;
     &lt;br /&gt;
* adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* protoku vode &lt;br /&gt;
* riziku od pogrešnog gospodarenja vodenim resursima &lt;br /&gt;
* nedostatku biološkog minimuma količine vode &lt;br /&gt;
* utjecaju na floru i faunu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također bi trebalo posebno naglasiti doprinos takvih postrojenja razvitku gospodarstva, pogotovo u nerazvijenim i dislociranim područjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pogonski troškovi i mogući problemi pri provedbi projekta'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, također koristi i energiju za vlastiti rad. Ti troškovi se nazivaju pogonskim troškovima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod vodoopskrbnih sustava u cjevovodima hidraulička snaga, koja se manifestira porastom tlaka anulira se prigušnim elementima koji su potrošači energije. Nadalje, samo prigušenje tlaka može se također dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda moguće dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je moguće dobiti suvišak energije, ta energija se može dalje eksploatirati ili prodavati, čime se minimiziraju pogonski troškovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problemi vezani za projektiranje i puštanje u rad male hidroelektrane leže u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u Republici Hrvatskoj glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, što isključuje i potrebno djelovanje državnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer tržišni interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom slučaju nižih kamata nego za ostale tržišne aktivnosti). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatni problem predstavljaju česti neriješeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i neriješena katastarska pitanja i njihovo sporo rješavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj više od polovice električne energije proizvodi se u hidroelektranama. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona, a koji su raspoređeni na tri teritorijalna područja (sjever, zapad, jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju &amp;quot;Certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 34.''' Prikaz lokacija elektrana u Hrvatskoj&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vjetroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam '''vjetroelektrana''' podrazumijeva sustav za transformaciju (pretvorbu) gibajuće zračne mase, odnosno vjetra u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, unutar kompleksne problematike vjetrenjača vrlo značajno mjesto zauzima '''vjetar i vjetropotencijal''' kao jedan od preduvjeta funkcionalnosti takvog sustava. '''Vjetar kao energetski resurs''' karakterizira promjenjivost i nemogućnost uskladištenja što za sobom posljedično povlači potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). Budući da kinetička energija vjetra ovisi o kvadratu brzine, a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra, promjena brzine vjetra uzrokovat će dakle promjenu aerodinamičke snage, odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu električne snage koju generator injektira u mrežu. Brzina vjetra mjeri se '''anemometrom'''. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Kod provođenja proračuna, uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra (eng. base), komponentu linearne promjene brzine vjetra (eng. ramp), komponentu udarne promjene brzine vjetra(eng. gust) i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu (eng. noise). '''Budući da do visine 200m''' postoje tehnička rješenja koja kinetičku energiju gibanja zračnih masa tj. vjetra pretvaraju u električnu energiju, moguće je koristiti naziv '''tehnički vjetar'''. '''Struja tog vjetra poremećena je različitim utjecajima''' kao što su turbulencija (mehanički i termički uvjetovana lokalna nepravilna gibanja), hrapavost površine, dnevni i noćni temperaturni gradijent, topografija terena ( prepreke, uzvisine, građevine i slično) i vanjski poremećaji (silazna strujanja od oluja). Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine, dakle ometaju strujanje i općenito umanjuju vjetropotencijale.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom postavljanja vjetrenjača potrebno je izvršiti '''dodatni proračun vjetropotencijala''' (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja, jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu čak i ako je relativno mala njihova međusobna udaljenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u određenom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h, a u sinoptičkoj praksi 10 min). Mjerenja brzine vjetra se najčešće vrše na visini od 10m. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju '''Weibullovom funkcijom (razdiobom)''' koja daje vjerojatnost pojave vjetra '''f(v)''' tijekom nekog vremenskog perioda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Weibull.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 35.''' Weibull-ova razdioba&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u graničnom sloju do promjene profila brzine; brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu, do iznosa beskonačne struje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Parvis.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 36.''' Parametri po visini, u logaritamskoj razdiobi&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste vjetrenjača i njihova primjena===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Vjetroturbina''' može imati jednu ili više elisa. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehaničku energiju. Najčešće rješenje predstavlja izvedba s tri elise (s obzirom na razinu buke i vizualni efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji '''podjela''' ovisno o:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''položaju osi turbinskog kola''': vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.&lt;br /&gt;
* '''omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra''': brzohodne i sporohodne.&lt;br /&gt;
* '''broju lopatica''': višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.&lt;br /&gt;
* '''veličini zakretnog momenta''': visokomomentne i niskomomentne.&lt;br /&gt;
* '''načinu pokretanja''': samokretne i nesamokretne.&lt;br /&gt;
* '''efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment''': nisko i visoko efikasne.&lt;br /&gt;
* '''načinu okretanja rotora prema brzini vjetra''': promjenjive i nepromjenjive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Izvedbe vjetrenjača s vodoravnim vratilom''', brzohodne s dvije do četiri lopatice predstavljaju klasične vjetrenjače, odnosno najveće i opće prihvaćene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju električne energije. One se dakle najčešće nalaze u serijskoj proizvodnji,a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. višelopatične vjetrenjače koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog '''torzijskog momenta''' koji stvaraju).U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene '''brzohodne vjetroturbine''', okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od '''500''' do '''1500''' kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dijelovi vjetroturbinskog - generatorskog sustava i njihova funkcija'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjturb.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Segmenti turbine '''okomitog vratila''' (prikazane na '''slici 37.''') su slijedeći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''(1) rotor'''&lt;br /&gt;
* '''(2) kočnice'''&lt;br /&gt;
* '''(3) upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
* '''(4) generator'''&lt;br /&gt;
* '''(5) zakretnik'''&lt;br /&gt;
* '''(6) kućište'''&lt;br /&gt;
* '''(7) stup'''&lt;br /&gt;
* '''(8) temelj'''&lt;br /&gt;
* '''(9) transformator'''&lt;br /&gt;
* '''(10) posebna oprema'''&lt;br /&gt;
* '''(11) prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(1) Rotor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su '''glavčina''' i '''lopatica'''. Ovisno o tome kako reguliramo snagu, rotor može biti izveden:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice, na način da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m. Također postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajući postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Na taj način se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne, odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještajući na optimalnu vrijednost na početku rada vjetroturbine).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičkog efekta poremećenog trokuta brzina (eng. stall). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka, odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti, kut više nije optimalan). Za ovaj slučaj izvedbe rotora lopatice nemaju mogućnost zakretanja. Međutim, kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina, u ovom slučaju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzina (što omogućuje najveću transformaciju energije vjetra u električnu energiju). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Lopatice'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa '''zakretnim vrhovima''' (kao aerodinamičkim kočnicama) ili s '''krilcima'''. Ove druge funkcioniraju na način da se krilca odvajaju od površine, smanjujući aerodinamičke značajke profila kod brzine iznad projektne. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočioni sustavi, koji u slučaju otkaza primarnog kočionog sustava (mehanička kočnica) stvaraju '''moment kočenja''' (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. spoiler) ) te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje rasterećenog kola. Dakle, zakretni vrh i pomična površina sekundarnog kočionog sustava nazivaju se kočnici, koje je moguće aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedinačnim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Rotor za ove kočnice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje, kočnici se vraćaju u početni položaj i čine radni dio lopatice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(2) Kočioni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg), odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja. Zato mora postojati kočioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor. Osim toga, bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo.&lt;br /&gt;
Disk kočnica - je najčešća izvedba kočionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. Prilikom odabira broja kočionih elemenata na disku kočnice, naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila kočenja, odnosno na postizanje opterećenosti turbine isključivo momentom kočenja. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauličko, a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže, dakle prekid strujnog kruga) ili signalom uređaja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(3) Upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što samo ime kaže, ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava.&lt;br /&gt;
Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj), već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Dakle, mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom, daje podatke o radu, električkim i mehaničkim stanjima, obrađuje podatke, komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slučaju nekakvog kvara, požara ili slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(4) Generator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko - generatorskog sustava, generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja&lt;br /&gt;
* izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava&lt;br /&gt;
* izdržljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva, te pri uključivanju i isključivanju generatora&lt;br /&gt;
* uležištenje generatora na način da jamče dugotrajnost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzimajući u obzir uvjete povećane '''vlažnosti''', '''slanosti''', zatim '''otpornost na krute čestice''', '''povišenu temperaturu''' i slične uvjete, pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako npr. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom&lt;br /&gt;
* samostalni rad&lt;br /&gt;
* spregnuti rad s drugim izvorima &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti struje''' mogu biti: '''istosmjerni''' ili '''izmjenični'''. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''načinu okretanja''' postoje generatori: s '''promjenjivom''' ili s '''nepromjenjivom brzinom okretanja''' uz zadržavanje iste frekvencije. Također postoji podjela prema veličini tj. snazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(5) Zakretnik'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na vrhu stupa. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom, učvršćenim na stupu, izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. To je naravno, u ovisnosti o vrsti vjetroturbine, odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. Zakretanje zapravo vrši motor. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(6) Kućište stroja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- s jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja, a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(7) Stup'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može biti izveden kao cjevasti konični, teleskopski, rešetkasti, učvršćeni i povezani. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti, a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Stupvj5.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' a) '''teleskopski''' b) '''cjevasti konični''' c) '''učvršćeni''' d) '''povezani''' e) '''rešetkasti'''&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(11) Prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva je '''multiplikator''' i može biti različitih izvedbi. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom, a podmazivanje sintetičkim uljem. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na električni generator, naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i prijenosni omjer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ukratko''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* vjetroturbina i generator su spojeni pomoću mehaničke spojke za koju se najčešće podrazumijeva da u sebi ima mjenjačku kutiju s prijenosnikom. Prijenosnik, kao što je već rečeno, ima funkciju prilagođavanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.&lt;br /&gt;
* ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogućnosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima, mehanički prijenosnik nije potreban (što je slučaj kod vjetroturbina novijeg dizajna).&lt;br /&gt;
* iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomoću sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. pitch regulated), koji također može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakreće oko svoje duže osi i omogućuje smanjenje mehaničke snage, ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja, naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinamičkom efektu - tako je, u slučaju previsokih brzina vjetra, vjetroturbina zaštićena od povišenja snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mreža===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti priključenja''' na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: &lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Vjetroelektrane izravno priključene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Vjetroturbina s asinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom (eng. soft. starter).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Vjetroturbina sa sinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomično promjenjivom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa.&lt;br /&gt;
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, koje karakterizira jednostavnost i jeftinoća, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogućnost: veće proizvodnje električne energije, manjih mehaničkih naprezanja mehaničkih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. '''Vjetroelektrane s vjetroturbinama čiji je raspon nazivnih snaga između 50 kW i 1500 kW, najčešće su izvedene s asinkronim generatorom izravno priključenim na mrežu, dok je priključak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana, koje su uglavnom u samostojećim sustavima. Regulacijski sustav zakretanja elisa obično se ne izvodi kod najvećih jedinica. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije učinkovitosti vjetroturbine, odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra'''.&lt;br /&gt;
Odgovarajućom kombinacijom generatora i pretvarača (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) moguće je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje. Postoji više takvih kombinacija, a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove, pogonske i upravljačke karakteristike, regulaciju faktora snage, složenost, harmoničke članove, dinamička svojstva itd.&lt;br /&gt;
Kako bi se smanjili troškovi, električne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog čega su najčešće potrebni transformatori. U slučaju individualnog priključenja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW, priključak je izveden na srednjenaponsku mrežu - od 10 kV do 66 kV. Za vjetroelektrane veće od 50 MW, priključak se izvodi na visokonaponsku mrežu.&lt;br /&gt;
U nekim zemljama priključenje vjetroelektrana na mrežu ovisi o omjeru snage kratkog spoja u točki priključenja i nazivne snage vjetroelektrane. Međutim, to vrijedi samo za slučajeve kada vjetroelektrana nije smještena u području s niskom prijenosnom moći, jer u suprotnom je teško ostvariti taj zahtjev.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost EES-a'''&lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja, može se definirati kao stabilnost ees-a.&lt;br /&gt;
Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona, kut utora, frekvencija, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu.&lt;br /&gt;
Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže, koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini.&lt;br /&gt;
Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po ees.&lt;br /&gt;
Kako je mreža do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Međutim, s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže, predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima, kao što su oni na udaljenim otocima.&lt;br /&gt;
Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i ees-a, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.&lt;br /&gt;
Generički model proizvodne jedinice je polazna točka analize stabilnosti. Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključno, za vjetroelektrane se može reći da ih karakterizira različito električko ponašanje na naponski različitim lokacijama mreže. Dakle, priključenje vjetroelektrane u ees može biti ograničeno električkim uvjetima u mreži, usprkos visokoj tehnološkoj kvaliteti izvedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema studijama Doc.dr.sc. Ranka Goića (jedan od većih eksperata za vjetroenergetiku u Hrvatskoj) rad vjetroelektrane na EES utječe: na lokalnoj razini (mreža), na sistemskoj razini (mreža) i na sistemskoj razini (planiranje i vođenje ees-a). Lokalni utjecaj odnosi se na zaštitu mreže, povećanje statičkih varijacija napona (što je specifično za slabije distribucijske mreže), strujno opterećenje okolne mreže te dinamičke promjene napona, flikere, harmonike. Utjecaj na mrežu na sistemskoj razini podrazumijeva dinamičku i naponsku stabilnost te održavanje frekvencije, a sistemski utjecaj i smislu planiranja i vođenja ees-a odnosi se na: regulaciju radne snage (frekvencije), nemogućnost garancije snage, na ograničenje mogućnosti planiranja proizvodnje na razini nekoliko dana, na nemogućnost dugoročnog planiranja proizvodnje, na odstupanje od ugovorenog plana razmjene sa susjednim ees-om, te na pokrivanje odstupanja planirane i realizirane potrošnje, odnosno proizvodnje npr. na satnoj razini - balansna energija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroelektrane u novije vrijeme===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana čine Njemačka, Danska i Španjolska, čime zauzimaju na tom području zasluženo dominantno mjesto.&lt;br /&gt;
Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. do 2003. prosječna stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu, a 32% u EU dok je krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW, a u EU (koja pokriva oko 2% ukupnih potreba za električnom energijom) 34 GW. (Samo radi usporedbe, u Hrvatskoj je instalirana snaga vjetroelektrana iznosila ukupno 3,5 GW ).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Predviđanja''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prema GWEC-u do 2020. godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kreće cca. EUR i broj zaposlenih cca. 100 000, za 2020. godinu se predviđa 3000 TWh godišnje proizvodnje, odnosno 12% ukupne proizvodnje električne energije u svijetu u vrijednosti od EUR, te uz dvostruko manju cijenu opreme, odnosno izgradnje predviđa se (prema GWEC-u) ukupno 2 300 000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog aspekta i Kyoto protocola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogućnosti daljnjeg razvoja. Osim toga, u prilog razvoju vjetroenergetike također ide činjenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko, zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife, obveze otkupa, niže kamatne stope, porezne olakšice i slično. Nadalje, cijene klasičnih izvora električne energije odnosno nafte, plina i ugljena rastu. Uz svaki od njih veže se određeni nedostatak koji ide u prilog već spomenutom razvoju vjetroelektrana. Tako npr. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode, dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. Slično je s nuklearnom energijom koja također nailazi na protivljenje javnosti zbog, između ostalog, nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. U razvijenim zemljama ekonomski hidropotencijal je uglavnom iskorišten, ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana, a novih izvora energije nema. Sve to ukazuje na najveću potencijalnu mogućnost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Razvoj i cijena vjetroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao alternativnog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem čovječanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. Osim toga, kako su snage koje su vjetrenjače razvijale bile male,a instalacije relativno skupe te je zbog čestih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran, to je posljedično i efektivnost vjetrenjača bila mala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat- efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana- ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana- uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora. Budući da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna činjenica da je potreba za energijom sve veća nastojalo se, dakle primjenom alternativnih izvora barem djelomično rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. Tako je u cilju realizacije tog nastojanja 1997. u Kyotu održana Konferencija, gdje je donesena važna odluka u pogledu stakleničkih emisija, odnosno postavljene su smjernice za limitiranje istih kao i prijedlog prelaska na alternativne izvore energije. Razvoj tehnologija u zrakoplovstvu te tehnologije materijala u SAD-u i Europi pridonijeo je krajem 70-ih godina razvoju vjetrenjača i zamjetnijem iskorištavanju energije vjetra. Međutim, ipak se može reći da tek početkom 90-ih vjetrenjače zapravo dolaze do izražaja, a prije toga njihova upotreba se može okarakterizirati kao beznačajna.&lt;br /&gt;
U drugoj polovici 90-ih neke europske države su (potaknute razvijenom ekološkom sviješću, tehnološkom razvijenošću, te činjenicom da značajnija kontrola nad izvorima fosilnih goriva ne postoji) krenule sa uvođenjem i značajnijim razvijanjem alternativnih izvora energije, među kojima posebno istaknuto mjesto zauzima proizvodnja električne energije pomoću vjetrenjača.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cijena'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog stajališta energija vjetra predstavlja potpuno zadovoljavajući izvor energije. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se, zahvaljujući unaprjeđenju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja, približava prihvatljivim vrijednostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je npr. krajem 80-ih godina cijena električne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh, dok je 2003. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh, a danas je uobičajeno 4 do 6 c/kWh. Dakle, osnovno nastojanje stručnjaka, prilikom osnivanja vjetrenjače, u budućnosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva, odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Budući da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva, zadnjih 10 godina može se uočiti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste alternativne izvore energije, a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje vjetra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najveći limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetrenjače. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh (što je, kao što je već naglašeno, primarni cilj inženjera u budućnosti) jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetrenjača izrađena. Prema nekim statistikama npr. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% veći iznos predane električne energije. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina, međutim veličina i cijena generatora uz uključenu učinkovitost regulacijskog sustava bez sumnje čine značajne investicijske troškove. Da bi opravdali uvođenje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, nužna je pažljiva financijska analiza. Ekonomsku isplativost moguće je postići i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, pod uvjetom da je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjcij.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Cijena električne energije iz vjetroelektrana po godinama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroenergetika u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivne mogućnosti izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj trenutno su manje od raspoloživog vjetropotencijala. Budući sam vjetropotencijal nije dovoljno istražen, a ekonomski iskoristivi vjetropotencijal raste, odnosno raste cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora, nije moguće dati konkretne procjene.&lt;br /&gt;
Bez većih tehničkih problema u sustav realno može ući cca. 500 MW snage vjetroelektrana. Problemi koji se pojavljuju kao prepreka napretku vjetroenergetike u Hrvatskoj su, prema studijama već spomenutog R.Goića, prvenstveno zakonodavstveno-regulatorni okvir, zatim tvz. papirologija koja uključuje koncesijska prava, imovinsko-pravne odnose, te zakonsku regulativu na svim razinama. Tu se nadalje pojavljuje problem priključka na električnu mrežu, što podrazumijeva troškove, mogućnost prihvata i transporta snage i energije, tehničku regulativu.. Kao značajan problem nameće se također i financiranje odnosno osiguranje kapitala, rizici, kamatne stope te potpora domaće industrije, projektantskih tvrtki te istraživačkih ustanova zbog neiskustva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna proizvodna cijena električne energije u Hrvatskoj i dalje je ispod proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, što je posljedica velikog udjela HE i amortiziranih TE (što ne ide baš u prilog komercijalizaciji vjetroelektrana u RH). Međutim, cijena proizvodnje najskuplje elektrane ili uvoza je iznad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, dok se za cijenu proizvodnje električne energije iz bilo koje nove klasične elektrane u Hrvatskoj očekuje da će nadmašiti ovu iz vjetroelektrana, jer već sada teško uspijeva biti manja od nje.&lt;br /&gt;
Ako se k tome još pridodaju dodatni plusevi za vjetroelektrane, vezano za obnovljive izvore i Kyoto protocol, kao i minusi koji za vjetroelektrane proizlaze iz činjenice da izazivaju sistematske troškove (u prvom redu to se odnosi na njihovu nepredvidivu proizvodnju i nemogućnost garantiranja snage), odgovor o isplativosti električne energije iz vjetroelektrana trenutno je teško dati( izvor: R. Goić).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest vjetrenjača===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijašnje izvedbe vjetrenjača koristile su drvene lopatice ili lopatice od drvene rešetke presvučene tekstilom ili lakim daščicama, koje su bile postavljene na građevinu s mlinom ili pumpom za vodu. Današnje pak vjetrenjače su karakteristične po sastavnim dijelovima kao što su vertikalna cjevasta platforma, odnosno toranj na kojemu se nalaze dvije do četiri lopatice te generator za proizvodnju električne energije.&lt;br /&gt;
Vjetrenjače su u primjeni još od 10-og stoljeća, a Europom su se rasprostranile u 18-om stoljeću. Četrdesetih godina 20-og stoljeća Njemačka, SAD i Danska postaju značajne po proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, te od tada zapravo započinje masovna proizvodnja kako komponenti tako i vjetroenergetskih sustava.&lt;br /&gt;
U 19-om stoljeću, točnije 1887. godine Charles Brush je u SAD-u napravio &amp;quot;gigantsku vjetrenjaču&amp;quot; promjera 17m s 144 lopatice od cedrovog drveta. Takva vjetrenjača punila je baterije snagom od 12 kW idućih 20 godina.&lt;br /&gt;
Suvremene vjetrenjače su, za razliku od onih početnih, karakteristične npr. po rotoru promjera 123m te mogućnošću generiranja 5 - 6 MW energije. Za postizanje optimalnih vrijednosti, današnji proračuni ukazuju na korištenje 3 visoko učinkovite aerodinamičke lopatice i to po mogućnosti na što većoj visini, kako bi se lopatice što bolje distancirale od turbulentnog okružja. Budući otprilike 500m visine predstavlja granicu laminarnog sloja zemlje, posljedično se lopatice nastoji postaviti na što je moguće višu poziciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se geotermalna energija iskoristila razvijene su mnoge tehnologije, pojednostavljeno možemo izdvojiti dva načina: izravno i neizravno. U izravno bi spadalo korištenje vruće vode koja izbija iz podzemlja za npr. toplice, za grijanje kućanstava i staklenika, za neki procese u industriji. A u neizravno, korištenje geotermalne energije za dobivanje električne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:geoter.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Pojednostavljeni princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Vruća para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskorištena voda i kondenzirana para vraćaju se natrag u izvor.&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Princip suhe pare (Dry steam)''' – koristi se iznimno vruća para, tipično iznad 235 °C (445 °F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i još uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najveća elektrana koja koristi „Dry steam“ princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi električnu energiju još od 1960 godine. Količina proizvedene električne energije iz tog postrojenja još uvijek je dovoljna za opskrbu grada veličine San Francisco-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Flash princip (Flash steam)''' – koristi se vruća voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 °C (360 °F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na površini smanjuje se tlak pa se vruća voda pretvara u paru u pokreče turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraća se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Većina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Binarni princip (Binary cycle)''' – Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vruća voda se koristi za grijanje tekućine koja ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, a ta tekućina isparava ne temperaturi vruće vode i pokreće turbine generatora. Prednost tog principa je veća efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno veća nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budući da se upotrijebljena voda vraća natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Većina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti će ovaj princip. &lt;br /&gt;
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na biomasu i otpad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako termoenergetsko postrojenje sastoji se od 4 glavna dijela:kotla,turbine,kondenzatora i pumpe.Kod elektrana na biomasu i otpad specifično je da kao gorivo u kotao ulazi biomasa i otpad.U kotlu se događa proces izgaranja koji možemo podijeliti na izgaranje u fluidiziranom sloju i izgaranje na rešetci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenja za izgaranje biomase i otpada mogu izgarati mnoga otpadna goriva.Tehnologija izgaranjem pretvara biomasu u toplinsku energiju, a iz nje se pomoću određenih strojeva pretvara u  nekoliko oblika potrebne energije kao što su:električna energija,topli zrak,topla voda i para.&lt;br /&gt;
Postoji nekoliko tehnologija za izgaranje,a neke su:razna ložišta(u kojima se ujedno najjednostavnije izgara), te posebno građeni parni kotlovi za izgaranje biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja na rešetci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje se događa u kotlu u kojemu je smještena rešetka u na kojoj se nalazi biomasa i otpad koji se sagorijeva.&lt;br /&gt;
Izgaranje na rešetki je stari proces sličan izgaranju u fluidiziranom sloju uz razliku što fluidizirani sloj ima jednoličnije i bolje izgaranje.&lt;br /&gt;
Za postrojenja male i srednje snage(tipično do 5 MW) izgaranje goriva iz krute biomase provodi se najčešće na rešetki,koja omogućava miješanje goriva i kontroliran dovod zraka.Izgaranje na rešetki je pouzdana i dokazana tehnologija ,a razne izvedbe omogućuju relativno visok stupanj kontrole i efikasnosti.Nedostatak izgaranja na rešetci očituje se kod goriva nejednolike kvalitete i s visokim udjelom vlage, kad postizanje ravnomjernog sagorijevanja predstavlja poseban problem.Ravnomjerno i potpuno sagorijevanje povećava efikasnost i smanjuje emisiju štetnih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Postrojenje u kojem se rabi tehnologija izgaranja na rešetci&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[http://www.youtube.com/watch?v=GZ8PgGKUjqA Pogledaj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenje na slici je uobičajeno postrojenje koje se koristi izgaranjem na rešetci.Postrojenje se sastoji:&lt;br /&gt;
Spremište goriva(1) gdje gorivo dolazi kamionima u obliku otpada,drvnih otpada i sl.Zatim se to gorivo kroz sustav za dostavu goriva(2) dovodi u prostor u kojem se nalazi rešetka(3).Ispod rešetke se dovodi zrak za izgaranje(8).Taj zrak se pomoću ventilatora dovodi ispod rešetke i tako pospješuje izgaranje.Ispod rešetke se također nalazi vlažni sakupljač troske(9).U njemu se nalazi voda koja služi da se troska,koja nastane kao otpad izgaranjem,hladi.Na rešetki se nalazi gorivo koje izgara u komori za izgaranje(4).Prilikom izgaranja oslobađaju se dimni plinovi.Dimni plinovi nastali izgaranjem prolaze kroz isparivač(5).Tamo se isparuje voda s druge strane cijevi.U njemu se voda isparava i odlazi u pregrijač vodene pare(6) a zatim odlazi u proces.Dimni plinovi odlaze u ekonomajzer(7).Pošto dimni plinovi dolaze vrući,a voda je hladna,u ovom dijelu dimne plinove hladimo,a vodu grijemo.Za okoliš je štetno da vrući plinovi odlaze u atmosfreu,pa na ovaj naćin i čuvamo okoliš i vršimo energetsku racionalizaciju postrojenja.Nakon toga dimni plinovi prolazi kroz ciklon(10).On odvaja krupne krute čestice iz dimnih plinova.Zatim dimni plinovi odlaze u prostor s filterima(11) gdje se izdvajaju sitne krute čestice filtriraju.To se radi zbog sprečavanja onečišćenja atmosfere.Nakon pročišćavanja ostatak izlazi kroz dimnjak(12) u okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje u fluidiziranom sloju izgaranjem pretvara biomasu u vrući granulirani sloj na pijesku.&lt;br /&gt;
Ubrizgavanje zraka u  taj sloj stvara turbulencije zraka koje pogoduju procesu izgaranja biomase.Naime,tako stvorene turbulencije dolaze u potpuni kontakt s gorivom pospješujući njegovo potpuno izgaranje.Na ovaj način se kontrolira razvijanje topline i omogućava da temperature procesa budu ispod 972 stupnja Celzijusa reducirajući emisiju dušičnog monoksida.Kotlovi u kojima se koristi fluidizirani sloj mogu koristiti goriva sa visokom koncentracijom pepela,niskokalorična goriva kao što su  ostaci poljoprivredne proizvodnje,otpadci od sječe šuma.Ova tehnologija u odnosu na izgaranje na rešetci pruža znatno veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva.Korištenjem ove tehnologija ,za goriva s visokim udjelom vlage i neujednačene kvalitete moguće je postizanje efikasnosti kotla i do 90% uz znatno smanjenje štetnih emisija.Osnovni nedostatak je visoka cijena ,pa se ovi sustavi koriste obično za postrojenja veća od 5MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Ventilatori.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Ventilatori koji se koriste u tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Postrojenje u kojem se upotrebljava fluidizirani sloj kao tehnika izgranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==PV==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV je kratica za Photovoltaic što je složenica od grčke riječi za svjetlost i veličine za napon. To označava direktnu konverziju sunčeve svjetlosti u energiju pomoću solarnih ćelija. Proces konverzije je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.&lt;br /&gt;
Tipovi PV ćelija: &lt;br /&gt;
::::::•	silicijeve Si monokristalne, polikristalne i amorfne&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	galij arsenidne GaAS &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	bakar-indium-diselenidne CuInSe 2&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
::::::•	kadmij-telurijeve CdTe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najraširenije su silicijeve pa su građa i funkcioniranje opisani na njima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV001.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 46.''' Najviša teoretska iskoristivost pojedinog tipa PV-a&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:PV002.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 47.''' Dostignuti stupanj razvoja PV ćelija u laboratorijskim uvjetima&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Od ćelije do modula'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojedine ćelije se slažu i povezuju u veće cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za različite aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipične veličine snage takvih modula su između 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima, koji su: 1000 W/m² Sunčevog zračenja i temperatura ćelije od 25°C.&lt;br /&gt;
Standardna garancija proizvođača na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primjena=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje primjene solarnih panela je ograničeno s relativno malom snagom po metru kvadratnom panela. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati panel s naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći odnosno P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt; za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt;. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “Stand-Alone” sistem često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične aplikacije su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava&lt;br /&gt;
*aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije&lt;br /&gt;
*katodna zaštita cjevovoda&lt;br /&gt;
*navodnjavanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage. Sistem od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m²  modula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV003.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Prikaz '''BIPV''' (Building Integrated Photovoltaics)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Prikaz '''Stand-Alone''' sistema sa jednom od mogućih aplikacija u napajanju komunikacijskih i senzorskih uređaja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Građa Si - PV ćelije=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčeva energija izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim ćelijama. Kada fotonaponska ćelija apsorbira sunčevo zračenje, fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponska ćelija postaje izvor električne energije.&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija je PN-spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj ćeliji na površini pločice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. fosfor, tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N-tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina ćelije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti i tako povećava djelotvornost ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Funkcioniranje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ćelija (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron-šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N-strani, šupljina P-strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN-spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije.&lt;br /&gt;
Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja.&lt;br /&gt;
Kada je fotonaponska ćelija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ćeliji će zbog fotonapona nastajati fotostruja I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;, te će vanjskim trošilom teći struja I, jednaka razlici struje diode I&amp;lt;sub&amp;gt;d&amp;lt;/sub&amp;gt; i fotostruje I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Građa fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV005.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Funkcioniranje fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Spektralna karakteristika PV''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV iz različitih materijala imaju maksimalne spektralne osjetljivosti za raličite valne duljine. Silicijska PV ima maksimum spektralne osjetljivosti za valnu duljinu od 0,8 mm ili jednostavnije, najbolje apsorbira svjetlost te valne duljine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povezivanje ćelija u veće cjeline''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:&lt;br /&gt;
#Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja jakosti struje s povećanjem površine, izvodi se tako da se svi (+) polovi spoje na isti vodič, analogija i za (-) vodiče.&lt;br /&gt;
#Paralelno – paralelnim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točne podatke radne karakteristike mogu dati jedino proizvođači ali su ovog reda veličine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda U = 0,55-0,60 V, struja kratkog spoja I = 20-25 mA/cm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, serijski unutarnji otpor Ra = 0,0025 W m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV006.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' U-I krivulja Si solarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karakteristika solarne ćelije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iskoristivi napon ovisi o poluvodičkim materijalima i kod Si ćelija je oko 0.5 V.&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda je malo ovisan o Sunčevom zračenju dok jakost struje raste s porastom osvjetljenja.&lt;br /&gt;
Izlazna snaga ćelije je također temperaturno zavisna. Viša temperatura ćelije uzrokuje &lt;br /&gt;
manju efikasnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Karakteristike pojedinih ćelija=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV ćelije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne, polikristalne i amorfne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Monokristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Za proizvodnju monokristalnih Si ćelija potreban je apsolutno čisti poluvodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Polikristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tijekom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog tog razloga solarna ćelija ima manju iskoristivost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Amorfne Si ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Galij arsenidne GaAs ćelije'''.&lt;br /&gt;
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama.&lt;br /&gt;
Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si ćelijama te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Projekti koncentriranog zračenja su još u fazi istraživanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kadmij telurijeve CdTe ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; u labaratorijskim uvjetima. Kadmij teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV007.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 53.''' Kadmij telurijeve CdTe ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Metode povećanja iskoristivosti fotonaponskih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Sve slike i informacije iz ovog poglavlja su vezane uz istraživačke i pilot projekte koji još nisu u komercijalnim terestijalnim aplikacijama !!!) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isključuju:&lt;br /&gt;
*povećanje snage insolacije koncentriranjem sunčevih zraka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV008.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 54.''' Koncentriranje sunčevih zraka&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*iskoristivost što većeg dijela spektra prispjelog svjetla&lt;br /&gt;
Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem različitih tipova ćelija jednih na druge pri čemu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita. Također je razvijena PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV009.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 55.''' Iskorištavanje što većeg dijela ulaznog Sunčevog snopa, ulazna zraka dolazi u crno tijelo koje na raznim dijelovima preuzima zrake različitih valnih duljina, PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Problem zasjenjenja PV-a===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem koji treba riješiti pri pojačanoj insolaciji, (pojačanje od 10-100x definira kao malo do srednje a, pojačanje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zračenje) je zasjenjenje. Zasjenjenje uzrokuje da solarne ćelije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. (Na primjer kad padne list s drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička rješenja kojima se rješava taj problem su:&lt;br /&gt;
#Postavljanje prozirnog materijala ispred ćelija radi disperzije sunčevih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu.&lt;br /&gt;
#Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu točku nego što ravnomjernije po površini solarnih ćelija. Primjer toga su usavršeni usmjerivači koji zadržavaju formu elipsoida, no diskretizirani s ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zračenja po ćelijama. &lt;br /&gt;
#Ugradnja bypass dioda radi sprječavanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV010.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 56.''' Spoj solarnih ćelija s visoko koncentriranim zračenjem gdje su ugrađene bypass diode&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.&lt;br /&gt;
Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su:&lt;br /&gt;
*utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce (na to treba obratiti pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga)&lt;br /&gt;
*vizualni (estetski) utjecaj&lt;br /&gt;
*utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija , arsena i selena na ljudsko zdravlje)&lt;br /&gt;
*zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja (IEA u svom izvješću navodi da odlaganje može biti napose problem u zemljama gdje skladištenje otpada nije dobro regulirano ili prilikom upotrebe u udaljenim nenadziranim područjima). Studije IEA-e pokazuju da PV ćelije promatrane kroz ukupni životni ciklus utječu na smanjenje ispuštanja CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Za radnog vijeka proizvedu više energije nego što je potrebno za njihovu izradu čime se štedi na upotrebi fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarne termalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.&lt;br /&gt;
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-1.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 57.''' Koncentrirajuća solarna termalna elektrana&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. &lt;br /&gt;
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parabolični  kolektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-2.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 58.''' Parablolični kolektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tornjevi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove elektrane imaju veliki broj zrcala  postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Ovakvi sustavi postižu vrlo visoka temperature, što ih čini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladištenju energije. Također im je prednost što ne zahtijevaju ravna područja (moguća je izgradnja na brdima), ali zato zrcala zahtijevaju upotrebu sustava rotacije oko dvije osi, što im podiže cijenu.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-3.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 59.''' 11MW PS10 solarni toranj pokraj Seville u Španjolskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tanjuri'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, no dakako puno su veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature, a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-4.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 60.''' Solarni tanjuri&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Fresnel reflektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koriste nizove dugih malo zakrivljenih ili potpuno ravnih zrcala, a izgledom podsjećaju na parabolične kolektore. Sustav je napravljen tako da više nizova ogledala cilja u isti kolektor što dovodi do financijskih ušteda, a i sama zrcala se okreću oko samo jedne osi. Ciljanjem zrcala u različite kolektore u različita doba dana moguće je postaviti gust raspored zrcala, čime se dobiva više energije usprkos efikasnosti manjoj od 20%. Cijeli projekt je zasada još na bazi prototipa koji su izgrađeni u Belgiji (SolarMundo) i Australiji (CLFR).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-5.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 61.''' Fresnel reflektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne uzgonske elektrane''' (nisu koncentrirajuće)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-6.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 62.''' Prikaz solarne uzgonske elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Skladištenje toplinske energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što je spomenuto, efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena sol, čiji je sastavni element natrij - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285°C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. Elektrana u Cloncurryu Australiji će koristiti pročišćeni grafit, kada bude izgrađena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u pogonu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#SEGS –9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Nevada Solar One – USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije  35 MW električnog ekvivalenta količine pare na ulazu, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#PS10 solar power tower – Španjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-7.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 63.''' Parabolični kolektori su ekonomski isplativiji od solarnih tanjura&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u konstrukciji'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Andsol 1 – Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Andsol 2 - Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Solar Tres elektrana – Španjolska, 15 MW sa skladištenjem topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Najavljene solarne elektrane'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Mojave Solar Park – USA, Kalifornija, 553 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Pisgah – USA, Kalifornija, 500 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Ivanpah Solar – USA, Kalifornija, 400 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Bez imena – USA, Florida, 300 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Imperial Valley – USA, Kalifornija, 300 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Carrizo Energy Solar Farm – USA, Kalifornija, 177 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Uppington . Južna Afrika, 100 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Yazd Plant – Iran, 67 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Barswtow – USA, Kalifornija, 59 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Victorville 2 Hybrid Power Project – 50 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Kuraymat Plant – Egipat, 40 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Beni Mathar Plant – Maroko, 30 MW količine pare na ulazu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Hassi R´mel – Alžir, 25 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Cloncurry solar power station – Australija, 10 MW sa skladištenjem topline, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na valove, plimu i oseku==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na valove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. &lt;br /&gt;
Energija vala naglo opada s dubinom vala (Sl. 56.), pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku.  &lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor, ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:123_valovi.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 64.''' Prikaz rada elektrane na valove&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW što je ogroman neiskorišten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim obalama na području od 40 stupnjeva - 60 stupnjeva zemljopisne širine na sjevernoj i južnoj hemisferi. Energija valova na tom području varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najvišim od 100 kW/m u Atlantiku .&lt;br /&gt;
Visina valova je najviša za vrijeme zime što se poklapa sa vremenom najviše potrošnje električne energije.&lt;br /&gt;
Kinetička energija valova može se početi efikasno transformirati u elektrienu energiju kada je visina vala veća od 1 m. Pri određivanju prikladnosti valova eksplataciji ne može se uzeti samo parametar snage po dužnom metru. Amplituda , frekvencija i oblik valova su jednako važni parametri koji se treba tražiti unutar energetski prihvatljive zone valova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:World.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 65.''' Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su došle visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim potencijalom valova, visokim tehnološkim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i ekološkom sviješću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_val.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 66.''' Prikaz razdiobe snage morskih valova po dubini (h) ispod morske površine&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_postanak_vala.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 67.''' Načelni prikaz nastanka vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u osnovi poznata tri načina korištenja energije valova, ako su kategorizirana po metodi kojom prihvaćaju valove. To su preko ''plutača'', ''pomičnog klipa'' i ''njihalica'' ili ''lopatica''. U fazi istraživanja i ispitivanja su još ''crijevna'' i ''McCabova pumpa'', ''čuškaš'', te ''morska zmija''. Još mogu biti karakterizirana i po lokaciji odnosno kao ''elektrane na valove na otvorenom moru'' i na ''morskoj obali''. Niti jedan od navedenih načina za korištenje energije valova ne može danas konkurirati klasičnim izvorima električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na morskoj obali====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su slijedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi&lt;br /&gt;
*lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi&lt;br /&gt;
*lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova&lt;br /&gt;
*mogu služiti kao lukobran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW uspješno uključena u elektrosustav Škotske. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi&lt;br /&gt;
*slabi (eta) turbine zbog stohastične prirode valova a samim time i protoka, niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine &lt;br /&gt;
50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilina jer oni imaju potrebno određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb.JPG|center]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb_2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 68.''' Wellsova turbina&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 69.''' Wellsova turbina 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Proto.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 70.''' Idejni nacrt lijevo i prototip desno Mighty-Whale OWC &lt;br /&gt;
uređaja ispitanog u Japanu. Razlikuje se od ostalih OWC po tome što valovi horizontalno ulaze u usisnu komoru (OWC (Oscilating Water Column ) - Oscilirajući vodeni stupac)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 71.''' Slike su vezane za pilot projek ART-OSPREY (fotografija A. Lewisa) 1995. prilikom polaganja uređaja došlo je o njegovog uništenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 72.''' Slika prikazuju OWC izgrađenu u Japanu ukomponiranu u lukobran, turbina je jednosmjerna sa sustavom ventila&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ljuljajući uređaj'''&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj funkcionira tako što se kinetička energija vala pretvara u rad gibanja zaustavne ploče i hidrauličke pumpe koja pogoni generator. Postoji eksperimentalni model u Japanu. Tehnički podaci o konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro_4.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;Slika 73. Ljuljajući uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na otvorenom moru====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom mora : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*bolja iskorištenost valnog potencijala - veća raspoloživa površina za polja elektrana sa tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu geografsku lokaciju &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja offshore objekata &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički nepredvidive okoline. Zahvaljujući velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas da tehnički izvesti u usporedbi sa 70-im godinama &lt;br /&gt;
kada su projekti bili ekonomski zanimljivi .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plutače'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ovakvih uređaja se kreću do 50-ak kW snage, no prednost im je u mogućnosti polaganja velikog broja na određenoj površini čime se nadoknađuje mala pojedinačna snaga. Ovakvi uređaji su posebno interesantni za aktivne oceanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare, komunikacijske repetitore etc.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Arhimedova valna ljuljačka (Archimedes Wave Swing AWS)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od cilindrične zrakom napunjene komore koja se može pomicati vertikalno u odnosu na usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m širokom gornjem plutajućem cilindru omogućuje plutanje. Kada val prijeđe preko plutače njezina dubina se mijenja u skladu sa promjenom tlaka uzrokujući njezino pomicanje gore dolje. Relativno gibanje između usidrenog i plutajućeg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjači izgrađeni uređaj ove namjene 2 MW pilot projekt bio je planiran, biti pušten u ljeto 2004 u Portugalskom akvatoriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_arh.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitledarh2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 74.''' Lijeva slika prikazuje shematski prikaz AWS , desna slika prikazuje prototip koji se isprobava u Portugalu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Morska zmija (Pelamis)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija radi na principu spojenih plutača koje pretvaraju vertikalno gibanje valova u horizontalno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sustav je u potpunosti odvojen od mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod komprimira zrak u sivi spremnik koji zatim pokreće zračnu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u Škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 m duljine , 3.5 m promjera 750 T mase i maksimalne snage od 750 kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake3.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 75.''' Prikazi &amp;quot;zmije&amp;quot;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''McCabova pumpa na valove'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980 i originalno je dizajnirana za desalinizaciju morske vode koristeći reverznu osmozu. To su uređaji koji izvlače energiju iz valova pomoću rotacije pontona oko nosača preko linearnih hidrauličkih pumpi. Konstrukcije mogu biti sa zatvorenim krugom koristeći ulje ili sa otvorenim krugom koristeći morsku vodu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_b2b3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 76.''' Shema konstrukcije McCabove pumpe&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Crijevna pumpa'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od elastičnog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rasteže. Crijevo je povezano za plovak koji oscilira sa površinskim valovima. Rezultirajuče tlačenje vode u crijevu tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi može biti povezan na centralnu turbinu za veće sisteme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image048.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image050.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 77.''' Prikazuje neka tehnička rješenja, desno gore konstrukcija obustavljenog Danskog projekta plutača&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image054.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 78.''' slike iznad prikazuju plutače kompanije Ocean Power Tecnologies snage 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Čuškaš (Flapper)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polaže se na otvorenom moru pomoću pontona ili bova. Uređaj se sastoji od niza plutajućih pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne pumpe koje tjeraju radni medij kroz zajedničko crijevo na turbinu. Zbog okomitog položaja na valove uređaj je pogodan za nemirno more i oluje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image056.jpg]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image058.gif]]&lt;br /&gt;
[[Image:Kj5.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 79.''' Konstrukcije kojima je teoretski moguće iskoristiti energiju valova&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na plimu i oseku===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima. Razlika u visini plime i oseke varira između (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled9999.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 80.''' Prikaz rada plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Podjela plimnih elektrana====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencionalne - Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode '''&lt;br /&gt;
(turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija koja se koristi za konverziju je jako slična tehnologiji koja se koristi u konvencionalnim hidroelektranama. Brana spriječava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike između razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga dopušta se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen. Osim plimnog potencijala nužna je brana koja osigurava razliku hidrostatskog potencijala između stvorenog bazena i mora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je izrada brana skupa, idealna mjesta su što zatvorenije uvale, fjordovi ili ušća rijeka, čime se štedi na duljini pregrada. Na pogodnim mjestima u brani se ugrađuju turbine koje se puštaju u pogon kada se postigne adekvatna razlika hidrostatskog potencijala. Električna energija se može proizvoditi kada voda teče u i iz bazena. Peridičnost je uvjetovana Zemljanom rotacijom ostvarujući dvije plime i oseke dnevno. Proizvodnja električne struje je karakteristična po maksimalnoj proizvodnji svakih 12h sa stajanjem u polovici tog perioda kada je visina vode sa obje strane brane jednaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se promatra aplituda plime na nekom mjestu, lako će se moći zaključiti da ona nije uvjek jednaka. Ona se mjenja (na istočnj obali antlatika u zaljevu La Rance) u dosta širokom rasponu, ovisi o međusobnom razmaku Sunca, Mjeseca i Zemlje, što uvjetje oscilacije po kojimase obično razlikuje:  vrlo visoka plima (krivulja a na slici 49.) koja se pojavljuje za vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija, visoka plima (krivulja b na slici 49.) koja se pojavljuje dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon mladog punog mjeseca , te niska plima (krivulja c na slici 49.) koja se također pojavljuje u dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon prve i druge mjesečeve četvrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002e.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 81.''' Dijagramski prikaz plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća i najstarija elektrana ovog tipa je '''La Rance''' u Francuskoj na ušću istoimene rijeke, snage 240 MW, u upotrebi je od 1966 god. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obilježja elektrane  La Rance:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Alternator: sinhroni stroj&lt;br /&gt;
*Uzbuda: statička&lt;br /&gt;
*Nominalni br. okretaja: 93,75 o/min&lt;br /&gt;
*Maksimalno prekoračenje brzine: 260 o/min &lt;br /&gt;
*Izlazni napon: 3,5 kV &lt;br /&gt;
*Hlađenje: s komprimiranim zrakom tlaka 2 bara&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_0.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 82.''' Elektrana La Rance&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eksperimentalno postrojenje '''Annapolis Royal''' u Novoj Škotskoj snage snage 20 MW. Eksperimentalno postrojenje Murmansk u Rusiji snage 0.4 MW te kanadsko u Annapolisu na malom ulazu u Fundy-ev zaljev snage 17.4 MW. Također je niz malih postrojenja postavljeno u Kini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ea.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002eb.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 83.''' Postrojenje plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednost konvencionalnih elektrana je jeftina, čista i obnovljiva energija. &lt;br /&gt;
Glavni nedostaci u povećanju upotrebe elektrana ovog tipa su veliki troškovi izgradnje, malo pogodnih lokacija za izgradnju, velik utjecaj na okoliš ( uzrokuje migracije riba itd, ).&lt;br /&gt;
Veliki kapitalni troškovi ovakvih elektrana sa dugim periodom izgradnje do 10 godina čine cijenu struje vrlo osjetljivu na diskontnu stopu. Osim što je dobro razvijena energija plime i oseke je trenutačno komercijalno neatraktivna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada po pojedinim etapama izgleda ovako: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj etapi pogona zatvara se zapornica i voda u bazenu ostaje na određenoj koti, a razina mora otpada. Kada razina mora postane toliko niska  da postoji sovoljna razlika kota (odnosno dovoljan pad) pa se tako potencijalna energija vode nagomilane u bazenu pretvara u mehaničku, a ova u električnuenergiju, sve dok razlika pada omogućava rad turbine. Turbina se zaustavlja kada se postigne minimalni pad, ali se bazen nakon toga dalje prazni (etapa 3) kroz zapornicu, da bi se u njemu postigla što niža razina, kako bi se ostvario što veći pad za etapu pogona u obrnutom smjeru. Kada se izjednače-razine u bazenu i moru počinje crpljenje vode iz bazena u more (etapa 4) da bi se što niže snizila razina vode u bazenu. Kada se postigne kota koja odgovara nižoj koti mora, obustavlja se rad crpki, pa bazen ostaje na konstantnoj razini (etapa 5) sve dok se ne postigne takav pad kod kojeg će turbina moći raditi u obrnutm smjeru. Nakon toga stavlja se turbina u pogon koristići vodu iz mora prema bazenu (etapa 6) sve dok se postigne minimalan pad kod kojeg turbina može raditi. Zatim se turbina obustavlja, otvara se zapornica da bi se dalje punio akumulacijski bazen (etapa 7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ec.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 84.''' Način korištenja potencijalne energije plime i oseke za elektranu s ugrađenim turbinama za rad u oba smjera i mogućnošću crpljenja vodom.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nekonvencionalne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rad ovih elektrana u principu je isti kao kod vjetroelektrana, jedino što kao fluid umjesto zraka služi voda. Morske struje mogu prenositi jednake količine energije kao i vjetrovi. Turbine ovakvih elektrana grade se na dubinama od 20-30 metara, obično na mjestima  gdje su jake morske struje. Ove elektrane generiraju 3-4 puta više snage nego konvencionalne. Ekološki su prihvatljive. Trenutno ne postoji ni jedna izgrađena elektrana ovog tipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:800px-SeaGen_marine_current_turbine_HandW-1-.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 85.''' Prototip turbine nekonvencionalne plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom načelu kao vjetroelektrane , ali koristeći energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima. Njihova prednost je u pouzdanoj periodičnosti morskih struja čiju energiju koriste. Dva su projekta financirana od European Commission's energy programme. Kvasalund i Devon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kvasalundski kanal'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina struje u kanalu iznosi 2,5 m/s ( najviša brzina periodičke prirode). Treba biti ugrađena je prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri čemu se ugrađuje na dubinu od 50 m sa centrom rotacije 20 m od morskog dna. Ukupna masa uređaja je 200 T. Zbog spore rotacije lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba, velika dubina omogućava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ebe.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 86.''' Kvasalundski kanal&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Devon'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj ove pilot elektrane na struje plime i oseke vrijednosti L3m je 1.5 km od obale Lynmoutha. &lt;br /&gt;
Projektirana je za proizvodnju 300 kW električne energije pomoću rotora duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti. Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba. Uređaj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Podaci za prosječnu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image011.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:123.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 87.'''  Slika prikazuje shemu i izvedbu turbine na struju plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Zaključak====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit baš ovaj oblik dobivene energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile 106 Europskih lokacija sa jakim morskim strujama i procijenile da mogu osigurati 48TWh struje /godišnje (equivalentno 12500MW instalirane snage ) u električnu mrežu Europe. Tehnički RD&amp;amp;D programi trebaju biti razvijeni da bi se cijena eksploatacije mogla pouzdano odrediti. &lt;br /&gt;
(Najveći broj RD&amp;amp;D programa na polju iskorištavanja energije valova, plime i oseka te morskih struja trenutačno provodi V. Britanija stvaranjem subvencioniranog okruženja za njihov razvoj iz razloga potrebe osiguranja 10% obnovljive energije svakog proizvođača električne energije u zemlji.) Ciljana godina za anticipaciju energije mora u sustavima energetske opskrbe je procijenjena ili i predviđena od EU između 2010 i 2020 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Alternativne tehnologije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=KGH=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Grijanje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hlađenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature.&lt;br /&gt;
Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr., rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci, strojevi za hlađenje, usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi. &lt;br /&gt;
Čovjek je već u dalekoj prošlosti shvatio korisnost hlađenja, tako je još pračovjek skupaljao snijeg i led i čuvao ga u svojim pećinama. U starom Egiptu, gdje niti zimi nema leda, koristila se tehnika hlađenja vode u poroznim glinenim ćupovima koje su robovi hladili lepezama. U Indiji se za vedrih ljetnih noći ostavljala na slobodnom prostoru u plitkim glinenim posudama i tako se hladila. &lt;br /&gt;
1913. godine Escher Wyss po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom uređaju. Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 88.''' Moderni hladnjak za kućanstvo&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstantan rashladni učinak kod tehničkog hlađenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne dođe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadržava svoja svojstva kroz čitav uporabni vijek rashladnog uređaja i nije potrebna njena zamjena. Sve što je potrebno za održavanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogućnost odvođenja topline iz sustava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kružni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utrošak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najčešće kao mehanički rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi temperatura s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treću vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kompresijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki kompresijski sustav se sastoji od četri osnovna elementa, a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
Kompresira radnu tvar od tlaka isparavanja do tlaka kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Time se povećava temperatura i tlak radne tvari. Kada temperatura naraste na potreban iznos omogućena je izmjena topline s okolinom. Kompresori se dijele na hermetičke, poluhermetičke i otvorene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vruće pare radne tvari iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlađuju prije napuštanja kondenzatora. Prema načinu hlađenja kondenzatori se djele na vodom hlađene, zrakom hlađene, i kombinirano, vodom i zrakom hlađene kondenzatore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prigušni ventil'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dozira i prigušuje radnu tvar s tlaka kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna tvar prolazi kroz prigušni ventil iz područja visokog tlaka u područje nižeg tlaka. Zbog toga radna tvar ekspandira i istodobno isparava. Najčešće je to termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlačnoj strani (VPNT).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Isparivač'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok radna tvar isparava, ona apsorbira toplinu i hladi tvari i/ili prostor kojeg želimo rashladiti. U isparivaču se radna  tvar nalazi u međusobno gusto postavljenim cjevčicama, da bi se dobila što veća površina za izmjenu topline. Prema načinu rada isparivači se djele na potopljene i suhe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 89.''' Shema kompresijskog rashladnog sustava&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*A – unutrašnjost rashladnog uređaja,&lt;br /&gt;
*B – kompresor,&lt;br /&gt;
*C – prigušni ventil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Apsorbcijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apsorpcijski rashladni proces se od kompresijskog samo po tome što je mehanički kompresor zamjenjen termičkim kompresorom (ili “toplinskim kompresorom”). To znači da kao kompenzacijska energije više ne služi mehanički rad (kojeg je dovodimo kompresijskom sustavu u vidu električne energije), već toplinska energije dovedena u sustav pri temperaturi višoj od temperature okoline. Prednost je u tome što je kompenzacijska energija obično neka jeftina otpadna toplina.&lt;br /&gt;
Da bi termički kompresor radio potrebno je da radna tvar bude smjesa dvije tvari. Jedna tvar je rashladna radna tvar koja kondenzira u kondenzatoru i isparava u isparivaču, a a druga tvar mora imati sposobnost da prvu tvar apsorbira (otopi) da bi kao smjesa kružila u krugu termokompresora. Većina industrijskih apsorpcijskih uređaja i malih kućanskih aparata rade sa smjesom amonijaka i vode (NH&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;/H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Radne tvari===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radna tvar koja cirkulira unutar uređaja ima funkciju prijenosnika energije, preuzimajući toplinsku energiju u jednom dijelu rashladnog uređaja i prenoseći je na drugi dio na kojem se toplina predaje okolišu. Svojstva radnih tvari moraju biti takva da se toplina s niže na višu temperaturu može prenositi pod uvjetima koji vladaju unutar rashladnog uređaja. Radne tvari moraju zadovoljavati posebne termodinamičke, sigurnosne i fizikalno-kemijske zahtjeve. Zbog relativno velikog spektra tvari koje se mogu koristiti kao radne tvari u rashladnim sustavima, uvedeno je univerzalno internacionalno označivanje. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R (eng.: refrigerant), a iza njega slijede dvije ili tri brojke (npr. metan, CH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;, ima oznaku R 50). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištene radne tvari u hladnjacima za kućanstva, halogeni derivati metana i etana, R 11, R 12 i R 22, inače izvaredno kemijski stabilne, prestavljaju veliku opasnost za okoliš u slučaju da radna tvar iscuri iz sustava. Za navedene spojeve se pouzdano zna da uništavaju ozonski omotač. Montrealskim protokolom je zabranjena proizvodnja rashladnih uređaja sa ovim radnim tvarima, i do danas bi zabrana trebala u potpunosti biti provedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Energetska bilanca===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za svaki kružni proces vrijede zakoni očuvanja energije. Tako energija koja ulazi u sustav mora biti jednaka energiji koja iz tog sustava i izlazi. Tako za rashladni uređaj vrijedi ista formula kao i za toplinsku pumpu pri kompresijskom procesu sa hladnom parom. Pojednostavljeno to izgleda:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + P = Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; + Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – rashladni kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P – dovedena energija u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski gubici u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kompresoru se javljaju toplinski gubici te upravo zbog toga ukupna dovedena energija P ne prelazi u toplinu koja se odvodi iz kondenzatora, nego se smanjuje za faktor α.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva parametra utječu na iznos faktora α: konstrukcija samog kompresora te toplinska izolacija dijelova postrojenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod grubog proračuna možemo koristiti vrijednosti α:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0 – idealan proces, bez gubitaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na mehaničku snagu vratila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (hermetičkih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,8 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (otvorenih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sam proračun rashladnog uređaja nije dovoljan samo ovaj zakon  održanja energije. Za proračun bitan je i zakon o održanju mase odnosno masenih protoka na hladnoj i toploj strani s ostvarenim temperaturnim razlikama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; *c&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (h&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – h&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * t&amp;lt;sub&amp;gt;lc&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * c&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;wi&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;wu&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * T&amp;lt;sub&amp;gt;lw&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Indeksi C i W označuju hladnu i toplu stranu procesa. Indeksi I i U označavaju izlaz i ulaz za određeni medij. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kratko pojašnjenje oznaka i veličina navedenih u prethodno navedenim jednadžbama:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*k – koeficijent prijelaza topline u W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;K&lt;br /&gt;
*c – specifični toplinski kapacitet u kJ/kgK&lt;br /&gt;
*A – površina izmjenjivača u m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;l&amp;lt;/sub&amp;gt; – logaritamska temperatura u K&lt;br /&gt;
*h – entalpija u kJ/kg&lt;br /&gt;
*m – maseni protok u kg/s&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura smrzavanja u °C&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura isparavanja u °C&lt;br /&gt;
*V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt; – protok kompresora u m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/h&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj radnih temperatura t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; i t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; znatno utječe na rashladni kapacitet i potrošnju energije. Isto tako važan faktor je i veličina kompresora i njegov protok. &lt;br /&gt;
Za svako postrojenje postoji jedinstvena točak u kojoj navedene zavisnosti i jednadžbe postižu jednakost. To je točka ravnoteže ili pogonska točka. Postizanjem te točke najbolje optimirano određeno rashladno postrojenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 90.''' Prikaz rashladnog kruga&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori ekonomičnosti (hlađenja i grijanja)===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ekonomičnost svakog rashladnog uređaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno ovakav slučaj nije mogući u nekom realnom postrojenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti za klasičan desnokretni proces:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz navedene jednadžbe vidimo da η ne može biti veća od 1. Teoretski ne možemo dobivati više rada nego što ulažemo energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima. Izrazi koje ćemo koristiti u nastavku, prije svega za faktor ekonomičnosti, ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom kružnom procesu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto tako moramo uvesti jednu novu veličinu koja će opisivati „dovođenje“ topline kod rashladnog spremnika i toplinske pumpe. Radi se o faktoru efikasnosti. Moguća su dva faktora efikasnosti i to za rashladne uređaje i toplinske pumpe (radi se naravno o ljevokretnim procesima).&lt;br /&gt;
Faktor efikasnosti za rashladne uređaje može se definirati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor2.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti kod rashladnog uređaja definira se kao količina topline u đulima preuzeta iz ogrjevnog spremnika na račun jednog đula dovedenog rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za toplinsku pumpu faktor ekonomičnosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti za toplinske pumpe nam pokazuje koliko se đula ogrjevne topline dobije za grijanje na račun jednog đula dovedenog rada.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji mogućnost da se dio rashladnog kapaciteta iskoristi i kod toplinske pumpe. Ukoliko imamo takav sustav povećavamo i stupanj ekonomičnosti. &lt;br /&gt;
Tada dobivamo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor4.jpg]] - rashladni uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor5.jpg]]- toplinska pumpa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za određivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor6.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatizacija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija prostora je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, a u modernom načinu života i ostalih živih bića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka i njihovo održavanje u prostoru, pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri su veličine u optimalnim graničnim vrijednostima, a vezani su uz uvjete toplinske ugodnosti (temperatura, vlažnost, brzina strujanja, čistoća zraka, buka, …). Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju i dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuje i ventilaciju prostora. U tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 91.''' Split sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Komforna klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Industrijska klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogoni za proizvodnju elektroničkih čipova, mlijeka, računarskih sustava, vina, šampanjca, … Parametre sustava definira tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru. &lt;br /&gt;
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). &lt;br /&gt;
Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija.&lt;br /&gt;
Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. &lt;br /&gt;
Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazališta, muzeji, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesi pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stjenki. &lt;br /&gt;
Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). &lt;br /&gt;
Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su sljedeći:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#funkcionalnost&lt;br /&gt;
#toplinski i rashladni učinak&lt;br /&gt;
#mogućnosti smještaja u prostoru&lt;br /&gt;
#investicijski troškovi&lt;br /&gt;
#trošak pogona&lt;br /&gt;
#pouzdanost pogona&lt;br /&gt;
#fleksibilnost sustava&lt;br /&gt;
#održavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s invetitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema DIN1946 sustavi klimatizacije se pre složenosti procesa pripreme zraka dijele na:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''ventilacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema normi to su takvi sustavi koji osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti i jedan od u nastavku teksta navedena 4 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi djelomične klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu s normom ti sustavi, osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje, hlađenje i odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svježeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje se na procjeni mogućnosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamička procesa pripreme zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje,	odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal prikupili:&lt;br /&gt;
Danica Maljković i Tomislav Pukšec&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarna energija==&lt;br /&gt;
U svrhu KGH razmotrit ćemo korištenje sunčeve energije koja se koristi direktno za zagrijavanje vode za grijanje, odnosno grijanje silicijskog gela za klimatizacijske i rashladne sisteme pokretane toplinom. Osnovni princip rada ovih sistema je da se sunčeva energija sakuplja u kolektorima u kojima se grije voda. Upotreba takvih sistema za grijanje je najznačajnija u domaćinstvima. Takvi solarni kolektori se obično postavljaju na krovove kuća ili zgrada. Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.&lt;br /&gt;
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraća u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda.&lt;br /&gt;
[[Slika:Sistem koristenja solarne energije za kućanstvo.png]]&lt;br /&gt;
'Slika 3.' Shema koristenja sistema za grijanje domanćinstva preko sunčeve energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalna energija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih primjesa (plinovi, soli, minerali … ).Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se izravno za zagrijavanje ili za pretvorbu u električnu energiju.&lt;br /&gt;
Mogućnost korištenja geotermalne energije u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida prikazana je na slijedećoj slici. Osnovna podjela temelji se na izravnom korištenju toplinske energije, te na pretvorbi toplinske u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena geotarmalne energije za proizvodnju električne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalni fluid u obliku vruće vode ili pare, temperature iznad 120 °C, svoju latentnu toplinu pretvara u mehanički rad, odnosno električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisno o termodinamičkim svojstvima geotermalnih fluida, moguće je primjeniti nekoliko tehnoloških procesa za pretvorbu toplinske u električnu energiju. Odabir procesa ovisi o količini fluida, tlaku i temperaturi, omjeru vruće vode i pare, sadržaju nekondenzirajućih plinova, uvjetima odlaganja kamenca i pojavi korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Jednostavni proces: Na ovaj se način proizvodi električna energija iz ležišta suhe vodene pare. Vodena para se pod pritiskom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog pritiska od 0,04 bara ispušta u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonomičniji proces proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Clausius – Rankine proces: Mješavina vode, vodene pare i krupnih čestica koja dolazi iz proizvodne bušotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svežnjem tankih limova za sušenje i odvajanje pare. Ovako dobivena suho zasićena para privodi se parnoj turbini zajedno sa popratnim plinovima, kao što su ugljični i sumporni dioksid. Za hlađenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je već prošla radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju. Popratni plinovi se dvostupanjskom kompresijom sa hlađenjem u međustupnju najprije podižu na atmosferski pritisak, a zatim izbacuju u okolinu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Flash proces: Zaostala vruća voda, koja je odvojena u separatoru, može se djelomično pretvoriti ponovo u paru, pomoću tako zvanog “flash-separatora” , pod nižim pritiskom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces teče dalje na isti način kao i kod Clausius-Rankine ciklusa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Binarni proces: Binarni proces primjenjuje se u slučajevima srednjetemperaturnih geotermalnih izvora, a uz to sadrži veće količine nepoželjnih popratnih plinova. U ovom procesu geotermalni fluid u izmjenjivaču topline predaje toplinu sekundarnom lako hlapljivom fluidu koji pokreće lopatice turbine, a geotermalni fluid se ponovo vraća u zemlju kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Stirling proces: Binarni ciklus, koji koristi helij kao radni medij, može također raditi po Stirling-ovom ciklusu, posebice nakon japanskog uspjeha niskotemperaturnim motorom. Ovaj motor prikazan je na Međunarodnom kongresu o Stirling motorima u Tokiu 1995. godine, te na istom Kongresu u Anconi 1997. godine, ali znatno poboljšan i prilagođen primjeni.&lt;br /&gt;
Postrojenja za pretvorbu geotermalne toplinske u električnu energiju, zadržavaju u izlaznom fluidu značajnu količinu topline (Qiz), zbog relativno visoke izlazne temperature (Tiz) u odnosu na temperaturu okoliša (To), te je zbog toga učinkovitost takovih postrojenja relativno mala u odnosu na toplinski kapacitet geotermalnog fluida.&lt;br /&gt;
Ekonomičnost procesa pretvorbe toplinske u električnu energiju povećava se s porastom radne temperature i količine protoka geotermalnog fluida, u kombinaciji sa korištenjem izlazne topline u direktnoj primjeni za različite vrste grijanja.&lt;br /&gt;
Cijena proizvedene električne energije u geotermalnim elektranama zavisi od temperature geotermalne bušotine, izdašnosti dotoka fluida i troškova izrade bušotine. Ova tri parametra uglavnom određuju ekonomsku valorizaciju geotermalnih resursa.&lt;br /&gt;
Za velike geotermalne elektrane rentabilnost, tj. odnos ekonomske benificije outputa, i ulaznih troškova, inputa limitira njihovu fizičku veličinu. To znači da su u sadašnjim trenucima gornji limiti rentabilnosti veličine, za geotermalnu elektranu na paru iznosi 135 MW, a za geotermalnu elektranu na toplu vodu 55 MW.&lt;br /&gt;
Pored toga danas se redovno proizvode i male geotermalne elektrane, kapaciteta 5 do 10 MW, modularnog tipa pogona za uporabu u udaljenim, nepristupačnijim krajevima, odnosno kao start-up postrojenja pri razvoju geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
Proizvode se i postrojenja veoma malog kapaciteta 100 do 1000 kW, samostalne binarne jedinice za modularnu uporabu u udaljenim područjima, koje su veoma rentabilne i prilagodljive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalne energije u proizvodnji elektro-energije :''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne elektrane, isto kao elektrane na vjetar i solarne elektrane, nemaju izgaranje goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom štedi neobnovljive, fosilne energente. Smanjenjem upotrebe fosilnih goriva umanjuje se i njihova štetna emisija, koja onečišćuje atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*SMJEŠTAJ. Geotermalne elektrane zauzimaju puno manje prostora po proizvedenom megawattu, nego što ga zauzimaju ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi niti sječa šuma, a isto tako nema rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*POUZDANOST. Geotermalne elektrane dizajnirane su za pogon tijekom 24 sata na dan, gotovo kroz cijelu godinu. One pripadaju vrhunskom izvoru goriva, jer ne dolazi do prekida proizvodnje zbog vremenskih neprilika, prirodnih nepogoda ili političkih utjecaja, koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Geotermalne elektrane su uglavnom modularne konstrukcije, s više instaliranih jedinica, koje se uključuju kod povećanih potreba za električnom energijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Nema potrebe za trošenjem novca radi uvoza goriva, jer se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima. Ušteđen novac ostaje građanima pripadnih područja, u kojima na taj način ne dolazi do naglih promjena cijene goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*RAZVOJ. Geotermalni projekti omogućuju sve gore navedene prednosti uz istovremeni razvoj države i energetski rast, ali bez zagađenja okoline. Čak i instalirani objekti na udaljenim područjima mogu podići životni standard dovođenjem struje pučanstvu koje je daleko od “elektrificiranih” naseljenih centara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Direktno korištenje energije topline'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalna voda, odnosno njena toplina, danas se širom svijeta većinom koristi direktno, što znači bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, a manje za proizvodnju električne energije. Direktna upotreba toplinske energije zamjenjuje energente koji onečišćuju zrak i okolinu. Izravno korištenje geotermalne energije može se primijeniti u razne svrhe, što se vidi iz prikaza u odnosu na temperaturni raspon. Međutim, od svih nabrojenih primjena danas su najčešće slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Grijanje prostora – energija geotermalnog izvora se ili direktno ili preko izmjenjivača topline (ovisno o čistoći geotermalnog fluida) dovodi do potrošača topline. Za potrebe dogrijavanja ili potrošnje u vršnim satima koriste se toplinske crpke ili kotlovi na klasična gorive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od pet navedenih upotreba geotermalne topline u izvornom obliku, najviše je zastupljeno grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. U ovakvim sistemima za grijanje vruća voda se iz proizvodne bušotine preko pumpe dovodi direktno u sustav za grijanje ili izmjenjivaču topline. Kod indirektnog sustava grijanja vruća voda u izmjenjivaču topline predaje svoju toplinu drugom cirkulacijskom krugu , u kojem je neki fluid ili gradska voda. Ona ima toplinu Q, te kroz sekundarni krug cijevi dolazi do korisnika. Geotermalna voda, nakon što je predala svoju toplinu odvodi se iz izmjenjivača topline i pomoću utisne pumpe vraća se nazad u ležište kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje, za industrijske procese ili za bilo koju drugu svrhu uvijek se sastoji od sistema sa tri osnovne komponente :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodna bušotina - za dovod vruće vode na površinu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*mehanički sistem - obuhvaća pumpe, toplinske izmjenjivače i kontrolne elemente, da bi se toplina dovela prostoru ili procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utisna bušotina - za prihvat ohlađenog geotermalnog fluida&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost korištenja geotermalne energije u izvornom obliku ( direktno ) :'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PREDNOSTI navedene kod korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije vrijede i ovdje. To su ekologija, smještaj, pouzdanost i prilagodba, ali u ovom slučaju ne odnose se na elektrane, već na geotermalne bušotine i fluide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST: Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Ušteda ovisi o primjeni i industriji, a smanjenje troškova može biti čak i 80% u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Izvorni način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona, te pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda – u poljoprivredi se geotermalna energija može koristiti za različite metode grijanja stakleničkog prostora (radijatorsko grijanje tla, radijatorsko grijanje tla i zraka, grijanje tla i/ili zraka upuhavanjem i sl.) ili direktno ili preko izmjenjivača topline kao kod grijanja prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termalna voda niže temperature i mineralizacije može se vrlo uspješno primijeniti za navodnjavanje i/ili zagrijavanje obradivih površina pri uzgoju agrikultura.&lt;br /&gt;
Stijenke staklenika mogu biti od različitog materijala ; fiberglasa, stakla, plastike i folije, koji iskorištavaju dio solarne energije da bi se podigla temperatura. To nije dovoljno u svim uvjetima (noću) , prema tome je upotreba geotermalne energije kao dodatnog izvora topline koju možemo regulirati zadovoljavajuća. Staklenici se zbog praktičnosti i svojih prednosti najčešće izrađuju od plastičnih folija.&lt;br /&gt;
Upotrebom termalne energije u staklenicima smanjuju se troškovi proizvodnje koji iznose i do 35% udjela u troškovima ukupne proizvodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Toplinske pumpe - posebni oblik direktnog korištenja geotermalne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalne toplinske pumpe, u svijetu poznate pod skraćenicom GHP (Geothermal heat pumps), imaju široku primjenu u mnogim zemljama Evrope i u SAD-u. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalnog (otvoreni krug) ili drugog sekundarnog fluida koji preuzima toplinu zemlje (zatvoreni krug) kroz cijevi. Na taj način geotermalna toplina dovodi se domaćinstvima, gdje se većim dijelom koristi za grijanje, zatim za hlađenje i pripremu tople vode. Upotrebom geotermalnih pumpi uvelike se smanjuje potrošnja električne energije.&lt;br /&gt;
Toplina koja izlazi iz toplinske pumpe može se koristiti za grijanje prostora i za pripremu tople sanitarne vode.&lt;br /&gt;
Postoje dva osnovna sustava iskorištavanja geotermalne energije sustavom s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nago sustavom s ukopanim izmjenjivačem topline preuzima toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz bušotine takozvanim bušotinskim izmjenjivačem topline.&lt;br /&gt;
Drugi sustav iskorištava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz bušotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili ispušta u vodotoke ili kanalizacijske sustave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sve sisteme s toplinskim pumpama vrijedi slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ako se geotermalna toplinska pumpa koristi za grijanje, tada se dovedena toplina iz &amp;quot;podzemlja&amp;quot; provodi kroz položene cijevi, prenosi na fluid u njima i dovodi do korisnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za hlađenje se toplinske pumpe koriste tako da cirkulirajući fluid u cijevima zgrade ili stana, odvodi tj. “kupi” toplinu koja je na njega prenesena u prostoriji, te se utiskuje u zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalnih toplinskih pumpi:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Smanjeni troškovi grijanja i hlađenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je duža u odnosu na konvencionalne sisteme, zbog zadovoljavajuće zaštite od vremenskih nepogoda. Mehanički dio sistema nalazi se u zatvorenom prostoru, a cijevi za dovod geotermalne energije su pod zemljom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NISKI TROŠKOVI ODRŽAVANJA. Sustav sa geotermalnim toplinskim pumpama ima nekoliko mehaničkih komponenata, koje povećavaju pouzdanost sustava. Podzemne cijevi imaju predviđen rok trajanja bez održavanja od 50 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne pumpe gotovo ne zagađuju okolinu, pa su važan čimbenik u smanjenju onečišćenja atmosfere, za razliku od fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domaćinstvima ili u poslovnim prostorima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Koriste se i u toplim i u hladnim razdobljima. Ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potrošača. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mrežu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulatori energije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Kogeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki gubici koji nastaju u energetskim postrojenjima, odnosno termoelektranama natjerali su nas da počnemo razmišljati kako povećati ukupnu iskoristivost postrojenja. U nekakvoj prosječnoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kreće od 35-40%. Dakle više od polovice energije nepovratno trošimo, što kroz hlađenje i kondenzaciju, što kroz gubitke u samom sistemu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najveći dio ukupne izgubljene energije. Da bismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno eksergiju goriva, primjenjujemo takozvana kogeneracijska postrojenja. Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP)  je sekvencijalno korištenje primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i mehaničkog rada.Pritom se dobiveni mehanički rad najčešće koristi za dobivanje električne energije, dok se toplinska energija može koristiti u raznim tehnološkim procesima, procesima grijanja te u procesima hlađenja. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva. Učinkovitost kogeneracije iznosi od 70-85% (od 27-45% električne energije i od 40-50% toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30-51% (električne energije).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Prikaz kogeneracijskog sistema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 95.''' Jednostavna shema kogeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.&lt;br /&gt;
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu.&lt;br /&gt;
Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutrašnjim sagorijevanjem, Stirlingov stroj i gorivne ćelije, u širokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.&lt;br /&gt;
Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju električne struje u okoliš kroz tornjeve za hlađenje, kao ispušne plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troši toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domaćinstva, &lt;br /&gt;
bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istočnoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kućanstava.Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom također može biti korištena i u apsorcijskim hladnjacima za hlađenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili općenito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamički najpovoljnija u iskorištavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti bačena kao toplinski otpad. &lt;br /&gt;
Termoelektrane (uključujući i nuklearne) i općenito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloživu energiju u koristan oblik ( ll. glavni stavak ). CHP hvata odbačenu toplinu i time omogućava veću iskoristivost od oko 70%.  To znači da se manje goriva mora potrošiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potrošnje bliže mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenošću potrošača. Udaljenost znači da mu trebaju dobro izolirane cijevi, što je skupo, dok se struja može transportirati na daleko veću udaljenost za iste gubitke.&lt;br /&gt;
Kogeneracijske elektrane se mogu naći u područjima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama..&lt;br /&gt;
CHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potražnju za toplinskom energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana čiji se toplinski otpad iskorištava.&lt;br /&gt;
Tipovi kogeneracijskih elektrana&lt;br /&gt;
Topping ciklusne elektrane prvo proizvode el. struju, a zatim od ispuha toplinsku energiju. Ove elektrane koje su rijetke, proizvode toplinu za industrijske procese prvo, zatim se proizvodi struja pomoću otpadne topline. Iste se koriste kod industrijskih procesa kod kojih je potrebna visoka temperatura npr. pri proizvodnji stakla i metala.&lt;br /&gt;
Veliki kogeneracijski sistemi osiguravaju toplu vodu i energiju za tvornicu ili čak cijeli grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične CHP elektrane su:&lt;br /&gt;
* Plinske turbine, CHP elek. koriste otpadnu toplinu iz plinova turbine                                                          &lt;br /&gt;
* CHP elektrane s kombiniranim ciklusom                                                              &lt;br /&gt;
* Parne turbine CHP elek. koriste otpadnu toplinsku energiju iz pare nakon što napusti turbinu.&lt;br /&gt;
* gorive ćelije s rastaljenim karboratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a                                                                                        postoje i bojleri koji služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Tipična kogeneracijska elektrana== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Avedore.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 96.''' Kogeneracijska elektrana Avedore u Danskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Avedore'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto: Danska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operator: Energi E2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifikacije: 1 X 250 MW, 1 X 570 MW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operativnost: 1990-2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivo: prirodni plin, ugljen, biomasa, nafta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvođač bojlera: Deutsche Babcock, BWE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
T/G nabavlač: BBC, Ansaldo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Činjenice: Avedore supplies electricity to Eastern Denmark's grid and heat to Greater Copenhagen's district heating network. Avedore-2 has a supercritical boiler with two topping gas turbines from Rolls-Royce. There is a separate biomass combustion unit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==MikroCHP==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikrokogeneracija je također naziv za distribuirani energijski izvor (distributed energy resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za proizvodnju električne energije. Ta se el. energija može koristiti unutar domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je natrag u istu. Postojeće mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje izgaranje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Konvencionalno postrojenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijska postrojenja najčešće služe kao toplane. Dakle dio topline se šalje vrelovodima u razna industrijska postrojenja ili kućanstvima kao centralno grijanje. Parametri pare koji se koriste za grijanja, naravno, nisu na razini onih koji su prisutni kod pare koja se koristi za pokretanje turbine. Temperatura se kreće od oko 80-200 °C dok su parametri pare na ulazu u turbinu na razini od oko 600 °C. Imamo četri osnovna tipa elektrana koje proizvode električnu energiju i toplinsku energiju:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter18.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 97.''' Prikaz udjela električne i toplinske energije kod kogeneracije i konvencionalnog postrojenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje protutlačne turbine===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje protutlačne turbine je bazični proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlačna i vrši se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasićenja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najčešće u industriji kod proizvodnje topline i električne energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za održavanje i upravljanje. &lt;br /&gt;
Potreba i potrošnja toplinske i električne energije varira tako da u slučaju da imamo preveliku količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu određivati će režim rada postrojenja. Količina proizvedene električne i toplinske energije ne može se bilancirati što je najveći problem. Naprosto ne možemo zbrajati toplinsku i električnu energiju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visoko i niskotlačni. Nakon ekspanzije u visokotlačnom dijelu turbine vrši se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji pošto imamo dva stupnja rada:&lt;br /&gt;
* čisti kondenzatorski&lt;br /&gt;
* čisti protutlačni&lt;br /&gt;
Čisti kondenzatorski pogon znači da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo električna energija. U suprotnom primjeru kogd čistog protutlačnog slučaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uopće nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu turbine. Realno protutlačni (čisti) režim se ne može voziti. Niskotlačni dio turbine ne može ostati bez pare (hlađenje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s korištenjem otpadne topline je sljedeći. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje služi za proizvodnju pare koja pak služi li u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 °C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa – proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne energije. Dodatna proizvodnja i električne energije još dodatno povećava iskoristivost procesa. Eventualno dodatno izgaranje struja ispušnih plinova, s obzirom na visoki udio kisika, objašnjeno je u poglavlju o kombiniranim procesima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti2.jpg]] proizlazi da je [[Slika:stupanjiskoristivosti3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj ekonomske iskoristivosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti4.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kogeneracije na biomasu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne I toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenje u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa loženjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagrijanim zrakom čime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se značajno produžava njen radni vijek.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kogeneracijsko_postrojenje.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 98.''' Kogeneracijsko postrojenje na biomasu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modularni kogeneracijski sustav===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelji se na klasičnom otvorenom plinsko - turbinskom procesu prikazanom na dijagramu. Klasični proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivaču – regeneratoru sa ispušnom toplinom iz turbine ( t2` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekuće gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; Pit,t4`) i oslobađaju energiju za pogon kompresora i električnog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispušni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora čime se smanjuje potrošnja goriva i povećava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasičnog procesa - za korištenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase čija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Clip_image003.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 99.''' Modularni kogeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Trigeneracija= &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production = CHCP) je proces istodobne proizvodnje električne i toplinske energije i hlađenja u jedinstvenom procesu. Toplinska energija se dodatkom apsorpcionih uređaja koristi za hlađenje (klimatizacija).U usporedbi s kogeneracijom učinkovitost trigeneracije se povećava za čak 50%.Potreba za korištenjem trigeneracije u razdoblju ljetnih mjeseci uvjetovala je razvijanje nove CHP tehnologije (osobito u južnim državama SAD-a). Trigeneracija nudi značajno smanjenje opterećenja elektroenergetskog sustava u vrućim ljetnim mjesecima.&lt;br /&gt;
Prednosti trigeneracije u odnosu na klasične rashladne strojeve su:                                                                                                        &lt;br /&gt;
*neemitiranje štetnih freona u atmosferu i                                                                                      &lt;br /&gt;
*korištenje otpadne topline iz kogeneracijskih postrojenja.                                                 &lt;br /&gt;
No, trigeneracija se ne koristi samo za procese grijanja i hlađenja objekata, nego i za proizvodne industrijske procese koji zahtijevaju niske temperature. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom energijom npr. u bolnicama, hotelima, trgovačkim centrima itd., te industrijskim postrojenjima u kojima se uz električnu energiju troši i znatna količina toplinske ali i rashladne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Jednostavna shema trigeneracije.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 100.''' Jednostavna shema trigeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Gorive ćelije i vodik=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika reformiranjem==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika elektrolizom==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulacija vodika==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Gorive ćelije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije''' su elektrokemijski uređaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povijesni razvoj'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Britanski fizičar '''William R. Grove''' je 1839. otkrio da se elektrokemijskim spajanjem vodika i kisika dobiva električna struja. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivu ćeliju naziva '''voltina plinska baterija'''. Godine 1889. '''L. Mond''' i '''C. Langer''' unaprijedili su gorivu ćeliju dodajući između elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX. stoljeća uvode naziv [http://en.wikipedia.org/wiki/Fuel_cell goriva ćelija](Fuel cell). Na istraživanju gorivih ćelija radili su mnogi elektrokemičari. Tek 1932. F.T. Bacon smišlja tehnički upotrebljiva rješenja. Sredinom 50-tih godina proizvode se prve gorive ćelije za pogon malih električnih uređaja, a sredinom 60-tih godina započela je upotreba gorivih ćelija u svemirskim letjelicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Princip rada gorive ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija). Tako oslobođeni elektroni putuju vanjskim električnim krugom, preko trošila, do katode. Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorive ćelije reducira se drugi element ili spoj koji sudjeluje u kemijskoj reakciji. Najčešće je to [http://en.wikipedia.org/wiki/Oxygen kisik]. Tako nastali ioni spajaju se u konačni produkt reakcije koji se odvodi iz gorive ćelije. Često su reaktanti [http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen vodik] i kisik i u tom slučaju su reakcije slijedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Anodna reakcija:     '''H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e''' &lt;br /&gt;
*Katodna reakcija:   '''O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Osnovnashema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 101.''' Osnovna shema&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi ubrzavanja reakcija '''elektrode''' su prekrivene slojem '''katalizatora'''. Vrsta katalizatora ovisi o tipu gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Elektrolit''' može biti čvrsti i tekući. Bilo koja tekućina sa sposobnošću provođenja iona može biti tekući elektrolit. Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Postoje i gorive ćelije s alkalnim elektrolitom. Kao čvrsti elektroliti upotrebljavaju se polimerne membrane s mogućnošću ionske izmjene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivih ćelija upotrebljavaju i dopirani keramički elektroliti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Podjela gorivih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema načinu rada'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''primarne'''&lt;br /&gt;
* '''sekundarne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod primarnih se gorivih ćelija gorivo i oksidans dovode iz vanjskih spremnika, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivih ćelija su alkalne gorive ćelije u svemirskim letjelicama kod kojih se nastala voda koristi za piće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 102.''' Skica primarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moguća je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive ćelije izdvaja iz nekog vodikom bogatog spoja. Takav pristup rješava problem skladištenja vodika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; . Jedno od mogućih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomoću vodene pare na 280 °C i uz prisutnost katalizatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija2.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 103.''' Primarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sekundarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod '''sekundarnih''', '''regenerativnih''' gorivih ćelija produkti reakcije se regeneriraju u polazne elemente uz dovođenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sekundarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 104.''' Sekundarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema vrsti elektrolita'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće upotrebljavani elektrolit je '''KOH''' ('''kalij-hidroksid'''). Ova vrsta gorivih ćelija koristi se u svemirskim letjelicama kao izvor električne energije, a voda nastala reakcijom kisika i vodika se koristi za piće. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivih ćelija je relativno velika potrebna količina [http://en.wikipedia.org/wiki/Platinum platine], kao katalizatora, što uzrokuje visoke troškove. Moguće je postići iskoristivost do '''80 %''' ako se otpadna toplina koristi za zagrijavanje vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Alkalnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 105.''' Principjelna shema gorive ćelije s alkalnim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka cijena zbog velikih količina platine&lt;br /&gt;
* potrebna je visoka čistoća vodika i kisika zbog osjetljivosti ovog tipa gorivih ćelija na prisustvo ugljikovih spojeva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka iskoristivost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama, a moguća je primjena u vozilima, podmornicama i stacionarnim objektima. Jedan od proizvođača ovog tipa gorivih ćelija je Zetek Power plc .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Radna temperatura ovog tipa gorivih ćelija je oko '''200 °C'''. Ova goriva ćelija dozvoljava prisutnost 1-2% CO i par ppm fosfora u vodiku. Nema dovoljno topline za proizvodnju pare, ali se iskoristivost može povećati iskorištenjem otpadne topline za zagrijavanje vode. Iskoristivost doseže  '''40-50%'''. Cijena ovih gorivih ćelija je '''$2500-$4000/kW'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kiselacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 106.''' Principijelna shema gorive ćelije s kiselim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* relativno dobro podnošenje prisutnosti CO i sumpora što omogućava upotrebu vodika dobivenog na mjestu eksploatacije iz metanola, benzina ili drugih ugljikovodika&lt;br /&gt;
* dobro poznavanje problema pogona &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostatak gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba platine kao katalizatora &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. Jedan od proizvođača gorivih ćelija za komercijalnu upotrebu je '''ONSI Corporation''' , čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih  zgrada, bolnica, udaljenih objekata i sl. Mjesta moguće primjene gorivih ćelija kao komercijalno prihvatljivih izvora električne energije su udaljeni objekti i poslovne zgrade.  [http://www.fuelcellmarkets.com/fuel_cell_markets/member_view.aspx?articleid=487&amp;amp;subsite=1&amp;amp;language=1 SUREPOWER™ Corporation] navodi da američka poduzeća troše oko 4 milijarde dolara godišnje radi osiguranja sigurnog napajanja računala i da su 1991. godine, prema istraživanju časopisa Busness Week, gubici zbog prekida napajanja računala iznosili oko 18 milijardi dolara. Postrojenje dosad najveće snage,11 MW, je ispitivano u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ONSI Corporation''' navodi da su isporučili više od 200 komada sistema PC25 snage 200 kW i da je zbir radnih sati prešao 3 400 000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljavaju membrane od polimera koje imaju mogućnost propuštanja kationa, a elektrone ne propuštaju. Napon jednog sklopa anoda-membrana-katoda je oko 0,7 V s gustoćom struje od 0,5-1 A/cm2. Za dobivanje većih snaga spaja se više sklopova anoda-membrana-katoda u serijsku vezu. Gorivo je vodik, a kao oksidans se može koristiti čisti kisik ili kisik iz zraka. Ova vrsta gorivih ćelija nije osjetljiva na prisutnost CO2 u struji vodika, što omogućuje upotrebu vodika dobivenog na mjestu upotrebe iz metanola ili benzina, uz uklanjanje CO. Iskoristivost je do 60%. Katalizator na elektrodama je platina. Količine potrebne platine su znatno smanjene i danas se kreću oko 0,5 mg/cm2. Ispitivane su i ćelije sa 0,3 mg/cm2 kod kojih je trošak za katalizator oko $2/kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodna reakcija:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pemfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 107.''' Principijelna shema gorive ćelije s polimernom membranom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* niska radna temperatura omogućuje mobilnu upotrebu&lt;br /&gt;
* u odnosu na druge gorive ćelije ima relativno veliku snagu po jedinici volumena&lt;br /&gt;
* moguća je izvedba regenerativnog sistema sa membranskim elektrolizerom koji upotrebljava istu tehnologiju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nedovoljna količina topline za izdvajanje vodika iz metanola ili benzina&lt;br /&gt;
* osjetljivost na prisutnost CO i sumpora u struji vodika&lt;br /&gt;
* potrebno je ovlaživati struju vodika radi povećanja trajnosti membrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivno se radi na istraživanju minijaturnih PEMFC za mobilnu primjenu. Napravljeno je više prototipova vozila sa PEMFC, neki od proizvođača su Daimler-Benz, Toyota, Mazda, Renault, General Motors, Ballard, Energy Partners, Inc.. Više informacija o vozilima na alternativni pogon moguće je dobiti na internet stranici Alternative-fuel Vehicle Directory . Mnoge kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem gorivih ćelija razvijaju i sisteme sa PEM gorivim ćelijama za opskrbu zgrada električnom energijom, jedan od takvih proizvođača je i [www.vaillant.com Vaillant].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastav elektrolita ovih gorivih ćelija ovisi o izvedbi. Elektrolit je najčešće mješavina '''Li&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;''' i '''K&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura je oko '''650 °C'''. Iskoristivost je, kod sistema koji iskorištavaju otpadnu toplinu, prešla '''50%'''. Potrebna je visoka radna temperatura da bi se postigla zadovoljavajuća vodljivost elektrolita i iskoristivost naglo pada smanjenjem temperature.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodne reakcije:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]]  H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O + CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
:::::CO + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]] 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;[[Slika:Rightarrow.gif]]  2CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Mcfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 108.''' Principijelna shema gorive ćelije s rastaljenim karbonatima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s rastaljenim karbonatioma:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* mogućnost proizvodnje pare za izdvajanje vodika iz benzina ili metanola&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura omogućuje direktnu upotrebu metanola kao goriva&lt;br /&gt;
* nisu potrebni plemeniti metali kao katalizator &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* zbog visokih temperatura potrebni su skupi materijali&lt;br /&gt;
* potrebno je izolirati ćeliju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline. Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih ćelija su: [http://www.fuelcellenergy.com/ Fuel Cell Energy, Inc.] i [http://www.mcpowerequip.ca/ M-C Power].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elektrolit je dopirani  '''ZrO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura se kreće oko '''1000-1100 °C'''. Zbog visoke radne temperature nisu potrebni skupi katalizatori. Iskoristivost ovog tipa gorivih ćelija je relativno loša zbog slabe vodljivosti elektrolita, no provode se istraživanja u cilju povećanja iskorisvosti procesa pretvorbe kemijske u električnu energiju u ovakvim gorivim ćelijama. Ukupna iskoristivost se može povećati iskorištenjem otpadne topline za proizvodnju pare. Predviđaju se iskoristivosti preko '''60%'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sofc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 109.''' Principijelna shema gorive ćelije s čvrstim oskidima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nema potrebe za ovlaživanjem plinova&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura smanjuje cijenu katalizatora&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* čvrsti elektrolit  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba skupih keramičkih materijala&lt;br /&gt;
* potrebna je izolacija ćelije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto kao i kod gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima, zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline.  Ispituju se sistemi od stotinjak kilovata. Neke kompanije koje se bave istraživanjem gorivih ćelija s čvrstim oksidima su: [http://www.cfcl.com.au/ Ceramic Fuel Cells Ltd.] ,  [http://www.powergeneration.siemens.com/home Siemens Westinghouse],  [http://www.sulzer.com/en/desktopdefault.aspx Sulzer Hexis Ltd.] .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Poligeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija bi se mogla opisati kao sustav ili proces energetske opskrbe, koji ima zadaću  potrošača opskrbiti sa različitim oblicima energije npr. električnom, toplinskom, rashladnom energijom dostavljenom iz istog postrojenja, tj. poligeneracija je integrirani proces koji ima tri ili više različitih oblika izlazne energije proizvedena iz jednog ili više prirodnih resursa. S ciljem poboljšavanja energetske efikasnosti ukupnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Diagram_polygeneration.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 110.''' Poligeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija uključuje kombinaciju kogeneracijskih, (tj. istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) i trigeneracijskih, (proizvodnja električne, i mogućnost grijanja i hlađenja) elektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za poligeneracijski sustav može se upotrebljavati širok spektar fosilnih i obnovljivih izvora energije kao što su plin, ugljen, biomasa, otpad, vjetar, itd. koristeći različite tehnologije pretvorbe za proizvodnju različitih produkata (oblika) energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine poligeneracijskih elektrana (postrojenja) može isto tako varitati, od velikih centraliziranih elektrana do srednjih i malih, smještenih uz naseljena područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 111.''' Shematski prikaz poligeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Rafiniranje nafte=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafiniranje nafte je industrijski proces gdje se glavna sirovina nafta u određenima postrojenjima rafinira ( pretvara ) u upotrebljive produkte kao što su : tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, motorna ulja, bitumen, parafin, lož ulje.&lt;br /&gt;
Po svom kemijskom satavu nafta je vrlo složena smjesa, koja se sastoji od približnog masenog udjela:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ugljika:  83-87 %&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
vodika:   11-15 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
sumpora:  0-5,5 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
dušika:   0-2 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kisika:   0-2 %&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tekući plin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je najlakši derivat nafte, sastoji se od smjese propana i butana. Kao takav mora se rafinirati da bi se uklonili korozivni sumporni spojevi,gdje tako prerađen može ići na tržište.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Benzin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se kao pogonsko gorivo u većini motornih vozila. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se olovni spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dizel===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju dizelskog goriva koristi se petrolej i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti većo od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja.Cetanski broj i dizel index su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mlazno gorivo===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su smjese teškog benzina i petroleja, odnosno spijevi nafte koji destilirsju na 145º do     225º C. Kako tu vrstu goriva koriste mlažnjaci koji lete na niskim temperaturama, pa je temperatura zamrzivanja ispod -55º C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Motorna ulja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulja se koristeu različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje motora, štednja goriva, hlađenje i vrtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bitumen===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je derivat nafte koji se dobiva oksidacijom vakuum ostataka nafte. Važna svojsta su elastičnost, penetracija, temperatura mekšanja, rasrezljivost. Svojstva bitumena ovise o stupnju disperzije asfaltina u u maltenima. Svoju uporabu pronašao je u cestogradnji i industriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Parafin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se iz uljnih destilata, što je sadržaj ulja manji to je parfin kvalitetniji. Primjenjuje se u prehrambenij industriji, proizvodnji oaoira, šibica, svijeća, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Lož ulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju lož ulja iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. Koristi se kao gorivo  u energetici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_raf.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 112. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil-refining-diagram.gif|center]]       &lt;br /&gt;
                    &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 113.''' Proces prerade sirove nafte&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proces pripreme nafte za preradu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte usljed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces prerade nafte počinje istarživanjem i to geološkim i geofizičkim,  područja potencijalno  bogato nafom od strane znavstvenika i inžinjera, ukoliko se utvrdi postojanje nafte, (plina)  koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksplatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. &lt;br /&gt;
Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanje nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinjele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve,  kiseline i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju korziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja deemulgatora. &lt;br /&gt;
Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:RefineryFlow.png|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 114.''' Shema toka rafiniranja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela rafinerija prema tipovima==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće podjele rafinerija su prema '''''S. Baarnu'' i ''G. Heinrichu'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Baarn''' djeli rafinerije u četri skupine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) NAJJEDNOSTAVNIJI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju, katalitički reforming i proces rafimacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) SLOŽENI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-osim postrojenja iz grupe A i postrojenja za vakuum-destilaciju katalitički kreking&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) KOMPLEKSNE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-uključije i proizvodnju mazivih ulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) PETROKEMIJSKE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-obuhvaća i petrokemijska postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Heinrich''' također dijeli na četri grupe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) HYDROSKIMING-RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-najjednostavij tip rafinerije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-benzin se dobije mješanjem primarnog benzina, butana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) RAFINERIJE S KATALITIČKIM KREKINGOM&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-ovaj tip se gradi kada se želi proizvesti veća količina benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KATALITIČKI KREKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-tip rafinerije koji omogućava veliku fleksibilnost prerade bez obzira na vrstu nafte, međutim troškovi investicija i prerade su vrlo visoki&lt;br /&gt;
- proces iziskuje velike količine vodika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KOKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-koks dobivem kokingom može se iskoristiti kao gorivo u industriji, ili se spaljuje u niskokalrični plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- troškovi proizvodnje niži nego u ostalim tipovima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Procesi koji se odvijaju u rafineriji==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Destilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Destilacija je prvi korak u postupaku  prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje, (separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj točki vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se ugljikovodični plinovi i tekućine mješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja a plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Alkilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima ( propanom, butanom ) &lt;br /&gt;
Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristi za proizvodnju benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidrodesulfurizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfuriziacijom se povećava kemijska stabilnost kreking benzina. Vodik zs ovaj proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utječu na kvalitetu procesa: temperatura, tlak, udio vodika, prostorna brzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izomerizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proces se koristi ukoliko je potrebno povećati oktanski broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu izobutanakao sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome molekularna masa ostaje konstantna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Katalitički reforming===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristi se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Proces Blending===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja finalnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Image:Oil-refining-borger-refinery.jpg]][[Image:140131-43931.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 115.''' Destilacijski tornjevi u rafineriji&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest nafte==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv nafta potječe iz korjena riječi nafata što u prijevodu na perzijskom jeziku znači znojiti se. Čovječanstvu je nafta odavnina poznata i kao fosilno gorivo koristilo se u različite svrhe: za impregnaciju zidova, kao sredstvo za brtvljenje brodova, za balzamiranje, za rasvjetu, u medicini itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
No pravo značenje dobiva tek u 19. st. kad je 1859.god. Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. god. U to se doba koristila isključivo za dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje ( kolomast ). Najveći svjetski kompleks rafinerija je &amp;quot;Centro de Refinación de Paraguaná&amp;quot; u Venecueli čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan.&lt;br /&gt;
Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Povijest.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 116.''' Nafta kao povod rata&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ekonomija rafiniranja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem ekonomske računice, financiranja u sferi rafiniranja uvelike ovisi o ponudi i potražnji. Cijena produkta rafiniranja ovisi o niz faktora kao što su : ekonomija (globalna, lokalna), vremenskim uvjetima, vrijednostima (rastu, padu) dionica naftnih kompanijai drugih kompanija u naftnoj branši. Cijena dionica ovisi o potražnji, određenim odlukama  vlasti, i akcijama OPEC-a&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries). To je udruženje država izvoznika nafte koje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Gas-price-breakdown-3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 117.''' Što sve utječe na cijenu goriva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled32.GIF|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 118.''' Odnos potražnje i profita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaštita okoliša i sigurnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i zdravstvenu ispravnost vode. Dakako tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara, velikih buka, itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama javnost je &amp;quot;prisilila &amp;quot; vlade da tome stanu na kraj i posebnim restrikcijama, odnosno osnivanjem agencija koje će obvezati rafinerije na instalaciju opreme potrebnu za zaštitu okoliša i zaštitu od ostalih štetnih utjecaja. One rafinerije koje ne budu mogle zadovoljiti te kriterije biti će zatvorene, što u nekim slučajevima dovodi i do porasta cijena goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil20Refinery20CA.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 119.''' Rafinerija u pogonu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5570</id>
		<title>ENERGETSKE TRANSFORMACIJE</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5570"/>
		<updated>2008-06-26T11:43:31Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Kogeneracija */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Energetsketransformacije.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Proizvodnja električne energije=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Termoelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije (Slika 1). Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne termoelektrane. Generator pare, turbina i generator, no o tim cjelinama će biti govora u daljnjem tekstu. Bez obzira što termoenergetska postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a zatim i generator električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Moderna termoelektrana na ugljen&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Naravno za grijanje se koristi para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Problem ovih postrojenja  su gubici koji se javljaju i koji su neizbježni. Naš cilj je da te gubitke pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Presjek termoelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1629. imamo prvu ideju o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, sa parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin samo što je bio pokretan parom. &lt;br /&gt;
Naravno revolucija je uslijedila kada je James Watt izumio parni stroj (1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 3). U proces je bila uključena i kondenzacija. To su temelji i suvremenih termoenergetskih postrojenja  &lt;br /&gt;
Čemu možemo zahvaliti razvoj parnih postrojenja? Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz povijest. Tlak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Od nekih 15 bara i 300 0C došli smo do današnjih 100-tinjak bara i oko 600 0C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako smanjujemo i potrošnju goriva i podižemo iskoristivost. Tu se sad javljaju još i pregrijači i međupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Parni stroj Jamesa Watta&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možemo pratiti povijesni razvoj turbina, generatora pare te plinskih turbina. &lt;br /&gt;
Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). &lt;br /&gt;
U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. &lt;br /&gt;
Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. &lt;br /&gt;
Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. O zaštiti okoliša nešto kasnije.&lt;br /&gt;
Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno i plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je rečeno da u klasičnim termoelektranama izgaranjem goriva proizvodimo toplinu koja kasnije služi za proizvodnju pare. Proizvedena para odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Dakle parne turbine su najčešće i najvažnije te ćemo najviše govoriti o njima.Druga velika skupina su plinske turbine koje se prilično razlikuju od parnih turbina što u konstrukciji što u načinu rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako plinsko-turbinsko postrojenje (Slika 4) sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip je uvijek isti. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka. Komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter4.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Plinsko postrojenje&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasični  kompresori služe kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vrši se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori lakši su i mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod većih postrojenja koriste se aksijalni kompresori (Slika 5) obzirom da su efikasniji (za veće kompresijske omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viših kompresijskih omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najčešće na istom vratilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Aksijalni kompresor&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Komora izgaranja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij koji ekspandira kasnije u turbini. Komora izgaranja (Slika 6) se sastoji od dvaju cilindara. U prvom cilindru se odvija izgaranje prilikom čega se razvijaju visoke temperature. Tako se štiti vanjski cilindar od djelovanja zračenja topline. Cilindri su međusobno povezani te se između njih odvija prostrujavanje zraka. Za izgaranje se dovodi 3-6 puta više zraka od teoretski potrebnog zbog sniženja maksimalnih temperatura. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Komora izgaranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komore izgaranja trebaju osigurati:&lt;br /&gt;
stabilno izgaranje u širokim granicama opterećenja,&lt;br /&gt;
jednoličnu raspodjelu temperatura dimnih plinova na izlazu iz komore izgaranja,&lt;br /&gt;
da gubitak tlaka u komori izgaranja bude što manji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U klasičnom plinsko-turbinskom postrojenju možemo imati više komora izgaranja koje se slažu uzdužno, po obodu. Takvo slaganje koristimo kao bismo smanjili dimenzije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinska turbina'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 7) nije toliko različit od plinske turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Prikaz plinske turbine&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da  i izborom materijal povećamo otpornost ka temperaturi. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu(Slika 9), poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest postrojenja sa slike 8. Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Shema parno-turbinskog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.''' Proces prikazan Ts dijagramom&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno postoje tu još mnogi dijelovi termoenergetskog postrojenja o kojima ćemo reći nešto više: pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri i sl (kao sastavni dio generatora pare).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator  pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima  (temperature i tlaka) koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije.Generatore pare možemo ugrubo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* čelične generatore pare&lt;br /&gt;
* lijevane&lt;br /&gt;
* generatore pare posebne namjene&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U našem razmatranju osvrnuti ćemo se samo na čelične generatore pare s obzirom da su oni najzastupljeniji i najčešći u primjeni. &lt;br /&gt;
Čelične generatore pare možemo još podijeliti na par podvrsta:&lt;br /&gt;
* vatrocjevni&lt;br /&gt;
* vodocjevni&lt;br /&gt;
* cilindrični&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vartocjevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje. Mi se nećemo baviti vatrocijevnim generatorima pare, nego vodocijevnim generatorima pare kao najčešćim i najbrojnijim te nama najzanimljivijima s aspekta termoelektrana. &lt;br /&gt;
Kao što i samo ime kaže kod vodocjevnih generatora pare voda ili para nalaze se u samim cijevima. Na taj način moguće je postići znatno veće tlakove i temperature nego kod vatrocjevnih generatora pare. Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* horizontalne s ravnim cijevima&lt;br /&gt;
* vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vertikalni generatori pare sa savinutim cijevima predstavljaju najveću i nama najvažniju skupinu. Ovakvi tipovi generatora pare se nalaze u velikim termoenergetskim postrojenjima  za proizvodnju električne energije. Za izgaranje mogu koristiti sve vrste goriva: kruto gorivo na rešetci (ravnoj ili kosoj), kruto gorivo u fluidiziranom sloju te izgaranje u prostoru (ugljena prašina, tekuće i plinsko gorivo).&lt;br /&gt;
Prirodna cirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbog razlike u gustoćama vode i vodene pare. Silazne cijevi upravo zbog toga nisu grijane tako da se lakše uspostavi cirkulacija. Temelji hidrodinamike, toplija voda će strujati prema gore dok će se hladna voda kretati prema dolje. Kada ne možemo osigurati uvijete za prirodnu cirkulaciju koristimo različite pumpe kako bismo osigurali nesmetanu cirkulaciju. Takvi generatori se nazivaju La Mont generatori pare. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.''' Generator pare s izgaranjem u prostoru&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima i nadkritičkim tlakovima i temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t\h pare, temperature od oko 600 0C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijeva. Isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje postupci i dijelovi koji se ugrađuju u generator pare kako bismo osigurali veću iskoristivost i povećanje snage. Ovo su neki od njih:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pregrijač pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijanu paru. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strog određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter11.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.''' Prikaz pregrijanja pare u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.''' Opterećenja s obzirom na vrstu prijelaza topline&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Međupregrijači'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod ugradnje međupregrijača moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do tlaka međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se još jednom zagrijava, najčešće ponovno na temperaturu svježe pare, te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Slika:Ter13.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 13.''' Međupregrijanje u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod pregrijača , kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stupanj iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. Smanjujemo veličinu kondenzatora, gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je povećanje cijene turbine,ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ekonomajzerske površine'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare tako da se iskorištava dio topline koja bi se inače ispustila u okoliš. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim površinama zagrijavamo napojnu vodu i zrak. &lt;br /&gt;
Zagrijači napojne vode:&lt;br /&gt;
Ovdje se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zagrijači zraka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagrijači zraka smješteni su iza zagrijača napojne vode te su posljednji u generatoru pare. Pošto rade na manjim tlakovima ,za razliku od zagrijača vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja iskoristivosti, sušenja goriva i poboljšanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni (Ljungstrom) (Slika 14) zagrijači, sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter14.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 14.''' Ljungstrom zagrijač zraka&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kondenzator je klasični izmjenjivač topline koji „vraća“ paru natrag u tekuće stanje, nakon što ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraća natrag u proces. Tlak u klasičnom kondenzatoru je izuzetno mali (potlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno je osigurati i medij kojem će se ta topline predati kako bi se para ohladila do temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smještene na rijekama, moru i sl. kako bi se osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje. O kogeneracijama nešto kasnije.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Snaga bloka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (Eur\kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t\h te preko 2000 t\h 1980-tih. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t\h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t\h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parametri pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifična potrošnja energije u MJ\kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kombinirani procesi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time povećavamo iskoristivost samog procesa pošto je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60%. Na Slici 15 prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter15.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 15.''' Shema kombiniranog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, te se taj višak zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, sada već niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter16.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 16.''' Prikaz rada u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je napomenuto da ovim principom povećavamo iskoristivost čitavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama termodinamike. Temelje možemo vidjeti u bazičnom Carnotovom procesu (izentropsko-izotermnom) ('''Slika 16'''). Princip je sljedeći: ukoliko su temperaturne razlike manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne važnosti da je ta razlika temperatura „ spremnika“ što veća. Naravno idealni slučaj bi bio ukoliko bi temperatura radne tvari kod dovođenja topline bila jednaka temperaturi ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvođenja postane jednaka temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom procesu.                                                                                          &lt;br /&gt;
Znamo da kod Carnotovog procesa iskoristivost ovisi samo o temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim varijablama ta iskoristivost ne može promijeniti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter17.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 17.''' Prikaz iskoristivosti različitih vrsta postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trebamo znati da smo u realnim postrojenjima ograničeni, po pitanju stupnja iskoristivosti, gornjim temperaturama. Kod parnih postrojenja to su temperature oko 600 °C pošto materijali koje danas poznajemo i koristimo ne mogu izdržati više temperature. Što se tiče donje granice ona je zadana temperaturom rashladnog spremnika. Kod plinske turbine temperature su od 1450 &amp;lt;sup&amp;gt;0&amp;lt;/sup&amp;gt;C (izgaranje) do oko 600 °C , što je temperatura ispušnih plinova koji izlaze iz plinske turbine. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45% i 40%, no njihovom kombinacijom postignuta je veća temperaturna razlika , a samim time i veća iskoristivost.('''Slika 17''')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj korisnosti kombiniranog postrojenja može se definirati kao omjer ukupne električne snage i toplinske snage dovedene u proces:&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga plinske turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga parne turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedena toplinska snaga u plinskom procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedna toplinska snaga za dogrijavanje parnog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izraz '''(1)''' naziva bruto korisnost kombi procesa zato što nije uzeta u obzir potrošnja snage na pomoćne sustave postrojenja (P&amp;lt;sub&amp;gt;ps&amp;lt;/sub&amp;gt;) i nisu uzeti u obzir električni gubici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako potrošnju snage na pomoćne sustave uzmemo u obzir tada dobivamo neto korisnost kombi procesa koja se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz povećani stupanj iskoristivosti koji dobivamo kod kombiniranih postrojenja možemo istaknuti još neke prednosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treba istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja jer je ovdje jedino gorivo prirodni plin. Samim time nema emisije sumpornog oksida, a emisija NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja. Sustav izgaranja je mnogo napredniji te se ponekad i koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja te se postiže sniženje temperature izgaranja.  Isto tako produkcija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja s obzirom na niži postotak ugljika u prirodnim plinu.No kao problem javlja se (ne)mogućnost opskrbe plinom što bi,  konkretno, u Hrvatskoj moglo ponekad predstavljati problem.Da spomenemo još i kraći rok projektiranja i izgradnje te veća fleksibilnost kod rada i samog pokretanja. Troškovi održavanja su niži nego u klasičnih termoelektrana te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje struje.Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina te električne energije proizvodi u elektranama na ugljen, no s obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja.&lt;br /&gt;
Plinska turbina sa zadatkom proizvodnje električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, no razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata budući se u to vrijeme sva pozornost posvetila propulziji mlaznih motora. Prvo plinskoturbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sustavu SAD 1949. godine, a bilo je u sastavu kombi-procesa. Tek 60-tih godina imamo prve turbine za proizvodnju električne energije u većem broju elektrana. Prednost je bila mogućnost brzog starta. U 70-tim godinama dolazi do nagliog razvoja u izgradnji kombi-procesa u elektroenergetskim sustavima, kada je proizvodnja plinsko-turbinskih postrojenja dostigla snagu veću od 50 MW i početne temperature veće od 850°C. S pojavom plinskoturbinskog  postrojenja snaga većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Termoelektrane u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hrvatska elektroprivreda ima na raspolaganju devet termoelektrana + NEK. Termoelektrane su smještene u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Konjščini, Plominu i Osijeku. Ukupna snaga iznosi 1589 MW. U ovaj broj nije uračunata snaga koju HEP dobiva od NEK-a (338 MW) te snaga četiri interventna diesel bloka (29 MW). Po informacijama iz HEP-a u 2004. iz termoelektrana proizvedeno je 4.069 GWh električne energije. To čini preko 30% električne energije potrošene u Hrvatskoj te godine. 2003. godine HEP je ponovno počeo preuzimati električnu energiju iz susjedne nam Bosne i Hercegovine (TE Tuzla i TE Kakanj) nakon što je isporuka struje iz tih elektrana obustavljena 1993. Još se očekuje rješenje spora oko termoelektrana koje je Hrvatska gradila u Srbiji. TE Obrenovac (Elektroprivreda Srbije) i TE Gacko (Elektroprivreda Republike Srpske). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter19.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 18.''' Prikaz raspoloživosti električne energije (HEP d.d.) u GWh&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Izvor HEP d.d.)&lt;br /&gt;
[http://www.hep.hr]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. '''TE Sisak''' -&lt;br /&gt;
Čret bb, 44000 Sisak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut), prirodni plin i sirovu naftu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. Blok A ( 210 MW ) 1976. Blok B ( 210 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 420 MW (2x210) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija : prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 1190 GWh ('74-'97) ,maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 2099 GWh ('77) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 40 MJ/kg, prirodni plin 36 MJ/m3,sirova nafta 43 MJ/kg&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
*Kotlovi u prvom bloku mogu se ložiti mazutom ili prirodnim plinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kotlovi u drugom bloku lože se mazutom i prirodnim plinom i njihovom kombinacijom, a za nuždu se može upotrijebiti sirova nafta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. '''TE Rijeka''' -&lt;br /&gt;
Urinj bb, 51221 Kostrena &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona:1978. Blok A ( 320 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 320 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 650 GWh ('78-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 1037 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 9500 kcal/kg &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za dopremu loživog ulja izgrađen je poseban cjevovod iz INA rafinerije Urinj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. '''TE Plomin I''' -&lt;br /&gt;
Plomin bb, 52234 Plomin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: Maksimalna trajna snaga 105 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 380 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 560 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. '''TE PLOMIN d.o.o.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TE Plomin d.o.o. je tvrtka u zajedničkom vlasništvu osnivača Hrvatske elektroprivrede i RWE Power, osnovana u studenom 1996. godine. HEP i RWE Power imaju jednaki udjel u tvrtki - HEP temeljem ranije izgrađenog dijela postrojenja TE Plomin 2, a RWE Power temeljem uloženog kapitala i dobivenih kreditnih sredstava od njemačkih banaka. &lt;br /&gt;
*Ta je tvrtka bila odgovorna za dovršetak TE Plomin 2, kao i za njen pogon u sljedećem razdoblju od 15 godina. Nakon isteka ugovorenog roka, Hrvatska elektroprivreda će preuzeti Elektranu i eksploatirati je još najmanje 15 godina, ili još daljnjih 10 godina nakon njene revitalizacije.&lt;br /&gt;
*Izgradnja TE Plomin 2 započeta je 1986. godine, zastaje 1991., potom se pokušava dovršiti do 1992., ali ratne okolnosti zaustavljaju radove na gradilištu. Na međunarodnom natječaju, za dovršenje izgradnje je izabran Konzorcij AEE. Nakon utemeljenja tvrtke TE Plomin d.o.o., u rujnu 1997.godine otvoreno je gradiliše i radovi započinju. Premda je dovršetak izgradnje bio planiran krajem 1998. godine, zbog zakašnjelog financiranja kasnilo se godinu dana, odnosno prva sinkronizacija s mrežom obavljena je u rujnu 1999. godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 2000. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 210MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*planirana godišnja proizvodnja: 1200GWh&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. '''KTE Jertovec''' -&lt;br /&gt;
Jertovec bb, 49282 Konjščina &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Konjščina, Jertovec &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: kombinirana termoelektrana (plinske i parne turbine) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Kombi blok A, kombi blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 68 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 208 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: glavno gorivo u elektrani je plin. Kao alternativno gorivo koristi se ekstralako loživo ulje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: plinsko - parni energetski blokovi A, B &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. '''TE-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Kuševačka bb, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Žitnjak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1962. Blok C, 1979. Blok A&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Izgradnja novog Kombi kongregacijskog plinskoparnog postrojenja ukupne električne snage 190 MW i toplinske snage 150 MW dovršena je 2001. godine - 26. lipnja te godine su sva tri agregata bila priključena na mrežu. Nakon pretprobnog pogona i optimiranja rada, HEP je od korporacije Parsons Power Group koja je izgradila postrojenje načelom &amp;quot;ključ u ruke&amp;quot;, postrojenje preuzeo 4. travnja 2003. godine, čime je započeo dvogodišnji jamstveni rok. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok C služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blok D - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare, Blok E, *Blok F, Blok G, Blok H - Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
*Proizvodna jedinica za proizvodnju tehnološke pare Blok D - Toplinski učinak je 80 t/h. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G, Blok H - ukupna toplinska snaga je 58 MW + 58 MW + 116 MW + 116 MW = 348 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 357 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 594 GWh ('80) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 984 GWh, vrele vode 1971 GWh &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. '''TE-TO Osijek''' -&lt;br /&gt;
Cara Hadrijana 3, 31000 Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana toplana koja koristi prirodni plin i teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1976. PTE Osijek Plinska termoelektrana 50 MW (2x25 MW,)1985. EL-TO Osijek 45 MWe/ 110 MWt &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B dva agregata, plinska elektrana po 25 MW (PTE Osijek) služe za proizvodnju električne energije i proizvodnju tehnološke pare (jedna od turbina)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Blok C (EL-TO Osijek) - parna turbina 45 MW - služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 95 MW (PTE Osijek 2x25 MW + EL-TO Osijek 45 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 131,9 GWh ('85-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('85-'97) Emax = 280 GWh ('94) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo:PTE Osijek - prirodni plin, EL-TO Osijek - teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. '''EL-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Zagorska 1, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Trešnjevka &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1907. proizvodnja električne energije (0,8 MW),1954. početak proizvodnje toplinske energije(33,4 MW električne snage, 14,7 MW toplinske), 1982. proizvodnja 42 MW električne snage, 478,2 MW toplinske snage, 1998. preseljenje PTE iz Splita i početak proizvodnje (dodatnih 2x25,6 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blokovi C i D - Nisko tlačni parni kotao 80 t/h - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare)&lt;br /&gt;
*Blok E, Blok F, Blok G Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
*EL - TO (Blok H1 i H2) služi za proizvodnju električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga :Proizvodne jedinice Blok A, Blok B, Blok H1, Blok H2, Proizvodne jedinice za proizvodnju tehnološke pare , niskotlačni parni kotlovi toplinskog učinka (1NK=55 t/h, 2NK=64/80 t/h). Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G: Ukupna toplinska snaga 232 MW (Blok E = 58 MW, Blok F =58 MW, Blok G =116 MW)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 98 GWh ('74-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 173 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 532 GWh ,vrele vode 635 GWh ,prosječna godišnja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*potrošnja goriva : loživog ulja 50000 t, prirodnog plina 100 000 000 -110 000 000 Nm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaštita okoliša===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitni jest toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Mi ćemo se o ovom poglavlju baviti samo ovim prvim, odnosno onečišćenjem usljed izgaranja fosilnog goriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu transformira  u unutrašnju energiju koja se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, CO, voda, NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;, SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, različiti ugljikovodici (C&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt;). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) i voda (H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može izgara potpuno i djelomično. U potpunom izgaranju imamo CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt imamo CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod plinskih goriva, a najteže kod krutog. Za izgaranje potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni pretičak zraka. Loša strana pretička zraka jest činjenica da povećanjem pretička zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih plinova koji napuštaju sustav. &lt;br /&gt;
O količini sumpora u produktima izgaranja najviše ovisi udio sumpora u samom gorivu. Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod dušika i njegovih oksida gorivo ne utječe  toliko na produkciju NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okoliš. U svrhu zaštite okoliša u posljednjih desetak godina donijelo se mnoštvo zakona odredaba koje bi trebale pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša iz termoelektrana. Jedan od glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornih oksida. Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već iz goriva ili iz produkata izgaranja. Veći efekt se postiže ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata izgaranja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Dušikove spojeve je najjednostavnije reducirati stupnjevanim izgaranjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju dušičnih oksida za oko 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pogled unaprijed===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaštita okoliša je važna i sveprisutna tema u današnjem društvu. Čovjekov razvoj snažno utječe i na njegov životni prostor. Upravo zbog toga kad govorimo o termoelektrana moramo posebno obratiti pozornost i na ovaj dio koji se bavi zaštitom okoliša. Razvoj društva rezultira i porastom potražnje i potrošnje električne energije. To je ujedno i pokazatelj razvijenosti društva. Trenutna godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 13500 TWh/god. Od tog broja, 37% proizvede se u termoelektranama na ugljen, 15% u termoelektranama na prirodni plin, te 10% u postrojenjima na naftu. U hidroelektranama proizvodi se 20%, a u nuklearnim elektranama 17% svjetske proizvodnje. &lt;br /&gt;
Iz ovih podataka vidi se da se u biti preko 60% svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nekom obliku termoelektrane. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Očekuje se izgradnja od oko 80-100 GW termoenergetskih postrojenja godišnje, kad govorimo o svjetskoj proizvodnji električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Materijal sakupio: Tomislav Pukšec''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Nuklearne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorivni elementi reaktora''', u kojima se odvija proces fisije i u kojima se neposredno oslobađa tolinska energija, imaju &lt;br /&gt;
'''najvišu temperaturu''' u nuklearnoj elektrani. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam stupanj djelovanja toplinskog ciklusa ovisi o prosječnoj temperaturi rashladnog fluida ('''po drugom zakonu &lt;br /&gt;
termodinamike stupanj djelovanja je to veći što je viša temperatura toplijeg spremnika'''). Od interesa je što &lt;br /&gt;
više približiti prosječnu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida, odnosno što više smanjiti porast temperature &lt;br /&gt;
rashladnog fluida u reaktoru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost nuklearnog postrojenja''' i '''okoline''' je ograničavajući faktor za iznos temperature nuklearnog &lt;br /&gt;
goriva i rashladnog sredstva, čime posredno ograničava i stupanj djelovanja '''NE''' ('''stupanj djelovanja NE &lt;br /&gt;
je uvijek manji od stupnja djelovanja TE jednake snage'''). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearne elektrane''' proizvode oko '''17% svjetske električne energije'''. U svijetu postoji oko 400 nuklearnih &lt;br /&gt;
elektrana (prema podacima [http://www.iaea.org/ International Atomic Energy Agency]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
[[Slika:nukel2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 19.''' Nuklearna elektrana u pogonu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Susrećemo nekoliko tipova '''NE''' čija je razlika u vrsti '''primarnog postrojenja (reaktorskog)''', koje &lt;br /&gt;
se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, &lt;br /&gt;
kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.&lt;br /&gt;
Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearno gorivo'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* prirodni ili obogaćeni [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium uran] (umjesto obogaćenog urana može se djelomično koristiti i [http://en.wikipedia.org/wiki/Plutonium plutonij])&lt;br /&gt;
* metalni uran&lt;br /&gt;
* oksid urana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Graphite grafit]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Helium helij]&lt;br /&gt;
*tekući metal&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi nuklearnih elektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Reaktor hlađen i moderiran običnom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Voda u reaktoru ima tlak viši od tlaka zasićenja'''&lt;br /&gt;
Takav reaktor je poznat kao '''tlakovodni reaktor''': U zapadnim zemljama označava se kraticom '''PWR'''&lt;br /&gt;
('''Pressurized Water Reactor''', a u bivšem Sovjetskom Savezu kraticom '''VVER - vodo-vodnoj energetičeskij reaktor''').&lt;br /&gt;
Ovog tipa je reaktor u '''NE Krško'''. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 20.''' Shematski prikaz PWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Voda u reaktoru kipi (kipući reaktor)'''&lt;br /&gt;
To je reaktor tipa '''BWR''' ('''Boiling Water Reactor''').'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:BWR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 21.''' Shematski prikaz BWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Reaktor hlađen i moderiran teškom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takozvani teškovodni reaktor ili '''HWR''' ('''Heavy Water Reactor'''). Izvodi se samo tip koji ima tlak viši &lt;br /&gt;
od tlaka zasićenja, tj. kao '''tlakovodni reaktor'''. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid prirodnog ili obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:HWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 22.''' Shematski prikaz HWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Reaktor moderiran grafitom i hlađen ugljik – dioksidom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su plinom hlađeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''GCR (Gas Cooled Reactor)'''&lt;br /&gt;
Prva  generacija ovih reaktora poznata pod nazivom '''magnox''' dobila je ime po leguri magnezija koji se &lt;br /&gt;
upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': metalni prirodni uran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:GCR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 23.''' Shematski prikaz GCR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''AGR (Advanced Gas Reactor)'''&lt;br /&gt;
Druga generacija '''grafitnih reaktora''' koja se od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih šipki. Obloge &lt;br /&gt;
gorivnih šipki su izrađene od nehrđajućeg čelika. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wylfa-power-station.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 24.''' NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je od najstarijih NE u svijetu koje još uvijek rade&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''4. Reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivšem SSSR-u i njegova kratica je '''RBMK''' ('''reaktor boljšoi močnosti kipjaščij''').&lt;br /&gt;
Nuklearna elektrana u Černobilu je bila ovog tipa. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''5. Reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visoko temperaturni reaktor ili '''HTGR''' ('''High Temperature Gas Reactor''') je posljednji korak u &lt;br /&gt;
razvoju grafitom moderiranih reaktora. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''6. Brzi oplodni reaktor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator &lt;br /&gt;
za termalizaciju neutrona, '''brzi oplodni reaktor''' nema moderatora. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''':oksid urana višeg obogaćenja ili oksid plutonija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nuklearna fisija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se temelji na procesu '''nuklearne fisije'''. [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium Uran], kao prirodni element, &lt;br /&gt;
je osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. '''Uran–238''' (U-238) ima vrlo dugo vrijeme poluraspada, &lt;br /&gt;
oko 4,5 milijarde godine, i zato se još uvijek mogu naći zamjetne količine ovog elementa u prirodi. Ovaj izotop urana, &lt;br /&gt;
'''U-238''', čini oko 99% svih izotopa urana na Zemlji. '''Uran-235''' čini oko 0,7% urana kojeg nalazimo u prirodi, &lt;br /&gt;
dok je '''uran-234''' još rijeđi u prirodi i nastaje radioaktivnim raspadom '''urana-238'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uran-235''' ima zanimljivo svojstvo koje ga čini korisnim i za nuklearnu energetiku, a i za proizvodnju nuklernih&lt;br /&gt;
bombi. Kao i '''U-238''', '''U-235''' se spontano raspada alpha raspadom. Osim spontanog raspada '''U-235''' &lt;br /&gt;
kratkotrajno podliježe i spontanoj fisiji. Međutim, '''U-235''' je jedan od rijetkih elementa koji je sposoban &lt;br /&gt;
osloboditi energije cijepanjem jezgre atoma ('''nukleusa''') mehanizmom inducirane fisije. U slučaju da se slobodni &lt;br /&gt;
neutron sudari sa jezgrom '''urana-235''', jezgra će apsorbirati taj neutron što će rezultirati time da će postati &lt;br /&gt;
nestabilna i u konačnosti će se rascijepati na dva lakša atoma uz oslobađanje dva do tri nova slobodna neutrona. &lt;br /&gt;
Dva nova atoma postižu novo stanje gama raspadom. Tri fizikalne činjenice čine proces inducirane fisije zanimljivim &lt;br /&gt;
sa energetskog stajališta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Vjerojatnost''' da će atom '''urana-235''' apsorbirati slobodan neutron je relativno velika. Ako reaktor radi u najpovoljnijem režimu (tj. u kritičnom stanju), oslobođeni neutron svake fisije će uzrokovati novu fisiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre''' je vrlo brz, reda veličine pikosekunde (10&amp;lt;sup&amp;gt;-12&amp;lt;/sup&amp;gt; sekundi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Cijepanjem jedne jezgre U-235''' oslobađa se zamjetno velika količina energije u obliku toplinske energije i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_ray gama zračenja]. Energiju oslobođenu jednom fisijom dobivamo iz činjenice &lt;br /&gt;
da fisijski produkti i neutroni zajedno teže više nego sam atom '''U-235''' čija se jezgra rascijepala. Razlika u &lt;br /&gt;
masi se može direktno preračunati u dobivenu energiju pomoću izraza E = mc&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspadom jednog atoma '''U-235''' oslobađa se energija reda veličine '''200 MeV''' (milijun elektron volta). Na prvi pogled &lt;br /&gt;
to se ne čini puno, ali ako se uzme u obzir da, naprimjer, jednam kilogram urana sadrži veliku količinu atoma, shvaća se da je oslobođena energija iz takvog kilograma zamjetna. Ona je tolika da se obogaćeni uran koristio kao gorivo za nuklearne podmornice &lt;br /&gt;
dajući im potisnu snagu koju bi se moglo dobiti iz nekoliko stotina tisuća litara nafte. Da bi dobili tražena svojstva uranskog &lt;br /&gt;
goriva, takvo je gorivo potrebno predhodno obogatiti, tako da sadrži 2 do 3% (ili više) '''urana-235'''. Tropostotno &lt;br /&gt;
obogaćenje je dovoljno za uporabu u civilnom nuklearnom reaktoru, dok se uran za proizvodnju oružja obogaćuje tako da sadrži 90% ili više '''U-235'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći postotak nuklearnih elektrana u svijetu čine elektrane '''PWR''' reaktorskog tipa. Izvedba '''PWR''' nuklearne &lt;br /&gt;
elektrane zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova, primarnog i sekundarnog. Toplinski stupanj djelovanja &lt;br /&gt;
'''N''' je funkcija prosječne temperature vode u primarnom krugu, te je svrsishodno da ona bude što viša.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tipični parametri''' rashladne vode primarnog kruga jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Tlak''': 150 do 160 bar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Prosječna temperatura''': 570 do 590 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Promjena temperature u reaktoru i generatoru pare''': 40 do 50 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Protočni volumen pri rashladnom krugu''': oko 6 m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/s &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarni krug''' se načelno sastoji od '''reaktora''', '''cirkulacijske pumpe''', '''generatora pare''' i '''tlačnika'''. &lt;br /&gt;
Budući da su rashladni krugovi hidraulički povezani u reaktoru potreban je samo jedan tlačnik za sve rashladne krugove. &lt;br /&gt;
Komponente primarnog kruga smještaju se u '''containment''' ili '''zaštitnu posudu'''. Zaštitna posuda je projektirana &lt;br /&gt;
za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa). Osobito &lt;br /&gt;
obilježje je kuglasta zaštitna posuda. Veličina jezgre i broj gorivnih elementa u njoj ovise u snazi. U zapadnim &lt;br /&gt;
zemljama te su snage u razredima od 600 do 700, 900 do 1000 i 1200 do 1500 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare''' je jedan od komponenti primarnog kruga NE. To je '''izmjenjivač topline''' specijalne izvedbe &lt;br /&gt;
kojem je zadatak da toplinsku energiju nastalu u '''primarnom krugu''' prenese na '''radni medij sekundarnog kruga'''. &lt;br /&gt;
'''Primarni medij''' nalazi se u snopu cijevi, a '''sekundarni''' u plaštu parogeneratora. Srednja temperatura primarnog &lt;br /&gt;
fluida u reaktoru i parogeneratoru je približno ista. Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida je malena &lt;br /&gt;
da bi tlak pare bio što viši, a time i stupanj djelovanja. To se može postići, i postiže se, izgradnjom velike površine &lt;br /&gt;
prijelaza topline. Ta ogrijevna površina iznosi oko '''4000 m2''', a tehnološki je dobivena ugradnjom nešto više od &lt;br /&gt;
4000 “U” cijevi u cijevni snop visok 10 m, dok je promjer cijevi 20 mm i debljine stijenke oko 1,2 mm. Materijal cijevog snopa je legura naziva [http://www.hightempmetals.com/techdata/hitempInconel600data.php Inconel600]. Materijal plašta generatora pare je &lt;br /&gt;
niskolegirani kotlovski čelik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbitniji djelovi '''generatora pare''' su '''ulazno/izlazna komora primarnog fluida''', '''cijevni snop''', &lt;br /&gt;
'''isparavačka sekcija''', '''parni prostor'''. Potrebno je još ugraditi i '''separator vlage''' i '''sušionik pare'''. &lt;br /&gt;
Sekundarna voda se nalazi pod tlakom od otprilike 6 MPa. Gabariti takvog generatora pare za nuklearna postrojenja su &lt;br /&gt;
oko 21 m visine, promjer donjeg djela posude je oko 3,5 m, promjer gornjeg dijela posude je oko 4,5 m, dok je masa &lt;br /&gt;
suhog generatora pare oko 300 t.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tlačnik''' je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava &lt;br /&gt;
tlak u primarnom krugu. U osnovi, to je električni bojler kod kojeg tlak pare iznad razine vode elastično održava tlak &lt;br /&gt;
u primarnom krugu. Funkcionalno kompenzira promjene specifičnog volumena vode brzih prijelaznih projava i održava tlak &lt;br /&gt;
u stacionarnom stanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cirkulacijska pumpa''' kod tlakovodnih reaktora (PWR) je jednostupnjevita cirkulacijska pumpa. Budući da je maksimalna &lt;br /&gt;
temperatura fluida ograničena dopuštenom temperaturom u reaktoru, nastoje se prosječna temperatura što više približiti toj &lt;br /&gt;
temperaturi. Smanjenje porasta temperature rashladnog fluida u reaktoru moguće je jedino smanjenjem njegova protoka. Snaga &lt;br /&gt;
pumpe je ograničavajući faktor za smanjenje temperaturne razlike u primarnom krugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvedba pumpe mora zadovoljavati slijedeće '''uvjete''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Propuštanje rashladnog fluida''' reaktora treba svesti na najmanju moguću mjeru (jer rashladni fluid sadrži određeni stupanj radioaktivnosti). Rješenje je u '''brtvenju protutlakom'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Podmazivanje donjih ležajeva''' treba rješiti bez klasičnim maziva (kontaminacija rashladnog fluida). To se rješava tako da se donji ležaj pumpe, napravljen od grafita, podmazuje ubrizganom vodom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Jezgru PWR reaktora čine''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::: 1. '''Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
:::: 2. '''Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
:::: 3. '''Moderator'''&lt;br /&gt;
:::: 4. '''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
:::: 5. '''Konstrukcijski elementi''', odnosno svi materijali i sklopovi za ostvarenje i samoodržavanje lančane reakcije, njezinu kontrolu i odvod generirane topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- &lt;br /&gt;
'''1. Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi elementi su složeni mehanički sklopovi, kojih su osnovni djelovi gorivne šipke i kostur gorivnog elementa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Gorivne šipke'''&lt;br /&gt;
Gorivna šipka je cijev od cirkonijeve (Zr) legure (često se upotrebljava legura pod nazivom ZIRCALLOY2, [Zr + Sn + Fe + Ni]) promjera oko 9,5 mm, debljine stijenke oko 0,6 mm te dužine oko 3,6 m ispunjene tabletama UO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; koje su konkavno obrađene radi kompenzacije termalne ekspanzije. Zazor između tablete i stijenke obloge puni se helijem radi boljeg odvođenja topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Kostur gorivnog elementa'''&lt;br /&gt;
Kostur gorivnog elementa je mehanički element kojem je zadatak držati gorivne šipke u formaciji (pridržavanje trenjem) i omogućiti vođenje regulacijskih ili zaustavnih šipki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi element ima kvadratni horizontalni presjek dimenzija oko 200x200 mm i masu između 500 i 700 kg.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''2. Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regulacijske i zaustavne šipke zajedno čine '''apsorbcijske šipke'''.&lt;br /&gt;
Regulacijske šipke su povezane u regulacijski sklop, što znači da sve one šipke koje ulaze u jedan gorivi element kreću kao mehanička cjelina. Cijevi su od nehrđajućeg čelika ispunjene legurom koja u težinskim postocima sadrži 80% srebra, 15% indija i 5% kadmija. Sastav legure izabran je tako da se apsorpcijom pokrije širi spektar energija termalnih i epitermalnih neutrona.Zaustavne šipke imaju zadatak osigurati dovoljnu podkritičnost reaktora obustavljenog rada i nisu povezane s regulacijskim sustavom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su materijali koji imaju zadatak da usporavajubrze neutrone fisije. Da bi se stvorila '''compound jezgra''' koja je nestabilna i koja je uvijet za postupak fisije energija projektila koja udara u jezgru mora biti manja od približno 50 MeV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurnost===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost''' nuklearne elektrane je jedan od najbitnijih uvjeta za njezinu prihvatljivost kao energetskog objekta. Osnovna filozofija projektiranja nuklearne elektrane sa stajališta sigurnosti je tzv. obrana po dubini. Obrana po dubini sastoji se u poduzimanju mnogih sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava NE važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski, jedna nakon druge. Time se postiže da izgubljenu funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+ '''Tablica 1.''' Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama [http://www.ans.org/ American Nuclear Society (ANS)]*&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija I'''   || Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom redovitog pogona)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija IV'''  || Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''LOCA''' – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 	&lt;br /&gt;
Sa stajališta utjecaja na okoliš najvažnije su nezgode '''kategorije IV''', a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
: 1. Veći lomovi cijevi sekundarnog sustava&lt;br /&gt;
: 2. Lom cijevi pojne pumpe&lt;br /&gt;
: 3. Zakočenje rotora pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 4. Lom osovine pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 5. Lom kučišta mehanizma kontrolnih štapova&lt;br /&gt;
: 6. Lom cijevi parogeneratora&lt;br /&gt;
: 7. Nezgoda gubitka hladioca ('''LOCA''')&lt;br /&gt;
: 8. Nezgoda rukovanja gorivom u contaimentu i zgradi za pohranu istrošenog goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većih nesreća je do sada bilo dva puta. Prva se zbila u '''NE Otok tri milje''' u SAD-u, 28. Ožujka 1979., a druga 25. Travnja 1986. u '''NE Černobil'''. '''Ljudska greška''' je bila uzrok obje nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Distribuirana proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Otočna proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Obnovljivi izvori=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hidroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a &lt;br /&gt;
udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i &lt;br /&gt;
značajne terorističke prijetnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Utjecaji na okoliš dijele se na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta zraka, geologija i seizmologija,  erozija, promjena pejzaža &lt;br /&gt;
* biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi &lt;br /&gt;
* socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i historijski &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva potapa se kvalitetno zemljište, a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište, u nekim slučajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva, uništava se zdrava šuma, nestaje vegetacija, svi postojeći objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala, a neiskorištena većina nalazi se u nerazvijenim zemljama. Takvo stanje je s jedne strane dobro jer se u budućnosti najveći porast potrošnje očekuje upravo u nerazvijenim zemljama, a s druge strane pokrivanje daljnjeg porasta potrošnje u razvijenim zemljama bazirat će se na fosilnim i nuklearnom gorivu. Hidroelektrane se značajno koriste u proizvodnji električne energije iz više razloga: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Nema troškova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje &lt;br /&gt;
* Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju. &lt;br /&gt;
* Ne postoji utjecaj povećanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih povećanja u zadnjih nekoliko godina &lt;br /&gt;
* Neovisnost o uvozu goriva &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima električne energije. &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je čista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije, truljenje), ali su u većini slučajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. &lt;br /&gt;
* Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ukoliko pada sa dva puta veće visine proizvodi duplo više električne energije. &lt;br /&gt;
# Raspoloživom protoku vode. Električna snaga i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisnost snage o navedenim veličinama izražena je sljedećim izrazom: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;P = eta * Q * h * ρ * g&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:P - Snaga [W]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:eta - stupanj iskoristivosti postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Q - raspoloživi protok vode [m3/s]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:h - raspoloživi vodeni pad [m]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:ρ - gustoća vode [kg/m3]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:g - ubrzanje sile teže [m/s2]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 25.''' Voda šiklja iz izlaznog presjeka za vrijeme testa u hidroelektrani Hoover na granici Nevade i Arizone, USA.&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija gradnje hidroelektrana se nije mijenjala kroz 20. stoljeće. &lt;br /&gt;
Hidroelektrane u principu funkcioniraju na vrlo jednostavnoj osnovi: voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz branu, pokreće turbinu koja onda pokreće generator električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Osnovne komponente klasične hidroelektrane=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Brana - Većina hidroelektrana se opskrbljuje vodom iz akumulacijskih jezera. Brana predstavlja građevinu kojoj je zadaća osiguravati akumulaciju vode. Akumulacijska jezera su često urbanizacijski tako riješena da su ujedno i rekreacijska jezera. &lt;br /&gt;
* Ulazni presjek - Otvor na brani se otvori i kroz kontrolna vrata voda cjevovodom (najčešće uslijed gravitacije) dolazi do turbine određenim masenim protokom. &lt;br /&gt;
* Turbina - Voda udara i okreće lopatice turbine koja je osovinom vezana na generator. Najčešći tip turbina za hidroelektrane su Francisove turbine. Takve turbine teže do 172 tone i postižu brzinu vrtnje do 90 okretaja u minuti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro2.jpg|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 26.''' Osovina koja povezuje generator i transformator (Photo courtesy U.S. Bureau of Reclamation)&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Generator - Kako samo ime govori, generator generira električnu energiju. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta unutar namotaja žica. Ovime se ubrzavaju elektroni, koji proizvode električni naboj. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Osnovni dijelovi svakog generatora su: &lt;br /&gt;
::* Osovina &lt;br /&gt;
::* Uzbudni namot &lt;br /&gt;
::* Rotor &lt;br /&gt;
::* Stator &lt;br /&gt;
Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni napon. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 27.''' Generatori električne energije u hidroelektrani&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. &lt;br /&gt;
* Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. &lt;br /&gt;
* Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro4.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 28.''' Komponente hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku energiju. Količina generirane električne energije se određuje s nekoliko faktora. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine vode do turbina. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina proizvedene struje. Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u akumulacijskom jezeru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je prethodno spomenuto, predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više hidroelektrana. Međutim, postoje određene prepreke. Većina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je već iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena učinkovitost elektrane i za čiju je gradnju potrebno raditi i veće promjene u okolišu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroenergija se tradicionalno smatra čistom i ekološkom. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama ne zagađuje atmosferu, ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada. Ipak, gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu riječnih tokova na kojima se grade. Učinci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 čimbenika: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana locirana &lt;br /&gt;
# Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane &lt;br /&gt;
# Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena &lt;br /&gt;
# Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čimbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških, zemljopisnih i meteoroloških uvjeta. Ova dva čimbenika su najbitniji faktor pri određivanju veličine, vrste, konstrukcije i načina na koji će buduća elektrana raditi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i povećanje prosječne temperature vode &lt;br /&gt;
* Povećanje udjela dušika u riječnoj vodi &lt;br /&gt;
* Sedimentacija i erozija &lt;br /&gt;
* Poplave &lt;br /&gt;
* Klimatske promjene &lt;br /&gt;
* Potencijalno povećanje tektonske aktivnosti područja &lt;br /&gt;
* Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta &lt;br /&gt;
* Poremećenje migracije ribljih vrsta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi hidroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri su osnovna tipa: protočne, akumulacijske i reverzibilne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' HE &amp;quot;ĐALE&amp;quot; - protočna hidroelektrana, ukupna snaga 40.8MW&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane, dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Akumulacijske su najčešće hidroelektrane, dobra strana je mogućnost akumulacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro06.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 30.''' Akumulacijska hidroelektrana '''Tri kanjona''' u Kini, (potopljeno je 118 gradova i iseljeno oko 1.000.000 ljudi)&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Reverzibilne hidroelektrane&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod klasičnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. reverzibilne hidroelektrana (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva '''skladišta''' vodene mase. To su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::*Gornja akumulacija Istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom električne energije.&lt;br /&gt;
::*Donja akumulacija Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo, donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje špice potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj je RHE Velebit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 32.''' Presjek kroz tlačni cjevovod, strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Male hidroelektrane===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uvod'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta, vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacionom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku od velikih čija se štetnost opisuje kroz velike promjene ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22% svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa različitih točaka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi, klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se često dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 2.''' kategorizacija malih hidroelektrana u nekim zemljama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Zemlja&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;micro&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;mini&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;male&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [MW]&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| SAD&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 100 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kina&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;500&lt;br /&gt;
| 0,5 - 25&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Francuska&lt;br /&gt;
| 5 - 5000&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Indija&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 15&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Brazil&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;općenito&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;100&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;1000&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;10&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 3.''' Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Svjetski izvori&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga malih hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;680 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;47GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;3000 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;180 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće: &lt;br /&gt;
* gotovo da nemaju nedostataka &lt;br /&gt;
* nema troška distribucije električne energije &lt;br /&gt;
* nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* jeftino održavanje &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 4.''' Popis malih hidroelektrana u RH (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;90%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga [MW]&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Godina puštanja u pogon&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Po generatoru	&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Ukupno&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Jaruga&lt;br /&gt;
| 2 x 2,8&lt;br /&gt;
| 5,6&lt;br /&gt;
| 1898.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj I&lt;br /&gt;
| 2 x 1 + 2 x 0,8&lt;br /&gt;
| 3,6&lt;br /&gt;
| 1908.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Roški Slap *&lt;br /&gt;
| 2 x 0,886&lt;br /&gt;
| 1,772&lt;br /&gt;
| 1910.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE T.C. &amp;quot;10. kolovoz&amp;quot; Majdan **&lt;br /&gt;
| 2 x 0,6&lt;br /&gt;
| 1,2&lt;br /&gt;
| 1913.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zeleni Vir&lt;br /&gt;
| 2 x 0,85&lt;br /&gt;
| 1,7&lt;br /&gt;
| 1922.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE P.I. &amp;quot;Duga Resa&amp;quot; **&lt;br /&gt;
| 0,53 + 0,25 + 0,32&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1937.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj II&lt;br /&gt;
| 2 x 1,1&lt;br /&gt;
| 2,2&lt;br /&gt;
| 1952.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zavrelje&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1953.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Krčić&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 1988.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 2 x 0,34&lt;br /&gt;
| 0,68&lt;br /&gt;
| 19889.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest I *&lt;br /&gt;
| 4 x 0,315&lt;br /&gt;
| 1,26&lt;br /&gt;
| 1995.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest II *&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 1997.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kupčina 6 - Stančaki *&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Orljava 7 - Požeška Kopanica*&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;4&amp;quot; | Pribranske elektrane biološkog minimuma&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Varaždin&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 1975.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1989.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Ukupno&lt;br /&gt;
| 24,337&lt;br /&gt;
| &amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;*&amp;lt;/sup&amp;gt;u privatnom vlasništvu&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;**&amp;lt;/sup&amp;gt;u sklopu industrijskog pogona&lt;br /&gt;
::::::* vlasništvo Hrvatske elektroprivrede&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni dijelovi malih hidroelektrana su sljedeće strukture i uređaji: &lt;br /&gt;
* građevinski objekti &lt;br /&gt;
* hidromehanička oprema &lt;br /&gt;
* elektrostrojarska oprema &lt;br /&gt;
* priključak na dalekovodnu mrežu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Princip sustava male hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tehnička rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva: &lt;br /&gt;
* karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) &lt;br /&gt;
* paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora &lt;br /&gt;
* kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviđa izvedba transformatora na stupu &lt;br /&gt;
* postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala &lt;br /&gt;
* preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal &lt;br /&gt;
* umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat &lt;br /&gt;
* dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) &lt;br /&gt;
* dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima &lt;br /&gt;
* tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede do strojarnice &lt;br /&gt;
* zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana &lt;br /&gt;
* odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Utjecaj na okoliš'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema gotovo nikakvih štetnih utjecaja na okoliš. Ako taj utjecaj i postoji, onda je on toliko mali da ne može biti mjerljiv i ne može se sa sigurnošću pripisati postojanju i radu male hidroelektrane, a ne nekom drugom od mogućih utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti iskorištenja energije vodotokova se u prvom redu očituju u eliminiranju emisija štetnih plinova u atmosferu koju susrećemo kod energana na fosilna goriva. Dok je kod velikih hidroelektrana, kao posljedica gradnje velike brane sa zaštitnim mrežama koje se nalaze prije ulaska u turbinski dovodni kanal ipak prisutna emisija metana zbog zadržavanja žive tvari na zaštitnoj mreži koja tamo truli i emitira metan kao posljedicu procesa raspada organske materije, kod malih hidroelektrana brane su male, preljevne, a u slučaju, tzv., tirolskog zahvata kanal ne smije sadržavati zaštitnu mrežu i voda sa svim tvarima koje nosi sa sobom u nepromijenjenom sadržaju struji kanalom. Ovakva filozofija gradnje i tehnologija u potpunosti isključuje ikakve štetne emisije u atmosferu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Procjena je da male hidroelektrane, instalirane snage od cca 5 MW, godišnjom produkcijom energije zamjenjuju oko 1400 toe fosilnih goriva, a time i smanjuju emisiju stakleničkih plinova u količini od 16 000 tona CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i 1100 tona SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; godišnje. Zagađenje bukom je ispod svih minimalnih propisanih i predloženih razina zbog sofisticirane tehnologije koja je danas postala pravilo pri konstruiranju strojarnice male hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ipak, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pozornost treba posvetiti: &lt;br /&gt;
     &lt;br /&gt;
* adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* protoku vode &lt;br /&gt;
* riziku od pogrešnog gospodarenja vodenim resursima &lt;br /&gt;
* nedostatku biološkog minimuma količine vode &lt;br /&gt;
* utjecaju na floru i faunu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također bi trebalo posebno naglasiti doprinos takvih postrojenja razvitku gospodarstva, pogotovo u nerazvijenim i dislociranim područjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pogonski troškovi i mogući problemi pri provedbi projekta'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, također koristi i energiju za vlastiti rad. Ti troškovi se nazivaju pogonskim troškovima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod vodoopskrbnih sustava u cjevovodima hidraulička snaga, koja se manifestira porastom tlaka anulira se prigušnim elementima koji su potrošači energije. Nadalje, samo prigušenje tlaka može se također dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda moguće dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je moguće dobiti suvišak energije, ta energija se može dalje eksploatirati ili prodavati, čime se minimiziraju pogonski troškovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problemi vezani za projektiranje i puštanje u rad male hidroelektrane leže u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u Republici Hrvatskoj glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, što isključuje i potrebno djelovanje državnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer tržišni interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom slučaju nižih kamata nego za ostale tržišne aktivnosti). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatni problem predstavljaju česti neriješeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i neriješena katastarska pitanja i njihovo sporo rješavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj više od polovice električne energije proizvodi se u hidroelektranama. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona, a koji su raspoređeni na tri teritorijalna područja (sjever, zapad, jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju &amp;quot;Certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 34.''' Prikaz lokacija elektrana u Hrvatskoj&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vjetroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam '''vjetroelektrana''' podrazumijeva sustav za transformaciju (pretvorbu) gibajuće zračne mase, odnosno vjetra u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, unutar kompleksne problematike vjetrenjača vrlo značajno mjesto zauzima '''vjetar i vjetropotencijal''' kao jedan od preduvjeta funkcionalnosti takvog sustava. '''Vjetar kao energetski resurs''' karakterizira promjenjivost i nemogućnost uskladištenja što za sobom posljedično povlači potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). Budući da kinetička energija vjetra ovisi o kvadratu brzine, a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra, promjena brzine vjetra uzrokovat će dakle promjenu aerodinamičke snage, odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu električne snage koju generator injektira u mrežu. Brzina vjetra mjeri se '''anemometrom'''. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Kod provođenja proračuna, uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra (eng. base), komponentu linearne promjene brzine vjetra (eng. ramp), komponentu udarne promjene brzine vjetra(eng. gust) i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu (eng. noise). '''Budući da do visine 200m''' postoje tehnička rješenja koja kinetičku energiju gibanja zračnih masa tj. vjetra pretvaraju u električnu energiju, moguće je koristiti naziv '''tehnički vjetar'''. '''Struja tog vjetra poremećena je različitim utjecajima''' kao što su turbulencija (mehanički i termički uvjetovana lokalna nepravilna gibanja), hrapavost površine, dnevni i noćni temperaturni gradijent, topografija terena ( prepreke, uzvisine, građevine i slično) i vanjski poremećaji (silazna strujanja od oluja). Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine, dakle ometaju strujanje i općenito umanjuju vjetropotencijale.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom postavljanja vjetrenjača potrebno je izvršiti '''dodatni proračun vjetropotencijala''' (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja, jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu čak i ako je relativno mala njihova međusobna udaljenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u određenom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h, a u sinoptičkoj praksi 10 min). Mjerenja brzine vjetra se najčešće vrše na visini od 10m. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju '''Weibullovom funkcijom (razdiobom)''' koja daje vjerojatnost pojave vjetra '''f(v)''' tijekom nekog vremenskog perioda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Weibull.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 35.''' Weibull-ova razdioba&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u graničnom sloju do promjene profila brzine; brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu, do iznosa beskonačne struje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Parvis.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 36.''' Parametri po visini, u logaritamskoj razdiobi&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste vjetrenjača i njihova primjena===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Vjetroturbina''' može imati jednu ili više elisa. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehaničku energiju. Najčešće rješenje predstavlja izvedba s tri elise (s obzirom na razinu buke i vizualni efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji '''podjela''' ovisno o:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''položaju osi turbinskog kola''': vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.&lt;br /&gt;
* '''omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra''': brzohodne i sporohodne.&lt;br /&gt;
* '''broju lopatica''': višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.&lt;br /&gt;
* '''veličini zakretnog momenta''': visokomomentne i niskomomentne.&lt;br /&gt;
* '''načinu pokretanja''': samokretne i nesamokretne.&lt;br /&gt;
* '''efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment''': nisko i visoko efikasne.&lt;br /&gt;
* '''načinu okretanja rotora prema brzini vjetra''': promjenjive i nepromjenjive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Izvedbe vjetrenjača s vodoravnim vratilom''', brzohodne s dvije do četiri lopatice predstavljaju klasične vjetrenjače, odnosno najveće i opće prihvaćene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju električne energije. One se dakle najčešće nalaze u serijskoj proizvodnji,a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. višelopatične vjetrenjače koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog '''torzijskog momenta''' koji stvaraju).U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene '''brzohodne vjetroturbine''', okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od '''500''' do '''1500''' kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dijelovi vjetroturbinskog - generatorskog sustava i njihova funkcija'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjturb.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Segmenti turbine '''okomitog vratila''' (prikazane na '''slici 37.''') su slijedeći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''(1) rotor'''&lt;br /&gt;
* '''(2) kočnice'''&lt;br /&gt;
* '''(3) upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
* '''(4) generator'''&lt;br /&gt;
* '''(5) zakretnik'''&lt;br /&gt;
* '''(6) kućište'''&lt;br /&gt;
* '''(7) stup'''&lt;br /&gt;
* '''(8) temelj'''&lt;br /&gt;
* '''(9) transformator'''&lt;br /&gt;
* '''(10) posebna oprema'''&lt;br /&gt;
* '''(11) prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(1) Rotor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su '''glavčina''' i '''lopatica'''. Ovisno o tome kako reguliramo snagu, rotor može biti izveden:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice, na način da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m. Također postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajući postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Na taj način se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne, odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještajući na optimalnu vrijednost na početku rada vjetroturbine).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičkog efekta poremećenog trokuta brzina (eng. stall). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka, odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti, kut više nije optimalan). Za ovaj slučaj izvedbe rotora lopatice nemaju mogućnost zakretanja. Međutim, kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina, u ovom slučaju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzina (što omogućuje najveću transformaciju energije vjetra u električnu energiju). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Lopatice'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa '''zakretnim vrhovima''' (kao aerodinamičkim kočnicama) ili s '''krilcima'''. Ove druge funkcioniraju na način da se krilca odvajaju od površine, smanjujući aerodinamičke značajke profila kod brzine iznad projektne. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočioni sustavi, koji u slučaju otkaza primarnog kočionog sustava (mehanička kočnica) stvaraju '''moment kočenja''' (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. spoiler) ) te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje rasterećenog kola. Dakle, zakretni vrh i pomična površina sekundarnog kočionog sustava nazivaju se kočnici, koje je moguće aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedinačnim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Rotor za ove kočnice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje, kočnici se vraćaju u početni položaj i čine radni dio lopatice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(2) Kočioni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg), odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja. Zato mora postojati kočioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor. Osim toga, bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo.&lt;br /&gt;
Disk kočnica - je najčešća izvedba kočionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. Prilikom odabira broja kočionih elemenata na disku kočnice, naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila kočenja, odnosno na postizanje opterećenosti turbine isključivo momentom kočenja. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauličko, a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže, dakle prekid strujnog kruga) ili signalom uređaja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(3) Upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što samo ime kaže, ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava.&lt;br /&gt;
Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj), već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Dakle, mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom, daje podatke o radu, električkim i mehaničkim stanjima, obrađuje podatke, komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slučaju nekakvog kvara, požara ili slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(4) Generator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko - generatorskog sustava, generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja&lt;br /&gt;
* izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava&lt;br /&gt;
* izdržljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva, te pri uključivanju i isključivanju generatora&lt;br /&gt;
* uležištenje generatora na način da jamče dugotrajnost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzimajući u obzir uvjete povećane '''vlažnosti''', '''slanosti''', zatim '''otpornost na krute čestice''', '''povišenu temperaturu''' i slične uvjete, pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako npr. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom&lt;br /&gt;
* samostalni rad&lt;br /&gt;
* spregnuti rad s drugim izvorima &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti struje''' mogu biti: '''istosmjerni''' ili '''izmjenični'''. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''načinu okretanja''' postoje generatori: s '''promjenjivom''' ili s '''nepromjenjivom brzinom okretanja''' uz zadržavanje iste frekvencije. Također postoji podjela prema veličini tj. snazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(5) Zakretnik'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na vrhu stupa. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom, učvršćenim na stupu, izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. To je naravno, u ovisnosti o vrsti vjetroturbine, odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. Zakretanje zapravo vrši motor. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(6) Kućište stroja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- s jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja, a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(7) Stup'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može biti izveden kao cjevasti konični, teleskopski, rešetkasti, učvršćeni i povezani. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti, a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Stupvj5.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' a) '''teleskopski''' b) '''cjevasti konični''' c) '''učvršćeni''' d) '''povezani''' e) '''rešetkasti'''&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(11) Prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva je '''multiplikator''' i može biti različitih izvedbi. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom, a podmazivanje sintetičkim uljem. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na električni generator, naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i prijenosni omjer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ukratko''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* vjetroturbina i generator su spojeni pomoću mehaničke spojke za koju se najčešće podrazumijeva da u sebi ima mjenjačku kutiju s prijenosnikom. Prijenosnik, kao što je već rečeno, ima funkciju prilagođavanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.&lt;br /&gt;
* ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogućnosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima, mehanički prijenosnik nije potreban (što je slučaj kod vjetroturbina novijeg dizajna).&lt;br /&gt;
* iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomoću sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. pitch regulated), koji također može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakreće oko svoje duže osi i omogućuje smanjenje mehaničke snage, ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja, naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinamičkom efektu - tako je, u slučaju previsokih brzina vjetra, vjetroturbina zaštićena od povišenja snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mreža===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti priključenja''' na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: &lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Vjetroelektrane izravno priključene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Vjetroturbina s asinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom (eng. soft. starter).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Vjetroturbina sa sinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomično promjenjivom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa.&lt;br /&gt;
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, koje karakterizira jednostavnost i jeftinoća, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogućnost: veće proizvodnje električne energije, manjih mehaničkih naprezanja mehaničkih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. '''Vjetroelektrane s vjetroturbinama čiji je raspon nazivnih snaga između 50 kW i 1500 kW, najčešće su izvedene s asinkronim generatorom izravno priključenim na mrežu, dok je priključak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana, koje su uglavnom u samostojećim sustavima. Regulacijski sustav zakretanja elisa obično se ne izvodi kod najvećih jedinica. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije učinkovitosti vjetroturbine, odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra'''.&lt;br /&gt;
Odgovarajućom kombinacijom generatora i pretvarača (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) moguće je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje. Postoji više takvih kombinacija, a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove, pogonske i upravljačke karakteristike, regulaciju faktora snage, složenost, harmoničke članove, dinamička svojstva itd.&lt;br /&gt;
Kako bi se smanjili troškovi, električne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog čega su najčešće potrebni transformatori. U slučaju individualnog priključenja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW, priključak je izveden na srednjenaponsku mrežu - od 10 kV do 66 kV. Za vjetroelektrane veće od 50 MW, priključak se izvodi na visokonaponsku mrežu.&lt;br /&gt;
U nekim zemljama priključenje vjetroelektrana na mrežu ovisi o omjeru snage kratkog spoja u točki priključenja i nazivne snage vjetroelektrane. Međutim, to vrijedi samo za slučajeve kada vjetroelektrana nije smještena u području s niskom prijenosnom moći, jer u suprotnom je teško ostvariti taj zahtjev.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost EES-a'''&lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja, može se definirati kao stabilnost ees-a.&lt;br /&gt;
Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona, kut utora, frekvencija, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu.&lt;br /&gt;
Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže, koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini.&lt;br /&gt;
Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po ees.&lt;br /&gt;
Kako je mreža do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Međutim, s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže, predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima, kao što su oni na udaljenim otocima.&lt;br /&gt;
Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i ees-a, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.&lt;br /&gt;
Generički model proizvodne jedinice je polazna točka analize stabilnosti. Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključno, za vjetroelektrane se može reći da ih karakterizira različito električko ponašanje na naponski različitim lokacijama mreže. Dakle, priključenje vjetroelektrane u ees može biti ograničeno električkim uvjetima u mreži, usprkos visokoj tehnološkoj kvaliteti izvedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema studijama Doc.dr.sc. Ranka Goića (jedan od većih eksperata za vjetroenergetiku u Hrvatskoj) rad vjetroelektrane na EES utječe: na lokalnoj razini (mreža), na sistemskoj razini (mreža) i na sistemskoj razini (planiranje i vođenje ees-a). Lokalni utjecaj odnosi se na zaštitu mreže, povećanje statičkih varijacija napona (što je specifično za slabije distribucijske mreže), strujno opterećenje okolne mreže te dinamičke promjene napona, flikere, harmonike. Utjecaj na mrežu na sistemskoj razini podrazumijeva dinamičku i naponsku stabilnost te održavanje frekvencije, a sistemski utjecaj i smislu planiranja i vođenja ees-a odnosi se na: regulaciju radne snage (frekvencije), nemogućnost garancije snage, na ograničenje mogućnosti planiranja proizvodnje na razini nekoliko dana, na nemogućnost dugoročnog planiranja proizvodnje, na odstupanje od ugovorenog plana razmjene sa susjednim ees-om, te na pokrivanje odstupanja planirane i realizirane potrošnje, odnosno proizvodnje npr. na satnoj razini - balansna energija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroelektrane u novije vrijeme===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana čine Njemačka, Danska i Španjolska, čime zauzimaju na tom području zasluženo dominantno mjesto.&lt;br /&gt;
Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. do 2003. prosječna stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu, a 32% u EU dok je krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW, a u EU (koja pokriva oko 2% ukupnih potreba za električnom energijom) 34 GW. (Samo radi usporedbe, u Hrvatskoj je instalirana snaga vjetroelektrana iznosila ukupno 3,5 GW ).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Predviđanja''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prema GWEC-u do 2020. godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kreće cca. EUR i broj zaposlenih cca. 100 000, za 2020. godinu se predviđa 3000 TWh godišnje proizvodnje, odnosno 12% ukupne proizvodnje električne energije u svijetu u vrijednosti od EUR, te uz dvostruko manju cijenu opreme, odnosno izgradnje predviđa se (prema GWEC-u) ukupno 2 300 000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog aspekta i Kyoto protocola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogućnosti daljnjeg razvoja. Osim toga, u prilog razvoju vjetroenergetike također ide činjenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko, zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife, obveze otkupa, niže kamatne stope, porezne olakšice i slično. Nadalje, cijene klasičnih izvora električne energije odnosno nafte, plina i ugljena rastu. Uz svaki od njih veže se određeni nedostatak koji ide u prilog već spomenutom razvoju vjetroelektrana. Tako npr. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode, dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. Slično je s nuklearnom energijom koja također nailazi na protivljenje javnosti zbog, između ostalog, nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. U razvijenim zemljama ekonomski hidropotencijal je uglavnom iskorišten, ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana, a novih izvora energije nema. Sve to ukazuje na najveću potencijalnu mogućnost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Razvoj i cijena vjetroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao alternativnog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem čovječanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. Osim toga, kako su snage koje su vjetrenjače razvijale bile male,a instalacije relativno skupe te je zbog čestih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran, to je posljedično i efektivnost vjetrenjača bila mala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat- efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana- ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana- uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora. Budući da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna činjenica da je potreba za energijom sve veća nastojalo se, dakle primjenom alternativnih izvora barem djelomično rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. Tako je u cilju realizacije tog nastojanja 1997. u Kyotu održana Konferencija, gdje je donesena važna odluka u pogledu stakleničkih emisija, odnosno postavljene su smjernice za limitiranje istih kao i prijedlog prelaska na alternativne izvore energije. Razvoj tehnologija u zrakoplovstvu te tehnologije materijala u SAD-u i Europi pridonijeo je krajem 70-ih godina razvoju vjetrenjača i zamjetnijem iskorištavanju energije vjetra. Međutim, ipak se može reći da tek početkom 90-ih vjetrenjače zapravo dolaze do izražaja, a prije toga njihova upotreba se može okarakterizirati kao beznačajna.&lt;br /&gt;
U drugoj polovici 90-ih neke europske države su (potaknute razvijenom ekološkom sviješću, tehnološkom razvijenošću, te činjenicom da značajnija kontrola nad izvorima fosilnih goriva ne postoji) krenule sa uvođenjem i značajnijim razvijanjem alternativnih izvora energije, među kojima posebno istaknuto mjesto zauzima proizvodnja električne energije pomoću vjetrenjača.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cijena'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog stajališta energija vjetra predstavlja potpuno zadovoljavajući izvor energije. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se, zahvaljujući unaprjeđenju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja, približava prihvatljivim vrijednostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je npr. krajem 80-ih godina cijena električne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh, dok je 2003. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh, a danas je uobičajeno 4 do 6 c/kWh. Dakle, osnovno nastojanje stručnjaka, prilikom osnivanja vjetrenjače, u budućnosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva, odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Budući da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva, zadnjih 10 godina može se uočiti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste alternativne izvore energije, a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje vjetra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najveći limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetrenjače. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh (što je, kao što je već naglašeno, primarni cilj inženjera u budućnosti) jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetrenjača izrađena. Prema nekim statistikama npr. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% veći iznos predane električne energije. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina, međutim veličina i cijena generatora uz uključenu učinkovitost regulacijskog sustava bez sumnje čine značajne investicijske troškove. Da bi opravdali uvođenje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, nužna je pažljiva financijska analiza. Ekonomsku isplativost moguće je postići i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, pod uvjetom da je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjcij.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Cijena električne energije iz vjetroelektrana po godinama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroenergetika u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivne mogućnosti izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj trenutno su manje od raspoloživog vjetropotencijala. Budući sam vjetropotencijal nije dovoljno istražen, a ekonomski iskoristivi vjetropotencijal raste, odnosno raste cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora, nije moguće dati konkretne procjene.&lt;br /&gt;
Bez većih tehničkih problema u sustav realno može ući cca. 500 MW snage vjetroelektrana. Problemi koji se pojavljuju kao prepreka napretku vjetroenergetike u Hrvatskoj su, prema studijama već spomenutog R.Goića, prvenstveno zakonodavstveno-regulatorni okvir, zatim tvz. papirologija koja uključuje koncesijska prava, imovinsko-pravne odnose, te zakonsku regulativu na svim razinama. Tu se nadalje pojavljuje problem priključka na električnu mrežu, što podrazumijeva troškove, mogućnost prihvata i transporta snage i energije, tehničku regulativu.. Kao značajan problem nameće se također i financiranje odnosno osiguranje kapitala, rizici, kamatne stope te potpora domaće industrije, projektantskih tvrtki te istraživačkih ustanova zbog neiskustva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna proizvodna cijena električne energije u Hrvatskoj i dalje je ispod proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, što je posljedica velikog udjela HE i amortiziranih TE (što ne ide baš u prilog komercijalizaciji vjetroelektrana u RH). Međutim, cijena proizvodnje najskuplje elektrane ili uvoza je iznad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, dok se za cijenu proizvodnje električne energije iz bilo koje nove klasične elektrane u Hrvatskoj očekuje da će nadmašiti ovu iz vjetroelektrana, jer već sada teško uspijeva biti manja od nje.&lt;br /&gt;
Ako se k tome još pridodaju dodatni plusevi za vjetroelektrane, vezano za obnovljive izvore i Kyoto protocol, kao i minusi koji za vjetroelektrane proizlaze iz činjenice da izazivaju sistematske troškove (u prvom redu to se odnosi na njihovu nepredvidivu proizvodnju i nemogućnost garantiranja snage), odgovor o isplativosti električne energije iz vjetroelektrana trenutno je teško dati( izvor: R. Goić).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest vjetrenjača===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijašnje izvedbe vjetrenjača koristile su drvene lopatice ili lopatice od drvene rešetke presvučene tekstilom ili lakim daščicama, koje su bile postavljene na građevinu s mlinom ili pumpom za vodu. Današnje pak vjetrenjače su karakteristične po sastavnim dijelovima kao što su vertikalna cjevasta platforma, odnosno toranj na kojemu se nalaze dvije do četiri lopatice te generator za proizvodnju električne energije.&lt;br /&gt;
Vjetrenjače su u primjeni još od 10-og stoljeća, a Europom su se rasprostranile u 18-om stoljeću. Četrdesetih godina 20-og stoljeća Njemačka, SAD i Danska postaju značajne po proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, te od tada zapravo započinje masovna proizvodnja kako komponenti tako i vjetroenergetskih sustava.&lt;br /&gt;
U 19-om stoljeću, točnije 1887. godine Charles Brush je u SAD-u napravio &amp;quot;gigantsku vjetrenjaču&amp;quot; promjera 17m s 144 lopatice od cedrovog drveta. Takva vjetrenjača punila je baterije snagom od 12 kW idućih 20 godina.&lt;br /&gt;
Suvremene vjetrenjače su, za razliku od onih početnih, karakteristične npr. po rotoru promjera 123m te mogućnošću generiranja 5 - 6 MW energije. Za postizanje optimalnih vrijednosti, današnji proračuni ukazuju na korištenje 3 visoko učinkovite aerodinamičke lopatice i to po mogućnosti na što većoj visini, kako bi se lopatice što bolje distancirale od turbulentnog okružja. Budući otprilike 500m visine predstavlja granicu laminarnog sloja zemlje, posljedično se lopatice nastoji postaviti na što je moguće višu poziciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se geotermalna energija iskoristila razvijene su mnoge tehnologije, pojednostavljeno možemo izdvojiti dva načina: izravno i neizravno. U izravno bi spadalo korištenje vruće vode koja izbija iz podzemlja za npr. toplice, za grijanje kućanstava i staklenika, za neki procese u industriji. A u neizravno, korištenje geotermalne energije za dobivanje električne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:geoter.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Pojednostavljeni princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Vruća para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskorištena voda i kondenzirana para vraćaju se natrag u izvor.&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Princip suhe pare (Dry steam)''' – koristi se iznimno vruća para, tipično iznad 235 °C (445 °F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i još uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najveća elektrana koja koristi „Dry steam“ princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi električnu energiju još od 1960 godine. Količina proizvedene električne energije iz tog postrojenja još uvijek je dovoljna za opskrbu grada veličine San Francisco-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Flash princip (Flash steam)''' – koristi se vruća voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 °C (360 °F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na površini smanjuje se tlak pa se vruća voda pretvara u paru u pokreče turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraća se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Većina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Binarni princip (Binary cycle)''' – Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vruća voda se koristi za grijanje tekućine koja ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, a ta tekućina isparava ne temperaturi vruće vode i pokreće turbine generatora. Prednost tog principa je veća efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno veća nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budući da se upotrijebljena voda vraća natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Većina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti će ovaj princip. &lt;br /&gt;
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na biomasu i otpad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako termoenergetsko postrojenje sastoji se od 4 glavna dijela:kotla,turbine,kondenzatora i pumpe.Kod elektrana na biomasu i otpad specifično je da kao gorivo u kotao ulazi biomasa i otpad.U kotlu se događa proces izgaranja koji možemo podijeliti na izgaranje u fluidiziranom sloju i izgaranje na rešetci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenja za izgaranje biomase i otpada mogu izgarati mnoga otpadna goriva.Tehnologija izgaranjem pretvara biomasu u toplinsku energiju, a iz nje se pomoću određenih strojeva pretvara u  nekoliko oblika potrebne energije kao što su:električna energija,topli zrak,topla voda i para.&lt;br /&gt;
Postoji nekoliko tehnologija za izgaranje,a neke su:razna ložišta(u kojima se ujedno najjednostavnije izgara), te posebno građeni parni kotlovi za izgaranje biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja na rešetci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje se događa u kotlu u kojemu je smještena rešetka u na kojoj se nalazi biomasa i otpad koji se sagorijeva.&lt;br /&gt;
Izgaranje na rešetki je stari proces sličan izgaranju u fluidiziranom sloju uz razliku što fluidizirani sloj ima jednoličnije i bolje izgaranje.&lt;br /&gt;
Za postrojenja male i srednje snage(tipično do 5 MW) izgaranje goriva iz krute biomase provodi se najčešće na rešetki,koja omogućava miješanje goriva i kontroliran dovod zraka.Izgaranje na rešetki je pouzdana i dokazana tehnologija ,a razne izvedbe omogućuju relativno visok stupanj kontrole i efikasnosti.Nedostatak izgaranja na rešetci očituje se kod goriva nejednolike kvalitete i s visokim udjelom vlage, kad postizanje ravnomjernog sagorijevanja predstavlja poseban problem.Ravnomjerno i potpuno sagorijevanje povećava efikasnost i smanjuje emisiju štetnih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Postrojenje u kojem se rabi tehnologija izgaranja na rešetci&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[http://www.youtube.com/watch?v=GZ8PgGKUjqA Pogledaj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenje na slici je uobičajeno postrojenje koje se koristi izgaranjem na rešetci.Postrojenje se sastoji:&lt;br /&gt;
Spremište goriva(1) gdje gorivo dolazi kamionima u obliku otpada,drvnih otpada i sl.Zatim se to gorivo kroz sustav za dostavu goriva(2) dovodi u prostor u kojem se nalazi rešetka(3).Ispod rešetke se dovodi zrak za izgaranje(8).Taj zrak se pomoću ventilatora dovodi ispod rešetke i tako pospješuje izgaranje.Ispod rešetke se također nalazi vlažni sakupljač troske(9).U njemu se nalazi voda koja služi da se troska,koja nastane kao otpad izgaranjem,hladi.Na rešetki se nalazi gorivo koje izgara u komori za izgaranje(4).Prilikom izgaranja oslobađaju se dimni plinovi.Dimni plinovi nastali izgaranjem prolaze kroz isparivač(5).Tamo se isparuje voda s druge strane cijevi.U njemu se voda isparava i odlazi u pregrijač vodene pare(6) a zatim odlazi u proces.Dimni plinovi odlaze u ekonomajzer(7).Pošto dimni plinovi dolaze vrući,a voda je hladna,u ovom dijelu dimne plinove hladimo,a vodu grijemo.Za okoliš je štetno da vrući plinovi odlaze u atmosfreu,pa na ovaj naćin i čuvamo okoliš i vršimo energetsku racionalizaciju postrojenja.Nakon toga dimni plinovi prolazi kroz ciklon(10).On odvaja krupne krute čestice iz dimnih plinova.Zatim dimni plinovi odlaze u prostor s filterima(11) gdje se izdvajaju sitne krute čestice filtriraju.To se radi zbog sprečavanja onečišćenja atmosfere.Nakon pročišćavanja ostatak izlazi kroz dimnjak(12) u okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje u fluidiziranom sloju izgaranjem pretvara biomasu u vrući granulirani sloj na pijesku.&lt;br /&gt;
Ubrizgavanje zraka u  taj sloj stvara turbulencije zraka koje pogoduju procesu izgaranja biomase.Naime,tako stvorene turbulencije dolaze u potpuni kontakt s gorivom pospješujući njegovo potpuno izgaranje.Na ovaj način se kontrolira razvijanje topline i omogućava da temperature procesa budu ispod 972 stupnja Celzijusa reducirajući emisiju dušičnog monoksida.Kotlovi u kojima se koristi fluidizirani sloj mogu koristiti goriva sa visokom koncentracijom pepela,niskokalorična goriva kao što su  ostaci poljoprivredne proizvodnje,otpadci od sječe šuma.Ova tehnologija u odnosu na izgaranje na rešetci pruža znatno veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva.Korištenjem ove tehnologija ,za goriva s visokim udjelom vlage i neujednačene kvalitete moguće je postizanje efikasnosti kotla i do 90% uz znatno smanjenje štetnih emisija.Osnovni nedostatak je visoka cijena ,pa se ovi sustavi koriste obično za postrojenja veća od 5MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Ventilatori.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Ventilatori koji se koriste u tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Postrojenje u kojem se upotrebljava fluidizirani sloj kao tehnika izgranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==PV==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV je kratica za Photovoltaic što je složenica od grčke riječi za svjetlost i veličine za napon. To označava direktnu konverziju sunčeve svjetlosti u energiju pomoću solarnih ćelija. Proces konverzije je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.&lt;br /&gt;
Tipovi PV ćelija: &lt;br /&gt;
::::::•	silicijeve Si monokristalne, polikristalne i amorfne&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	galij arsenidne GaAS &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	bakar-indium-diselenidne CuInSe 2&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
::::::•	kadmij-telurijeve CdTe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najraširenije su silicijeve pa su građa i funkcioniranje opisani na njima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV001.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 46.''' Najviša teoretska iskoristivost pojedinog tipa PV-a&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:PV002.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 47.''' Dostignuti stupanj razvoja PV ćelija u laboratorijskim uvjetima&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Od ćelije do modula'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojedine ćelije se slažu i povezuju u veće cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za različite aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipične veličine snage takvih modula su između 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima, koji su: 1000 W/m² Sunčevog zračenja i temperatura ćelije od 25°C.&lt;br /&gt;
Standardna garancija proizvođača na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primjena=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje primjene solarnih panela je ograničeno s relativno malom snagom po metru kvadratnom panela. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati panel s naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći odnosno P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt; za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt;. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “Stand-Alone” sistem često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične aplikacije su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava&lt;br /&gt;
*aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije&lt;br /&gt;
*katodna zaštita cjevovoda&lt;br /&gt;
*navodnjavanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage. Sistem od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m²  modula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV003.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Prikaz '''BIPV''' (Building Integrated Photovoltaics)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Prikaz '''Stand-Alone''' sistema sa jednom od mogućih aplikacija u napajanju komunikacijskih i senzorskih uređaja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Građa Si - PV ćelije=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčeva energija izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim ćelijama. Kada fotonaponska ćelija apsorbira sunčevo zračenje, fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponska ćelija postaje izvor električne energije.&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija je PN-spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj ćeliji na površini pločice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. fosfor, tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N-tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina ćelije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti i tako povećava djelotvornost ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Funkcioniranje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ćelija (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron-šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N-strani, šupljina P-strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN-spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije.&lt;br /&gt;
Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja.&lt;br /&gt;
Kada je fotonaponska ćelija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ćeliji će zbog fotonapona nastajati fotostruja I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;, te će vanjskim trošilom teći struja I, jednaka razlici struje diode I&amp;lt;sub&amp;gt;d&amp;lt;/sub&amp;gt; i fotostruje I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Građa fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV005.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Funkcioniranje fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Spektralna karakteristika PV''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV iz različitih materijala imaju maksimalne spektralne osjetljivosti za raličite valne duljine. Silicijska PV ima maksimum spektralne osjetljivosti za valnu duljinu od 0,8 mm ili jednostavnije, najbolje apsorbira svjetlost te valne duljine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povezivanje ćelija u veće cjeline''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:&lt;br /&gt;
#Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja jakosti struje s povećanjem površine, izvodi se tako da se svi (+) polovi spoje na isti vodič, analogija i za (-) vodiče.&lt;br /&gt;
#Paralelno – paralelnim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točne podatke radne karakteristike mogu dati jedino proizvođači ali su ovog reda veličine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda U = 0,55-0,60 V, struja kratkog spoja I = 20-25 mA/cm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, serijski unutarnji otpor Ra = 0,0025 W m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV006.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' U-I krivulja Si solarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karakteristika solarne ćelije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iskoristivi napon ovisi o poluvodičkim materijalima i kod Si ćelija je oko 0.5 V.&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda je malo ovisan o Sunčevom zračenju dok jakost struje raste s porastom osvjetljenja.&lt;br /&gt;
Izlazna snaga ćelije je također temperaturno zavisna. Viša temperatura ćelije uzrokuje &lt;br /&gt;
manju efikasnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Karakteristike pojedinih ćelija=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV ćelije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne, polikristalne i amorfne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Monokristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Za proizvodnju monokristalnih Si ćelija potreban je apsolutno čisti poluvodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Polikristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tijekom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog tog razloga solarna ćelija ima manju iskoristivost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Amorfne Si ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Galij arsenidne GaAs ćelije'''.&lt;br /&gt;
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama.&lt;br /&gt;
Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si ćelijama te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Projekti koncentriranog zračenja su još u fazi istraživanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kadmij telurijeve CdTe ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; u labaratorijskim uvjetima. Kadmij teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV007.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 53.''' Kadmij telurijeve CdTe ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Metode povećanja iskoristivosti fotonaponskih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Sve slike i informacije iz ovog poglavlja su vezane uz istraživačke i pilot projekte koji još nisu u komercijalnim terestijalnim aplikacijama !!!) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isključuju:&lt;br /&gt;
*povećanje snage insolacije koncentriranjem sunčevih zraka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV008.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 54.''' Koncentriranje sunčevih zraka&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*iskoristivost što većeg dijela spektra prispjelog svjetla&lt;br /&gt;
Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem različitih tipova ćelija jednih na druge pri čemu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita. Također je razvijena PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV009.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 55.''' Iskorištavanje što većeg dijela ulaznog Sunčevog snopa, ulazna zraka dolazi u crno tijelo koje na raznim dijelovima preuzima zrake različitih valnih duljina, PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Problem zasjenjenja PV-a===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem koji treba riješiti pri pojačanoj insolaciji, (pojačanje od 10-100x definira kao malo do srednje a, pojačanje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zračenje) je zasjenjenje. Zasjenjenje uzrokuje da solarne ćelije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. (Na primjer kad padne list s drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička rješenja kojima se rješava taj problem su:&lt;br /&gt;
#Postavljanje prozirnog materijala ispred ćelija radi disperzije sunčevih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu.&lt;br /&gt;
#Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu točku nego što ravnomjernije po površini solarnih ćelija. Primjer toga su usavršeni usmjerivači koji zadržavaju formu elipsoida, no diskretizirani s ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zračenja po ćelijama. &lt;br /&gt;
#Ugradnja bypass dioda radi sprječavanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV010.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 56.''' Spoj solarnih ćelija s visoko koncentriranim zračenjem gdje su ugrađene bypass diode&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.&lt;br /&gt;
Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su:&lt;br /&gt;
*utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce (na to treba obratiti pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga)&lt;br /&gt;
*vizualni (estetski) utjecaj&lt;br /&gt;
*utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija , arsena i selena na ljudsko zdravlje)&lt;br /&gt;
*zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja (IEA u svom izvješću navodi da odlaganje može biti napose problem u zemljama gdje skladištenje otpada nije dobro regulirano ili prilikom upotrebe u udaljenim nenadziranim područjima). Studije IEA-e pokazuju da PV ćelije promatrane kroz ukupni životni ciklus utječu na smanjenje ispuštanja CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Za radnog vijeka proizvedu više energije nego što je potrebno za njihovu izradu čime se štedi na upotrebi fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarne termalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.&lt;br /&gt;
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-1.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 57.''' Koncentrirajuća solarna termalna elektrana&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. &lt;br /&gt;
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parabolični  kolektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-2.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 58.''' Parablolični kolektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tornjevi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove elektrane imaju veliki broj zrcala  postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Ovakvi sustavi postižu vrlo visoka temperature, što ih čini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladištenju energije. Također im je prednost što ne zahtijevaju ravna područja (moguća je izgradnja na brdima), ali zato zrcala zahtijevaju upotrebu sustava rotacije oko dvije osi, što im podiže cijenu.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-3.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 59.''' 11MW PS10 solarni toranj pokraj Seville u Španjolskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tanjuri'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, no dakako puno su veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature, a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-4.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 60.''' Solarni tanjuri&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Fresnel reflektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koriste nizove dugih malo zakrivljenih ili potpuno ravnih zrcala, a izgledom podsjećaju na parabolične kolektore. Sustav je napravljen tako da više nizova ogledala cilja u isti kolektor što dovodi do financijskih ušteda, a i sama zrcala se okreću oko samo jedne osi. Ciljanjem zrcala u različite kolektore u različita doba dana moguće je postaviti gust raspored zrcala, čime se dobiva više energije usprkos efikasnosti manjoj od 20%. Cijeli projekt je zasada još na bazi prototipa koji su izgrađeni u Belgiji (SolarMundo) i Australiji (CLFR).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-5.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 61.''' Fresnel reflektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne uzgonske elektrane''' (nisu koncentrirajuće)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-6.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 62.''' Prikaz solarne uzgonske elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Skladištenje toplinske energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što je spomenuto, efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena sol, čiji je sastavni element natrij - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285°C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. Elektrana u Cloncurryu Australiji će koristiti pročišćeni grafit, kada bude izgrađena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u pogonu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#SEGS –9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Nevada Solar One – USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije  35 MW električnog ekvivalenta količine pare na ulazu, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#PS10 solar power tower – Španjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-7.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 63.''' Parabolični kolektori su ekonomski isplativiji od solarnih tanjura&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u konstrukciji'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Andsol 1 – Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Andsol 2 - Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Solar Tres elektrana – Španjolska, 15 MW sa skladištenjem topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Najavljene solarne elektrane'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Mojave Solar Park – USA, Kalifornija, 553 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Pisgah – USA, Kalifornija, 500 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Ivanpah Solar – USA, Kalifornija, 400 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Bez imena – USA, Florida, 300 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Imperial Valley – USA, Kalifornija, 300 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Carrizo Energy Solar Farm – USA, Kalifornija, 177 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Uppington . Južna Afrika, 100 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Yazd Plant – Iran, 67 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Barswtow – USA, Kalifornija, 59 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Victorville 2 Hybrid Power Project – 50 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Kuraymat Plant – Egipat, 40 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Beni Mathar Plant – Maroko, 30 MW količine pare na ulazu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Hassi R´mel – Alžir, 25 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Cloncurry solar power station – Australija, 10 MW sa skladištenjem topline, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na valove, plimu i oseku==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na valove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. &lt;br /&gt;
Energija vala naglo opada s dubinom vala (Sl. 56.), pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku.  &lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor, ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:123_valovi.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 64.''' Prikaz rada elektrane na valove&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW što je ogroman neiskorišten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim obalama na području od 40 stupnjeva - 60 stupnjeva zemljopisne širine na sjevernoj i južnoj hemisferi. Energija valova na tom području varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najvišim od 100 kW/m u Atlantiku .&lt;br /&gt;
Visina valova je najviša za vrijeme zime što se poklapa sa vremenom najviše potrošnje električne energije.&lt;br /&gt;
Kinetička energija valova može se početi efikasno transformirati u elektrienu energiju kada je visina vala veća od 1 m. Pri određivanju prikladnosti valova eksplataciji ne može se uzeti samo parametar snage po dužnom metru. Amplituda , frekvencija i oblik valova su jednako važni parametri koji se treba tražiti unutar energetski prihvatljive zone valova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:World.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 65.''' Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su došle visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim potencijalom valova, visokim tehnološkim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i ekološkom sviješću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_val.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 66.''' Prikaz razdiobe snage morskih valova po dubini (h) ispod morske površine&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_postanak_vala.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 67.''' Načelni prikaz nastanka vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u osnovi poznata tri načina korištenja energije valova, ako su kategorizirana po metodi kojom prihvaćaju valove. To su preko ''plutača'', ''pomičnog klipa'' i ''njihalica'' ili ''lopatica''. U fazi istraživanja i ispitivanja su još ''crijevna'' i ''McCabova pumpa'', ''čuškaš'', te ''morska zmija''. Još mogu biti karakterizirana i po lokaciji odnosno kao ''elektrane na valove na otvorenom moru'' i na ''morskoj obali''. Niti jedan od navedenih načina za korištenje energije valova ne može danas konkurirati klasičnim izvorima električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na morskoj obali====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su slijedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi&lt;br /&gt;
*lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi&lt;br /&gt;
*lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova&lt;br /&gt;
*mogu služiti kao lukobran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW uspješno uključena u elektrosustav Škotske. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi&lt;br /&gt;
*slabi (eta) turbine zbog stohastične prirode valova a samim time i protoka, niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine &lt;br /&gt;
50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilina jer oni imaju potrebno određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb.JPG|center]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb_2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 68.''' Wellsova turbina&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 69.''' Wellsova turbina 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Proto.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 70.''' Idejni nacrt lijevo i prototip desno Mighty-Whale OWC &lt;br /&gt;
uređaja ispitanog u Japanu. Razlikuje se od ostalih OWC po tome što valovi horizontalno ulaze u usisnu komoru (OWC (Oscilating Water Column ) - Oscilirajući vodeni stupac)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 71.''' Slike su vezane za pilot projek ART-OSPREY (fotografija A. Lewisa) 1995. prilikom polaganja uređaja došlo je o njegovog uništenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 72.''' Slika prikazuju OWC izgrađenu u Japanu ukomponiranu u lukobran, turbina je jednosmjerna sa sustavom ventila&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ljuljajući uređaj'''&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj funkcionira tako što se kinetička energija vala pretvara u rad gibanja zaustavne ploče i hidrauličke pumpe koja pogoni generator. Postoji eksperimentalni model u Japanu. Tehnički podaci o konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro_4.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;Slika 73. Ljuljajući uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na otvorenom moru====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom mora : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*bolja iskorištenost valnog potencijala - veća raspoloživa površina za polja elektrana sa tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu geografsku lokaciju &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja offshore objekata &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički nepredvidive okoline. Zahvaljujući velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas da tehnički izvesti u usporedbi sa 70-im godinama &lt;br /&gt;
kada su projekti bili ekonomski zanimljivi .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plutače'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ovakvih uređaja se kreću do 50-ak kW snage, no prednost im je u mogućnosti polaganja velikog broja na određenoj površini čime se nadoknađuje mala pojedinačna snaga. Ovakvi uređaji su posebno interesantni za aktivne oceanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare, komunikacijske repetitore etc.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Arhimedova valna ljuljačka (Archimedes Wave Swing AWS)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od cilindrične zrakom napunjene komore koja se može pomicati vertikalno u odnosu na usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m širokom gornjem plutajućem cilindru omogućuje plutanje. Kada val prijeđe preko plutače njezina dubina se mijenja u skladu sa promjenom tlaka uzrokujući njezino pomicanje gore dolje. Relativno gibanje između usidrenog i plutajućeg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjači izgrađeni uređaj ove namjene 2 MW pilot projekt bio je planiran, biti pušten u ljeto 2004 u Portugalskom akvatoriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_arh.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitledarh2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 74.''' Lijeva slika prikazuje shematski prikaz AWS , desna slika prikazuje prototip koji se isprobava u Portugalu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Morska zmija (Pelamis)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija radi na principu spojenih plutača koje pretvaraju vertikalno gibanje valova u horizontalno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sustav je u potpunosti odvojen od mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod komprimira zrak u sivi spremnik koji zatim pokreće zračnu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u Škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 m duljine , 3.5 m promjera 750 T mase i maksimalne snage od 750 kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake3.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 75.''' Prikazi &amp;quot;zmije&amp;quot;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''McCabova pumpa na valove'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980 i originalno je dizajnirana za desalinizaciju morske vode koristeći reverznu osmozu. To su uređaji koji izvlače energiju iz valova pomoću rotacije pontona oko nosača preko linearnih hidrauličkih pumpi. Konstrukcije mogu biti sa zatvorenim krugom koristeći ulje ili sa otvorenim krugom koristeći morsku vodu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_b2b3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 76.''' Shema konstrukcije McCabove pumpe&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Crijevna pumpa'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od elastičnog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rasteže. Crijevo je povezano za plovak koji oscilira sa površinskim valovima. Rezultirajuče tlačenje vode u crijevu tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi može biti povezan na centralnu turbinu za veće sisteme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image048.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image050.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 77.''' Prikazuje neka tehnička rješenja, desno gore konstrukcija obustavljenog Danskog projekta plutača&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image054.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 78.''' slike iznad prikazuju plutače kompanije Ocean Power Tecnologies snage 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Čuškaš (Flapper)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polaže se na otvorenom moru pomoću pontona ili bova. Uređaj se sastoji od niza plutajućih pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne pumpe koje tjeraju radni medij kroz zajedničko crijevo na turbinu. Zbog okomitog položaja na valove uređaj je pogodan za nemirno more i oluje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image056.jpg]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image058.gif]]&lt;br /&gt;
[[Image:Kj5.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 79.''' Konstrukcije kojima je teoretski moguće iskoristiti energiju valova&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na plimu i oseku===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima. Razlika u visini plime i oseke varira između (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled9999.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 80.''' Prikaz rada plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Podjela plimnih elektrana====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencionalne - Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode '''&lt;br /&gt;
(turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija koja se koristi za konverziju je jako slična tehnologiji koja se koristi u konvencionalnim hidroelektranama. Brana spriječava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike između razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga dopušta se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen. Osim plimnog potencijala nužna je brana koja osigurava razliku hidrostatskog potencijala između stvorenog bazena i mora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je izrada brana skupa, idealna mjesta su što zatvorenije uvale, fjordovi ili ušća rijeka, čime se štedi na duljini pregrada. Na pogodnim mjestima u brani se ugrađuju turbine koje se puštaju u pogon kada se postigne adekvatna razlika hidrostatskog potencijala. Električna energija se može proizvoditi kada voda teče u i iz bazena. Peridičnost je uvjetovana Zemljanom rotacijom ostvarujući dvije plime i oseke dnevno. Proizvodnja električne struje je karakteristična po maksimalnoj proizvodnji svakih 12h sa stajanjem u polovici tog perioda kada je visina vode sa obje strane brane jednaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se promatra aplituda plime na nekom mjestu, lako će se moći zaključiti da ona nije uvjek jednaka. Ona se mjenja (na istočnj obali antlatika u zaljevu La Rance) u dosta širokom rasponu, ovisi o međusobnom razmaku Sunca, Mjeseca i Zemlje, što uvjetje oscilacije po kojimase obično razlikuje:  vrlo visoka plima (krivulja a na slici 49.) koja se pojavljuje za vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija, visoka plima (krivulja b na slici 49.) koja se pojavljuje dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon mladog punog mjeseca , te niska plima (krivulja c na slici 49.) koja se također pojavljuje u dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon prve i druge mjesečeve četvrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002e.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 81.''' Dijagramski prikaz plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća i najstarija elektrana ovog tipa je '''La Rance''' u Francuskoj na ušću istoimene rijeke, snage 240 MW, u upotrebi je od 1966 god. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obilježja elektrane  La Rance:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Alternator: sinhroni stroj&lt;br /&gt;
*Uzbuda: statička&lt;br /&gt;
*Nominalni br. okretaja: 93,75 o/min&lt;br /&gt;
*Maksimalno prekoračenje brzine: 260 o/min &lt;br /&gt;
*Izlazni napon: 3,5 kV &lt;br /&gt;
*Hlađenje: s komprimiranim zrakom tlaka 2 bara&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_0.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 82.''' Elektrana La Rance&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eksperimentalno postrojenje '''Annapolis Royal''' u Novoj Škotskoj snage snage 20 MW. Eksperimentalno postrojenje Murmansk u Rusiji snage 0.4 MW te kanadsko u Annapolisu na malom ulazu u Fundy-ev zaljev snage 17.4 MW. Također je niz malih postrojenja postavljeno u Kini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ea.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002eb.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 83.''' Postrojenje plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednost konvencionalnih elektrana je jeftina, čista i obnovljiva energija. &lt;br /&gt;
Glavni nedostaci u povećanju upotrebe elektrana ovog tipa su veliki troškovi izgradnje, malo pogodnih lokacija za izgradnju, velik utjecaj na okoliš ( uzrokuje migracije riba itd, ).&lt;br /&gt;
Veliki kapitalni troškovi ovakvih elektrana sa dugim periodom izgradnje do 10 godina čine cijenu struje vrlo osjetljivu na diskontnu stopu. Osim što je dobro razvijena energija plime i oseke je trenutačno komercijalno neatraktivna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada po pojedinim etapama izgleda ovako: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj etapi pogona zatvara se zapornica i voda u bazenu ostaje na određenoj koti, a razina mora otpada. Kada razina mora postane toliko niska  da postoji sovoljna razlika kota (odnosno dovoljan pad) pa se tako potencijalna energija vode nagomilane u bazenu pretvara u mehaničku, a ova u električnuenergiju, sve dok razlika pada omogućava rad turbine. Turbina se zaustavlja kada se postigne minimalni pad, ali se bazen nakon toga dalje prazni (etapa 3) kroz zapornicu, da bi se u njemu postigla što niža razina, kako bi se ostvario što veći pad za etapu pogona u obrnutom smjeru. Kada se izjednače-razine u bazenu i moru počinje crpljenje vode iz bazena u more (etapa 4) da bi se što niže snizila razina vode u bazenu. Kada se postigne kota koja odgovara nižoj koti mora, obustavlja se rad crpki, pa bazen ostaje na konstantnoj razini (etapa 5) sve dok se ne postigne takav pad kod kojeg će turbina moći raditi u obrnutm smjeru. Nakon toga stavlja se turbina u pogon koristići vodu iz mora prema bazenu (etapa 6) sve dok se postigne minimalan pad kod kojeg turbina može raditi. Zatim se turbina obustavlja, otvara se zapornica da bi se dalje punio akumulacijski bazen (etapa 7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ec.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 84.''' Način korištenja potencijalne energije plime i oseke za elektranu s ugrađenim turbinama za rad u oba smjera i mogućnošću crpljenja vodom.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nekonvencionalne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rad ovih elektrana u principu je isti kao kod vjetroelektrana, jedino što kao fluid umjesto zraka služi voda. Morske struje mogu prenositi jednake količine energije kao i vjetrovi. Turbine ovakvih elektrana grade se na dubinama od 20-30 metara, obično na mjestima  gdje su jake morske struje. Ove elektrane generiraju 3-4 puta više snage nego konvencionalne. Ekološki su prihvatljive. Trenutno ne postoji ni jedna izgrađena elektrana ovog tipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:800px-SeaGen_marine_current_turbine_HandW-1-.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 85.''' Prototip turbine nekonvencionalne plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom načelu kao vjetroelektrane , ali koristeći energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima. Njihova prednost je u pouzdanoj periodičnosti morskih struja čiju energiju koriste. Dva su projekta financirana od European Commission's energy programme. Kvasalund i Devon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kvasalundski kanal'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina struje u kanalu iznosi 2,5 m/s ( najviša brzina periodičke prirode). Treba biti ugrađena je prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri čemu se ugrađuje na dubinu od 50 m sa centrom rotacije 20 m od morskog dna. Ukupna masa uređaja je 200 T. Zbog spore rotacije lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba, velika dubina omogućava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ebe.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 86.''' Kvasalundski kanal&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Devon'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj ove pilot elektrane na struje plime i oseke vrijednosti L3m je 1.5 km od obale Lynmoutha. &lt;br /&gt;
Projektirana je za proizvodnju 300 kW električne energije pomoću rotora duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti. Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba. Uređaj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Podaci za prosječnu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image011.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:123.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 87.'''  Slika prikazuje shemu i izvedbu turbine na struju plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Zaključak====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit baš ovaj oblik dobivene energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile 106 Europskih lokacija sa jakim morskim strujama i procijenile da mogu osigurati 48TWh struje /godišnje (equivalentno 12500MW instalirane snage ) u električnu mrežu Europe. Tehnički RD&amp;amp;D programi trebaju biti razvijeni da bi se cijena eksploatacije mogla pouzdano odrediti. &lt;br /&gt;
(Najveći broj RD&amp;amp;D programa na polju iskorištavanja energije valova, plime i oseka te morskih struja trenutačno provodi V. Britanija stvaranjem subvencioniranog okruženja za njihov razvoj iz razloga potrebe osiguranja 10% obnovljive energije svakog proizvođača električne energije u zemlji.) Ciljana godina za anticipaciju energije mora u sustavima energetske opskrbe je procijenjena ili i predviđena od EU između 2010 i 2020 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Alternativne tehnologije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=KGH=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Grijanje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hlađenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature.&lt;br /&gt;
Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr., rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci, strojevi za hlađenje, usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi. &lt;br /&gt;
Čovjek je već u dalekoj prošlosti shvatio korisnost hlađenja, tako je još pračovjek skupaljao snijeg i led i čuvao ga u svojim pećinama. U starom Egiptu, gdje niti zimi nema leda, koristila se tehnika hlađenja vode u poroznim glinenim ćupovima koje su robovi hladili lepezama. U Indiji se za vedrih ljetnih noći ostavljala na slobodnom prostoru u plitkim glinenim posudama i tako se hladila. &lt;br /&gt;
1913. godine Escher Wyss po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom uređaju. Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 88.''' Moderni hladnjak za kućanstvo&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstantan rashladni učinak kod tehničkog hlađenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne dođe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadržava svoja svojstva kroz čitav uporabni vijek rashladnog uređaja i nije potrebna njena zamjena. Sve što je potrebno za održavanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogućnost odvođenja topline iz sustava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kružni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utrošak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najčešće kao mehanički rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi temperatura s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treću vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kompresijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki kompresijski sustav se sastoji od četri osnovna elementa, a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
Kompresira radnu tvar od tlaka isparavanja do tlaka kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Time se povećava temperatura i tlak radne tvari. Kada temperatura naraste na potreban iznos omogućena je izmjena topline s okolinom. Kompresori se dijele na hermetičke, poluhermetičke i otvorene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vruće pare radne tvari iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlađuju prije napuštanja kondenzatora. Prema načinu hlađenja kondenzatori se djele na vodom hlađene, zrakom hlađene, i kombinirano, vodom i zrakom hlađene kondenzatore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prigušni ventil'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dozira i prigušuje radnu tvar s tlaka kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna tvar prolazi kroz prigušni ventil iz područja visokog tlaka u područje nižeg tlaka. Zbog toga radna tvar ekspandira i istodobno isparava. Najčešće je to termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlačnoj strani (VPNT).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Isparivač'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok radna tvar isparava, ona apsorbira toplinu i hladi tvari i/ili prostor kojeg želimo rashladiti. U isparivaču se radna  tvar nalazi u međusobno gusto postavljenim cjevčicama, da bi se dobila što veća površina za izmjenu topline. Prema načinu rada isparivači se djele na potopljene i suhe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 89.''' Shema kompresijskog rashladnog sustava&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*A – unutrašnjost rashladnog uređaja,&lt;br /&gt;
*B – kompresor,&lt;br /&gt;
*C – prigušni ventil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Apsorbcijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apsorpcijski rashladni proces se od kompresijskog samo po tome što je mehanički kompresor zamjenjen termičkim kompresorom (ili “toplinskim kompresorom”). To znači da kao kompenzacijska energije više ne služi mehanički rad (kojeg je dovodimo kompresijskom sustavu u vidu električne energije), već toplinska energije dovedena u sustav pri temperaturi višoj od temperature okoline. Prednost je u tome što je kompenzacijska energija obično neka jeftina otpadna toplina.&lt;br /&gt;
Da bi termički kompresor radio potrebno je da radna tvar bude smjesa dvije tvari. Jedna tvar je rashladna radna tvar koja kondenzira u kondenzatoru i isparava u isparivaču, a a druga tvar mora imati sposobnost da prvu tvar apsorbira (otopi) da bi kao smjesa kružila u krugu termokompresora. Većina industrijskih apsorpcijskih uređaja i malih kućanskih aparata rade sa smjesom amonijaka i vode (NH&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;/H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Radne tvari===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radna tvar koja cirkulira unutar uređaja ima funkciju prijenosnika energije, preuzimajući toplinsku energiju u jednom dijelu rashladnog uređaja i prenoseći je na drugi dio na kojem se toplina predaje okolišu. Svojstva radnih tvari moraju biti takva da se toplina s niže na višu temperaturu može prenositi pod uvjetima koji vladaju unutar rashladnog uređaja. Radne tvari moraju zadovoljavati posebne termodinamičke, sigurnosne i fizikalno-kemijske zahtjeve. Zbog relativno velikog spektra tvari koje se mogu koristiti kao radne tvari u rashladnim sustavima, uvedeno je univerzalno internacionalno označivanje. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R (eng.: refrigerant), a iza njega slijede dvije ili tri brojke (npr. metan, CH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;, ima oznaku R 50). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištene radne tvari u hladnjacima za kućanstva, halogeni derivati metana i etana, R 11, R 12 i R 22, inače izvaredno kemijski stabilne, prestavljaju veliku opasnost za okoliš u slučaju da radna tvar iscuri iz sustava. Za navedene spojeve se pouzdano zna da uništavaju ozonski omotač. Montrealskim protokolom je zabranjena proizvodnja rashladnih uređaja sa ovim radnim tvarima, i do danas bi zabrana trebala u potpunosti biti provedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Energetska bilanca===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za svaki kružni proces vrijede zakoni očuvanja energije. Tako energija koja ulazi u sustav mora biti jednaka energiji koja iz tog sustava i izlazi. Tako za rashladni uređaj vrijedi ista formula kao i za toplinsku pumpu pri kompresijskom procesu sa hladnom parom. Pojednostavljeno to izgleda:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + P = Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; + Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – rashladni kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P – dovedena energija u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski gubici u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kompresoru se javljaju toplinski gubici te upravo zbog toga ukupna dovedena energija P ne prelazi u toplinu koja se odvodi iz kondenzatora, nego se smanjuje za faktor α.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva parametra utječu na iznos faktora α: konstrukcija samog kompresora te toplinska izolacija dijelova postrojenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod grubog proračuna možemo koristiti vrijednosti α:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0 – idealan proces, bez gubitaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na mehaničku snagu vratila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (hermetičkih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,8 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (otvorenih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sam proračun rashladnog uređaja nije dovoljan samo ovaj zakon  održanja energije. Za proračun bitan je i zakon o održanju mase odnosno masenih protoka na hladnoj i toploj strani s ostvarenim temperaturnim razlikama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; *c&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (h&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – h&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * t&amp;lt;sub&amp;gt;lc&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * c&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;wi&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;wu&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * T&amp;lt;sub&amp;gt;lw&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Indeksi C i W označuju hladnu i toplu stranu procesa. Indeksi I i U označavaju izlaz i ulaz za određeni medij. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kratko pojašnjenje oznaka i veličina navedenih u prethodno navedenim jednadžbama:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*k – koeficijent prijelaza topline u W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;K&lt;br /&gt;
*c – specifični toplinski kapacitet u kJ/kgK&lt;br /&gt;
*A – površina izmjenjivača u m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;l&amp;lt;/sub&amp;gt; – logaritamska temperatura u K&lt;br /&gt;
*h – entalpija u kJ/kg&lt;br /&gt;
*m – maseni protok u kg/s&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura smrzavanja u °C&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura isparavanja u °C&lt;br /&gt;
*V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt; – protok kompresora u m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/h&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj radnih temperatura t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; i t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; znatno utječe na rashladni kapacitet i potrošnju energije. Isto tako važan faktor je i veličina kompresora i njegov protok. &lt;br /&gt;
Za svako postrojenje postoji jedinstvena točak u kojoj navedene zavisnosti i jednadžbe postižu jednakost. To je točka ravnoteže ili pogonska točka. Postizanjem te točke najbolje optimirano određeno rashladno postrojenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 90.''' Prikaz rashladnog kruga&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori ekonomičnosti (hlađenja i grijanja)===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ekonomičnost svakog rashladnog uređaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno ovakav slučaj nije mogući u nekom realnom postrojenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti za klasičan desnokretni proces:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz navedene jednadžbe vidimo da η ne može biti veća od 1. Teoretski ne možemo dobivati više rada nego što ulažemo energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima. Izrazi koje ćemo koristiti u nastavku, prije svega za faktor ekonomičnosti, ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom kružnom procesu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto tako moramo uvesti jednu novu veličinu koja će opisivati „dovođenje“ topline kod rashladnog spremnika i toplinske pumpe. Radi se o faktoru efikasnosti. Moguća su dva faktora efikasnosti i to za rashladne uređaje i toplinske pumpe (radi se naravno o ljevokretnim procesima).&lt;br /&gt;
Faktor efikasnosti za rashladne uređaje može se definirati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor2.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti kod rashladnog uređaja definira se kao količina topline u đulima preuzeta iz ogrjevnog spremnika na račun jednog đula dovedenog rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za toplinsku pumpu faktor ekonomičnosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti za toplinske pumpe nam pokazuje koliko se đula ogrjevne topline dobije za grijanje na račun jednog đula dovedenog rada.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji mogućnost da se dio rashladnog kapaciteta iskoristi i kod toplinske pumpe. Ukoliko imamo takav sustav povećavamo i stupanj ekonomičnosti. &lt;br /&gt;
Tada dobivamo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor4.jpg]] - rashladni uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor5.jpg]]- toplinska pumpa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za određivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor6.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatizacija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija prostora je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, a u modernom načinu života i ostalih živih bića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka i njihovo održavanje u prostoru, pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri su veličine u optimalnim graničnim vrijednostima, a vezani su uz uvjete toplinske ugodnosti (temperatura, vlažnost, brzina strujanja, čistoća zraka, buka, …). Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju i dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuje i ventilaciju prostora. U tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 91.''' Split sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Komforna klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Industrijska klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogoni za proizvodnju elektroničkih čipova, mlijeka, računarskih sustava, vina, šampanjca, … Parametre sustava definira tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru. &lt;br /&gt;
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). &lt;br /&gt;
Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija.&lt;br /&gt;
Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. &lt;br /&gt;
Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazališta, muzeji, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesi pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stjenki. &lt;br /&gt;
Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). &lt;br /&gt;
Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su sljedeći:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#funkcionalnost&lt;br /&gt;
#toplinski i rashladni učinak&lt;br /&gt;
#mogućnosti smještaja u prostoru&lt;br /&gt;
#investicijski troškovi&lt;br /&gt;
#trošak pogona&lt;br /&gt;
#pouzdanost pogona&lt;br /&gt;
#fleksibilnost sustava&lt;br /&gt;
#održavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s invetitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema DIN1946 sustavi klimatizacije se pre složenosti procesa pripreme zraka dijele na:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''ventilacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema normi to su takvi sustavi koji osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti i jedan od u nastavku teksta navedena 4 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi djelomične klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu s normom ti sustavi, osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje, hlađenje i odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svježeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje se na procjeni mogućnosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamička procesa pripreme zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje,	odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal prikupili:&lt;br /&gt;
Danica Maljković i Tomislav Pukšec&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarna energija==&lt;br /&gt;
U svrhu KGH razmotrit ćemo korištenje sunčeve energije koja se koristi direktno za zagrijavanje vode za grijanje, odnosno grijanje silicijskog gela za klimatizacijske i rashladne sisteme pokretane toplinom. Osnovni princip rada ovih sistema je da se sunčeva energija sakuplja u kolektorima u kojima se grije voda. Upotreba takvih sistema za grijanje je najznačajnija u domaćinstvima. Takvi solarni kolektori se obično postavljaju na krovove kuća ili zgrada. Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.&lt;br /&gt;
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraća u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda.&lt;br /&gt;
[[Slika:Sistem koristenja solarne energije za kućanstvo.png]]&lt;br /&gt;
'Slika 3.' Shema koristenja sistema za grijanje domanćinstva preko sunčeve energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalna energija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih primjesa (plinovi, soli, minerali … ).Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se izravno za zagrijavanje ili za pretvorbu u električnu energiju.&lt;br /&gt;
Mogućnost korištenja geotermalne energije u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida prikazana je na slijedećoj slici. Osnovna podjela temelji se na izravnom korištenju toplinske energije, te na pretvorbi toplinske u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena geotarmalne energije za proizvodnju električne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalni fluid u obliku vruće vode ili pare, temperature iznad 120 °C, svoju latentnu toplinu pretvara u mehanički rad, odnosno električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisno o termodinamičkim svojstvima geotermalnih fluida, moguće je primjeniti nekoliko tehnoloških procesa za pretvorbu toplinske u električnu energiju. Odabir procesa ovisi o količini fluida, tlaku i temperaturi, omjeru vruće vode i pare, sadržaju nekondenzirajućih plinova, uvjetima odlaganja kamenca i pojavi korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Jednostavni proces: Na ovaj se način proizvodi električna energija iz ležišta suhe vodene pare. Vodena para se pod pritiskom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog pritiska od 0,04 bara ispušta u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonomičniji proces proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Clausius – Rankine proces: Mješavina vode, vodene pare i krupnih čestica koja dolazi iz proizvodne bušotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svežnjem tankih limova za sušenje i odvajanje pare. Ovako dobivena suho zasićena para privodi se parnoj turbini zajedno sa popratnim plinovima, kao što su ugljični i sumporni dioksid. Za hlađenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je već prošla radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju. Popratni plinovi se dvostupanjskom kompresijom sa hlađenjem u međustupnju najprije podižu na atmosferski pritisak, a zatim izbacuju u okolinu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Flash proces: Zaostala vruća voda, koja je odvojena u separatoru, može se djelomično pretvoriti ponovo u paru, pomoću tako zvanog “flash-separatora” , pod nižim pritiskom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces teče dalje na isti način kao i kod Clausius-Rankine ciklusa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Binarni proces: Binarni proces primjenjuje se u slučajevima srednjetemperaturnih geotermalnih izvora, a uz to sadrži veće količine nepoželjnih popratnih plinova. U ovom procesu geotermalni fluid u izmjenjivaču topline predaje toplinu sekundarnom lako hlapljivom fluidu koji pokreće lopatice turbine, a geotermalni fluid se ponovo vraća u zemlju kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Stirling proces: Binarni ciklus, koji koristi helij kao radni medij, može također raditi po Stirling-ovom ciklusu, posebice nakon japanskog uspjeha niskotemperaturnim motorom. Ovaj motor prikazan je na Međunarodnom kongresu o Stirling motorima u Tokiu 1995. godine, te na istom Kongresu u Anconi 1997. godine, ali znatno poboljšan i prilagođen primjeni.&lt;br /&gt;
Postrojenja za pretvorbu geotermalne toplinske u električnu energiju, zadržavaju u izlaznom fluidu značajnu količinu topline (Qiz), zbog relativno visoke izlazne temperature (Tiz) u odnosu na temperaturu okoliša (To), te je zbog toga učinkovitost takovih postrojenja relativno mala u odnosu na toplinski kapacitet geotermalnog fluida.&lt;br /&gt;
Ekonomičnost procesa pretvorbe toplinske u električnu energiju povećava se s porastom radne temperature i količine protoka geotermalnog fluida, u kombinaciji sa korištenjem izlazne topline u direktnoj primjeni za različite vrste grijanja.&lt;br /&gt;
Cijena proizvedene električne energije u geotermalnim elektranama zavisi od temperature geotermalne bušotine, izdašnosti dotoka fluida i troškova izrade bušotine. Ova tri parametra uglavnom određuju ekonomsku valorizaciju geotermalnih resursa.&lt;br /&gt;
Za velike geotermalne elektrane rentabilnost, tj. odnos ekonomske benificije outputa, i ulaznih troškova, inputa limitira njihovu fizičku veličinu. To znači da su u sadašnjim trenucima gornji limiti rentabilnosti veličine, za geotermalnu elektranu na paru iznosi 135 MW, a za geotermalnu elektranu na toplu vodu 55 MW.&lt;br /&gt;
Pored toga danas se redovno proizvode i male geotermalne elektrane, kapaciteta 5 do 10 MW, modularnog tipa pogona za uporabu u udaljenim, nepristupačnijim krajevima, odnosno kao start-up postrojenja pri razvoju geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
Proizvode se i postrojenja veoma malog kapaciteta 100 do 1000 kW, samostalne binarne jedinice za modularnu uporabu u udaljenim područjima, koje su veoma rentabilne i prilagodljive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalne energije u proizvodnji elektro-energije :''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne elektrane, isto kao elektrane na vjetar i solarne elektrane, nemaju izgaranje goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom štedi neobnovljive, fosilne energente. Smanjenjem upotrebe fosilnih goriva umanjuje se i njihova štetna emisija, koja onečišćuje atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*SMJEŠTAJ. Geotermalne elektrane zauzimaju puno manje prostora po proizvedenom megawattu, nego što ga zauzimaju ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi niti sječa šuma, a isto tako nema rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*POUZDANOST. Geotermalne elektrane dizajnirane su za pogon tijekom 24 sata na dan, gotovo kroz cijelu godinu. One pripadaju vrhunskom izvoru goriva, jer ne dolazi do prekida proizvodnje zbog vremenskih neprilika, prirodnih nepogoda ili političkih utjecaja, koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Geotermalne elektrane su uglavnom modularne konstrukcije, s više instaliranih jedinica, koje se uključuju kod povećanih potreba za električnom energijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Nema potrebe za trošenjem novca radi uvoza goriva, jer se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima. Ušteđen novac ostaje građanima pripadnih područja, u kojima na taj način ne dolazi do naglih promjena cijene goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*RAZVOJ. Geotermalni projekti omogućuju sve gore navedene prednosti uz istovremeni razvoj države i energetski rast, ali bez zagađenja okoline. Čak i instalirani objekti na udaljenim područjima mogu podići životni standard dovođenjem struje pučanstvu koje je daleko od “elektrificiranih” naseljenih centara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Direktno korištenje energije topline'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalna voda, odnosno njena toplina, danas se širom svijeta većinom koristi direktno, što znači bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, a manje za proizvodnju električne energije. Direktna upotreba toplinske energije zamjenjuje energente koji onečišćuju zrak i okolinu. Izravno korištenje geotermalne energije može se primijeniti u razne svrhe, što se vidi iz prikaza u odnosu na temperaturni raspon. Međutim, od svih nabrojenih primjena danas su najčešće slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Grijanje prostora – energija geotermalnog izvora se ili direktno ili preko izmjenjivača topline (ovisno o čistoći geotermalnog fluida) dovodi do potrošača topline. Za potrebe dogrijavanja ili potrošnje u vršnim satima koriste se toplinske crpke ili kotlovi na klasična gorive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od pet navedenih upotreba geotermalne topline u izvornom obliku, najviše je zastupljeno grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. U ovakvim sistemima za grijanje vruća voda se iz proizvodne bušotine preko pumpe dovodi direktno u sustav za grijanje ili izmjenjivaču topline. Kod indirektnog sustava grijanja vruća voda u izmjenjivaču topline predaje svoju toplinu drugom cirkulacijskom krugu , u kojem je neki fluid ili gradska voda. Ona ima toplinu Q, te kroz sekundarni krug cijevi dolazi do korisnika. Geotermalna voda, nakon što je predala svoju toplinu odvodi se iz izmjenjivača topline i pomoću utisne pumpe vraća se nazad u ležište kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje, za industrijske procese ili za bilo koju drugu svrhu uvijek se sastoji od sistema sa tri osnovne komponente :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodna bušotina - za dovod vruće vode na površinu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*mehanički sistem - obuhvaća pumpe, toplinske izmjenjivače i kontrolne elemente, da bi se toplina dovela prostoru ili procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utisna bušotina - za prihvat ohlađenog geotermalnog fluida&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost korištenja geotermalne energije u izvornom obliku ( direktno ) :'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PREDNOSTI navedene kod korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije vrijede i ovdje. To su ekologija, smještaj, pouzdanost i prilagodba, ali u ovom slučaju ne odnose se na elektrane, već na geotermalne bušotine i fluide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST: Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Ušteda ovisi o primjeni i industriji, a smanjenje troškova može biti čak i 80% u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Izvorni način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona, te pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda – u poljoprivredi se geotermalna energija može koristiti za različite metode grijanja stakleničkog prostora (radijatorsko grijanje tla, radijatorsko grijanje tla i zraka, grijanje tla i/ili zraka upuhavanjem i sl.) ili direktno ili preko izmjenjivača topline kao kod grijanja prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termalna voda niže temperature i mineralizacije može se vrlo uspješno primijeniti za navodnjavanje i/ili zagrijavanje obradivih površina pri uzgoju agrikultura.&lt;br /&gt;
Stijenke staklenika mogu biti od različitog materijala ; fiberglasa, stakla, plastike i folije, koji iskorištavaju dio solarne energije da bi se podigla temperatura. To nije dovoljno u svim uvjetima (noću) , prema tome je upotreba geotermalne energije kao dodatnog izvora topline koju možemo regulirati zadovoljavajuća. Staklenici se zbog praktičnosti i svojih prednosti najčešće izrađuju od plastičnih folija.&lt;br /&gt;
Upotrebom termalne energije u staklenicima smanjuju se troškovi proizvodnje koji iznose i do 35% udjela u troškovima ukupne proizvodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Toplinske pumpe - posebni oblik direktnog korištenja geotermalne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalne toplinske pumpe, u svijetu poznate pod skraćenicom GHP (Geothermal heat pumps), imaju široku primjenu u mnogim zemljama Evrope i u SAD-u. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalnog (otvoreni krug) ili drugog sekundarnog fluida koji preuzima toplinu zemlje (zatvoreni krug) kroz cijevi. Na taj način geotermalna toplina dovodi se domaćinstvima, gdje se većim dijelom koristi za grijanje, zatim za hlađenje i pripremu tople vode. Upotrebom geotermalnih pumpi uvelike se smanjuje potrošnja električne energije.&lt;br /&gt;
Toplina koja izlazi iz toplinske pumpe može se koristiti za grijanje prostora i za pripremu tople sanitarne vode.&lt;br /&gt;
Postoje dva osnovna sustava iskorištavanja geotermalne energije sustavom s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nago sustavom s ukopanim izmjenjivačem topline preuzima toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz bušotine takozvanim bušotinskim izmjenjivačem topline.&lt;br /&gt;
Drugi sustav iskorištava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz bušotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili ispušta u vodotoke ili kanalizacijske sustave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sve sisteme s toplinskim pumpama vrijedi slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ako se geotermalna toplinska pumpa koristi za grijanje, tada se dovedena toplina iz &amp;quot;podzemlja&amp;quot; provodi kroz položene cijevi, prenosi na fluid u njima i dovodi do korisnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za hlađenje se toplinske pumpe koriste tako da cirkulirajući fluid u cijevima zgrade ili stana, odvodi tj. “kupi” toplinu koja je na njega prenesena u prostoriji, te se utiskuje u zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalnih toplinskih pumpi:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Smanjeni troškovi grijanja i hlađenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je duža u odnosu na konvencionalne sisteme, zbog zadovoljavajuće zaštite od vremenskih nepogoda. Mehanički dio sistema nalazi se u zatvorenom prostoru, a cijevi za dovod geotermalne energije su pod zemljom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NISKI TROŠKOVI ODRŽAVANJA. Sustav sa geotermalnim toplinskim pumpama ima nekoliko mehaničkih komponenata, koje povećavaju pouzdanost sustava. Podzemne cijevi imaju predviđen rok trajanja bez održavanja od 50 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne pumpe gotovo ne zagađuju okolinu, pa su važan čimbenik u smanjenju onečišćenja atmosfere, za razliku od fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domaćinstvima ili u poslovnim prostorima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Koriste se i u toplim i u hladnim razdobljima. Ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potrošača. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mrežu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulatori energije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Kogeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki gubici koji nastaju u energetskim postrojenjima, odnosno termoelektranama natjerali su nas da počnemo razmišljati kako povećati ukupnu iskoristivost postrojenja. U nekakvoj prosječnoj termoelektrani na ugljen iskoristivost postrojenja se kreće od 35-40%. Dakle više od polovice energije nepovratno trošimo, što kroz hlađenje i kondenzaciju, što kroz gubitke u samom sistemu. Energija koja se gubi u kondenzatoru predstavlja najveći dio ukupne izgubljene energije. Da bismo nekako iskoristili tu energiju, odnosno eksergiju goriva, primjenjujemo takozvana kogeneracijska postrojenja. Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP)  je sekvencijalno korištenje primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i mehaničkog rada.Pritom se dobiveni mehanički rad najčešće koristi za dobivanje električne energije, dok se toplinska energija može koristiti u raznim tehnološkim procesima, procesima grijanja te u procesima hlađenja. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva. Učinkovitost kogeneracije iznosi od 70-85% (od 27-45% električne energije i od 40-50% toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30-51% (električne energije).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Prikaz kogeneracijskog sistema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 95.''' Jednostavna shema kogeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.&lt;br /&gt;
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu.&lt;br /&gt;
Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutrašnjim sagorijevanjem, Stirlingov stroj i gorivne ćelije, u širokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.&lt;br /&gt;
Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju električne struje u okoliš kroz tornjeve za hlađenje, kao ispušne plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troši toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domaćinstva, &lt;br /&gt;
bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istočnoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kućanstava.Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom također može biti korištena i u apsorcijskim hladnjacima za hlađenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili općenito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamički najpovoljnija u iskorištavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti bačena kao toplinski otpad. &lt;br /&gt;
Termoelektrane (uključujući i nuklearne) i općenito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloživu energiju u koristan oblik ( ll. glavni stavak ). CHP hvata odbačenu toplinu i time omogućava veću iskoristivost od oko 70%.  To znači da se manje goriva mora potrošiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potrošnje bliže mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenošću potrošača. Udaljenost znači da mu trebaju dobro izolirane cijevi, što je skupo, dok se struja može transportirati na daleko veću udaljenost za iste gubitke.&lt;br /&gt;
Kogeneracijske elektrane se mogu naći u područjima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama..&lt;br /&gt;
CHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potražnju za toplinskom energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana čiji se toplinski otpad iskorištava.&lt;br /&gt;
Tipovi kogeneracijskih elektrana&lt;br /&gt;
Topping ciklusne elektrane prvo proizvode el. struju, a zatim od ispuha toplinsku energiju. Ove elektrane koje su rijetke, proizvode toplinu za industrijske procese prvo, zatim se proizvodi struja pomoću otpadne topline. Iste se koriste kod industrijskih procesa kod kojih je potrebna visoka temperatura npr. pri proizvodnji stakla i metala.&lt;br /&gt;
Veliki kogeneracijski sistemi osiguravaju toplu vodu i energiju za tvornicu ili čak cijeli grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične CHP elektrane su:&lt;br /&gt;
* Plinske turbine, CHP elek. koriste otpadnu toplinu iz plinova turbine                                                          &lt;br /&gt;
* CHP elektrane s kombiniranim ciklusom                                                              &lt;br /&gt;
* Parne turbine CHP elek. koriste otpadnu toplinsku energiju iz pare nakon što napusti turbinu.&lt;br /&gt;
* gorive ćelije s rastaljenim karboratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a                                                                                        postoje i bojleri koji služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Tipična kogeneracijska elektrana== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Avedore.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 96.''' Kogeneracijska elektrana Avedore u Danskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Avedore'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto: Danska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operator: Energi E2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifikacije: 1 X 250 MW, 1 X 570 MW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operativnost: 1990-2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivo: prirodni plin, ugljen, biomasa, nafta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvođač bojlera: Deutsche Babcock, BWE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
T/G nabavlač: BBC, Ansaldo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Činjenice: Avedore supplies electricity to Eastern Denmark's grid and heat to Greater Copenhagen's district heating network. Avedore-2 has a supercritical boiler with two topping gas turbines from Rolls-Royce. There is a separate biomass combustion unit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==MikroCHP==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikrokogeneracija je također naziv za distribuirani energijski izvor (distributed energy resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za proizvodnju električne energije. Ta se el. energija može koristiti unutar domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je natrag u istu. Postojeće mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje izgaranje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Konvencionalno postrojenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijska postrojenja najčešće služe kao toplane. Dakle dio topline se šalje vrelovodima u razna industrijska postrojenja ili kućanstvima kao centralno grijanje. Parametri pare koji se koriste za grijanja, naravno, nisu na razini onih koji su prisutni kod pare koja se koristi za pokretanje turbine. Temperatura se kreće od oko 80-200 °C dok su parametri pare na ulazu u turbinu na razini od oko 600 °C. Imamo četri osnovna tipa elektrana koje proizvode električnu energiju i toplinsku energiju:&lt;br /&gt;
* postrojenje protutlačne turbine,&lt;br /&gt;
* postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare,&lt;br /&gt;
* postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter18.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 97.''' Prikaz udjela električne i toplinske energije kod kogeneracije i konvencionalnog postrojenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje protutlačne turbine===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje protutlačne turbine je bazični proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlačna i vrši se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasićenja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najčešće u industriji kod proizvodnje topline i električne energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za održavanje i upravljanje. &lt;br /&gt;
Potreba i potrošnja toplinske i električne energije varira tako da u slučaju da imamo preveliku količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu određivati će režim rada postrojenja. Količina proizvedene električne i toplinske energije ne može se bilancirati što je najveći problem. Naprosto ne možemo zbrajati toplinsku i električnu energiju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visoko i niskotlačni. Nakon ekspanzije u visokotlačnom dijelu turbine vrši se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji pošto imamo dva stupnja rada:&lt;br /&gt;
* čisti kondenzatorski&lt;br /&gt;
* čisti protutlačni&lt;br /&gt;
Čisti kondenzatorski pogon znači da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo električna energija. U suprotnom primjeru kogd čistog protutlačnog slučaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uopće nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu turbine. Realno protutlačni (čisti) režim se ne može voziti. Niskotlačni dio turbine ne može ostati bez pare (hlađenje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s korištenjem otpadne topline je sljedeći. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje služi za proizvodnju pare koja pak služi li u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 °C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa – proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne energije. Dodatna proizvodnja i električne energije još dodatno povećava iskoristivost procesa. Eventualno dodatno izgaranje struja ispušnih plinova, s obzirom na visoki udio kisika, objašnjeno je u poglavlju o kombiniranim procesima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti2.jpg]] proizlazi da je [[Slika:stupanjiskoristivosti3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj ekonomske iskoristivosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti4.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kogeneracije na biomasu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne I toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenje u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa loženjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagrijanim zrakom čime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se značajno produžava njen radni vijek.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kogeneracijsko_postrojenje.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 98.''' Kogeneracijsko postrojenje na biomasu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modularni kogeneracijski sustav===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelji se na klasičnom otvorenom plinsko - turbinskom procesu prikazanom na dijagramu. Klasični proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivaču – regeneratoru sa ispušnom toplinom iz turbine ( t2` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekuće gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; Pit,t4`) i oslobađaju energiju za pogon kompresora i električnog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispušni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora čime se smanjuje potrošnja goriva i povećava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasičnog procesa - za korištenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase čija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Clip_image003.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 99.''' Modularni kogeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Trigeneracija= &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production = CHCP) je proces istodobne proizvodnje električne i toplinske energije i hlađenja u jedinstvenom procesu. Toplinska energija se dodatkom apsorpcionih uređaja koristi za hlađenje (klimatizacija).U usporedbi s kogeneracijom učinkovitost trigeneracije se povećava za čak 50%.Potreba za korištenjem trigeneracije u razdoblju ljetnih mjeseci uvjetovala je razvijanje nove CHP tehnologije (osobito u južnim državama SAD-a). Trigeneracija nudi značajno smanjenje opterećenja elektroenergetskog sustava u vrućim ljetnim mjesecima.&lt;br /&gt;
Prednosti trigeneracije u odnosu na klasične rashladne strojeve su:                                                                                                        &lt;br /&gt;
*neemitiranje štetnih freona u atmosferu i                                                                                      &lt;br /&gt;
*korištenje otpadne topline iz kogeneracijskih postrojenja.                                                 &lt;br /&gt;
No, trigeneracija se ne koristi samo za procese grijanja i hlađenja objekata, nego i za proizvodne industrijske procese koji zahtijevaju niske temperature. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom energijom npr. u bolnicama, hotelima, trgovačkim centrima itd., te industrijskim postrojenjima u kojima se uz električnu energiju troši i znatna količina toplinske ali i rashladne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Jednostavna shema trigeneracije.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 100.''' Jednostavna shema trigeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Gorive ćelije i vodik=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika reformiranjem==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika elektrolizom==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulacija vodika==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Gorive ćelije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije''' su elektrokemijski uređaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povijesni razvoj'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Britanski fizičar '''William R. Grove''' je 1839. otkrio da se elektrokemijskim spajanjem vodika i kisika dobiva električna struja. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivu ćeliju naziva '''voltina plinska baterija'''. Godine 1889. '''L. Mond''' i '''C. Langer''' unaprijedili su gorivu ćeliju dodajući između elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX. stoljeća uvode naziv [http://en.wikipedia.org/wiki/Fuel_cell goriva ćelija](Fuel cell). Na istraživanju gorivih ćelija radili su mnogi elektrokemičari. Tek 1932. F.T. Bacon smišlja tehnički upotrebljiva rješenja. Sredinom 50-tih godina proizvode se prve gorive ćelije za pogon malih električnih uređaja, a sredinom 60-tih godina započela je upotreba gorivih ćelija u svemirskim letjelicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Princip rada gorive ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija). Tako oslobođeni elektroni putuju vanjskim električnim krugom, preko trošila, do katode. Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorive ćelije reducira se drugi element ili spoj koji sudjeluje u kemijskoj reakciji. Najčešće je to [http://en.wikipedia.org/wiki/Oxygen kisik]. Tako nastali ioni spajaju se u konačni produkt reakcije koji se odvodi iz gorive ćelije. Često su reaktanti [http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen vodik] i kisik i u tom slučaju su reakcije slijedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Anodna reakcija:     '''H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e''' &lt;br /&gt;
*Katodna reakcija:   '''O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Osnovnashema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 101.''' Osnovna shema&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi ubrzavanja reakcija '''elektrode''' su prekrivene slojem '''katalizatora'''. Vrsta katalizatora ovisi o tipu gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Elektrolit''' može biti čvrsti i tekući. Bilo koja tekućina sa sposobnošću provođenja iona može biti tekući elektrolit. Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Postoje i gorive ćelije s alkalnim elektrolitom. Kao čvrsti elektroliti upotrebljavaju se polimerne membrane s mogućnošću ionske izmjene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivih ćelija upotrebljavaju i dopirani keramički elektroliti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Podjela gorivih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema načinu rada'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''primarne'''&lt;br /&gt;
* '''sekundarne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod primarnih se gorivih ćelija gorivo i oksidans dovode iz vanjskih spremnika, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivih ćelija su alkalne gorive ćelije u svemirskim letjelicama kod kojih se nastala voda koristi za piće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 102.''' Skica primarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moguća je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive ćelije izdvaja iz nekog vodikom bogatog spoja. Takav pristup rješava problem skladištenja vodika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; . Jedno od mogućih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomoću vodene pare na 280 °C i uz prisutnost katalizatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija2.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 103.''' Primarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sekundarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod '''sekundarnih''', '''regenerativnih''' gorivih ćelija produkti reakcije se regeneriraju u polazne elemente uz dovođenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sekundarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 104.''' Sekundarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema vrsti elektrolita'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće upotrebljavani elektrolit je '''KOH''' ('''kalij-hidroksid'''). Ova vrsta gorivih ćelija koristi se u svemirskim letjelicama kao izvor električne energije, a voda nastala reakcijom kisika i vodika se koristi za piće. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivih ćelija je relativno velika potrebna količina [http://en.wikipedia.org/wiki/Platinum platine], kao katalizatora, što uzrokuje visoke troškove. Moguće je postići iskoristivost do '''80 %''' ako se otpadna toplina koristi za zagrijavanje vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Alkalnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 105.''' Principjelna shema gorive ćelije s alkalnim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka cijena zbog velikih količina platine&lt;br /&gt;
* potrebna je visoka čistoća vodika i kisika zbog osjetljivosti ovog tipa gorivih ćelija na prisustvo ugljikovih spojeva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka iskoristivost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama, a moguća je primjena u vozilima, podmornicama i stacionarnim objektima. Jedan od proizvođača ovog tipa gorivih ćelija je Zetek Power plc .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Radna temperatura ovog tipa gorivih ćelija je oko '''200 °C'''. Ova goriva ćelija dozvoljava prisutnost 1-2% CO i par ppm fosfora u vodiku. Nema dovoljno topline za proizvodnju pare, ali se iskoristivost može povećati iskorištenjem otpadne topline za zagrijavanje vode. Iskoristivost doseže  '''40-50%'''. Cijena ovih gorivih ćelija je '''$2500-$4000/kW'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kiselacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 106.''' Principijelna shema gorive ćelije s kiselim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* relativno dobro podnošenje prisutnosti CO i sumpora što omogućava upotrebu vodika dobivenog na mjestu eksploatacije iz metanola, benzina ili drugih ugljikovodika&lt;br /&gt;
* dobro poznavanje problema pogona &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostatak gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba platine kao katalizatora &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. Jedan od proizvođača gorivih ćelija za komercijalnu upotrebu je '''ONSI Corporation''' , čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih  zgrada, bolnica, udaljenih objekata i sl. Mjesta moguće primjene gorivih ćelija kao komercijalno prihvatljivih izvora električne energije su udaljeni objekti i poslovne zgrade.  [http://www.fuelcellmarkets.com/fuel_cell_markets/member_view.aspx?articleid=487&amp;amp;subsite=1&amp;amp;language=1 SUREPOWER™ Corporation] navodi da američka poduzeća troše oko 4 milijarde dolara godišnje radi osiguranja sigurnog napajanja računala i da su 1991. godine, prema istraživanju časopisa Busness Week, gubici zbog prekida napajanja računala iznosili oko 18 milijardi dolara. Postrojenje dosad najveće snage,11 MW, je ispitivano u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ONSI Corporation''' navodi da su isporučili više od 200 komada sistema PC25 snage 200 kW i da je zbir radnih sati prešao 3 400 000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljavaju membrane od polimera koje imaju mogućnost propuštanja kationa, a elektrone ne propuštaju. Napon jednog sklopa anoda-membrana-katoda je oko 0,7 V s gustoćom struje od 0,5-1 A/cm2. Za dobivanje većih snaga spaja se više sklopova anoda-membrana-katoda u serijsku vezu. Gorivo je vodik, a kao oksidans se može koristiti čisti kisik ili kisik iz zraka. Ova vrsta gorivih ćelija nije osjetljiva na prisutnost CO2 u struji vodika, što omogućuje upotrebu vodika dobivenog na mjestu upotrebe iz metanola ili benzina, uz uklanjanje CO. Iskoristivost je do 60%. Katalizator na elektrodama je platina. Količine potrebne platine su znatno smanjene i danas se kreću oko 0,5 mg/cm2. Ispitivane su i ćelije sa 0,3 mg/cm2 kod kojih je trošak za katalizator oko $2/kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodna reakcija:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pemfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 107.''' Principijelna shema gorive ćelije s polimernom membranom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* niska radna temperatura omogućuje mobilnu upotrebu&lt;br /&gt;
* u odnosu na druge gorive ćelije ima relativno veliku snagu po jedinici volumena&lt;br /&gt;
* moguća je izvedba regenerativnog sistema sa membranskim elektrolizerom koji upotrebljava istu tehnologiju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nedovoljna količina topline za izdvajanje vodika iz metanola ili benzina&lt;br /&gt;
* osjetljivost na prisutnost CO i sumpora u struji vodika&lt;br /&gt;
* potrebno je ovlaživati struju vodika radi povećanja trajnosti membrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivno se radi na istraživanju minijaturnih PEMFC za mobilnu primjenu. Napravljeno je više prototipova vozila sa PEMFC, neki od proizvođača su Daimler-Benz, Toyota, Mazda, Renault, General Motors, Ballard, Energy Partners, Inc.. Više informacija o vozilima na alternativni pogon moguće je dobiti na internet stranici Alternative-fuel Vehicle Directory . Mnoge kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem gorivih ćelija razvijaju i sisteme sa PEM gorivim ćelijama za opskrbu zgrada električnom energijom, jedan od takvih proizvođača je i [www.vaillant.com Vaillant].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastav elektrolita ovih gorivih ćelija ovisi o izvedbi. Elektrolit je najčešće mješavina '''Li&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;''' i '''K&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura je oko '''650 °C'''. Iskoristivost je, kod sistema koji iskorištavaju otpadnu toplinu, prešla '''50%'''. Potrebna je visoka radna temperatura da bi se postigla zadovoljavajuća vodljivost elektrolita i iskoristivost naglo pada smanjenjem temperature.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodne reakcije:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]]  H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O + CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
:::::CO + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]] 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;[[Slika:Rightarrow.gif]]  2CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Mcfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 108.''' Principijelna shema gorive ćelije s rastaljenim karbonatima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s rastaljenim karbonatioma:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* mogućnost proizvodnje pare za izdvajanje vodika iz benzina ili metanola&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura omogućuje direktnu upotrebu metanola kao goriva&lt;br /&gt;
* nisu potrebni plemeniti metali kao katalizator &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* zbog visokih temperatura potrebni su skupi materijali&lt;br /&gt;
* potrebno je izolirati ćeliju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline. Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih ćelija su: [http://www.fuelcellenergy.com/ Fuel Cell Energy, Inc.] i [http://www.mcpowerequip.ca/ M-C Power].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elektrolit je dopirani  '''ZrO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura se kreće oko '''1000-1100 °C'''. Zbog visoke radne temperature nisu potrebni skupi katalizatori. Iskoristivost ovog tipa gorivih ćelija je relativno loša zbog slabe vodljivosti elektrolita, no provode se istraživanja u cilju povećanja iskorisvosti procesa pretvorbe kemijske u električnu energiju u ovakvim gorivim ćelijama. Ukupna iskoristivost se može povećati iskorištenjem otpadne topline za proizvodnju pare. Predviđaju se iskoristivosti preko '''60%'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sofc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 109.''' Principijelna shema gorive ćelije s čvrstim oskidima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nema potrebe za ovlaživanjem plinova&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura smanjuje cijenu katalizatora&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* čvrsti elektrolit  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba skupih keramičkih materijala&lt;br /&gt;
* potrebna je izolacija ćelije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto kao i kod gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima, zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline.  Ispituju se sistemi od stotinjak kilovata. Neke kompanije koje se bave istraživanjem gorivih ćelija s čvrstim oksidima su: [http://www.cfcl.com.au/ Ceramic Fuel Cells Ltd.] ,  [http://www.powergeneration.siemens.com/home Siemens Westinghouse],  [http://www.sulzer.com/en/desktopdefault.aspx Sulzer Hexis Ltd.] .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Poligeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija bi se mogla opisati kao sustav ili proces energetske opskrbe, koji ima zadaću  potrošača opskrbiti sa različitim oblicima energije npr. električnom, toplinskom, rashladnom energijom dostavljenom iz istog postrojenja, tj. poligeneracija je integrirani proces koji ima tri ili više različitih oblika izlazne energije proizvedena iz jednog ili više prirodnih resursa. S ciljem poboljšavanja energetske efikasnosti ukupnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Diagram_polygeneration.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 110.''' Poligeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija uključuje kombinaciju kogeneracijskih, (tj. istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) i trigeneracijskih, (proizvodnja električne, i mogućnost grijanja i hlađenja) elektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za poligeneracijski sustav može se upotrebljavati širok spektar fosilnih i obnovljivih izvora energije kao što su plin, ugljen, biomasa, otpad, vjetar, itd. koristeći različite tehnologije pretvorbe za proizvodnju različitih produkata (oblika) energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine poligeneracijskih elektrana (postrojenja) može isto tako varitati, od velikih centraliziranih elektrana do srednjih i malih, smještenih uz naseljena područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 111.''' Shematski prikaz poligeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Rafiniranje nafte=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafiniranje nafte je industrijski proces gdje se glavna sirovina nafta u određenima postrojenjima rafinira ( pretvara ) u upotrebljive produkte kao što su : tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, motorna ulja, bitumen, parafin, lož ulje.&lt;br /&gt;
Po svom kemijskom satavu nafta je vrlo složena smjesa, koja se sastoji od približnog masenog udjela:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ugljika:  83-87 %&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
vodika:   11-15 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
sumpora:  0-5,5 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
dušika:   0-2 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kisika:   0-2 %&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tekući plin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je najlakši derivat nafte, sastoji se od smjese propana i butana. Kao takav mora se rafinirati da bi se uklonili korozivni sumporni spojevi,gdje tako prerađen može ići na tržište.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Benzin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se kao pogonsko gorivo u većini motornih vozila. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se olovni spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dizel===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju dizelskog goriva koristi se petrolej i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti većo od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja.Cetanski broj i dizel index su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mlazno gorivo===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su smjese teškog benzina i petroleja, odnosno spijevi nafte koji destilirsju na 145º do     225º C. Kako tu vrstu goriva koriste mlažnjaci koji lete na niskim temperaturama, pa je temperatura zamrzivanja ispod -55º C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Motorna ulja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulja se koristeu različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje motora, štednja goriva, hlađenje i vrtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bitumen===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je derivat nafte koji se dobiva oksidacijom vakuum ostataka nafte. Važna svojsta su elastičnost, penetracija, temperatura mekšanja, rasrezljivost. Svojstva bitumena ovise o stupnju disperzije asfaltina u u maltenima. Svoju uporabu pronašao je u cestogradnji i industriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Parafin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se iz uljnih destilata, što je sadržaj ulja manji to je parfin kvalitetniji. Primjenjuje se u prehrambenij industriji, proizvodnji oaoira, šibica, svijeća, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Lož ulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju lož ulja iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. Koristi se kao gorivo  u energetici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_raf.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 112. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil-refining-diagram.gif|center]]       &lt;br /&gt;
                    &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 113.''' Proces prerade sirove nafte&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proces pripreme nafte za preradu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte usljed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces prerade nafte počinje istarživanjem i to geološkim i geofizičkim,  područja potencijalno  bogato nafom od strane znavstvenika i inžinjera, ukoliko se utvrdi postojanje nafte, (plina)  koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksplatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. &lt;br /&gt;
Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanje nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinjele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve,  kiseline i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju korziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja deemulgatora. &lt;br /&gt;
Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:RefineryFlow.png|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 114.''' Shema toka rafiniranja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela rafinerija prema tipovima==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće podjele rafinerija su prema '''''S. Baarnu'' i ''G. Heinrichu'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Baarn''' djeli rafinerije u četri skupine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) NAJJEDNOSTAVNIJI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju, katalitički reforming i proces rafimacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) SLOŽENI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-osim postrojenja iz grupe A i postrojenja za vakuum-destilaciju katalitički kreking&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) KOMPLEKSNE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-uključije i proizvodnju mazivih ulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) PETROKEMIJSKE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-obuhvaća i petrokemijska postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Heinrich''' također dijeli na četri grupe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) HYDROSKIMING-RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-najjednostavij tip rafinerije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-benzin se dobije mješanjem primarnog benzina, butana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) RAFINERIJE S KATALITIČKIM KREKINGOM&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-ovaj tip se gradi kada se želi proizvesti veća količina benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KATALITIČKI KREKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-tip rafinerije koji omogućava veliku fleksibilnost prerade bez obzira na vrstu nafte, međutim troškovi investicija i prerade su vrlo visoki&lt;br /&gt;
- proces iziskuje velike količine vodika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KOKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-koks dobivem kokingom može se iskoristiti kao gorivo u industriji, ili se spaljuje u niskokalrični plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- troškovi proizvodnje niži nego u ostalim tipovima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Procesi koji se odvijaju u rafineriji==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Destilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Destilacija je prvi korak u postupaku  prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje, (separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj točki vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se ugljikovodični plinovi i tekućine mješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja a plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Alkilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima ( propanom, butanom ) &lt;br /&gt;
Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristi za proizvodnju benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidrodesulfurizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfuriziacijom se povećava kemijska stabilnost kreking benzina. Vodik zs ovaj proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utječu na kvalitetu procesa: temperatura, tlak, udio vodika, prostorna brzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izomerizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proces se koristi ukoliko je potrebno povećati oktanski broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu izobutanakao sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome molekularna masa ostaje konstantna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Katalitički reforming===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristi se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Proces Blending===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja finalnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Image:Oil-refining-borger-refinery.jpg]][[Image:140131-43931.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 115.''' Destilacijski tornjevi u rafineriji&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest nafte==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv nafta potječe iz korjena riječi nafata što u prijevodu na perzijskom jeziku znači znojiti se. Čovječanstvu je nafta odavnina poznata i kao fosilno gorivo koristilo se u različite svrhe: za impregnaciju zidova, kao sredstvo za brtvljenje brodova, za balzamiranje, za rasvjetu, u medicini itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
No pravo značenje dobiva tek u 19. st. kad je 1859.god. Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. god. U to se doba koristila isključivo za dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje ( kolomast ). Najveći svjetski kompleks rafinerija je &amp;quot;Centro de Refinación de Paraguaná&amp;quot; u Venecueli čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan.&lt;br /&gt;
Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Povijest.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 116.''' Nafta kao povod rata&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ekonomija rafiniranja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem ekonomske računice, financiranja u sferi rafiniranja uvelike ovisi o ponudi i potražnji. Cijena produkta rafiniranja ovisi o niz faktora kao što su : ekonomija (globalna, lokalna), vremenskim uvjetima, vrijednostima (rastu, padu) dionica naftnih kompanijai drugih kompanija u naftnoj branši. Cijena dionica ovisi o potražnji, određenim odlukama  vlasti, i akcijama OPEC-a&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries). To je udruženje država izvoznika nafte koje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Gas-price-breakdown-3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 117.''' Što sve utječe na cijenu goriva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled32.GIF|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 118.''' Odnos potražnje i profita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaštita okoliša i sigurnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i zdravstvenu ispravnost vode. Dakako tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara, velikih buka, itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama javnost je &amp;quot;prisilila &amp;quot; vlade da tome stanu na kraj i posebnim restrikcijama, odnosno osnivanjem agencija koje će obvezati rafinerije na instalaciju opreme potrebnu za zaštitu okoliša i zaštitu od ostalih štetnih utjecaja. One rafinerije koje ne budu mogle zadovoljiti te kriterije biti će zatvorene, što u nekim slučajevima dovodi i do porasta cijena goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil20Refinery20CA.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 119.''' Rafinerija u pogonu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
	<entry>
		<id>http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5569</id>
		<title>ENERGETSKE TRANSFORMACIJE</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="http://enerpedia.net/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE&amp;diff=5569"/>
		<updated>2008-06-26T11:42:34Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Ileko: /* Konvencionalno postrojenje */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:Energetsketransformacije.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Proizvodnja električne energije=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Termoelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termoelektrane su energetska postrojenja čija je osnovna namjena proizvodnja i transformacija primarnih oblika energije u koristan rad, koji se kasnije u obliku mehaničke energije dalje iskorištava za proizvodnju električne energije (Slika 1). Imamo pretvaranje kemijske energije u toplinsku koja se pak različitim procesima predaje nekom radnom mediju. Radni medij pak služi kao prijenosnik te energije do mjesta gdje će ona biti dalje transformirana i iskorištena. Samo postrojenje se sastoji od mnogo različitih dijelova koji tvore jednu kompleksnu cjelinu. Naravno treba izdvojiti neke najvažnije dijelove koji tvore zatvorene cjeline unutar jedne termoelektrane. Generator pare, turbina i generator, no o tim cjelinama će biti govora u daljnjem tekstu. Bez obzira što termoenergetska postrojenja mogu poslužiti u niz primjera (kao što je npr. promet) njihova glavna primjena i svrha je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a zatim i generator električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 1.''' Moderna termoelektrana na ugljen&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U samom procesu dobivena toplinska energija može se iskorištavati, ne samo za paru koja će ići u turbinu, već i kao energija koja će poslužiti kod grijanja. Naravno za grijanje se koristi para manjih toplinskih i temperaturnih parametara. Problem ovih postrojenja  su gubici koji se javljaju i koji su neizbježni. Naš cilj je da te gubitke pokušamo smanjiti i samim time povećati iskoristivost samog procesa i cijelog postrojenja uopće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 2.''' Presjek termoelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1629. imamo prvu ideju o korištenju vodene pare za pokretanje kola s lopaticama. Ideju je iznio Giovanni Branca u svojoj knjizi Le machine. Ideja takvog stroja bila je primitivna, sa parom koja je slobodno strujala prema kotaču s lopaticama. Sam stroj izgledao je kao vodeni mlin samo što je bio pokretan parom. &lt;br /&gt;
Naravno revolucija je uslijedila kada je James Watt izumio parni stroj (1765.) koji je radio s pretlakom (Slika 3). U proces je bila uključena i kondenzacija. To su temelji i suvremenih termoenergetskih postrojenja  &lt;br /&gt;
Čemu možemo zahvaliti razvoj parnih postrojenja? Para kao medij je izuzetno zahvalna kod prijenosa energije. Parametri postrojenja su se mijenjali kroz povijest. Tlak, posebno temperatura rasli su kroz godine. Od nekih 15 bara i 300 0C došli smo do današnjih 100-tinjak bara i oko 600 0C. Količina pare se povećava, a samim time i snaga postrojenja. Tako smanjujemo i potrošnju goriva i podižemo iskoristivost. Tu se sad javljaju još i pregrijači i međupregrijači koji još više pridonose povećanju iskoristivosti. Nova revolucija nastaje razvojem takozvanih blok postrojenja (kotao i turbina su jedan zatvoreni upravljački krug).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 3.''' Parni stroj Jamesa Watta&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možemo pratiti povijesni razvoj turbina, generatora pare te plinskih turbina. &lt;br /&gt;
Ideje su postojale i postupno se razvijale kroz povijest, ali za termoelektrane kakve mi danas poznajemo najvažnija je stvar patentiranje i razvoj parne turbine (1791.) Plinska turbina dolazi mnogo kasnije, početkom 20. stoljeća.&lt;br /&gt;
Danas imamo situaciju da se oko 80% električne energije u industrijski razvijenim zemljama dobiva iz termoenergetskih izvora (tu naravno ubrajamo i plinska, ali i nuklearna postrojenja). &lt;br /&gt;
U modernom društvu potreba za električnom energijom raste, a samim time raste i potrošnja električne energije po stanovniku, što je ujedno i pokazatelj gospodarskog razvitka pojedine zemlje. &lt;br /&gt;
Osim što proizvode električnu energiju termoenergetska postrojenja služe i za proizvodnju topline koja je također itekako bitna u krajevima gdje je potrebno grijanje. &lt;br /&gt;
Važnost ovakvih postrojenja raste iz dana u dan bez obzira na nove izvore i načine proizvodnje električne energije. Naravno u svemu tome raste i opterećenje na okoliš što je pitanje kojim se također moramo aktivno pozabaviti kad govorimo o termoelektranama. O zaštiti okoliša nešto kasnije.&lt;br /&gt;
Na projektiranju, izgradnji, radu i održavanju jedne termoelektrane sudjeluje velika grupa ljudi, inženjera različitih struka. Svi ti ljudi objedinjuju široki spektara znanja potrebnih da se obave svi zadaci i osigura nesmetan rad jedne elektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno i plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je rečeno da u klasičnim termoelektranama izgaranjem goriva proizvodimo toplinu koja kasnije služi za proizvodnju pare. Proizvedena para odvodi se u turbinu gdje na razne načine ekspandira stvarajući moment koji pak služi za proizvodnu električne energije u generatoru. Dakle parne turbine su najčešće i najvažnije te ćemo najviše govoriti o njima.Druga velika skupina su plinske turbine koje se prilično razlikuju od parnih turbina što u konstrukciji što u načinu rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinsko-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako plinsko-turbinsko postrojenje (Slika 4) sastoji se od kompresora, komore za izgaranje i plinske turbine. Princip je uvijek isti. Kompresor služi za stlačivanje zraka kojeg usisava iz okoliša te ga komprimira do nekog zadanog tlaka. Komprimirani zrak dovodi se do komore izgaranja gdje se grije uslijed izgaranja goriva. Smjesa koja nastaje (zagrijani zrak i plinovi izgaranja) ekspandiraju u plinskoj turbini gdje stvaraju moment koji se iskorištava u proizvodnji električne energije i pri radu kompresora.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter4.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 4.''' Plinsko postrojenje&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasični  kompresori služe kod plinsko-turbinskih postrojenja, mlaznim motorima i sl. Kompresori mogu biti radijalni ili aksijalni. Kod aksijalnih strujanje zraka vrši se u smjeru vratila, dok kod radijalnih kompresora imamo radijalno strujanje na rotorsko kolo. Radijalni kompresori lakši su i mnogo efikasniji nego aksijalni kompresori za manje kompresijske omjere. Kod većih postrojenja koriste se aksijalni kompresori (Slika 5) obzirom da su efikasniji (za veće kompresijske omjere). Isto tako u zrakoplovstvu se koriste aksijalni kompresori zbog viših kompresijskih omjera. Kompresor za rad koristi energiju nastalu zbog rada turbine obzirom da su turbina i kompresor najčešće na istom vratilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 5.''' Aksijalni kompresor&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Komora izgaranja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komprimirani zrak s plinovima izgaranja tvori radni medij koji ekspandira kasnije u turbini. Komora izgaranja (Slika 6) se sastoji od dvaju cilindara. U prvom cilindru se odvija izgaranje prilikom čega se razvijaju visoke temperature. Tako se štiti vanjski cilindar od djelovanja zračenja topline. Cilindri su međusobno povezani te se između njih odvija prostrujavanje zraka. Za izgaranje se dovodi 3-6 puta više zraka od teoretski potrebnog zbog sniženja maksimalnih temperatura. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 6.''' Komora izgaranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Komore izgaranja trebaju osigurati:&lt;br /&gt;
stabilno izgaranje u širokim granicama opterećenja,&lt;br /&gt;
jednoličnu raspodjelu temperatura dimnih plinova na izlazu iz komore izgaranja,&lt;br /&gt;
da gubitak tlaka u komori izgaranja bude što manji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U klasičnom plinsko-turbinskom postrojenju možemo imati više komora izgaranja koje se slažu uzdužno, po obodu. Takvo slaganje koristimo kao bismo smanjili dimenzije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plinska turbina'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces koji se dešava u plinskoj turbini (Slika 7) nije toliko različit od plinske turbine. Naravno različiti je medij koji ekspandira, postupak dobivanja radnog medija je također drugačiji, no sam proces koji se dešava u turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu medija koji ulazi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 7.''' Prikaz plinske turbine&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tu se javlja problem hlađenja, pogotovo samih lopatica. Da bismo ohladili lopatice koristimo komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno dovođenje zraka za hlađenje će smanjiti i snagu postrojenja. Današnji razvoj materijala nam je omogućio da  i izborom materijal povećamo otpornost ka temperaturi. Za izradu lopatica se danas koriste visoko legirani materijali na bazi nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na području materijala moramo osigurati hlađenje lopatica.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parno-turbinsko postrojenje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu(Slika 9), poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest postrojenja sa slike 8. Generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator, kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 8.''' Shema parno-turbinskog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 9.''' Proces prikazan Ts dijagramom&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naravno postoje tu još mnogi dijelovi termoenergetskog postrojenja o kojima ćemo reći nešto više: pregrijači pare, međupregrijači, ekonomajzeri i sl (kao sastavni dio generatora pare).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za generator pare mogli bismo reći da čini središnji dio svake termoelektrane. Ukratko generator  pare, što mu i samo ime kaže, služi za proizvodnju pare s određenim parametrima  (temperature i tlaka) koja će se kasnije u turbini iskoristiti za proizvodnju električne energije.Generatore pare možemo ugrubo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* čelične generatore pare&lt;br /&gt;
* lijevane&lt;br /&gt;
* generatore pare posebne namjene&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U našem razmatranju osvrnuti ćemo se samo na čelične generatore pare s obzirom da su oni najzastupljeniji i najčešći u primjeni. &lt;br /&gt;
Čelične generatore pare možemo još podijeliti na par podvrsta:&lt;br /&gt;
* vatrocjevni&lt;br /&gt;
* vodocjevni&lt;br /&gt;
* cilindrični&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vartocjevni generatori pare funkcioniraju tako da plamen struji kroz cijevi i tako grije vodu koja te cijevi okružuje. Mi se nećemo baviti vatrocijevnim generatorima pare, nego vodocijevnim generatorima pare kao najčešćim i najbrojnijim te nama najzanimljivijima s aspekta termoelektrana. &lt;br /&gt;
Kao što i samo ime kaže kod vodocjevnih generatora pare voda ili para nalaze se u samim cijevima. Na taj način moguće je postići znatno veće tlakove i temperature nego kod vatrocjevnih generatora pare. Vodocjevne generatore pare opet možemo podijeliti na:&lt;br /&gt;
* horizontalne s ravnim cijevima&lt;br /&gt;
* vertikalne sa savinutim cijevima (prirodna ili prisilna cirkulacija)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vertikalni generatori pare sa savinutim cijevima predstavljaju najveću i nama najvažniju skupinu. Ovakvi tipovi generatora pare se nalaze u velikim termoenergetskim postrojenjima  za proizvodnju električne energije. Za izgaranje mogu koristiti sve vrste goriva: kruto gorivo na rešetci (ravnoj ili kosoj), kruto gorivo u fluidiziranom sloju te izgaranje u prostoru (ugljena prašina, tekuće i plinsko gorivo).&lt;br /&gt;
Prirodna cirkulacija u generatoru pare ostvaruje se zbog razlike u gustoćama vode i vodene pare. Silazne cijevi upravo zbog toga nisu grijane tako da se lakše uspostavi cirkulacija. Temelji hidrodinamike, toplija voda će strujati prema gore dok će se hladna voda kretati prema dolje. Kada ne možemo osigurati uvijete za prirodnu cirkulaciju koristimo različite pumpe kako bismo osigurali nesmetanu cirkulaciju. Takvi generatori se nazivaju La Mont generatori pare. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 10.''' Generator pare s izgaranjem u prostoru&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebni generatori pare iz ove skupine su protočni generatori pare s prisilnom cirkulacijom. Ovakvi generatori grade se za najveća postrojenja sa najvećim protocima i nadkritičkim tlakovima i temperaturama. Ovakvi generatori mogu proizvoditi oko 2500 t\h pare, temperature od oko 600 0C. Ovakav generator možemo zamisliti kao cijev u kojoj se voda zagrijeva. Isparava te ta vodena para pregrijava. Veliki nedostatak kod protočnih generatora pare je nemogućnost rada pri malim opterećenjima jer se javlja mogućnost pregaranja cijevi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje postupci i dijelovi koji se ugrađuju u generator pare kako bismo osigurali veću iskoristivost i povećanje snage. Ovo su neki od njih:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pregrijač pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako bismo povećali stupanj iskoristivosti čitavog procesa koristimo pregrijanu paru. To ima utjecaj i na samu tehnologiju izrade s obzirom da para nema kapljica vode u sebi pa je manje korozivna i erozivna. Kod današnjih termoelektrana pregrijana para je imperativ zbog strog određenih zahtjeva za parametre pare na ulazu u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter11.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 11.''' Prikaz pregrijanja pare u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 12.''' Opterećenja s obzirom na vrstu prijelaza topline&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijelaz topline može biti konventivan ili putem zračenja. U praksi se uvijek koristi mješavina ova dva navedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Međupregrijači'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod ugradnje međupregrijača moramo imati na raspolaganju i turbinu podijeljenu na visokotlačni i niskotlačni dio. Para ekspandira u visokotlačnom dijelu turbine do tlaka međupregrijanja te se nakon toga vraća u generator pare. U generatoru pare se još jednom zagrijava, najčešće ponovno na temperaturu svježe pare, te se odvodi u niskotlačni dio turbine. Tu para ponovno ekspandira stvarajući koristan rad.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Slika:Ter13.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 13.''' Međupregrijanje u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao i kod pregrijača , kod ugradnje međupregrijača povećava se ukupan stupanj iskoristivosti postrojenja. Smanjujemo vlažnost pare što je izuzetno bitno za dugovječnost turbine. Smanjujemo veličinu kondenzatora, gorionika i samog generatora pare. Negativna strana je povećanje cijene turbine,ali i povećanje ukupnih investicijskih troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ekonomajzerske površine'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekonomajzerske površine smještaju se u stražnji dio generatora pare tako da se iskorištava dio topline koja bi se inače ispustila u okoliš. Time ujedno i smanjujemo temperaturu dimnih plinova. Na ekonomajzerskim površinama zagrijavamo napojnu vodu i zrak. &lt;br /&gt;
Zagrijači napojne vode:&lt;br /&gt;
Ovdje se voda u pravilu zagrijava ispod temperature zasićenja jer u suprotnom nastaje vodena para što može izazvati oštećenja u obliku kavitacije. Za svoj rad zagrijači vode troše relativno malo energije te zauzimaju malo prostora. Ukoliko imamo zagrijače vode brže ćemo pustiti generator pare u pogon te ćemo smanjiti opterećenje ogrjevnih površina. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zagrijači zraka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zagrijači zraka smješteni su iza zagrijača napojne vode te su posljednji u generatoru pare. Pošto rade na manjim tlakovima ,za razliku od zagrijača vode, manji su svojom konstrukcijom. Zrak zagrijavamo zbog podizanja stupnja iskoristivosti, sušenja goriva i poboljšanja izgaranja. Preko 70% svih zagrijača zraka su rotacioni (Ljungstrom) (Slika 14) zagrijači, sastavljani od limenih saća koje se griju dimnim plinovima a hlade zrakom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter14.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 14.''' Ljungstrom zagrijač zraka&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kondenzator je klasični izmjenjivač topline koji „vraća“ paru natrag u tekuće stanje, nakon što ekspandira u turbini. Kondenzat se pumpama vraća natrag u proces. Tlak u klasičnom kondenzatoru je izuzetno mali (potlak – oko 0,045 bara). Pošto je kondenzator izmjenjivač topline potrebno je osigurati i medij kojem će se ta topline predati kako bi se para ohladila do temperature kondenzata. Upravo zbog toga su termoelektrane smještene na rijekama, moru i sl. kako bi se osigurao medij koji će preuzimati svu tu toplini. Naravno postoji mogućnost da termoelektrana radi dvofazno, odnosno kao i toplana. Tada se ta para može odvoditi vrelovodima i služiti kao grijanje. O kogeneracijama nešto kasnije.   &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Snaga bloka'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snaga termoenergetskog bloka obično raste kao bismo smanjili specifične investicijske troškove (Eur\kW). Investicija ipak predstavlja važnu stavku u cijeni električne energije. Kroz zadnjih 40-tak godina proizvodnja pare je ocrtavala veličinu i snagu postrojenja. 1960-ih imali smo oko 500 t\h te preko 2000 t\h 1980-tih. Ovakav razvoj omogućen je razvojem tehnologije i materijala. U SAD-u smo imali i probne generatore koji su mogli proizvoditi i 4500 t\h pare, no pokazali su se relativno nestabilni pa su se parametri pare vratili na niže vrijednosti. Za više od 2500t\h pare specifični investicijski troškovi dolaze u zasićenje. Upravo zbog toga snage većine termoenergetskih blokova se kreću od oko 500 do 800 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parametri pare'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifična potrošnja energije u MJ\kWh opisuje ekonomičnost termoenergetskog bloka, što je zapravo recipročna vrijednost stupnja iskoristivost. Potrošnja energije bitno ovisi o parametrima pare: tlaku i temperaturi. Današnje temperature svježe pare kreću se oko 540 °C na tlakovima od oko 190 bara. Danas imamo i elektrane koje mogu raditi s nadkritičkim tlakovima od 250-260 bara i temperaturama od oko 600 °C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kombinirani procesi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada govorimo o kombiniranom procesu mislimo na proces sastavljen od plinsko-turbinskog i parno-turbinskog dijela. Glavne sastavnice su naravno plinska i parna turbina. Osnovna namjena ovakvih postrojanje je da se iskoristi toplina nastala na izlazu iz plinske turbine. Pošto ispušni plinovi koji izlaze iz plinske turbine imaju izuzetno visoke temperature, oko 600 °C mogu se iskoristiti kao sredstvo koje će grijati vodu i proizvoditi vodenu paru za parnu turbinu. Time povećavamo iskoristivost samog procesa pošto je toplina koju bi inače izgubili iskorištena za daljnju proizvodnju pare. Iskoristivost takvog postrojenja doseže i do 60%. Na Slici 15 prikazano je jedno takvo postrojenje s plinskom i parnom turbinom te kompresorom. U kombiniranom postrojenju kompresor komprimira zrak i šalje ga u komoru izgaranja gdje se istovremeno dovodi gorivo za izgaranje. Plinovi izgaranja vrlo visoke temperature vode se iz komore izgaranja u plinsku turbinu, gdje ekspandiraju dajući koristan rad na vratilu spojenom na rotor plinske turbine. Vratilo pokreće generator električne struje i proizvodi električnu energiju koja se šalje u mrežu. Nakon ekspanzije, ispušni se plinovi iz plinske turbine vode u utilizator (generator pare na otpadnu toplinu). Jedna od vrlo dobrih karakteristika plinske turbine je ta što je kod nje prisutan vrlo visok omjer zrak/gorivo budući se dodaje nekoliko puta više zraka zbog hlađenja lopatica plinske turbine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter15.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 15.''' Shema kombiniranog postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog toga na izlazu iz plinske turbine ostaje još dosta neiskorištenog zraka, te se taj višak zraka koristi za izgaranje dodatnog goriva u utilizatoru. U utilizatoru se napojna voda zagrijava do isparavanja i pregrijava na zadane parametre. Pregrijana para odlazi iz generatora pare u parnu turbinu gdje ekspandira i predaje mehanički rad generatoru električne struje. Nakon toga para, sada već niskih parametara, odlazi u kondenzator gdje kondenzira. Nakon kondenzacije, voda se napojnom pumpom vraća u utilizator na ponovno zagrijavanje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter16.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 16.''' Prikaz rada u T-S dijagramu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već je napomenuto da ovim principom povećavamo iskoristivost čitavog procesa. Razlog pronalazimo u osnovama termodinamike. Temelje možemo vidjeti u bazičnom Carnotovom procesu (izentropsko-izotermnom) ('''Slika 16'''). Princip je sljedeći: ukoliko su temperaturne razlike manje, manji je i prijenos topline. Dakle nama je od izuzetne važnosti da je ta razlika temperatura „ spremnika“ što veća. Naravno idealni slučaj bi bio ukoliko bi temperatura radne tvari kod dovođenja topline bila jednaka temperaturi ogrjevnog spremnika, a temperatura radne tvari kod odvođenja postane jednaka temperaturi rashladnog spremnika. Tada govorimo o idealnom Carnotovom procesu.                                                                                          &lt;br /&gt;
Znamo da kod Carnotovog procesa iskoristivost ovisi samo o temperaturi, odnosno temperaturi toplinskih spremnika te se nikakvim drugim varijablama ta iskoristivost ne može promijeniti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter17.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 17.''' Prikaz iskoristivosti različitih vrsta postrojenja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trebamo znati da smo u realnim postrojenjima ograničeni, po pitanju stupnja iskoristivosti, gornjim temperaturama. Kod parnih postrojenja to su temperature oko 600 °C pošto materijali koje danas poznajemo i koristimo ne mogu izdržati više temperature. Što se tiče donje granice ona je zadana temperaturom rashladnog spremnika. Kod plinske turbine temperature su od 1450 &amp;lt;sup&amp;gt;0&amp;lt;/sup&amp;gt;C (izgaranje) do oko 600 °C , što je temperatura ispušnih plinova koji izlaze iz plinske turbine. Iskoristivosti ova dva procesa se kreću oko 45% i 40%, no njihovom kombinacijom postignuta je veća temperaturna razlika , a samim time i veća iskoristivost.('''Slika 17''')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj korisnosti kombiniranog postrojenja može se definirati kao omjer ukupne električne snage i toplinske snage dovedene u proces:&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga plinske turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::P&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – električna snaga parne turbine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pl&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedena toplinska snaga u plinskom procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::::::Q&amp;lt;sub&amp;gt;pa&amp;lt;/sub&amp;gt; – dovedna toplinska snaga za dogrijavanje parnog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izraz '''(1)''' naziva bruto korisnost kombi procesa zato što nije uzeta u obzir potrošnja snage na pomoćne sustave postrojenja (P&amp;lt;sub&amp;gt;ps&amp;lt;/sub&amp;gt;) i nisu uzeti u obzir električni gubici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako potrošnju snage na pomoćne sustave uzmemo u obzir tada dobivamo neto korisnost kombi procesa koja se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Formula_kombinirani2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz povećani stupanj iskoristivosti koji dobivamo kod kombiniranih postrojenja možemo istaknuti još neke prednosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Treba istaknuti ekološki aspekt ovog postrojenja jer je ovdje jedino gorivo prirodni plin. Samim time nema emisije sumpornog oksida, a emisija NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja. Sustav izgaranja je mnogo napredniji te se ponekad i koristi ubrizgavanje pare u komoru izgaranja te se postiže sniženje temperature izgaranja.  Isto tako produkcija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; je manja s obzirom na niži postotak ugljika u prirodnim plinu.No kao problem javlja se (ne)mogućnost opskrbe plinom što bi,  konkretno, u Hrvatskoj moglo ponekad predstavljati problem.Da spomenemo još i kraći rok projektiranja i izgradnje te veća fleksibilnost kod rada i samog pokretanja. Troškovi održavanja su niži nego u klasičnih termoelektrana te su samim time niži i ukupni troškovi proizvodnje struje.Što se budućih trendova na tržištu energenata tiče stvar je prilično jasna. Sve veća potreba za električnom energijom će dovesti i do povećane izgradnje termoelektrana s obzirom da su upravo termoelektrane najveći svjetski proizvođači električne energije. Naravno trenutna situacije je da se većina te električne energije proizvodi u elektranama na ugljen, no s obzirom na trendove očekuje se znatno povećanje udjela termoelektrana na plin, a samim time i kombiniranih postrojenja.&lt;br /&gt;
Plinska turbina sa zadatkom proizvodnje električne energije javlja se krajem 1930-tih godina, no razvoj se zaustavlja u periodu II. svjetskog rata budući se u to vrijeme sva pozornost posvetila propulziji mlaznih motora. Prvo plinskoturbinsko postrojenje bilo je instalirano u elektroenergetskom sustavu SAD 1949. godine, a bilo je u sastavu kombi-procesa. Tek 60-tih godina imamo prve turbine za proizvodnju električne energije u većem broju elektrana. Prednost je bila mogućnost brzog starta. U 70-tim godinama dolazi do nagliog razvoja u izgradnji kombi-procesa u elektroenergetskim sustavima, kada je proizvodnja plinsko-turbinskih postrojenja dostigla snagu veću od 50 MW i početne temperature veće od 850°C. S pojavom plinskoturbinskog  postrojenja snaga većih od 150 MW i početne temperature veće od 1100 °C došlo je do intenzivnijeg razvoja izgradnje kombi-procesa za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Termoelektrane u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hrvatska elektroprivreda ima na raspolaganju devet termoelektrana + NEK. Termoelektrane su smještene u Zagrebu, Sisku, Rijeci, Konjščini, Plominu i Osijeku. Ukupna snaga iznosi 1589 MW. U ovaj broj nije uračunata snaga koju HEP dobiva od NEK-a (338 MW) te snaga četiri interventna diesel bloka (29 MW). Po informacijama iz HEP-a u 2004. iz termoelektrana proizvedeno je 4.069 GWh električne energije. To čini preko 30% električne energije potrošene u Hrvatskoj te godine. 2003. godine HEP je ponovno počeo preuzimati električnu energiju iz susjedne nam Bosne i Hercegovine (TE Tuzla i TE Kakanj) nakon što je isporuka struje iz tih elektrana obustavljena 1993. Još se očekuje rješenje spora oko termoelektrana koje je Hrvatska gradila u Srbiji. TE Obrenovac (Elektroprivreda Srbije) i TE Gacko (Elektroprivreda Republike Srpske). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter19.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 18.''' Prikaz raspoloživosti električne energije (HEP d.d.) u GWh&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Izvor HEP d.d.)&lt;br /&gt;
[http://www.hep.hr]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. '''TE Sisak''' -&lt;br /&gt;
Čret bb, 44000 Sisak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Sisak, Čret, četiri kilometra nizvodno od Siska na desnoj obali Save &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut), prirodni plin i sirovu naftu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. Blok A ( 210 MW ) 1976. Blok B ( 210 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 420 MW (2x210) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija : prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 1190 GWh ('74-'97) ,maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 2099 GWh ('77) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 40 MJ/kg, prirodni plin 36 MJ/m3,sirova nafta 43 MJ/kg&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
*Kotlovi u prvom bloku mogu se ložiti mazutom ili prirodnim plinom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kotlovi u drugom bloku lože se mazutom i prirodnim plinom i njihovom kombinacijom, a za nuždu se može upotrijebiti sirova nafta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
2. '''TE Rijeka''' -&lt;br /&gt;
Urinj bb, 51221 Kostrena &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: jugoistočno od Rijeke, na morskoj obali &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona:1978. Blok A ( 320 MW ) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 320 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 650 GWh ('78-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 1037 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: teško loživo ulje (mazut) 9500 kcal/kg &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za dopremu loživog ulja izgrađen je poseban cjevovod iz INA rafinerije Urinj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
3. '''TE Plomin I''' -&lt;br /&gt;
Plomin bb, 52234 Plomin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1970. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: Maksimalna trajna snaga 105 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija: prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 380 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 560 GWh ('93) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
4. '''TE PLOMIN d.o.o.'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TE Plomin d.o.o. je tvrtka u zajedničkom vlasništvu osnivača Hrvatske elektroprivrede i RWE Power, osnovana u studenom 1996. godine. HEP i RWE Power imaju jednaki udjel u tvrtki - HEP temeljem ranije izgrađenog dijela postrojenja TE Plomin 2, a RWE Power temeljem uloženog kapitala i dobivenih kreditnih sredstava od njemačkih banaka. &lt;br /&gt;
*Ta je tvrtka bila odgovorna za dovršetak TE Plomin 2, kao i za njen pogon u sljedećem razdoblju od 15 godina. Nakon isteka ugovorenog roka, Hrvatska elektroprivreda će preuzeti Elektranu i eksploatirati je još najmanje 15 godina, ili još daljnjih 10 godina nakon njene revitalizacije.&lt;br /&gt;
*Izgradnja TE Plomin 2 započeta je 1986. godine, zastaje 1991., potom se pokušava dovršiti do 1992., ali ratne okolnosti zaustavljaju radove na gradilištu. Na međunarodnom natječaju, za dovršenje izgradnje je izabran Konzorcij AEE. Nakon utemeljenja tvrtke TE Plomin d.o.o., u rujnu 1997.godine otvoreno je gradiliše i radovi započinju. Premda je dovršetak izgradnje bio planiran krajem 1998. godine, zbog zakašnjelog financiranja kasnilo se godinu dana, odnosno prva sinkronizacija s mrežom obavljena je u rujnu 1999. godine. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Plomin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana koja koristi ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 2000. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 210MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: ugljen &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*planirana godišnja proizvodnja: 1200GWh&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
5. '''KTE Jertovec''' -&lt;br /&gt;
Jertovec bb, 49282 Konjščina &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Konjščina, Jertovec &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: kombinirana termoelektrana (plinske i parne turbine) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Kombi blok A, kombi blok B služe za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 68 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 208 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo: glavno gorivo u elektrani je plin. Kao alternativno gorivo koristi se ekstralako loživo ulje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: plinsko - parni energetski blokovi A, B &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
6. '''TE-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Kuševačka bb, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Žitnjak &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1962. Blok C, 1979. Blok A&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Izgradnja novog Kombi kongregacijskog plinskoparnog postrojenja ukupne električne snage 190 MW i toplinske snage 150 MW dovršena je 2001. godine - 26. lipnja te godine su sva tri agregata bila priključena na mrežu. Nakon pretprobnog pogona i optimiranja rada, HEP je od korporacije Parsons Power Group koja je izgradila postrojenje načelom &amp;quot;ključ u ruke&amp;quot;, postrojenje preuzeo 4. travnja 2003. godine, čime je započeo dvogodišnji jamstveni rok. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A i Blok C služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blok D - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare, Blok E, *Blok F, Blok G, Blok H - Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
*Proizvodna jedinica za proizvodnju tehnološke pare Blok D - Toplinski učinak je 80 t/h. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G, Blok H - ukupna toplinska snaga je 58 MW + 58 MW + 116 MW + 116 MW = 348 MW &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 357 GWh ('74-'97), maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 594 GWh ('80) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 984 GWh, vrele vode 1971 GWh &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
7. '''TE-TO Osijek''' -&lt;br /&gt;
Cara Hadrijana 3, 31000 Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Osijek &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana toplana koja koristi prirodni plin i teško loživo ulje (mazut) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1976. PTE Osijek Plinska termoelektrana 50 MW (2x25 MW,)1985. EL-TO Osijek 45 MWe/ 110 MWt &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B dva agregata, plinska elektrana po 25 MW (PTE Osijek) služe za proizvodnju električne energije i proizvodnju tehnološke pare (jedna od turbina)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Blok C (EL-TO Osijek) - parna turbina 45 MW - služi za proizvodnju električne energije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga: maksimalna trajna snaga 95 MW (PTE Osijek 2x25 MW + EL-TO Osijek 45 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija:Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 131,9 GWh ('85-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('85-'97) Emax = 280 GWh ('94) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*gorivo:PTE Osijek - prirodni plin, EL-TO Osijek - teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
8. '''EL-TO Zagreb''' -&lt;br /&gt;
Zagorska 1, 10000 Zagreb &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opći podaci: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*položaj: Zagreb, Trešnjevka &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*tip elektrane: termoelektrana - toplana koja koristi loživo ulje i prirodni plin &lt;br /&gt;
*godina početka pogona: 1907. proizvodnja električne energije (0,8 MW),1954. početak proizvodnje toplinske energije(33,4 MW električne snage, 14,7 MW toplinske), 1982. proizvodnja 42 MW električne snage, 478,2 MW toplinske snage, 1998. preseljenje PTE iz Splita i početak proizvodnje (dodatnih 2x25,6 MW) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodne jedinice: Blok A, blok B služe za proizvodnju električne energije i za proizvodnju toplinske energije iz spojnog procesa&lt;br /&gt;
*Blokovi C i D - Nisko tlačni parni kotao 80 t/h - Proizvodna jedinica koja služi za proizvodnju toplinske energije (tehnološke pare)&lt;br /&gt;
*Blok E, Blok F, Blok G Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode&lt;br /&gt;
*EL - TO (Blok H1 i H2) služi za proizvodnju električne energije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*snaga :Proizvodne jedinice Blok A, Blok B, Blok H1, Blok H2, Proizvodne jedinice za proizvodnju tehnološke pare , niskotlačni parni kotlovi toplinskog učinka (1NK=55 t/h, 2NK=64/80 t/h). Proizvodne jedinice za proizvodnju vrele vode Blok E, Blok F, Blok G: Ukupna toplinska snaga 232 MW (Blok E = 58 MW, Blok F =58 MW, Blok G =116 MW)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*energija :Prosječna godišnja proizvodnja električne energije Esr = 98 GWh ('74-'97), Maksimalna godišnja proizvodnja električne energije ('74-'97) Emax = 173 GWh ('89) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Prosječna godišnja proizvodnja toplinske energije na pragu: tehnološke pare 532 GWh ,vrele vode 635 GWh ,prosječna godišnja &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*potrošnja goriva : loživog ulja 50000 t, prirodnog plina 100 000 000 -110 000 000 Nm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zaštita okoliša===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoliša. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitni jest toplinsko onečišćenje rijeka ili jezera. Mi ćemo se o ovom poglavlju baviti samo ovim prvim, odnosno onečišćenjem usljed izgaranja fosilnog goriva. Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu transformira  u unutrašnju energiju koja se opet dalje iskorištava u raznim procesima. Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, CO, voda, NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;, SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, različiti ugljikovodici (C&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;n&amp;lt;/sub&amp;gt;). Od svih navedenih ugljik dioksid (CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) i voda (H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). Vrsta i sastav plinova nastalih uslijed izgaranja ovisi o sastavu goriva koje izgara u procesu. Elementi koji čine većinu fosilnih goriva su ugljik, vodik i sumpor. Ugljik može izgara potpuno i djelomično. U potpunom izgaranju imamo CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; kao produkt dok kod djelomičnog izgaranja kao produkt imamo CO. Upravo zbog toga veći udio CO imamo u termoelektranama na ugljen jer je teže osigurati kvalitetno miješanje goriva i zraka. Izgaranjem vodika dobivamo vodu, a izgaranjem sumpora SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Kod izgaranja težimo što potpunijem izgaranju. Da bismo to ostvarili cilj je imati što bolje miješanje zraka i goriva. Naravno da je to najjednostavnije ostvariti kod plinskih goriva, a najteže kod krutog. Za izgaranje potrebno je osigurati minimalnu količinu zraka, no u realnom procesu uvijek imamo određeni pretičak zraka. Loša strana pretička zraka jest činjenica da povećanjem pretička zraka smanjujemo stupanj djelovanja zbog povećanja vrelih plinova koji napuštaju sustav. &lt;br /&gt;
O količini sumpora u produktima izgaranja najviše ovisi udio sumpora u samom gorivu. Dakle težimo ugljenu i nafti sa što manje sumpora. Kod dušika i njegovih oksida gorivo ne utječe  toliko na produkciju NO&amp;lt;sub&amp;gt;x&amp;lt;/sub&amp;gt;-a. Isto tako treba spomenuti i izuzetno veliku količinu pepela kojeg jedna prosječna termoelektrana izbaci u okoliš. U svrhu zaštite okoliša u posljednjih desetak godina donijelo se mnoštvo zakona odredaba koje bi trebale pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša iz termoelektrana. Jedan od glavnih parametara je kontrola i smanjenje sumpornih oksida. Postupak odsumporavanja može se vršiti tako da se odvaja već iz goriva ili iz produkata izgaranja. Veći efekt se postiže ukoliko sumporove okside uklanjamo iz produkata izgaranja. Ovakvi postupci zahtijevaju dodatna ulaganja koja poskupljuju i krajnju cijenu električne energije. Dušikove spojeve je najjednostavnije reducirati stupnjevanim izgaranjem. Na taj način možemo smanjiti emisiju dušičnih oksida za oko 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pogled unaprijed===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaštita okoliša je važna i sveprisutna tema u današnjem društvu. Čovjekov razvoj snažno utječe i na njegov životni prostor. Upravo zbog toga kad govorimo o termoelektrana moramo posebno obratiti pozornost i na ovaj dio koji se bavi zaštitom okoliša. Razvoj društva rezultira i porastom potražnje i potrošnje električne energije. To je ujedno i pokazatelj razvijenosti društva. Trenutna godišnja proizvodnja električne energije iznosi oko 13500 TWh/god. Od tog broja, 37% proizvede se u termoelektranama na ugljen, 15% u termoelektranama na prirodni plin, te 10% u postrojenjima na naftu. U hidroelektranama proizvodi se 20%, a u nuklearnim elektranama 17% svjetske proizvodnje. &lt;br /&gt;
Iz ovih podataka vidi se da se u biti preko 60% svjetske proizvodnje električne energije proizvodi u nekom obliku termoelektrane. Bez obzira što u posljednje vrijeme imamo intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije fosilna goriva će ipak dominirati u bližoj budućnosti. Očekuje se izgradnja od oko 80-100 GW termoenergetskih postrojenja godišnje, kad govorimo o svjetskoj proizvodnji električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Materijal sakupio: Tomislav Pukšec''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Nuklearne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorivni elementi reaktora''', u kojima se odvija proces fisije i u kojima se neposredno oslobađa tolinska energija, imaju &lt;br /&gt;
'''najvišu temperaturu''' u nuklearnoj elektrani. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam stupanj djelovanja toplinskog ciklusa ovisi o prosječnoj temperaturi rashladnog fluida ('''po drugom zakonu &lt;br /&gt;
termodinamike stupanj djelovanja je to veći što je viša temperatura toplijeg spremnika'''). Od interesa je što &lt;br /&gt;
više približiti prosječnu i maksimalnu temperaturu rashladnog fluida, odnosno što više smanjiti porast temperature &lt;br /&gt;
rashladnog fluida u reaktoru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost nuklearnog postrojenja''' i '''okoline''' je ograničavajući faktor za iznos temperature nuklearnog &lt;br /&gt;
goriva i rashladnog sredstva, čime posredno ograničava i stupanj djelovanja '''NE''' ('''stupanj djelovanja NE &lt;br /&gt;
je uvijek manji od stupnja djelovanja TE jednake snage'''). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearne elektrane''' proizvode oko '''17% svjetske električne energije'''. U svijetu postoji oko 400 nuklearnih &lt;br /&gt;
elektrana (prema podacima [http://www.iaea.org/ International Atomic Energy Agency]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
	&lt;br /&gt;
[[Slika:nukel2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 19.''' Nuklearna elektrana u pogonu&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Susrećemo nekoliko tipova '''NE''' čija je razlika u vrsti '''primarnog postrojenja (reaktorskog)''', koje &lt;br /&gt;
se odnosi na reaktor, elemente primarnog kruga i na pomoćne sustave reaktora, jer je sekundarno postrojenje, &lt;br /&gt;
kojem pripada turbinsko i električno postrojenje elektrane, kod svih načelno isto.&lt;br /&gt;
Osnovni materijali po kojima se nuklearni reaktori razlikuju su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nuklearno gorivo'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* prirodni ili obogaćeni [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium uran] (umjesto obogaćenog urana može se djelomično koristiti i [http://en.wikipedia.org/wiki/Plutonium plutonij])&lt;br /&gt;
* metalni uran&lt;br /&gt;
* oksid urana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Graphite grafit]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*obična voda&lt;br /&gt;
*teška voda&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;]&lt;br /&gt;
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Helium helij]&lt;br /&gt;
*tekući metal&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi nuklearnih elektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipovi nuklearnih elektrana, tj. reaktorski tipovi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Reaktor hlađen i moderiran običnom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj reaktor se izvodi u dvije varijante:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Voda u reaktoru ima tlak viši od tlaka zasićenja'''&lt;br /&gt;
Takav reaktor je poznat kao '''tlakovodni reaktor''': U zapadnim zemljama označava se kraticom '''PWR'''&lt;br /&gt;
('''Pressurized Water Reactor''', a u bivšem Sovjetskom Savezu kraticom '''VVER - vodo-vodnoj energetičeskij reaktor''').&lt;br /&gt;
Ovog tipa je reaktor u '''NE Krško'''. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 20.''' Shematski prikaz PWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Voda u reaktoru kipi (kipući reaktor)'''&lt;br /&gt;
To je reaktor tipa '''BWR''' ('''Boiling Water Reactor''').'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:BWR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 21.''' Shematski prikaz BWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Reaktor hlađen i moderiran teškom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takozvani teškovodni reaktor ili '''HWR''' ('''Heavy Water Reactor'''). Izvodi se samo tip koji ima tlak viši &lt;br /&gt;
od tlaka zasićenja, tj. kao '''tlakovodni reaktor'''. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid prirodnog ili obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:HWR.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 22.''' Shematski prikaz HWR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Reaktor moderiran grafitom i hlađen ugljik – dioksidom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su plinom hlađeni reaktori koji se izvode u dvije verzije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''GCR (Gas Cooled Reactor)'''&lt;br /&gt;
Prva  generacija ovih reaktora poznata pod nazivom '''magnox''' dobila je ime po leguri magnezija koji se &lt;br /&gt;
upotrebljava kao materijal za obloge gorivnih šipki. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': metalni prirodni uran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:GCR.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 23.''' Shematski prikaz GCR reaktora&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''AGR (Advanced Gas Reactor)'''&lt;br /&gt;
Druga generacija '''grafitnih reaktora''' koja se od prve razlikuje u izvedbi i materijalu gorivnih šipki. Obloge &lt;br /&gt;
gorivnih šipki su izrađene od nehrđajućeg čelika. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Wylfa-power-station.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 24.''' NE Wylfa na sjeveru Walesa, UK, ima magnox reaktor, i jedna je od najstarijih NE u svijetu koje još uvijek rade&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''4. Reaktor moderiran grafitom i hlađen kipućom vodom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj tip reaktora se gradi samo u bivšem SSSR-u i njegova kratica je '''RBMK''' ('''reaktor boljšoi močnosti kipjaščij''').&lt;br /&gt;
Nuklearna elektrana u Černobilu je bila ovog tipa. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''5. Reaktor moderiran grafitom i hlađen helijem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Visoko temperaturni reaktor ili '''HTGR''' ('''High Temperature Gas Reactor''') je posljednji korak u &lt;br /&gt;
razvoju grafitom moderiranih reaktora. '''Gorivo reaktora''': oksid obogaćenog urana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''6. Brzi oplodni reaktor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok svi prethodno navedeni tipovi reaktora pripadaju u kategoriju termalnih reaktora, tj. upotrebljavaju moderator &lt;br /&gt;
za termalizaciju neutrona, '''brzi oplodni reaktor''' nema moderatora. &lt;br /&gt;
'''Gorivo reaktora''':oksid urana višeg obogaćenja ili oksid plutonija&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nuklearna fisija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija se temelji na procesu '''nuklearne fisije'''. [http://en.wikipedia.org/wiki/Uranium Uran], kao prirodni element, &lt;br /&gt;
je osnovni energent u nuklearnoj energetici. Nalazimo ga u prirodi. '''Uran–238''' (U-238) ima vrlo dugo vrijeme poluraspada, &lt;br /&gt;
oko 4,5 milijarde godine, i zato se još uvijek mogu naći zamjetne količine ovog elementa u prirodi. Ovaj izotop urana, &lt;br /&gt;
'''U-238''', čini oko 99% svih izotopa urana na Zemlji. '''Uran-235''' čini oko 0,7% urana kojeg nalazimo u prirodi, &lt;br /&gt;
dok je '''uran-234''' još rijeđi u prirodi i nastaje radioaktivnim raspadom '''urana-238'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uran-235''' ima zanimljivo svojstvo koje ga čini korisnim i za nuklearnu energetiku, a i za proizvodnju nuklernih&lt;br /&gt;
bombi. Kao i '''U-238''', '''U-235''' se spontano raspada alpha raspadom. Osim spontanog raspada '''U-235''' &lt;br /&gt;
kratkotrajno podliježe i spontanoj fisiji. Međutim, '''U-235''' je jedan od rijetkih elementa koji je sposoban &lt;br /&gt;
osloboditi energije cijepanjem jezgre atoma ('''nukleusa''') mehanizmom inducirane fisije. U slučaju da se slobodni &lt;br /&gt;
neutron sudari sa jezgrom '''urana-235''', jezgra će apsorbirati taj neutron što će rezultirati time da će postati &lt;br /&gt;
nestabilna i u konačnosti će se rascijepati na dva lakša atoma uz oslobađanje dva do tri nova slobodna neutrona. &lt;br /&gt;
Dva nova atoma postižu novo stanje gama raspadom. Tri fizikalne činjenice čine proces inducirane fisije zanimljivim &lt;br /&gt;
sa energetskog stajališta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Vjerojatnost''' da će atom '''urana-235''' apsorbirati slobodan neutron je relativno velika. Ako reaktor radi u najpovoljnijem režimu (tj. u kritičnom stanju), oslobođeni neutron svake fisije će uzrokovati novu fisiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Proces apsorpcije neutrona i cijepanja jezgre''' je vrlo brz, reda veličine pikosekunde (10&amp;lt;sup&amp;gt;-12&amp;lt;/sup&amp;gt; sekundi).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Cijepanjem jedne jezgre U-235''' oslobađa se zamjetno velika količina energije u obliku toplinske energije i [http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_ray gama zračenja]. Energiju oslobođenu jednom fisijom dobivamo iz činjenice &lt;br /&gt;
da fisijski produkti i neutroni zajedno teže više nego sam atom '''U-235''' čija se jezgra rascijepala. Razlika u &lt;br /&gt;
masi se može direktno preračunati u dobivenu energiju pomoću izraza E = mc&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Raspadom jednog atoma '''U-235''' oslobađa se energija reda veličine '''200 MeV''' (milijun elektron volta). Na prvi pogled &lt;br /&gt;
to se ne čini puno, ali ako se uzme u obzir da, naprimjer, jednam kilogram urana sadrži veliku količinu atoma, shvaća se da je oslobođena energija iz takvog kilograma zamjetna. Ona je tolika da se obogaćeni uran koristio kao gorivo za nuklearne podmornice &lt;br /&gt;
dajući im potisnu snagu koju bi se moglo dobiti iz nekoliko stotina tisuća litara nafte. Da bi dobili tražena svojstva uranskog &lt;br /&gt;
goriva, takvo je gorivo potrebno predhodno obogatiti, tako da sadrži 2 do 3% (ili više) '''urana-235'''. Tropostotno &lt;br /&gt;
obogaćenje je dovoljno za uporabu u civilnom nuklearnom reaktoru, dok se uran za proizvodnju oružja obogaćuje tako da sadrži 90% ili više '''U-235'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći postotak nuklearnih elektrana u svijetu čine elektrane '''PWR''' reaktorskog tipa. Izvedba '''PWR''' nuklearne &lt;br /&gt;
elektrane zasniva se na principu dvaju odvojenih rashladnih krugova, primarnog i sekundarnog. Toplinski stupanj djelovanja &lt;br /&gt;
'''N''' je funkcija prosječne temperature vode u primarnom krugu, te je svrsishodno da ona bude što viša.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tipični parametri''' rashladne vode primarnog kruga jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Tlak''': 150 do 160 bar&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Prosječna temperatura''': 570 do 590 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Promjena temperature u reaktoru i generatoru pare''': 40 do 50 K&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Protočni volumen pri rashladnom krugu''': oko 6 m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/s &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarni krug''' se načelno sastoji od '''reaktora''', '''cirkulacijske pumpe''', '''generatora pare''' i '''tlačnika'''. &lt;br /&gt;
Budući da su rashladni krugovi hidraulički povezani u reaktoru potreban je samo jedan tlačnik za sve rashladne krugove. &lt;br /&gt;
Komponente primarnog kruga smještaju se u '''containment''' ili '''zaštitnu posudu'''. Zaštitna posuda je projektirana &lt;br /&gt;
za tlak koji u njoj narastao pri većem lomu komponente primarnog kruga (tj. da se tlak povisi za 0,3 do 0,5 Mpa). Osobito &lt;br /&gt;
obilježje je kuglasta zaštitna posuda. Veličina jezgre i broj gorivnih elementa u njoj ovise u snazi. U zapadnim &lt;br /&gt;
zemljama te su snage u razredima od 600 do 700, 900 do 1000 i 1200 do 1500 MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Generator pare''' je jedan od komponenti primarnog kruga NE. To je '''izmjenjivač topline''' specijalne izvedbe &lt;br /&gt;
kojem je zadatak da toplinsku energiju nastalu u '''primarnom krugu''' prenese na '''radni medij sekundarnog kruga'''. &lt;br /&gt;
'''Primarni medij''' nalazi se u snopu cijevi, a '''sekundarni''' u plaštu parogeneratora. Srednja temperatura primarnog &lt;br /&gt;
fluida u reaktoru i parogeneratoru je približno ista. Temperaturna razlika između primarnog i sekundarnog fluida je malena &lt;br /&gt;
da bi tlak pare bio što viši, a time i stupanj djelovanja. To se može postići, i postiže se, izgradnjom velike površine &lt;br /&gt;
prijelaza topline. Ta ogrijevna površina iznosi oko '''4000 m2''', a tehnološki je dobivena ugradnjom nešto više od &lt;br /&gt;
4000 “U” cijevi u cijevni snop visok 10 m, dok je promjer cijevi 20 mm i debljine stijenke oko 1,2 mm. Materijal cijevog snopa je legura naziva [http://www.hightempmetals.com/techdata/hitempInconel600data.php Inconel600]. Materijal plašta generatora pare je &lt;br /&gt;
niskolegirani kotlovski čelik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najbitniji djelovi '''generatora pare''' su '''ulazno/izlazna komora primarnog fluida''', '''cijevni snop''', &lt;br /&gt;
'''isparavačka sekcija''', '''parni prostor'''. Potrebno je još ugraditi i '''separator vlage''' i '''sušionik pare'''. &lt;br /&gt;
Sekundarna voda se nalazi pod tlakom od otprilike 6 MPa. Gabariti takvog generatora pare za nuklearna postrojenja su &lt;br /&gt;
oko 21 m visine, promjer donjeg djela posude je oko 3,5 m, promjer gornjeg dijela posude je oko 4,5 m, dok je masa &lt;br /&gt;
suhog generatora pare oko 300 t.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tlačnik''' je komponenta primarnog kruga NE s tlakovodnim reaktorom kojoj je zadatak da na elastičan način održava &lt;br /&gt;
tlak u primarnom krugu. U osnovi, to je električni bojler kod kojeg tlak pare iznad razine vode elastično održava tlak &lt;br /&gt;
u primarnom krugu. Funkcionalno kompenzira promjene specifičnog volumena vode brzih prijelaznih projava i održava tlak &lt;br /&gt;
u stacionarnom stanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cirkulacijska pumpa''' kod tlakovodnih reaktora (PWR) je jednostupnjevita cirkulacijska pumpa. Budući da je maksimalna &lt;br /&gt;
temperatura fluida ograničena dopuštenom temperaturom u reaktoru, nastoje se prosječna temperatura što više približiti toj &lt;br /&gt;
temperaturi. Smanjenje porasta temperature rashladnog fluida u reaktoru moguće je jedino smanjenjem njegova protoka. Snaga &lt;br /&gt;
pumpe je ograničavajući faktor za smanjenje temperaturne razlike u primarnom krugu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvedba pumpe mora zadovoljavati slijedeće '''uvjete''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Propuštanje rashladnog fluida''' reaktora treba svesti na najmanju moguću mjeru (jer rashladni fluid sadrži određeni stupanj radioaktivnosti). Rješenje je u '''brtvenju protutlakom'''. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''Podmazivanje donjih ležajeva''' treba rješiti bez klasičnim maziva (kontaminacija rashladnog fluida). To se rješava tako da se donji ležaj pumpe, napravljen od grafita, podmazuje ubrizganom vodom. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''Jezgru PWR reaktora čine''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::: 1. '''Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
:::: 2. '''Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
:::: 3. '''Moderator'''&lt;br /&gt;
:::: 4. '''Rashladni fluid'''&lt;br /&gt;
:::: 5. '''Konstrukcijski elementi''', odnosno svi materijali i sklopovi za ostvarenje i samoodržavanje lančane reakcije, njezinu kontrolu i odvod generirane topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- &lt;br /&gt;
'''1. Gorivi elementi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi elementi su složeni mehanički sklopovi, kojih su osnovni djelovi gorivne šipke i kostur gorivnog elementa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Gorivne šipke'''&lt;br /&gt;
Gorivna šipka je cijev od cirkonijeve (Zr) legure (često se upotrebljava legura pod nazivom ZIRCALLOY2, [Zr + Sn + Fe + Ni]) promjera oko 9,5 mm, debljine stijenke oko 0,6 mm te dužine oko 3,6 m ispunjene tabletama UO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; koje su konkavno obrađene radi kompenzacije termalne ekspanzije. Zazor između tablete i stijenke obloge puni se helijem radi boljeg odvođenja topline.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Kostur gorivnog elementa'''&lt;br /&gt;
Kostur gorivnog elementa je mehanički element kojem je zadatak držati gorivne šipke u formaciji (pridržavanje trenjem) i omogućiti vođenje regulacijskih ili zaustavnih šipki.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivi element ima kvadratni horizontalni presjek dimenzija oko 200x200 mm i masu između 500 i 700 kg.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
'''2. Regulacijske i zaustavne šipke'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Regulacijske i zaustavne šipke zajedno čine '''apsorbcijske šipke'''.&lt;br /&gt;
Regulacijske šipke su povezane u regulacijski sklop, što znači da sve one šipke koje ulaze u jedan gorivi element kreću kao mehanička cjelina. Cijevi su od nehrđajućeg čelika ispunjene legurom koja u težinskim postocima sadrži 80% srebra, 15% indija i 5% kadmija. Sastav legure izabran je tako da se apsorpcijom pokrije širi spektar energija termalnih i epitermalnih neutrona.Zaustavne šipke imaju zadatak osigurati dovoljnu podkritičnost reaktora obustavljenog rada i nisu povezane s regulacijskim sustavom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''3. Moderator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su materijali koji imaju zadatak da usporavajubrze neutrone fisije. Da bi se stvorila '''compound jezgra''' koja je nestabilna i koja je uvijet za postupak fisije energija projektila koja udara u jezgru mora biti manja od približno 50 MeV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurnost===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sigurnost''' nuklearne elektrane je jedan od najbitnijih uvjeta za njezinu prihvatljivost kao energetskog objekta. Osnovna filozofija projektiranja nuklearne elektrane sa stajališta sigurnosti je tzv. obrana po dubini. Obrana po dubini sastoji se u poduzimanju mnogih sistematskih mjera za očuvanje funkcija opreme i sustava NE važnih za sigurnost, i to tako da one u pogledu zaštite okoliša djeluju serijski, jedna nakon druge. Time se postiže da izgubljenu funkciju jednog sustava važnog za sigurnost automatski preuzima drugi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|+ '''Tablica 1.''' Klasifikacija mogućih nezgoda u skladu s preporukama [http://www.ans.org/ American Nuclear Society (ANS)]*&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija I'''   || Pogonski tranzijenti (u radnom vijeku elektrane njihova pojava očekuje se često tijekom redovitog pogona)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode srednje učestalosti (u najgorem slučaju rezultiraju obustavom rada reaktora no elektrana može po njihovom prestanku nastaviti s radom)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija II'''  || Nezgode male učestalosti (mogu rezultirati oštećenjem malog dijela goriva, i sl.)&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|  '''Kategorija IV'''  || Granične nezgode (ne očekuje se da će se pojaviti u radnom vijeku NE, rezultiraju ispuštanjem značajnih količina radioaktivnog materijala u okoliš, uključuju nezgode gubitka hladioca, LOCA*, i lom cijevi generatora pare)&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''LOCA''' – Lost of Coolant Accident (do sada je nije bilo osim u nezgodi NE na Otoku tri milje)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 	&lt;br /&gt;
Sa stajališta utjecaja na okoliš najvažnije su nezgode '''kategorije IV''', a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
: 1. Veći lomovi cijevi sekundarnog sustava&lt;br /&gt;
: 2. Lom cijevi pojne pumpe&lt;br /&gt;
: 3. Zakočenje rotora pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 4. Lom osovine pumpe reaktorskog hladioca&lt;br /&gt;
: 5. Lom kučišta mehanizma kontrolnih štapova&lt;br /&gt;
: 6. Lom cijevi parogeneratora&lt;br /&gt;
: 7. Nezgoda gubitka hladioca ('''LOCA''')&lt;br /&gt;
: 8. Nezgoda rukovanja gorivom u contaimentu i zgradi za pohranu istrošenog goriva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većih nesreća je do sada bilo dva puta. Prva se zbila u '''NE Otok tri milje''' u SAD-u, 28. Ožujka 1979., a druga 25. Travnja 1986. u '''NE Černobil'''. '''Ljudska greška''' je bila uzrok obje nesreće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Distribuirana proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Otočna proizvodnja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Obnovljivi izvori=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hidroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva, zato je hidroenergija najznačajniji obnovljivi izvor energije. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a &lt;br /&gt;
udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. energije skupo i vrlo štetno za okoliš, osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava investicija, utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme postoje i &lt;br /&gt;
značajne terorističke prijetnje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Utjecaji na okoliš dijele se na: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* fizičke faktore: količina vode i kvaliteta površinskih voda, klimatski faktori, kvaliteta zraka, geologija i seizmologija,  erozija, promjena pejzaža &lt;br /&gt;
* biološke: riblji fond, biljni i životinjski svijet, vodni i eko sistemi &lt;br /&gt;
* socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba, poljoprivreda, kontrola poplava, transport-putovi), korištenje zemljišta, zdravstvo te arheološki i historijski &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva potapa se kvalitetno zemljište, a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište, u nekim slučajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva, uništava se zdrava šuma, nestaje vegetacija, svi postojeći objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala, a neiskorištena većina nalazi se u nerazvijenim zemljama. Takvo stanje je s jedne strane dobro jer se u budućnosti najveći porast potrošnje očekuje upravo u nerazvijenim zemljama, a s druge strane pokrivanje daljnjeg porasta potrošnje u razvijenim zemljama bazirat će se na fosilnim i nuklearnom gorivu. Hidroelektrane se značajno koriste u proizvodnji električne energije iz više razloga: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Nema troškova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u dovoljnoj količini. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se koriste za pokrivanje naglih povećanja potrošnje &lt;br /&gt;
* Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u električnu energiju. &lt;br /&gt;
* Ne postoji utjecaj povećanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih povećanja u zadnjih nekoliko godina &lt;br /&gt;
* Neovisnost o uvozu goriva &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljivim izvorima električne energije. &lt;br /&gt;
* Hidroenergija je čista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije, truljenje), ali su u većini slučajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. &lt;br /&gt;
* Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogućavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i rekreaciju &lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Raspoloživom vodenom padu. Visina pada ovisi o visini brane, što je pad veći, postoji veći energetski potencijal. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada, tako da ista količina vode, ukoliko pada sa dva puta veće visine proizvodi duplo više električne energije. &lt;br /&gt;
# Raspoloživom protoku vode. Električna snaga i energija također su direktno proporcionalni količini vode koja prolazi kroz turbinu. Dva puta veća količina vode proizvest će dva puta više električne energije kod iste visine vodenog pada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisnost snage o navedenim veličinama izražena je sljedećim izrazom: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;P = eta * Q * h * ρ * g&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:P - Snaga [W]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:eta - stupanj iskoristivosti postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:Q - raspoloživi protok vode [m3/s]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:h - raspoloživi vodeni pad [m]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:ρ - gustoća vode [kg/m3]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:g - ubrzanje sile teže [m/s2]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 25.''' Voda šiklja iz izlaznog presjeka za vrijeme testa u hidroelektrani Hoover na granici Nevade i Arizone, USA.&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija gradnje hidroelektrana se nije mijenjala kroz 20. stoljeće. &lt;br /&gt;
Hidroelektrane u principu funkcioniraju na vrlo jednostavnoj osnovi: voda iz akumulacijskog jezera prolazi kroz branu, pokreće turbinu koja onda pokreće generator električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Osnovne komponente klasične hidroelektrane=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Brana - Većina hidroelektrana se opskrbljuje vodom iz akumulacijskih jezera. Brana predstavlja građevinu kojoj je zadaća osiguravati akumulaciju vode. Akumulacijska jezera su često urbanizacijski tako riješena da su ujedno i rekreacijska jezera. &lt;br /&gt;
* Ulazni presjek - Otvor na brani se otvori i kroz kontrolna vrata voda cjevovodom (najčešće uslijed gravitacije) dolazi do turbine određenim masenim protokom. &lt;br /&gt;
* Turbina - Voda udara i okreće lopatice turbine koja je osovinom vezana na generator. Najčešći tip turbina za hidroelektrane su Francisove turbine. Takve turbine teže do 172 tone i postižu brzinu vrtnje do 90 okretaja u minuti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro2.jpg|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 26.''' Osovina koja povezuje generator i transformator (Photo courtesy U.S. Bureau of Reclamation)&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Generator - Kako samo ime govori, generator generira električnu energiju. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta unutar namotaja žica. Ovime se ubrzavaju elektroni, koji proizvode električni naboj. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Osnovni dijelovi svakog generatora su: &lt;br /&gt;
::* Osovina &lt;br /&gt;
::* Uzbudni namot &lt;br /&gt;
::* Rotor &lt;br /&gt;
::* Stator &lt;br /&gt;
Kako se turbina okreće uzbudni namot šalje električni napon rotoru. Rotor predstavlja seriju velikih elektromagneta koji se okreću unutar gustih namotaja bakrenih žica, koje predstavljaju stator. Magnetsko polje između magneta i žičanih namotaja stvara električni napon. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 27.''' Generatori električne energije u hidroelektrani&amp;lt;div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Transformator - Na izlazu iz elektrane povećava napon izmjenične struje (smanjujući jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. &lt;br /&gt;
* Dalekovodi - Iz svake elektrane vode dalekovodi, koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodiča. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora, istog iznosa i međusobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva, dok četvrta predstavlja nul-vodič. &lt;br /&gt;
* Izlazni presjek - Iskorištena voda se cjevovodima vraća u donji tok rijeke. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro4.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 28.''' Komponente hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Kada se zaslon na brani otvori voda poteče kroz cjevovod povećavajući svoju kinetičku energiju. Količina generirane električne energije se određuje s nekoliko faktora. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Raspoloživi vodeni pad je parametar koji označava udaljenost od površine vode do turbina. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu, tako raste i količina proizvedene struje. Raspoloživi pad je u većini slučajeva ovisan o količini vode u akumulacijskom jezeru. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroelektrane su učinkovitija postrojenja od termoelektrana. Kao što je prethodno spomenuto, predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. S tim u vezi, i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je moguće dobiti veće snage, u interesu je graditi što više hidroelektrana. Međutim, postoje određene prepreke. Većina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je već iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena učinkovitost elektrane i za čiju je gradnju potrebno raditi i veće promjene u okolišu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hidroenergija se tradicionalno smatra čistom i ekološkom. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama ne zagađuje atmosferu, ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada. Ipak, gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu riječnih tokova na kojima se grade. Učinci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 čimbenika: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
# Veličina i brzina protoka rijeke ili sl. na kojoj je hidroelektrana locirana &lt;br /&gt;
# Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane &lt;br /&gt;
# Vrsta, veličina i konstrukcija elektrane i način na koji je pogonski vođena &lt;br /&gt;
# Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci, i ako nisu relativno blizu jedna drugoj, moguće je da učinci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o učincima druge elektrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Čimbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških, zemljopisnih i meteoroloških uvjeta. Ova dva čimbenika su najbitniji faktor pri određivanju veličine, vrste, konstrukcije i načina na koji će buduća elektrana raditi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i povećanje prosječne temperature vode &lt;br /&gt;
* Povećanje udjela dušika u riječnoj vodi &lt;br /&gt;
* Sedimentacija i erozija &lt;br /&gt;
* Poplave &lt;br /&gt;
* Klimatske promjene &lt;br /&gt;
* Potencijalno povećanje tektonske aktivnosti područja &lt;br /&gt;
* Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta &lt;br /&gt;
* Poremećenje migracije ribljih vrsta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tipovi hidroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tri su osnovna tipa: protočne, akumulacijske i reverzibilne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Protočne hidroelektrane su one čija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uopće ne postoji. Kinetička energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. Vrlo su jednostavne za izvođenje, nema dizanja razine vodostaja, imaju vrlo mali utjecaj na okoliš, ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro5.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 29.''' HE &amp;quot;ĐALE&amp;quot; - protočna hidroelektrana, ukupna snaga 40.8MW&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane, dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Akumulacijske su najčešće hidroelektrane, dobra strana je mogućnost akumulacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro06.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 30.''' Akumulacijska hidroelektrana '''Tri kanjona''' u Kini, (potopljeno je 118 gradova i iseljeno oko 1.000.000 ljudi)&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Reverzibilne hidroelektrane&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod klasičnih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protječe kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom. Postoji i druga vrsta hidroelektrana, tzv. reverzibilne hidroelektrana (eng.: pumped-storage plant), koja ima dva '''skladišta''' vodene mase. To su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::*Gornja akumulacija Istovjetan je akumulacijskom jezeru klasičnih hidroelektrana. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode, koja protiče kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom električne energije.&lt;br /&gt;
::*Donja akumulacija Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo, donje, akumulacijsko jezero, umjesto da se vraća u osnovni tok rijeke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. Taj proces se dešava u satima u kojima nije vršno opterećenje, radi uštede energije i radi raspoloživosti postrojenja u vršnim satima. Principijelno, donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije, korisnost se očituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih opterećenja. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih opterećenja. Energetski su neefikasne, ali su praktičnije od dodatne izgradnje termoelektrana za pokrivanje špice potrošnje. Jedina reverzibilna hidroelektrana u Hrvatskoj je RHE Velebit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro7.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 31.''' RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro8.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 32.''' Presjek kroz tlačni cjevovod, strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Male hidroelektrane===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Uvod'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. S obzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta, vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacionom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, a istovremeno proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku od velikih čija se štetnost opisuje kroz velike promjene ekosustava (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo, poplavljivanje, utjecaji na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija u čitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane, proizvodnje materijala i transport.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se za tehnologiju vezanu za hidroenergiju, koja se smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj razini, sa iznimno visokim stupnjem učinkovitosti. 22% svjetske proizvodnje električne energije dolazi iz malih i velikih hidroelektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa različitih točaka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje, zavisno o njezinom standardu, hidrološkim, meteorološkim, topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije, te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. Generalno, klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi, klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se često dalje kategoriziraju u male, mini i micro hidroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 2.''' kategorizacija malih hidroelektrana u nekim zemljama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Zemlja&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;micro&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;mini&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;male&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [kW]&lt;br /&gt;
| [MW]&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| SAD&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 100 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kina&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;500&lt;br /&gt;
| 0,5 - 25&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Francuska&lt;br /&gt;
| 5 - 5000&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Indija&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 15&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Brazil&lt;br /&gt;
| &amp;amp;lt;100&lt;br /&gt;
| 101 - 1000&lt;br /&gt;
| 1 - 30&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;općenito&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;100&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;1000&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;&amp;amp;lt;10&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 3.''' Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;70%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Svjetski izvori&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga malih hidroelektrana&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;680 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;47GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;3000 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;180 GW&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje električne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje električne energije, dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljedeće: &lt;br /&gt;
* gotovo da nemaju nedostataka &lt;br /&gt;
* nema troška distribucije električne energije &lt;br /&gt;
* nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* jeftino održavanje &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj trenutno je u pogonu 18 hidroelektrana (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Tablica 4.''' Popis malih hidroelektrana u RH (izvor: &amp;quot;MAHE: program izgradnje malih hidroelektrana: prethodni rezultati i buduće aktivnosti&amp;quot;, 1998.)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{|  align=&amp;quot;center&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; width=&amp;quot;90%&amp;quot;&amp;lt;tbody&amp;gt; &lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Male hidroelektrane&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Instalirana snaga [MW]&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|  rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | &amp;lt;b&amp;gt;Godina puštanja u pogon&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Po generatoru	&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
| &amp;lt;b&amp;gt;Ukupno&amp;lt;/b&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Jaruga&lt;br /&gt;
| 2 x 2,8&lt;br /&gt;
| 5,6&lt;br /&gt;
| 1898.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj I&lt;br /&gt;
| 2 x 1 + 2 x 0,8&lt;br /&gt;
| 3,6&lt;br /&gt;
| 1908.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Roški Slap *&lt;br /&gt;
| 2 x 0,886&lt;br /&gt;
| 1,772&lt;br /&gt;
| 1910.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE T.C. &amp;quot;10. kolovoz&amp;quot; Majdan **&lt;br /&gt;
| 2 x 0,6&lt;br /&gt;
| 1,2&lt;br /&gt;
| 1913.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zeleni Vir&lt;br /&gt;
| 2 x 0,85&lt;br /&gt;
| 1,7&lt;br /&gt;
| 1922.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE P.I. &amp;quot;Duga Resa&amp;quot; **&lt;br /&gt;
| 0,53 + 0,25 + 0,32&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1937.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Ozalj II&lt;br /&gt;
| 2 x 1,1&lt;br /&gt;
| 2,2&lt;br /&gt;
| 1952.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Zavrelje&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1,5&lt;br /&gt;
| 1953.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 0,34&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Krčić&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 0,44&lt;br /&gt;
| 1988.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 2 x 0,34&lt;br /&gt;
| 0,68&lt;br /&gt;
| 19889.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest I *&lt;br /&gt;
| 4 x 0,315&lt;br /&gt;
| 1,26&lt;br /&gt;
| 1995.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Finvest II *&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 0,03&lt;br /&gt;
| 1997.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Kupčina 6 - Stančaki *&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| 0,045&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| Orljava 7 - Požeška Kopanica*&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| 0,065&lt;br /&gt;
| -&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;4&amp;quot; | Pribranske elektrane biološkog minimuma&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Varaždin&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 0,585&lt;br /&gt;
| 1975.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Čakovec&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1,1&lt;br /&gt;
| 1982.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
| HE Dubrava&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1,12&lt;br /&gt;
| 1989.&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|  colspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Ukupno&lt;br /&gt;
| 24,337&lt;br /&gt;
| &amp;amp;nbsp;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;*&amp;lt;/sup&amp;gt;u privatnom vlasništvu&lt;br /&gt;
::::::* .&amp;lt;sup&amp;gt;**&amp;lt;/sup&amp;gt;u sklopu industrijskog pogona&lt;br /&gt;
::::::* vlasništvo Hrvatske elektroprivrede&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni dijelovi malih hidroelektrana su sljedeće strukture i uređaji: &lt;br /&gt;
* građevinski objekti &lt;br /&gt;
* hidromehanička oprema &lt;br /&gt;
* elektrostrojarska oprema &lt;br /&gt;
* priključak na dalekovodnu mrežu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro9.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 33.''' Princip sustava male hidroelektrane&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Tehnička rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imaju sljedeća svojstva: &lt;br /&gt;
* karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) &lt;br /&gt;
* paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora &lt;br /&gt;
* kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviđa izvedba transformatora na stupu &lt;br /&gt;
* postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala &lt;br /&gt;
* preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal &lt;br /&gt;
* umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat &lt;br /&gt;
* dovodni kanal zatvorenog tipa predviđen je samo za vođenje zahvaćene vode po strmim obroncima i većim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) &lt;br /&gt;
* dovodni kanal otvorenog tipa predviđen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima &lt;br /&gt;
* tlačni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviđen je da vodu najkraćim putem dovede do strojarnice &lt;br /&gt;
* zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana &lt;br /&gt;
* odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraća iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaćena kisikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom području) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih načela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Utjecaj na okoliš'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Male hidroelektrane, u slučaju da su izbor lokacije i tehnološkog rješenja primjereni, nema gotovo nikakvih štetnih utjecaja na okoliš. Ako taj utjecaj i postoji, onda je on toliko mali da ne može biti mjerljiv i ne može se sa sigurnošću pripisati postojanju i radu male hidroelektrane, a ne nekom drugom od mogućih utjecaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti iskorištenja energije vodotokova se u prvom redu očituju u eliminiranju emisija štetnih plinova u atmosferu koju susrećemo kod energana na fosilna goriva. Dok je kod velikih hidroelektrana, kao posljedica gradnje velike brane sa zaštitnim mrežama koje se nalaze prije ulaska u turbinski dovodni kanal ipak prisutna emisija metana zbog zadržavanja žive tvari na zaštitnoj mreži koja tamo truli i emitira metan kao posljedicu procesa raspada organske materije, kod malih hidroelektrana brane su male, preljevne, a u slučaju, tzv., tirolskog zahvata kanal ne smije sadržavati zaštitnu mrežu i voda sa svim tvarima koje nosi sa sobom u nepromijenjenom sadržaju struji kanalom. Ovakva filozofija gradnje i tehnologija u potpunosti isključuje ikakve štetne emisije u atmosferu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Procjena je da male hidroelektrane, instalirane snage od cca 5 MW, godišnjom produkcijom energije zamjenjuju oko 1400 toe fosilnih goriva, a time i smanjuju emisiju stakleničkih plinova u količini od 16 000 tona CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; i 1100 tona SO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; godišnje. Zagađenje bukom je ispod svih minimalnih propisanih i predloženih razina zbog sofisticirane tehnologije koja je danas postala pravilo pri konstruiranju strojarnice male hidroelektrane. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ipak, pri planiranju gradnje male hidroelektrane posebnu pozornost treba posvetiti: &lt;br /&gt;
     &lt;br /&gt;
* adekvatnom izboru lokacija malih hidroelektrana &lt;br /&gt;
* protoku vode &lt;br /&gt;
* riziku od pogrešnog gospodarenja vodenim resursima &lt;br /&gt;
* nedostatku biološkog minimuma količine vode &lt;br /&gt;
* utjecaju na floru i faunu &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također bi trebalo posebno naglasiti doprinos takvih postrojenja razvitku gospodarstva, pogotovo u nerazvijenim i dislociranim područjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pogonski troškovi i mogući problemi pri provedbi projekta'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako energetsko postrojenje, osim proizvodnje energije, također koristi i energiju za vlastiti rad. Ti troškovi se nazivaju pogonskim troškovima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod vodoopskrbnih sustava u cjevovodima hidraulička snaga, koja se manifestira porastom tlaka anulira se prigušnim elementima koji su potrošači energije. Nadalje, samo prigušenje tlaka može se također dobiti postavljanjem turbina na pogodna mjesta u cjevovodu i time je iz vodoopskrbnog cjevovoda moguće dobiti dio energije potrebne za, npr., pogon pumpi. Ako je moguće dobiti suvišak energije, ta energija se može dalje eksploatirati ili prodavati, čime se minimiziraju pogonski troškovi postrojenja i dodatno proizvodi korisna energija uz ekonomske beneficije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problemi vezani za projektiranje i puštanje u rad male hidroelektrane leže u ekonomskim i zakonodavnim izvorima. Gradnja male hidroelektrane je ekonomski zahtjevan projekt i danas je u Republici Hrvatskoj glavni problem nezainteresiranost mjerodavnih tijela za ulaganja u obnovljive izvore energije, što isključuje i potrebno djelovanje državnih organa usmjereno na banke da se otvore ka ulaganju, jer tržišni interes banaka izostaje zbog niskih kamata za ovakve investicije (u svakom slučaju nižih kamata nego za ostale tržišne aktivnosti). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dodatni problem predstavljaju česti neriješeni imovinsko-pravni odnosi na potencijalnim lokacijama izgradnje malih hidroelektrana ili implementacije istih u vodoopskrbne sustave, kao i neriješena katastarska pitanja i njihovo sporo rješavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Republici Hrvatskoj više od polovice električne energije proizvodi se u hidroelektranama. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona, a koji su raspoređeni na tri teritorijalna područja (sjever, zapad, jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju &amp;quot;Certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:hydro10.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 34.''' Prikaz lokacija elektrana u Hrvatskoj&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vjetroelektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam '''vjetroelektrana''' podrazumijeva sustav za transformaciju (pretvorbu) gibajuće zračne mase, odnosno vjetra u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, unutar kompleksne problematike vjetrenjača vrlo značajno mjesto zauzima '''vjetar i vjetropotencijal''' kao jedan od preduvjeta funkcionalnosti takvog sustava. '''Vjetar kao energetski resurs''' karakterizira promjenjivost i nemogućnost uskladištenja što za sobom posljedično povlači potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). Budući da kinetička energija vjetra ovisi o kvadratu brzine, a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i trećoj potenciji brzine vjetra, promjena brzine vjetra uzrokovat će dakle promjenu aerodinamičke snage, odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu električne snage koju generator injektira u mrežu. Brzina vjetra mjeri se '''anemometrom'''. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Kod provođenja proračuna, uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra (eng. base), komponentu linearne promjene brzine vjetra (eng. ramp), komponentu udarne promjene brzine vjetra(eng. gust) i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu (eng. noise). '''Budući da do visine 200m''' postoje tehnička rješenja koja kinetičku energiju gibanja zračnih masa tj. vjetra pretvaraju u električnu energiju, moguće je koristiti naziv '''tehnički vjetar'''. '''Struja tog vjetra poremećena je različitim utjecajima''' kao što su turbulencija (mehanički i termički uvjetovana lokalna nepravilna gibanja), hrapavost površine, dnevni i noćni temperaturni gradijent, topografija terena ( prepreke, uzvisine, građevine i slično) i vanjski poremećaji (silazna strujanja od oluja). Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine, dakle ometaju strujanje i općenito umanjuju vjetropotencijale.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prilikom postavljanja vjetrenjača potrebno je izvršiti '''dodatni proračun vjetropotencijala''' (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja, jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu čak i ako je relativno mala njihova međusobna udaljenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u određenom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h, a u sinoptičkoj praksi 10 min). Mjerenja brzine vjetra se najčešće vrše na visini od 10m. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju '''Weibullovom funkcijom (razdiobom)''' koja daje vjerojatnost pojave vjetra '''f(v)''' tijekom nekog vremenskog perioda. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Weibull.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 35.''' Weibull-ova razdioba&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u graničnom sloju do promjene profila brzine; brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu, do iznosa beskonačne struje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Parvis.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 36.''' Parametri po visini, u logaritamskoj razdiobi&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste vjetrenjača i njihova primjena===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Vjetroturbina''' može imati jednu ili više elisa. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehaničku energiju. Najčešće rješenje predstavlja izvedba s tri elise (s obzirom na razinu buke i vizualni efekt).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjetroturbine se mogu podijeliti prema različitim kriterijima. Tako npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne značajke postoji '''podjela''' ovisno o:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''položaju osi turbinskog kola''': vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi.&lt;br /&gt;
* '''omjeru brzine najudaljenije točke rotora i brzine vjetra''': brzohodne i sporohodne.&lt;br /&gt;
* '''broju lopatica''': višelopatične, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom.&lt;br /&gt;
* '''veličini zakretnog momenta''': visokomomentne i niskomomentne.&lt;br /&gt;
* '''načinu pokretanja''': samokretne i nesamokretne.&lt;br /&gt;
* '''efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment''': nisko i visoko efikasne.&lt;br /&gt;
* '''načinu okretanja rotora prema brzini vjetra''': promjenjive i nepromjenjive. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Izvedbe vjetrenjača s vodoravnim vratilom''', brzohodne s dvije do četiri lopatice predstavljaju klasične vjetrenjače, odnosno najveće i opće prihvaćene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju električne energije. One se dakle najčešće nalaze u serijskoj proizvodnji,a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. višelopatične vjetrenjače koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog '''torzijskog momenta''' koji stvaraju).U vjetroelektranama europskih zemalja i Kalifornije najčešće su korištene '''brzohodne vjetroturbine''', okomitog vratila te propelera s dvije do tri lopatice, snage od '''500''' do '''1500''' kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Dijelovi vjetroturbinskog - generatorskog sustava i njihova funkcija'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjturb.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 37.''' Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Segmenti turbine '''okomitog vratila''' (prikazane na '''slici 37.''') su slijedeći:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''(1) rotor'''&lt;br /&gt;
* '''(2) kočnice'''&lt;br /&gt;
* '''(3) upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
* '''(4) generator'''&lt;br /&gt;
* '''(5) zakretnik'''&lt;br /&gt;
* '''(6) kućište'''&lt;br /&gt;
* '''(7) stup'''&lt;br /&gt;
* '''(8) temelj'''&lt;br /&gt;
* '''(9) transformator'''&lt;br /&gt;
* '''(10) posebna oprema'''&lt;br /&gt;
* '''(11) prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(1) Rotor'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su '''glavčina''' i '''lopatica'''. Ovisno o tome kako reguliramo snagu, rotor može biti izveden:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice, na način da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m. Također postoji poseban motor za zakretanje, koji mijenjajući postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. Na taj način se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne, odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještajući na optimalnu vrijednost na početku rada vjetroturbine).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinamičkog efekta poremećenog trokuta brzina (eng. stall). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka, odnosno dolazi do poremećaja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti, kut više nije optimalan). Za ovaj slučaj izvedbe rotora lopatice nemaju mogućnost zakretanja. Međutim, kako je vjetroturbina projektirana za neko područje brzina, u ovom slučaju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za dotično područje brzina (što omogućuje najveću transformaciju energije vjetra u električnu energiju). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Lopatice'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Također, s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa '''zakretnim vrhovima''' (kao aerodinamičkim kočnicama) ili s '''krilcima'''. Ove druge funkcioniraju na način da se krilca odvajaju od površine, smanjujući aerodinamičke značajke profila kod brzine iznad projektne. Obje izvedbe su ujedno sekundarni kočioni sustavi, koji u slučaju otkaza primarnog kočionog sustava (mehanička kočnica) stvaraju '''moment kočenja''' (zakretanjem vrha lopatice ili pomičnom ravnom površinom (eng. spoiler) ) te na taj način ograničavaju brzinu vrtnje rasterećenog kola. Dakle, zakretni vrh i pomična površina sekundarnog kočionog sustava nazivaju se kočnici, koje je moguće aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedinačnim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Rotor za ove kočnice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje, kočnici se vraćaju u početni položaj i čine radni dio lopatice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(2) Kočioni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg), odnosno brzina naleta vjetra prijeđe maksimalnu vrijednost (isključnu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamičkog opterećenja. Zato mora postojati kočioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor. Osim toga, bitno je reći da je također zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno osigurati sustav čije je djelovanje dinamički uravnoteženo.&lt;br /&gt;
Disk kočnica - je najčešća izvedba kočionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. Prilikom odabira broja kočionih elemenata na disku kočnice, naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila kočenja, odnosno na postizanje opterećenosti turbine isključivo momentom kočenja. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauličko, a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže, dakle prekid strujnog kruga) ili signalom uređaja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(3) Upravljački i nadzorni sustav'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što samo ime kaže, ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava.&lt;br /&gt;
Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slučaj), već je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu. Dakle, mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom, daje podatke o radu, električkim i mehaničkim stanjima, obrađuje podatke, komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slučaju nekakvog kvara, požara ili slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(4) Generator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava, čija je osnovna funkcija pogon generatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko - generatorskog sustava, generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja&lt;br /&gt;
* izdržljivost rotora na povećanim brojevima okretaja u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sustava&lt;br /&gt;
* izdržljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamičkim opterećenjima prilikom kratkih spojeva, te pri uključivanju i isključivanju generatora&lt;br /&gt;
* uležištenje generatora na način da jamče dugotrajnost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzimajući u obzir uvjete povećane '''vlažnosti''', '''slanosti''', zatim '''otpornost na krute čestice''', '''povišenu temperaturu''' i slične uvjete, pred generatore se također postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je moguće manje održavanja. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Tako npr. prema načinu rada generatori se mogu podijeliti na one:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* za paralelni rad s postojećom distributivnom mrežom&lt;br /&gt;
* samostalni rad&lt;br /&gt;
* spregnuti rad s drugim izvorima &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti struje''' mogu biti: '''istosmjerni''' ili '''izmjenični'''. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''načinu okretanja''' postoje generatori: s '''promjenjivom''' ili s '''nepromjenjivom brzinom okretanja''' uz zadržavanje iste frekvencije. Također postoji podjela prema veličini tj. snazi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(5) Zakretnik'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na vrhu stupa. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veličine 1:1000) s velikim zupčastim prstenom, učvršćenim na stupu, izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. To je naravno, u ovisnosti o vrsti vjetroturbine, odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. Zakretanje zapravo vrši motor. On na sebi ima ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje kućišta zbog naleta vjetra. Zakretanje kućišta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poremećaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kućišta).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(6) Kućište stroja'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- s jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja, a s druge štiti okoliš od buke dotičnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(7) Stup'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Može biti izveden kao cjevasti konični, teleskopski, rešetkasti, učvršćeni i povezani. Danas se najčešće koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke čvrstoće karakterizira i veća otpornost na vibracije. Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se u jednostavnosti, a budući da ju je moguće rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Stupvj5.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 38.''' a) '''teleskopski''' b) '''cjevasti konični''' c) '''učvršćeni''' d) '''povezani''' e) '''rešetkasti'''&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''(11) Prijenosnik snage'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većini slučajeva je '''multiplikator''' i može biti različitih izvedbi. Hlađenje prijenosnika se najčešće vrši zrakom, a podmazivanje sintetičkim uljem. Prilikom analiziranja načina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na električni generator, naročitu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i prijenosni omjer.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ukratko''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* vjetroturbina i generator su spojeni pomoću mehaničke spojke za koju se najčešće podrazumijeva da u sebi ima mjenjačku kutiju s prijenosnikom. Prijenosnik, kao što je već rečeno, ima funkciju prilagođavanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.&lt;br /&gt;
* ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogućnosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima, mehanički prijenosnik nije potreban (što je slučaj kod vjetroturbina novijeg dizajna).&lt;br /&gt;
* iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomoću sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. pitch regulated), koji također može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakreće oko svoje duže osi i omogućuje smanjenje mehaničke snage, ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja, naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinamičkom efektu - tako je, u slučaju previsokih brzina vjetra, vjetroturbina zaštićena od povišenja snage. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mreža===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema '''vrsti priključenja''' na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: &lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''1. Vjetroelektrane izravno priključene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Vjetroturbina s asinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Asinkroni generatori se najčešće koriste kada je vjetroelektrana priključena na krutu mrežu. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski uređaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i priključni uređaj kako bi se omogućilo početnu sinkronizaciju s mrežom (eng. soft. starter).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
b) '''Vjetroturbina sa sinkronim generatorom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sinkroni generatori se najčešće primjenjuju za pretpostavljene uvjete otočnog pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji će održavati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronaći u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga većih od 500 kW naročito je izražena potreba za uključivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, što inače nije slučaj, pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''2. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomično promjenjivom brzinom vrtnje''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a) '''Sinkroni ili asinkroni generator s pretvaračem u glavnom strujnom krugu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
c) '''Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvaračkom kaskadom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa.&lt;br /&gt;
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, koje karakterizira jednostavnost i jeftinoća, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogućnost: veće proizvodnje električne energije, manjih mehaničkih naprezanja mehaničkih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. '''Vjetroelektrane s vjetroturbinama čiji je raspon nazivnih snaga između 50 kW i 1500 kW, najčešće su izvedene s asinkronim generatorom izravno priključenim na mrežu, dok je priključak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana, koje su uglavnom u samostojećim sustavima. Regulacijski sustav zakretanja elisa obično se ne izvodi kod najvećih jedinica. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije učinkovitosti vjetroturbine, odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra'''.&lt;br /&gt;
Odgovarajućom kombinacijom generatora i pretvarača (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) moguće je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje. Postoji više takvih kombinacija, a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove, pogonske i upravljačke karakteristike, regulaciju faktora snage, složenost, harmoničke članove, dinamička svojstva itd.&lt;br /&gt;
Kako bi se smanjili troškovi, električne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog čega su najčešće potrebni transformatori. U slučaju individualnog priključenja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW, priključak je izveden na srednjenaponsku mrežu - od 10 kV do 66 kV. Za vjetroelektrane veće od 50 MW, priključak se izvodi na visokonaponsku mrežu.&lt;br /&gt;
U nekim zemljama priključenje vjetroelektrana na mrežu ovisi o omjeru snage kratkog spoja u točki priključenja i nazivne snage vjetroelektrane. Međutim, to vrijedi samo za slučajeve kada vjetroelektrana nije smještena u području s niskom prijenosnom moći, jer u suprotnom je teško ostvariti taj zahtjev.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Stabilnost EES-a'''&lt;br /&gt;
(izvor: CIGRE)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poremećaja, može se definirati kao stabilnost ees-a.&lt;br /&gt;
Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona, kut utora, frekvencija, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja vjetroelektrana na električnu mrežu.&lt;br /&gt;
Najčešća vrsta priključka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. Današnji distribucijski sustavi se izvode na način da omoguće prihvat snage iz prijenosne mreže, koju će zatim razdijeliti potrošačima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini.&lt;br /&gt;
Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potrošača, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su određeni na osnovi kako opterećenja, tako i proizvodnje. Dakle, distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage, te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po ees.&lt;br /&gt;
Kako je mreža do sad bila pasivne naravi, te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža. Isto tako pri procjeni iskoristivosti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, stabilnost se u većini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. Međutim, s očekivanim povećanjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže, predviđa se da će se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima, kao što su oni na udaljenim otocima.&lt;br /&gt;
Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana i ees-a, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.&lt;br /&gt;
Generički model proizvodne jedinice je polazna točka analize stabilnosti. Kod modeliranja vjetroelektrane, ne smije se zanemariti razmatranje elektroničkog sučelja (suvremene izvedbe) prema izmjeničnoj mreži, generatora, vjetroturbine (pogonskog stroja), te naravno vjetra kao primarnog energenta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zaključno, za vjetroelektrane se može reći da ih karakterizira različito električko ponašanje na naponski različitim lokacijama mreže. Dakle, priključenje vjetroelektrane u ees može biti ograničeno električkim uvjetima u mreži, usprkos visokoj tehnološkoj kvaliteti izvedbe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema studijama Doc.dr.sc. Ranka Goića (jedan od većih eksperata za vjetroenergetiku u Hrvatskoj) rad vjetroelektrane na EES utječe: na lokalnoj razini (mreža), na sistemskoj razini (mreža) i na sistemskoj razini (planiranje i vođenje ees-a). Lokalni utjecaj odnosi se na zaštitu mreže, povećanje statičkih varijacija napona (što je specifično za slabije distribucijske mreže), strujno opterećenje okolne mreže te dinamičke promjene napona, flikere, harmonike. Utjecaj na mrežu na sistemskoj razini podrazumijeva dinamičku i naponsku stabilnost te održavanje frekvencije, a sistemski utjecaj i smislu planiranja i vođenja ees-a odnosi se na: regulaciju radne snage (frekvencije), nemogućnost garancije snage, na ograničenje mogućnosti planiranja proizvodnje na razini nekoliko dana, na nemogućnost dugoročnog planiranja proizvodnje, na odstupanje od ugovorenog plana razmjene sa susjednim ees-om, te na pokrivanje odstupanja planirane i realizirane potrošnje, odnosno proizvodnje npr. na satnoj razini - balansna energija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroelektrane u novije vrijeme===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana čine Njemačka, Danska i Španjolska, čime zauzimaju na tom području zasluženo dominantno mjesto.&lt;br /&gt;
Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. do 2003. prosječna stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu, a 32% u EU dok je krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW, a u EU (koja pokriva oko 2% ukupnih potreba za električnom energijom) 34 GW. (Samo radi usporedbe, u Hrvatskoj je instalirana snaga vjetroelektrana iznosila ukupno 3,5 GW ).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Predviđanja''':&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*prema GWEC-u do 2020. godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kreće cca. EUR i broj zaposlenih cca. 100 000, za 2020. godinu se predviđa 3000 TWh godišnje proizvodnje, odnosno 12% ukupne proizvodnje električne energije u svijetu u vrijednosti od EUR, te uz dvostruko manju cijenu opreme, odnosno izgradnje predviđa se (prema GWEC-u) ukupno 2 300 000 zaposlenih.&lt;br /&gt;
U slijedećih 10 - 15 godina procjena je da će 30 - 35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog aspekta i Kyoto protocola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice, vjetroenergetika ima velike potencijalne mogućnosti daljnjeg razvoja. Osim toga, u prilog razvoju vjetroenergetike također ide činjenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko, zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife, obveze otkupa, niže kamatne stope, porezne olakšice i slično. Nadalje, cijene klasičnih izvora električne energije odnosno nafte, plina i ugljena rastu. Uz svaki od njih veže se određeni nedostatak koji ide u prilog već spomenutom razvoju vjetroelektrana. Tako npr. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode, dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. Slično je s nuklearnom energijom koja također nailazi na protivljenje javnosti zbog, između ostalog, nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. U razvijenim zemljama ekonomski hidropotencijal je uglavnom iskorišten, ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana, a novih izvora energije nema. Sve to ukazuje na najveću potencijalnu mogućnost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Razvoj i cijena vjetroelektrana===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao alternativnog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem čovječanstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije, jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje električne energije, kao što su hidroelektrane, termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. Osim toga, kako su snage koje su vjetrenjače razvijale bile male,a instalacije relativno skupe te je zbog čestih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran, to je posljedično i efektivnost vjetrenjača bila mala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dakle, rastom ekološke svijesti čovječanstva prema okolišu koje je bilo ugroženo različitim vidovima zagađenja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat- efekt staklenika, zatim kod nuklearnih elektrana- ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana- uništenje riječnih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem alternativnih izvora. Budući da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna činjenica da je potreba za energijom sve veća nastojalo se, dakle primjenom alternativnih izvora barem djelomično rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. Tako je u cilju realizacije tog nastojanja 1997. u Kyotu održana Konferencija, gdje je donesena važna odluka u pogledu stakleničkih emisija, odnosno postavljene su smjernice za limitiranje istih kao i prijedlog prelaska na alternativne izvore energije. Razvoj tehnologija u zrakoplovstvu te tehnologije materijala u SAD-u i Europi pridonijeo je krajem 70-ih godina razvoju vjetrenjača i zamjetnijem iskorištavanju energije vjetra. Međutim, ipak se može reći da tek početkom 90-ih vjetrenjače zapravo dolaze do izražaja, a prije toga njihova upotreba se može okarakterizirati kao beznačajna.&lt;br /&gt;
U drugoj polovici 90-ih neke europske države su (potaknute razvijenom ekološkom sviješću, tehnološkom razvijenošću, te činjenicom da značajnija kontrola nad izvorima fosilnih goriva ne postoji) krenule sa uvođenjem i značajnijim razvijanjem alternativnih izvora energije, među kojima posebno istaknuto mjesto zauzima proizvodnja električne energije pomoću vjetrenjača.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Cijena'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S ekološkog stajališta energija vjetra predstavlja potpuno zadovoljavajući izvor energije. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se, zahvaljujući unaprjeđenju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja, približava prihvatljivim vrijednostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je npr. krajem 80-ih godina cijena električne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh, dok je 2003. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh, a danas je uobičajeno 4 do 6 c/kWh. Dakle, osnovno nastojanje stručnjaka, prilikom osnivanja vjetrenjače, u budućnosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva, odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Budući da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva, zadnjih 10 godina može se uočiti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste alternativne izvore energije, a kao najrazvijenije među njima ističe se iskorištavanje vjetra.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najveći limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetrenjače. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh (što je, kao što je već naglašeno, primarni cilj inženjera u budućnosti) jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetrenjača izrađena. Prema nekim statistikama npr. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% veći iznos predane električne energije. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina, međutim veličina i cijena generatora uz uključenu učinkovitost regulacijskog sustava bez sumnje čine značajne investicijske troškove. Da bi opravdali uvođenje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, nužna je pažljiva financijska analiza. Ekonomsku isplativost moguće je postići i uz veće početne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje, pod uvjetom da je cijena isporučene energije dovoljno visokog iznosa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Vjcij.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 39.''' Cijena električne energije iz vjetroelektrana po godinama&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjetroenergetika u Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivne mogućnosti izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj trenutno su manje od raspoloživog vjetropotencijala. Budući sam vjetropotencijal nije dovoljno istražen, a ekonomski iskoristivi vjetropotencijal raste, odnosno raste cijena proizvodnje električne energije iz drugih izvora, nije moguće dati konkretne procjene.&lt;br /&gt;
Bez većih tehničkih problema u sustav realno može ući cca. 500 MW snage vjetroelektrana. Problemi koji se pojavljuju kao prepreka napretku vjetroenergetike u Hrvatskoj su, prema studijama već spomenutog R.Goića, prvenstveno zakonodavstveno-regulatorni okvir, zatim tvz. papirologija koja uključuje koncesijska prava, imovinsko-pravne odnose, te zakonsku regulativu na svim razinama. Tu se nadalje pojavljuje problem priključka na električnu mrežu, što podrazumijeva troškove, mogućnost prihvata i transporta snage i energije, tehničku regulativu.. Kao značajan problem nameće se također i financiranje odnosno osiguranje kapitala, rizici, kamatne stope te potpora domaće industrije, projektantskih tvrtki te istraživačkih ustanova zbog neiskustva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prosječna proizvodna cijena električne energije u Hrvatskoj i dalje je ispod proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, što je posljedica velikog udjela HE i amortiziranih TE (što ne ide baš u prilog komercijalizaciji vjetroelektrana u RH). Međutim, cijena proizvodnje najskuplje elektrane ili uvoza je iznad proizvodne cijene električne energije iz vjetroelektrana, dok se za cijenu proizvodnje električne energije iz bilo koje nove klasične elektrane u Hrvatskoj očekuje da će nadmašiti ovu iz vjetroelektrana, jer već sada teško uspijeva biti manja od nje.&lt;br /&gt;
Ako se k tome još pridodaju dodatni plusevi za vjetroelektrane, vezano za obnovljive izvore i Kyoto protocol, kao i minusi koji za vjetroelektrane proizlaze iz činjenice da izazivaju sistematske troškove (u prvom redu to se odnosi na njihovu nepredvidivu proizvodnju i nemogućnost garantiranja snage), odgovor o isplativosti električne energije iz vjetroelektrana trenutno je teško dati( izvor: R. Goić).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Povijest vjetrenjača===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prijašnje izvedbe vjetrenjača koristile su drvene lopatice ili lopatice od drvene rešetke presvučene tekstilom ili lakim daščicama, koje su bile postavljene na građevinu s mlinom ili pumpom za vodu. Današnje pak vjetrenjače su karakteristične po sastavnim dijelovima kao što su vertikalna cjevasta platforma, odnosno toranj na kojemu se nalaze dvije do četiri lopatice te generator za proizvodnju električne energije.&lt;br /&gt;
Vjetrenjače su u primjeni još od 10-og stoljeća, a Europom su se rasprostranile u 18-om stoljeću. Četrdesetih godina 20-og stoljeća Njemačka, SAD i Danska postaju značajne po proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, te od tada zapravo započinje masovna proizvodnja kako komponenti tako i vjetroenergetskih sustava.&lt;br /&gt;
U 19-om stoljeću, točnije 1887. godine Charles Brush je u SAD-u napravio &amp;quot;gigantsku vjetrenjaču&amp;quot; promjera 17m s 144 lopatice od cedrovog drveta. Takva vjetrenjača punila je baterije snagom od 12 kW idućih 20 godina.&lt;br /&gt;
Suvremene vjetrenjače su, za razliku od onih početnih, karakteristične npr. po rotoru promjera 123m te mogućnošću generiranja 5 - 6 MW energije. Za postizanje optimalnih vrijednosti, današnji proračuni ukazuju na korištenje 3 visoko učinkovite aerodinamičke lopatice i to po mogućnosti na što većoj visini, kako bi se lopatice što bolje distancirale od turbulentnog okružja. Budući otprilike 500m visine predstavlja granicu laminarnog sloja zemlje, posljedično se lopatice nastoji postaviti na što je moguće višu poziciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se geotermalna energija iskoristila razvijene su mnoge tehnologije, pojednostavljeno možemo izdvojiti dva načina: izravno i neizravno. U izravno bi spadalo korištenje vruće vode koja izbija iz podzemlja za npr. toplice, za grijanje kućanstava i staklenika, za neki procese u industriji. A u neizravno, korištenje geotermalne energije za dobivanje električne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedan od najzanimljivijih oblika iskorištavanja geotermalne energije je proizvodnja električne energije. Tu se koriste vruća voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti štetnih emisija plinova u atmosferu, ispušta se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome što se takve elektrane mogu implementirati u najrazličitijim okruženjima, od farma, osjetljivih pustinjskih površina pa sve do šumsko-rekreacijskih područja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Počeci korištenja topline Zemlje za generiranje električne energije vežu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine započelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje električne energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet žarulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju električne energije. Tamo je 1911 počela gradnja prve geotermalne elektrane koja je završena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljeća. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vruće granitne stijene koje se nalaze blizu površine, a van izlazi vruća para na iznad 200 °C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokreće generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u uništena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgrađena i proširena te se koriste još i danas. To postrojenje i danas električnom energijom napaja oko milijun domaćinstava tj. proizvede se gotovo 5000 GWh godišnje, što je oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerello-u smanjio za 30% od 1950.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:geoter.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 42.''' Pojednostavljeni princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Vruća para i voda koriste se za pokretanje turbina generatora, a iskorištena voda i kondenzirana para vraćaju se natrag u izvor.&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih elektrana: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Princip suhe pare (Dry steam)''' – koristi se iznimno vruća para, tipično iznad 235 °C (445 °F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i još uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najveća elektrana koja koristi „Dry steam“ princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi električnu energiju još od 1960 godine. Količina proizvedene električne energije iz tog postrojenja još uvijek je dovoljna za opskrbu grada veličine San Francisco-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Flash princip (Flash steam)''' – koristi se vruća voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 °C (360 °F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na površini smanjuje se tlak pa se vruća voda pretvara u paru u pokreče turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraća se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Većina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Binarni princip (Binary cycle)''' – Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja električne energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vruća voda se koristi za grijanje tekućine koja ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, a ta tekućina isparava ne temperaturi vruće vode i pokreće turbine generatora. Prednost tog principa je veća efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno veća nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budući da se upotrijebljena voda vraća natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Većina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti će ovaj princip. &lt;br /&gt;
Princip koji će se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U svim slučajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekućine vraćaju se natrag u bušotinu i time se povećava izdržljivost geotermalnog izvora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Budući da je procijenjena totalna količina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno veća nego sveukupna količina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veću važnost. Naročito ako se uzme u obzir da je riječ o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekološki prihvatljiv. Budući da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploča) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoći Zemlji da se oporavi od štetnih stakleničkih plinova&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na biomasu i otpad==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svako termoenergetsko postrojenje sastoji se od 4 glavna dijela:kotla,turbine,kondenzatora i pumpe.Kod elektrana na biomasu i otpad specifično je da kao gorivo u kotao ulazi biomasa i otpad.U kotlu se događa proces izgaranja koji možemo podijeliti na izgaranje u fluidiziranom sloju i izgaranje na rešetci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenja za izgaranje biomase i otpada mogu izgarati mnoga otpadna goriva.Tehnologija izgaranjem pretvara biomasu u toplinsku energiju, a iz nje se pomoću određenih strojeva pretvara u  nekoliko oblika potrebne energije kao što su:električna energija,topli zrak,topla voda i para.&lt;br /&gt;
Postoji nekoliko tehnologija za izgaranje,a neke su:razna ložišta(u kojima se ujedno najjednostavnije izgara), te posebno građeni parni kotlovi za izgaranje biomase.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja na rešetci===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje se događa u kotlu u kojemu je smještena rešetka u na kojoj se nalazi biomasa i otpad koji se sagorijeva.&lt;br /&gt;
Izgaranje na rešetki je stari proces sličan izgaranju u fluidiziranom sloju uz razliku što fluidizirani sloj ima jednoličnije i bolje izgaranje.&lt;br /&gt;
Za postrojenja male i srednje snage(tipično do 5 MW) izgaranje goriva iz krute biomase provodi se najčešće na rešetki,koja omogućava miješanje goriva i kontroliran dovod zraka.Izgaranje na rešetki je pouzdana i dokazana tehnologija ,a razne izvedbe omogućuju relativno visok stupanj kontrole i efikasnosti.Nedostatak izgaranja na rešetci očituje se kod goriva nejednolike kvalitete i s visokim udjelom vlage, kad postizanje ravnomjernog sagorijevanja predstavlja poseban problem.Ravnomjerno i potpuno sagorijevanje povećava efikasnost i smanjuje emisiju štetnih plinova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 43.''' Postrojenje u kojem se rabi tehnologija izgaranja na rešetci&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[http://www.youtube.com/watch?v=GZ8PgGKUjqA Pogledaj]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postrojenje na slici je uobičajeno postrojenje koje se koristi izgaranjem na rešetci.Postrojenje se sastoji:&lt;br /&gt;
Spremište goriva(1) gdje gorivo dolazi kamionima u obliku otpada,drvnih otpada i sl.Zatim se to gorivo kroz sustav za dostavu goriva(2) dovodi u prostor u kojem se nalazi rešetka(3).Ispod rešetke se dovodi zrak za izgaranje(8).Taj zrak se pomoću ventilatora dovodi ispod rešetke i tako pospješuje izgaranje.Ispod rešetke se također nalazi vlažni sakupljač troske(9).U njemu se nalazi voda koja služi da se troska,koja nastane kao otpad izgaranjem,hladi.Na rešetki se nalazi gorivo koje izgara u komori za izgaranje(4).Prilikom izgaranja oslobađaju se dimni plinovi.Dimni plinovi nastali izgaranjem prolaze kroz isparivač(5).Tamo se isparuje voda s druge strane cijevi.U njemu se voda isparava i odlazi u pregrijač vodene pare(6) a zatim odlazi u proces.Dimni plinovi odlaze u ekonomajzer(7).Pošto dimni plinovi dolaze vrući,a voda je hladna,u ovom dijelu dimne plinove hladimo,a vodu grijemo.Za okoliš je štetno da vrući plinovi odlaze u atmosfreu,pa na ovaj naćin i čuvamo okoliš i vršimo energetsku racionalizaciju postrojenja.Nakon toga dimni plinovi prolazi kroz ciklon(10).On odvaja krupne krute čestice iz dimnih plinova.Zatim dimni plinovi odlaze u prostor s filterima(11) gdje se izdvajaju sitne krute čestice filtriraju.To se radi zbog sprečavanja onečišćenja atmosfere.Nakon pročišćavanja ostatak izlazi kroz dimnjak(12) u okoliš.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgaranje u fluidiziranom sloju izgaranjem pretvara biomasu u vrući granulirani sloj na pijesku.&lt;br /&gt;
Ubrizgavanje zraka u  taj sloj stvara turbulencije zraka koje pogoduju procesu izgaranja biomase.Naime,tako stvorene turbulencije dolaze u potpuni kontakt s gorivom pospješujući njegovo potpuno izgaranje.Na ovaj način se kontrolira razvijanje topline i omogućava da temperature procesa budu ispod 972 stupnja Celzijusa reducirajući emisiju dušičnog monoksida.Kotlovi u kojima se koristi fluidizirani sloj mogu koristiti goriva sa visokom koncentracijom pepela,niskokalorična goriva kao što su  ostaci poljoprivredne proizvodnje,otpadci od sječe šuma.Ova tehnologija u odnosu na izgaranje na rešetci pruža znatno veću fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost goriva.Korištenjem ove tehnologija ,za goriva s visokim udjelom vlage i neujednačene kvalitete moguće je postizanje efikasnosti kotla i do 90% uz znatno smanjenje štetnih emisija.Osnovni nedostatak je visoka cijena ,pa se ovi sustavi koriste obično za postrojenja veća od 5MW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Ventilatori.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 44.''' Ventilatori koji se koriste u tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Slika_postrojenja.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 45.''' Postrojenje u kojem se upotrebljava fluidizirani sloj kao tehnika izgranja&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==PV==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV je kratica za Photovoltaic što je složenica od grčke riječi za svjetlost i veličine za napon. To označava direktnu konverziju sunčeve svjetlosti u energiju pomoću solarnih ćelija. Proces konverzije je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.&lt;br /&gt;
Tipovi PV ćelija: &lt;br /&gt;
::::::•	silicijeve Si monokristalne, polikristalne i amorfne&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	galij arsenidne GaAS &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::•	bakar-indium-diselenidne CuInSe 2&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
::::::•	kadmij-telurijeve CdTe&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najraširenije su silicijeve pa su građa i funkcioniranje opisani na njima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV001.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 46.''' Najviša teoretska iskoristivost pojedinog tipa PV-a&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:PV002.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 47.''' Dostignuti stupanj razvoja PV ćelija u laboratorijskim uvjetima&amp;lt;div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Od ćelije do modula'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojedine ćelije se slažu i povezuju u veće cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za različite aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipične veličine snage takvih modula su između 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima, koji su: 1000 W/m² Sunčevog zračenja i temperatura ćelije od 25°C.&lt;br /&gt;
Standardna garancija proizvođača na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Primjena=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Područje primjene solarnih panela je ograničeno s relativno malom snagom po metru kvadratnom panela. Tehničkim rješenjima možemo oblikovati panel s naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. S obzirom na međusobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna točka kada je taj umnožak najveći odnosno P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt; za zadano osvjetljenje, tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P&amp;lt;sub&amp;gt;max&amp;lt;/sub&amp;gt;. Svoju trenutačno najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroničku opremu, prvenstveno pri svemirskim istraživanjima. PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “Stand-Alone” sistem često najprikladniji kada su ostali izvori električne energije nepristupačni, nepoželjni ili preskupi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične aplikacije su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava&lt;br /&gt;
*aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije&lt;br /&gt;
*katodna zaštita cjevovoda&lt;br /&gt;
*navodnjavanja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage. Sistem od 10 kW vršne snage obično se sastoji od 100 m²  modula.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV003.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 48.''' Prikaz '''BIPV''' (Building Integrated Photovoltaics)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 49.''' Prikaz '''Stand-Alone''' sistema sa jednom od mogućih aplikacija u napajanju komunikacijskih i senzorskih uređaja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Građa Si - PV ćelije=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pomoću fotonaponskog efekta može se sunčeva energija izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim ćelijama. Kada fotonaponska ćelija apsorbira sunčevo zračenje, fotonaponskim efektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponska ćelija postaje izvor električne energije.&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija je PN-spoj (dioda). U silicijskoj fotonaponskoj ćeliji na površini pločice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. fosfor, tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N-tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina ćelije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju sunčeve svjetlosti i tako povećava djelotvornost ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Funkcioniranje'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fotonaponska ćelija napravljena je tako da se, kada je osvijetlimo, na njezinim krajevima javlja elektromotorna sila (napon). Kada se fotonaponska ćelija (PN-spoj) osvijetli, apsorbirani fotoni proizvode parove elektron-šupljina. Ako apsorpcija nastane daleko od PN-spoja, nastali par ubrzo se rekombinira. Međutim, nastane li apsorpcija unutar ili u blizini PN-spoja, unutrašnje električno polje, koje postoji u osiromašenom području, odvaja nastali elektron i šupljinu – elektron se giba prema N-strani, šupljina P-strani. Takvo skupljanje elektrona i šupljina na odgovarajućim stranama PN-spoja uzrokuje elektromotornu silu na krajevima ćelije.&lt;br /&gt;
Kada se ćelija osvijetli, kontakt na P-dijelu postaje pozitivan, a na N-dijelu negativan. Ako su kontakti ćelije spojeni s vanjskim trošilom, poteći će električna struja.&lt;br /&gt;
Kada je fotonaponska ćelija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena, u ćeliji će zbog fotonapona nastajati fotostruja I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;, te će vanjskim trošilom teći struja I, jednaka razlici struje diode I&amp;lt;sub&amp;gt;d&amp;lt;/sub&amp;gt; i fotostruje I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV004.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 50.''' Građa fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV005.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 51.''' Funkcioniranje fotonaponske ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Spektralna karakteristika PV''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV iz različitih materijala imaju maksimalne spektralne osjetljivosti za raličite valne duljine. Silicijska PV ima maksimum spektralne osjetljivosti za valnu duljinu od 0,8 mm ili jednostavnije, najbolje apsorbira svjetlost te valne duljine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povezivanje ćelija u veće cjeline''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Povezivanje ćelija može biti izvedeno na dva načina:&lt;br /&gt;
#Serijski – serijskim spajanjem dolazi do povećanja jakosti struje s povećanjem površine, izvodi se tako da se svi (+) polovi spoje na isti vodič, analogija i za (-) vodiče.&lt;br /&gt;
#Paralelno – paralelnim spajanjem dolazi do povećanja napona s povećanjem površine, izvodi se tako da se naizmjenično spajaju (+) i (-) pol ćelija u nizu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Točne podatke radne karakteristike mogu dati jedino proizvođači ali su ovog reda veličine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda U = 0,55-0,60 V, struja kratkog spoja I = 20-25 mA/cm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, serijski unutarnji otpor Ra = 0,0025 W m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV006.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 52.''' U-I krivulja Si solarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karakteristika solarne ćelije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iskoristivi napon ovisi o poluvodičkim materijalima i kod Si ćelija je oko 0.5 V.&lt;br /&gt;
Napon praznog hoda je malo ovisan o Sunčevom zračenju dok jakost struje raste s porastom osvjetljenja.&lt;br /&gt;
Izlazna snaga ćelije je također temperaturno zavisna. Viša temperatura ćelije uzrokuje &lt;br /&gt;
manju efikasnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Karakteristike pojedinih ćelija=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
PV ćelije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne, polikristalne i amorfne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Monokristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 140 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Za proizvodnju monokristalnih Si ćelija potreban je apsolutno čisti poluvodički materijal. Monokristalni štapići se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke pločice. Takav način izrade omogućuje relativno visoki stupanj iskoristivosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Polikristalne Si ćelije'''. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 130 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. Proizvodnja ovih ćelija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne. Tekući silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u ploče. Tijekom skrućivanja materijala stvaraju se kristalne strukture različitih veličina na čijim granicama se pojavljuju greške, zbog tog razloga solarna ćelija ima manju iskoristivost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Amorfne Si ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 50 W električne energije s površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna ćelija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm, stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Međutim iskoristivost amorfnih ćelija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima ćelija. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi, džepna računala) ili kao element fasade.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Galij arsenidne GaAs ćelije'''.&lt;br /&gt;
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim ćelijama.&lt;br /&gt;
Širina zabranjene vrpce (band gap) je pogodna za jednoslojne solarne ćelije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si ćelijama te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima s koncentriranim zračenjem gdje se štedi na ćelijama. Projekti koncentriranog zračenja su još u fazi istraživanja. Galij indijum fosfidna/galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna ćelija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 300 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kadmij telurijeve CdTe ćelije'''.&lt;br /&gt;
Ovaj tip ćelije može pretvoriti 1000 W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; sunčevog zračenja u 160 W električne energije sa površinom ćelija od 1 m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; u labaratorijskim uvjetima. Kadmij teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV007.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 53.''' Kadmij telurijeve CdTe ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Metode povećanja iskoristivosti fotonaponskih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(Sve slike i informacije iz ovog poglavlja su vezane uz istraživačke i pilot projekte koji još nisu u komercijalnim terestijalnim aplikacijama !!!) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isključuju:&lt;br /&gt;
*povećanje snage insolacije koncentriranjem sunčevih zraka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV008.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 54.''' Koncentriranje sunčevih zraka&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*iskoristivost što većeg dijela spektra prispjelog svjetla&lt;br /&gt;
Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem različitih tipova ćelija jednih na druge pri čemu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita. Također je razvijena PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV009.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 55.''' Iskorištavanje što većeg dijela ulaznog Sunčevog snopa, ulazna zraka dolazi u crno tijelo koje na raznim dijelovima preuzima zrake različitih valnih duljina, PVCC tehnologija (photovoltaic cavity converter)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Problem zasjenjenja PV-a===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem koji treba riješiti pri pojačanoj insolaciji, (pojačanje od 10-100x definira kao malo do srednje a, pojačanje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zračenje) je zasjenjenje. Zasjenjenje uzrokuje da solarne ćelije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. (Na primjer kad padne list s drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička rješenja kojima se rješava taj problem su:&lt;br /&gt;
#Postavljanje prozirnog materijala ispred ćelija radi disperzije sunčevih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu.&lt;br /&gt;
#Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu točku nego što ravnomjernije po površini solarnih ćelija. Primjer toga su usavršeni usmjerivači koji zadržavaju formu elipsoida, no diskretizirani s ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zračenja po ćelijama. &lt;br /&gt;
#Ugradnja bypass dioda radi sprječavanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:PV010.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 56.''' Spoj solarnih ćelija s visoko koncentriranim zračenjem gdje su ugrađene bypass diode&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.&lt;br /&gt;
Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su:&lt;br /&gt;
*utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce (na to treba obratiti pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga)&lt;br /&gt;
*vizualni (estetski) utjecaj&lt;br /&gt;
*utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija , arsena i selena na ljudsko zdravlje)&lt;br /&gt;
*zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja (IEA u svom izvješću navodi da odlaganje može biti napose problem u zemljama gdje skladištenje otpada nije dobro regulirano ili prilikom upotrebe u udaljenim nenadziranim područjima). Studije IEA-e pokazuju da PV ćelije promatrane kroz ukupni životni ciklus utječu na smanjenje ispuštanja CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;. Za radnog vijeka proizvedu više energije nego što je potrebno za njihovu izradu čime se štedi na upotrebi fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarne termalne elektrane==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Uvod===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne termalne elektrane''' su izvori električne struje dobivene pretvorbom Sunčeve energije u toplinsku (za razliku od fotovoltaika kod kojih se električna energija dobiva direktno). S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), proriče im se svjetla budućnost.&lt;br /&gt;
Kako je količina energija koja pada na površinu izuzetno velika, izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima (npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki dio potrošača, barem dok ne uzmemo ekonomiju u obzir. Ipak, čak i na manjoj skali mogu postati vrlo bitan faktor (npr. na otocima). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-1.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 57.''' Koncentrirajuća solarna termalna elektrana&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog potrebe za visokim temperaturama, gotovo svi oblici solarnih termalnih elektrana moraju koristiti nekakav oblik koncentriranja Sunčevih zraka s velikog prostora na malu površinu. &lt;br /&gt;
Kako se tokom dana položaj Sunca na nebu mijenja, tako se stalno mijenja i najpovoljniji kut pod kojim padaju Sunčeve zrake na zrcala, stoga je potrebno ugraditi sustave koji će stalno prilagođavati njihov položaj. Ti sustavi su neophodni kako bi se dobila što veća efikasnost, ali ujedno i najveći čimbenik u vrlo visokim cijenama solarnih termalnih elektrana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Smanjenja u cijeni su moguća skladištenjem topline, a ne struje, budući da je takva tehnologija danas jeftinija, a proizvodnja topline je ionako neophodna za funkcioniranje ovakvog tipa elektrana. Time je moguće također dobivati električnu energiju i onda kada to inače ne bi bilo moguće (za vrijeme smanjene insulacije - mjera energije solarne radijacije primljene ili predane  od strane određene površine u određenom vremenu). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vrste===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas se koriste jedino koncentrirajuće solarne termalne elektrane (CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor). S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parabolični  kolektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoje se od dugih nizova paraboličnih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost što je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena položaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore struje sintetičko ulje, rastopljena sol ili para pod tlakom koji se pod utjecajem Sunčevih zraka zagrijavaju. Te je kolektore moguće izvesti u vakumiranom staklu tako da se spriječe gubici topline kondukcijom i konvekcijom, a postižu efikasnost od 20%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-2.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 58.''' Parablolični kolektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tornjevi'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ove elektrane imaju veliki broj zrcala  postavljenih oko središnjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Ovakvi sustavi postižu vrlo visoka temperature, što ih čini efikasnijim kako u proizvodnji tako i u skladištenju energije. Također im je prednost što ne zahtijevaju ravna područja (moguća je izgradnja na brdima), ali zato zrcala zahtijevaju upotrebu sustava rotacije oko dvije osi, što im podiže cijenu.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-3.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 59.''' 11MW PS10 solarni toranj pokraj Seville u Španjolskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarni tanjuri'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog paraboličnog izgleda podsjećaju na satelitske tanjure, no dakako puno su veći. Zrake svjetlosti, odbijajući se od zrcala, padaju u jednu točku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju vrlo visoke temperature, a za dobivanje električne energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Zbog pomičnih mehanizama potrebna su česta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolična zrcala, što se na kraju odražava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-4.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 60.''' Solarni tanjuri&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Fresnel reflektori'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koriste nizove dugih malo zakrivljenih ili potpuno ravnih zrcala, a izgledom podsjećaju na parabolične kolektore. Sustav je napravljen tako da više nizova ogledala cilja u isti kolektor što dovodi do financijskih ušteda, a i sama zrcala se okreću oko samo jedne osi. Ciljanjem zrcala u različite kolektore u različita doba dana moguće je postaviti gust raspored zrcala, čime se dobiva više energije usprkos efikasnosti manjoj od 20%. Cijeli projekt je zasada još na bazi prototipa koji su izgrađeni u Belgiji (SolarMundo) i Australiji (CLFR).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-5.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 61.''' Fresnel reflektori&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne uzgonske elektrane''' (nisu koncentrirajuće)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-6.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 62.''' Prikaz solarne uzgonske elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Skladištenje toplinske energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što je spomenuto, efikasnost ovih elektrana se povećava ugradnjom sustava za skladištenje energije, čime se dobiva i na pouzdanosti. Ti se sustavi baziraju na pohranjivanju toplinske energije u materijal velike energetske gustoće. Trenutno se kao takav materijal koristi rastopljena sol, čiji je sastavni element natrij - metal velike energetske gustoće. Također se danas koristi para pod visokim pritiskom (50 bara na 285°C), ali vrijeme pohrane je svega jedan sat. Elektrana u Cloncurryu Australiji će koristiti pročišćeni grafit, kada bude izgrađena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u pogonu'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#SEGS –9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Nevada Solar One – USA, Nevada, kapacitet 64 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Lidell power station - Australia, 95 MW toplinske energije  35 MW električnog ekvivalenta količine pare na ulazu, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#PS10 solar power tower – Španjolska, Sevilla, 11 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:STE-7.jpeg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 63.''' Parabolični kolektori su ekonomski isplativiji od solarnih tanjura&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Solarne elektrane u konstrukciji'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Andsol 1 – Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Andsol 2 - Španjolska, 50 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Solar Tres elektrana – Španjolska, 15 MW sa skladištenjem topline&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Najavljene solarne elektrane'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#Mojave Solar Park – USA, Kalifornija, 553 MW, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Pisgah – USA, Kalifornija, 500 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Ivanpah Solar – USA, Kalifornija, 400 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Bez imena – USA, Florida, 300 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Imperial Valley – USA, Kalifornija, 300 MW, solarni tanjuri&lt;br /&gt;
#Carrizo Energy Solar Farm – USA, Kalifornija, 177 MW, Fresnel reflektori&lt;br /&gt;
#Uppington . Južna Afrika, 100 MW, solarni toranj&lt;br /&gt;
#Yazd Plant – Iran, 67 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Barswtow – USA, Kalifornija, 59 MW sa skladištenjem topline, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Victorville 2 Hybrid Power Project – 50 MW količine pare na ulazu za hibridnu elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Kuraymat Plant – Egipat, 40 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Beni Mathar Plant – Maroko, 30 MW količine pare na ulazu elektranu na plin, nepoznata tehnologija&lt;br /&gt;
#Hassi R´mel – Alžir, 25 MW količine pare na ulazu za elektranu na plin, parabolični kolektori&lt;br /&gt;
#Cloncurry solar power station – Australija, 10 MW sa skladištenjem topline, solarni toranj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Elektrane na valove, plimu i oseku==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na valove===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor energije. To je energija uzrokovana najvećim djelom djelovanjem vjetra o površinu oceana. Za korištenje energije valova moramo odabrati lokaciju na kojoj su valovi dovoljno česti i dovoljne snage. &lt;br /&gt;
Energija vala naglo opada s dubinom vala (Sl. 56.), pa u dubini od 50 m iznosi svega 2% od energije neposredno ispod površine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, čemu odgovara snaga od 10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom položaju, od 3 kW/m na Mediteranu, do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku.  &lt;br /&gt;
Energija valova je obnovljiv izvor, ona tijekom vremena varira (više i većih valova ima u zimskom periodu ) i ima slučajni karakter.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:123_valovi.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 64.''' Prikaz rada elektrane na valove&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 miliona MW što je ogroman neiskorišten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim obalama na području od 40 stupnjeva - 60 stupnjeva zemljopisne širine na sjevernoj i južnoj hemisferi. Energija valova na tom području varira izmedu 30 - 70 kW/m sa najvišim od 100 kW/m u Atlantiku .&lt;br /&gt;
Visina valova je najviša za vrijeme zime što se poklapa sa vremenom najviše potrošnje električne energije.&lt;br /&gt;
Kinetička energija valova može se početi efikasno transformirati u elektrienu energiju kada je visina vala veća od 1 m. Pri određivanju prikladnosti valova eksplataciji ne može se uzeti samo parametar snage po dužnom metru. Amplituda , frekvencija i oblik valova su jednako važni parametri koji se treba tražiti unutar energetski prihvatljive zone valova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:World.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 65.''' Prosječna energija valova u kW po metru dužnom vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su došle visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim potencijalom valova, visokim tehnološkim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i ekološkom sviješću.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_val.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 66.''' Prikaz razdiobe snage morskih valova po dubini (h) ispod morske površine&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_postanak_vala.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 67.''' Načelni prikaz nastanka vala&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Danas su u osnovi poznata tri načina korištenja energije valova, ako su kategorizirana po metodi kojom prihvaćaju valove. To su preko ''plutača'', ''pomičnog klipa'' i ''njihalica'' ili ''lopatica''. U fazi istraživanja i ispitivanja su još ''crijevna'' i ''McCabova pumpa'', ''čuškaš'', te ''morska zmija''. Još mogu biti karakterizirana i po lokaciji odnosno kao ''elektrane na valove na otvorenom moru'' i na ''morskoj obali''. Niti jedan od navedenih načina za korištenje energije valova ne može danas konkurirati klasičnim izvorima električne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na morskoj obali====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajuće sisteme su slijedeće:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*lakša izgradnja jer se koriste klasični građevinski strojevi&lt;br /&gt;
*lakše održavanje postrojenja jer nisu potrebni ronioci i brodovi&lt;br /&gt;
*lakša i brža kontrola i zamjena pokvarenih dijelova&lt;br /&gt;
*mogu služiti kao lukobran&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj radi tako što valovi svojim gibanjem uvjetuju pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom čega dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca. Najveći uspjeh je elektrana projeka Limpetnazivne snage 500 KW uspješno uključena u elektrosustav Škotske. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnička ograničenja konstrukcije jesu : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*izbor pogodne lokacije, što dublje more i što veći valovi&lt;br /&gt;
*slabi (eta) turbine zbog stohastične prirode valova a samim time i protoka, niski stupanj iskoristivosti Wellsove turbine &lt;br /&gt;
50-60 % (dvosmjerna turbina, simetričnog profila lopatica koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilina jer oni imaju potrebno određeni period za djelovanje a i trajnost sustava opada&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb.JPG|center]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb_2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 68.''' Wellsova turbina&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_turb3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 69.''' Wellsova turbina 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Proto.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 70.''' Idejni nacrt lijevo i prototip desno Mighty-Whale OWC &lt;br /&gt;
uređaja ispitanog u Japanu. Razlikuje se od ostalih OWC po tome što valovi horizontalno ulaze u usisnu komoru (OWC (Oscilating Water Column ) - Oscilirajući vodeni stupac)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 71.''' Slike su vezane za pilot projek ART-OSPREY (fotografija A. Lewisa) 1995. prilikom polaganja uređaja došlo je o njegovog uništenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 72.''' Slika prikazuju OWC izgrađenu u Japanu ukomponiranu u lukobran, turbina je jednosmjerna sa sustavom ventila&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Ljuljajući uređaj'''&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uređaj funkcionira tako što se kinetička energija vala pretvara u rad gibanja zaustavne ploče i hidrauličke pumpe koja pogoni generator. Postoji eksperimentalni model u Japanu. Tehnički podaci o konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_pro_4.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;Slika 73. Ljuljajući uređaj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Elektrane na valove na otvorenom moru====&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom mora : &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*bolja iskorištenost valnog potencijala - veća raspoloživa površina za polja elektrana sa tim ujedno i veća ukupna snaga za određenu geografsku lokaciju &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja offshore objekata &lt;br /&gt;
*mogućnost napajanja raznih tipova senzora kao autonomnim energetskim sustavom &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Objektivni nedostatci plutajućih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehanički nepredvidive okoline. Zahvaljujući velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas da tehnički izvesti u usporedbi sa 70-im godinama &lt;br /&gt;
kada su projekti bili ekonomski zanimljivi .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Plutače'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Snage ovakvih uređaja se kreću do 50-ak kW snage, no prednost im je u mogućnosti polaganja velikog broja na određenoj površini čime se nadoknađuje mala pojedinačna snaga. Ovakvi uređaji su posebno interesantni za aktivne oceanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare, komunikacijske repetitore etc.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Arhimedova valna ljuljačka (Archimedes Wave Swing AWS)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od cilindrične zrakom napunjene komore koja se može pomicati vertikalno u odnosu na usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m širokom gornjem plutajućem cilindru omogućuje plutanje. Kada val prijeđe preko plutače njezina dubina se mijenja u skladu sa promjenom tlaka uzrokujući njezino pomicanje gore dolje. Relativno gibanje između usidrenog i plutajućeg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjači izgrađeni uređaj ove namjene 2 MW pilot projekt bio je planiran, biti pušten u ljeto 2004 u Portugalskom akvatoriju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_arh.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitledarh2.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 74.''' Lijeva slika prikazuje shematski prikaz AWS , desna slika prikazuje prototip koji se isprobava u Portugalu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Morska zmija (Pelamis)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstrukcija radi na principu spojenih plutača koje pretvaraju vertikalno gibanje valova u horizontalno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sustav je u potpunosti odvojen od mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod komprimira zrak u sivi spremnik koji zatim pokreće zračnu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj način je postignuta jednolikija rotacija generatora manje ovisna o stohastičnoj prirodi valova. Uređaj je fazi izrade prototipa i ispitivanja u radnim uvjetima u Škotskom akvatoriju. Dimenzije uređaja su 120 m duljine , 3.5 m promjera 750 T mase i maksimalne snage od 750 kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_snake3.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 75.''' Prikazi &amp;quot;zmije&amp;quot;&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''McCabova pumpa na valove'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980 i originalno je dizajnirana za desalinizaciju morske vode koristeći reverznu osmozu. To su uređaji koji izvlače energiju iz valova pomoću rotacije pontona oko nosača preko linearnih hidrauličkih pumpi. Konstrukcije mogu biti sa zatvorenim krugom koristeći ulje ili sa otvorenim krugom koristeći morsku vodu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_b2b3.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 76.''' Shema konstrukcije McCabove pumpe&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Crijevna pumpa'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastoji se od elastičnog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rasteže. Crijevo je povezano za plovak koji oscilira sa površinskim valovima. Rezultirajuče tlačenje vode u crijevu tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi može biti povezan na centralnu turbinu za veće sisteme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image048.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image050.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 77.''' Prikazuje neka tehnička rješenja, desno gore konstrukcija obustavljenog Danskog projekta plutača&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image054.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 78.''' slike iznad prikazuju plutače kompanije Ocean Power Tecnologies snage 20 kW&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Čuškaš (Flapper)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Polaže se na otvorenom moru pomoću pontona ili bova. Uređaj se sastoji od niza plutajućih pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne pumpe koje tjeraju radni medij kroz zajedničko crijevo na turbinu. Zbog okomitog položaja na valove uređaj je pogodan za nemirno more i oluje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image056.jpg]]&lt;br /&gt;
[[Image:Image058.gif]]&lt;br /&gt;
[[Image:Kj5.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 79.''' Konstrukcije kojima je teoretski moguće iskoristiti energiju valova&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektrane na plimu i oseku===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Uvod====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija plime i oseke spada u oblik hidro-energije koja gibanje mora uzrokovano mjesečevim mjenama ili padom i porastom razine mora koristi za transformaciju u električnu energiju i druge oblike energije. Za sad još nema većih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Energija plime i oseke ima potencijal za stvarnje električne energije u određenim dijelovima svijeta, odnosno tamo gdje su morske mijene izrazito naglašene. Taj način proizvodnje električne energije ne može pokriti svjetske potrebe, ali može dati veliki doprinos u obnovljivim izvorima. Razlika u visini plime i oseke varira između (4.5-12.5 m) ovisno o geografskoj lokaciji. Za ekonomičnu proizvodnju je potrebna minimalna visina od 7 m. Procjenjuje se da na svijetu postoji oko 40 lokacija pogodnih za instalaciju plimnih elektrana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled9999.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 80.''' Prikaz rada plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Podjela plimnih elektrana====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Konvencionalne - Brane sa dvosmjernim propuštanjem vode '''&lt;br /&gt;
(turbine kroz koje voda može strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija koja se koristi za konverziju je jako slična tehnologiji koja se koristi u konvencionalnim hidroelektranama. Brana spriječava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike između razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga dopušta se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen. Osim plimnog potencijala nužna je brana koja osigurava razliku hidrostatskog potencijala između stvorenog bazena i mora. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je izrada brana skupa, idealna mjesta su što zatvorenije uvale, fjordovi ili ušća rijeka, čime se štedi na duljini pregrada. Na pogodnim mjestima u brani se ugrađuju turbine koje se puštaju u pogon kada se postigne adekvatna razlika hidrostatskog potencijala. Električna energija se može proizvoditi kada voda teče u i iz bazena. Peridičnost je uvjetovana Zemljanom rotacijom ostvarujući dvije plime i oseke dnevno. Proizvodnja električne struje je karakteristična po maksimalnoj proizvodnji svakih 12h sa stajanjem u polovici tog perioda kada je visina vode sa obje strane brane jednaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se promatra aplituda plime na nekom mjestu, lako će se moći zaključiti da ona nije uvjek jednaka. Ona se mjenja (na istočnj obali antlatika u zaljevu La Rance) u dosta širokom rasponu, ovisi o međusobnom razmaku Sunca, Mjeseca i Zemlje, što uvjetje oscilacije po kojimase obično razlikuje:  vrlo visoka plima (krivulja a na slici 49.) koja se pojavljuje za vrijeme proljetnog i jesenskog ekvinocija, visoka plima (krivulja b na slici 49.) koja se pojavljuje dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon mladog punog mjeseca , te niska plima (krivulja c na slici 49.) koja se također pojavljuje u dva puta u toku 29,5 dana, jedan ili dva dana nakon prve i druge mjesečeve četvrti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002e.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 81.''' Dijagramski prikaz plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveća i najstarija elektrana ovog tipa je '''La Rance''' u Francuskoj na ušću istoimene rijeke, snage 240 MW, u upotrebi je od 1966 god. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Obilježja elektrane  La Rance:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Alternator: sinhroni stroj&lt;br /&gt;
*Uzbuda: statička&lt;br /&gt;
*Nominalni br. okretaja: 93,75 o/min&lt;br /&gt;
*Maksimalno prekoračenje brzine: 260 o/min &lt;br /&gt;
*Izlazni napon: 3,5 kV &lt;br /&gt;
*Hlađenje: s komprimiranim zrakom tlaka 2 bara&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_0.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 82.''' Elektrana La Rance&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Eksperimentalno postrojenje '''Annapolis Royal''' u Novoj Škotskoj snage snage 20 MW. Eksperimentalno postrojenje Murmansk u Rusiji snage 0.4 MW te kanadsko u Annapolisu na malom ulazu u Fundy-ev zaljev snage 17.4 MW. Također je niz malih postrojenja postavljeno u Kini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ea.JPG]]&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002eb.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 83.''' Postrojenje plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednost konvencionalnih elektrana je jeftina, čista i obnovljiva energija. &lt;br /&gt;
Glavni nedostaci u povećanju upotrebe elektrana ovog tipa su veliki troškovi izgradnje, malo pogodnih lokacija za izgradnju, velik utjecaj na okoliš ( uzrokuje migracije riba itd, ).&lt;br /&gt;
Veliki kapitalni troškovi ovakvih elektrana sa dugim periodom izgradnje do 10 godina čine cijenu struje vrlo osjetljivu na diskontnu stopu. Osim što je dobro razvijena energija plime i oseke je trenutačno komercijalno neatraktivna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada po pojedinim etapama izgleda ovako: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj etapi pogona zatvara se zapornica i voda u bazenu ostaje na određenoj koti, a razina mora otpada. Kada razina mora postane toliko niska  da postoji sovoljna razlika kota (odnosno dovoljan pad) pa se tako potencijalna energija vode nagomilane u bazenu pretvara u mehaničku, a ova u električnuenergiju, sve dok razlika pada omogućava rad turbine. Turbina se zaustavlja kada se postigne minimalni pad, ali se bazen nakon toga dalje prazni (etapa 3) kroz zapornicu, da bi se u njemu postigla što niža razina, kako bi se ostvario što veći pad za etapu pogona u obrnutom smjeru. Kada se izjednače-razine u bazenu i moru počinje crpljenje vode iz bazena u more (etapa 4) da bi se što niže snizila razina vode u bazenu. Kada se postigne kota koja odgovara nižoj koti mora, obustavlja se rad crpki, pa bazen ostaje na konstantnoj razini (etapa 5) sve dok se ne postigne takav pad kod kojeg će turbina moći raditi u obrnutm smjeru. Nakon toga stavlja se turbina u pogon koristići vodu iz mora prema bazenu (etapa 6) sve dok se postigne minimalan pad kod kojeg turbina može raditi. Zatim se turbina obustavlja, otvara se zapornica da bi se dalje punio akumulacijski bazen (etapa 7).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ec.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 84.''' Način korištenja potencijalne energije plime i oseke za elektranu s ugrađenim turbinama za rad u oba smjera i mogućnošću crpljenja vodom.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nekonvencionalne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rad ovih elektrana u principu je isti kao kod vjetroelektrana, jedino što kao fluid umjesto zraka služi voda. Morske struje mogu prenositi jednake količine energije kao i vjetrovi. Turbine ovakvih elektrana grade se na dubinama od 20-30 metara, obično na mjestima  gdje su jake morske struje. Ove elektrane generiraju 3-4 puta više snage nego konvencionalne. Ekološki su prihvatljive. Trenutno ne postoji ni jedna izgrađena elektrana ovog tipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:800px-SeaGen_marine_current_turbine_HandW-1-.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 85.''' Prototip turbine nekonvencionalne plimne elektrane&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom načelu kao vjetroelektrane , ali koristeći energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima. Njihova prednost je u pouzdanoj periodičnosti morskih struja čiju energiju koriste. Dva su projekta financirana od European Commission's energy programme. Kvasalund i Devon.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kvasalundski kanal'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina struje u kanalu iznosi 2,5 m/s ( najviša brzina periodičke prirode). Treba biti ugrađena je prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri čemu se ugrađuje na dubinu od 50 m sa centrom rotacije 20 m od morskog dna. Ukupna masa uređaja je 200 T. Zbog spore rotacije lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba, velika dubina omogućava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Clip_image002ebe.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 86.''' Kvasalundski kanal&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Devon'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj ove pilot elektrane na struje plime i oseke vrijednosti L3m je 1.5 km od obale Lynmoutha. &lt;br /&gt;
Projektirana je za proizvodnju 300 kW električne energije pomoću rotora duljine 11 m sa 20 okretaja u minuti. Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba. Uređaj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Podaci za prosječnu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Image011.png]]&lt;br /&gt;
[[Image:123.JPG]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 87.'''  Slika prikazuje shemu i izvedbu turbine na struju plime i oseke&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Zaključak====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energija dobivena iz plime i oseke ima dugoročnu budućnost, posebice u vrijeme koje dolazi i koje prijeti nestašicom fosilnih goriva, jedna od alternativa će bit baš ovaj oblik dobivene energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Studije EU-a o plimnom potencijalu su ustanovile 106 Europskih lokacija sa jakim morskim strujama i procijenile da mogu osigurati 48TWh struje /godišnje (equivalentno 12500MW instalirane snage ) u električnu mrežu Europe. Tehnički RD&amp;amp;D programi trebaju biti razvijeni da bi se cijena eksploatacije mogla pouzdano odrediti. &lt;br /&gt;
(Najveći broj RD&amp;amp;D programa na polju iskorištavanja energije valova, plime i oseka te morskih struja trenutačno provodi V. Britanija stvaranjem subvencioniranog okruženja za njihov razvoj iz razloga potrebe osiguranja 10% obnovljive energije svakog proizvođača električne energije u zemlji.) Ciljana godina za anticipaciju energije mora u sustavima energetske opskrbe je procijenjena ili i predviđena od EU između 2010 i 2020 godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Alternativne tehnologije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=KGH=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Grijanje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Hlađenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela. U tom smislu, hladiti znači nekom tijelu smanjivati unutrašnju energiju odvođenjem energije, što se manifestira sniženjem njegove temperature.&lt;br /&gt;
Hlađenje je proces snižavanja temperature u nekom prostoru u svrhu, npr., rashlađivanja hrane, očuvanja neke supstance ili stvaranja ugodnog osjetilnog doživljaja. Hladnjaci, strojevi za hlađenje, usporavaju razvoj bakterija koje uzrokuju kvarenje prehrambenih proizvoda kao i kemijskih reakcija koje se događaju u normalnoj atmosferi. &lt;br /&gt;
Čovjek je već u dalekoj prošlosti shvatio korisnost hlađenja, tako je još pračovjek skupaljao snijeg i led i čuvao ga u svojim pećinama. U starom Egiptu, gdje niti zimi nema leda, koristila se tehnika hlađenja vode u poroznim glinenim ćupovima koje su robovi hladili lepezama. U Indiji se za vedrih ljetnih noći ostavljala na slobodnom prostoru u plitkim glinenim posudama i tako se hladila. &lt;br /&gt;
1913. godine Escher Wyss po prvi puta upotrebljava monoklormetan kao radnu tvar u rashladnom uređaju. Dvadesetih godina prošlog stoljeća započinje serijska proizvodnja kućanskih hladnjaka sa monoklormetanom ili sumpor-dioksidom kao radnom tvari. 1945. godine freoni postaju najznačajnija radna tvar u rashladnoj tehnici, i to značenje zadržavaju do danas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim1.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 88.''' Moderni hladnjak za kućanstvo&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konstantan rashladni učinak kod tehničkog hlađenja je postignut cirkulacijom radne tvari u zatvorenom sustavu, u kojem radna tvar isparava (radna tvar ima nisku temperaturu isparavanja) da bi zatim opet kondenzirala u kontinuiranim ciklusima. Ako ne dođe do iscurenja radne tvari, radna tvar zadržava svoja svojstva kroz čitav uporabni vijek rashladnog uređaja i nije potrebna njena zamjena. Sve što je potrebno za održavanje rashladnog efekta je stalan dovod energije ili snage u sustav, i mogućnost odvođenja topline iz sustava. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kružni procesi u rashladnoj tehnici su ljevokretni procesi uz utrošak kompenzacijske energije koja se dovodi procesu najčešće kao mehanički rad. Razlikujemo tri vrste takvih procesa. Kada se procesom prenosi toplina od niže na višu okolišnu temperaturu, proces se naziva rashladnim procesom. Kada se kružnim procesom prenosi temperatura s okolišne na neku višu temperaturu, takav proces se naziva ogrjevnim procesom ili dizalicom topline. Treću vrstu ljevokretnih kružnih procesa čine procesi u kojima se uz utrošak mehaničkog rada prenosi toplina od niske na visoku temperaturu grijanja, tkz. ogrjevno-rashladni procesi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva osnovna tipa rashladnih sustava su kompresijski rashladni uređaji i apsorpcijski rashladni uređaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kompresijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki kompresijski sustav se sastoji od četri osnovna elementa, a to su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kompresor'''&lt;br /&gt;
Kompresira radnu tvar od tlaka isparavanja do tlaka kondenzacije s ciljem da joj se temperatura podigne iznad temperature okoline. Time se povećava temperatura i tlak radne tvari. Kada temperatura naraste na potreban iznos omogućena je izmjena topline s okolinom. Kompresori se dijele na hermetičke, poluhermetičke i otvorene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Kondenzator'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vruće pare radne tvari iz kompresora se prvo hlade, kondenziraju, te pothlađuju prije napuštanja kondenzatora. Prema načinu hlađenja kondenzatori se djele na vodom hlađene, zrakom hlađene, i kombinirano, vodom i zrakom hlađene kondenzatore.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prigušni ventil'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dozira i prigušuje radnu tvar s tlaka kondenzacije na tlak isparavanja. Kapljevita radna tvar prolazi kroz prigušni ventil iz područja visokog tlaka u područje nižeg tlaka. Zbog toga radna tvar ekspandira i istodobno isparava. Najčešće je to termoekspanzijski ventil (TEV) ili ventil s plovkom na niskotlačnoj strani (VPNT).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Isparivač'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok radna tvar isparava, ona apsorbira toplinu i hladi tvari i/ili prostor kojeg želimo rashladiti. U isparivaču se radna  tvar nalazi u međusobno gusto postavljenim cjevčicama, da bi se dobila što veća površina za izmjenu topline. Prema načinu rada isparivači se djele na potopljene i suhe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim2.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 89.''' Shema kompresijskog rashladnog sustava&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*A – unutrašnjost rashladnog uređaja,&lt;br /&gt;
*B – kompresor,&lt;br /&gt;
*C – prigušni ventil&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Apsorbcijski sustavi===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apsorpcijski rashladni proces se od kompresijskog samo po tome što je mehanički kompresor zamjenjen termičkim kompresorom (ili “toplinskim kompresorom”). To znači da kao kompenzacijska energije više ne služi mehanički rad (kojeg je dovodimo kompresijskom sustavu u vidu električne energije), već toplinska energije dovedena u sustav pri temperaturi višoj od temperature okoline. Prednost je u tome što je kompenzacijska energija obično neka jeftina otpadna toplina.&lt;br /&gt;
Da bi termički kompresor radio potrebno je da radna tvar bude smjesa dvije tvari. Jedna tvar je rashladna radna tvar koja kondenzira u kondenzatoru i isparava u isparivaču, a a druga tvar mora imati sposobnost da prvu tvar apsorbira (otopi) da bi kao smjesa kružila u krugu termokompresora. Većina industrijskih apsorpcijskih uređaja i malih kućanskih aparata rade sa smjesom amonijaka i vode (NH&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;/H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Radne tvari===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radna tvar koja cirkulira unutar uređaja ima funkciju prijenosnika energije, preuzimajući toplinsku energiju u jednom dijelu rashladnog uređaja i prenoseći je na drugi dio na kojem se toplina predaje okolišu. Svojstva radnih tvari moraju biti takva da se toplina s niže na višu temperaturu može prenositi pod uvjetima koji vladaju unutar rashladnog uređaja. Radne tvari moraju zadovoljavati posebne termodinamičke, sigurnosne i fizikalno-kemijske zahtjeve. Zbog relativno velikog spektra tvari koje se mogu koristiti kao radne tvari u rashladnim sustavima, uvedeno je univerzalno internacionalno označivanje. Za svaku radnu tvar u rashladnim uređajima oznaka započinje velikim slovom R (eng.: refrigerant), a iza njega slijede dvije ili tri brojke (npr. metan, CH&amp;lt;sub&amp;gt;4&amp;lt;/sub&amp;gt;, ima oznaku R 50). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištene radne tvari u hladnjacima za kućanstva, halogeni derivati metana i etana, R 11, R 12 i R 22, inače izvaredno kemijski stabilne, prestavljaju veliku opasnost za okoliš u slučaju da radna tvar iscuri iz sustava. Za navedene spojeve se pouzdano zna da uništavaju ozonski omotač. Montrealskim protokolom je zabranjena proizvodnja rashladnih uređaja sa ovim radnim tvarima, i do danas bi zabrana trebala u potpunosti biti provedena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Energetska bilanca===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za svaki kružni proces vrijede zakoni očuvanja energije. Tako energija koja ulazi u sustav mora biti jednaka energiji koja iz tog sustava i izlazi. Tako za rashladni uređaj vrijedi ista formula kao i za toplinsku pumpu pri kompresijskom procesu sa hladnom parom. Pojednostavljeno to izgleda:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + P = Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; + Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
gdje je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – rashladni kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P – dovedena energija u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski kapacitet u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;gub&amp;lt;/sub&amp;gt; – toplinski gubici u kW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kompresoru se javljaju toplinski gubici te upravo zbog toga ukupna dovedena energija P ne prelazi u toplinu koja se odvodi iz kondenzatora, nego se smanjuje za faktor α.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dva parametra utječu na iznos faktora α: konstrukcija samog kompresora te toplinska izolacija dijelova postrojenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod grubog proračuna možemo koristiti vrijednosti α:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0 – idealan proces, bez gubitaka&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na mehaničku snagu vratila&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,9 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (hermetičkih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
α = 0,8 – obzirom na primljenu električnu snagu kompresora (otvorenih)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sam proračun rashladnog uređaja nije dovoljan samo ovaj zakon  održanja energije. Za proračun bitan je i zakon o održanju mase odnosno masenih protoka na hladnoj i toploj strani s ostvarenim temperaturnim razlikama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; *c&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * (h&amp;lt;sub&amp;gt;cu&amp;lt;/sub&amp;gt; – h&amp;lt;sub&amp;gt;ci&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; * t&amp;lt;sub&amp;gt;lc&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
P = f (t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt;, t&amp;lt;sub&amp;gt;o&amp;lt;/sub&amp;gt;, V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = Q&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; + α * P&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = m&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * c&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * (t&amp;lt;sub&amp;gt;wi&amp;lt;/sub&amp;gt; – t&amp;lt;sub&amp;gt;wu&amp;lt;/sub&amp;gt;)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Q&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; = A&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * k&amp;lt;sub&amp;gt;w&amp;lt;/sub&amp;gt; * T&amp;lt;sub&amp;gt;lw&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Indeksi C i W označuju hladnu i toplu stranu procesa. Indeksi I i U označavaju izlaz i ulaz za određeni medij. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kratko pojašnjenje oznaka i veličina navedenih u prethodno navedenim jednadžbama:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*k – koeficijent prijelaza topline u W/m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;K&lt;br /&gt;
*c – specifični toplinski kapacitet u kJ/kgK&lt;br /&gt;
*A – površina izmjenjivača u m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;l&amp;lt;/sub&amp;gt; – logaritamska temperatura u K&lt;br /&gt;
*h – entalpija u kJ/kg&lt;br /&gt;
*m – maseni protok u kg/s&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura smrzavanja u °C&lt;br /&gt;
*t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; – temperatura isparavanja u °C&lt;br /&gt;
*V&amp;lt;sub&amp;gt;m&amp;lt;/sub&amp;gt; – protok kompresora u m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;/h&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Položaj radnih temperatura t&amp;lt;sub&amp;gt;c&amp;lt;/sub&amp;gt; i t&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; znatno utječe na rashladni kapacitet i potrošnju energije. Isto tako važan faktor je i veličina kompresora i njegov protok. &lt;br /&gt;
Za svako postrojenje postoji jedinstvena točak u kojoj navedene zavisnosti i jednadžbe postižu jednakost. To je točka ravnoteže ili pogonska točka. Postizanjem te točke najbolje optimirano određeno rashladno postrojenje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim6.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 90.''' Prikaz rashladnog kruga&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori ekonomičnosti (hlađenja i grijanja)===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ekonomičnost svakog rashladnog uređaja mjerodavan je stupanj iskoristivosti. Stupanj iskoristivosti definiramo kao omjer korisne energije (energije koju možemo iskoristiti za neki koristan rad) i ukupne energije (utrošena energije). Ovaj omjer nikad ne može biti veći od jedan. Iskoristivost od 100% predstavlja idealizirani slučaj u kojem teoretski nemamo nikakvih gubitaka te je sva uložena energije pretvorena u koristan rad. Naravno ovakav slučaj nije mogući u nekom realnom postrojenju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti za klasičan desnokretni proces:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz navedene jednadžbe vidimo da η ne može biti veća od 1. Teoretski ne možemo dobivati više rada nego što ulažemo energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje prolazimo u termodinamici, odnosno ljevokretnim kružnim procesima. Izrazi koje ćemo koristiti u nastavku, prije svega za faktor ekonomičnosti, ne ovise o svojstvima radne tvari te vrijede za svaku tvar koja se koristi u ljevokretnom kružnom procesu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transport topline kod ljevokretnog procesa ne odvija se sam od sebe nego je za prijenos topline potreban nekakav rad koji se dovodi izvana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto tako moramo uvesti jednu novu veličinu koja će opisivati „dovođenje“ topline kod rashladnog spremnika i toplinske pumpe. Radi se o faktoru efikasnosti. Moguća su dva faktora efikasnosti i to za rashladne uređaje i toplinske pumpe (radi se naravno o ljevokretnim procesima).&lt;br /&gt;
Faktor efikasnosti za rashladne uređaje može se definirati kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor2.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti kod rashladnog uređaja definira se kao količina topline u đulima preuzeta iz ogrjevnog spremnika na račun jednog đula dovedenog rada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za toplinsku pumpu faktor ekonomičnosti se definira kao:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktor ekonomičnosti za toplinske pumpe nam pokazuje koliko se đula ogrjevne topline dobije za grijanje na račun jednog đula dovedenog rada.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji mogućnost da se dio rashladnog kapaciteta iskoristi i kod toplinske pumpe. Ukoliko imamo takav sustav povećavamo i stupanj ekonomičnosti. &lt;br /&gt;
Tada dobivamo:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor4.jpg]] - rashladni uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor5.jpg]]- toplinska pumpa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za određivanje ukupne vrijednosti rashladnog procesa koristimo omjere faktora ekonomičnosti realnog i idealnog Carnotovog procesa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:faktor6.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Klimatizacija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija prostora je proces pripreme zraka u svrhu stvaranja odgovarajućeg stupnja ugodnosti za boravak ljudi, a u modernom načinu života i ostalih živih bića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Klimatizacija kao grana tehnike obuhvaća tehničke postupke za ostvarivanje željenih parametara zraka i njihovo održavanje u prostoru, pomoću termotehničkih sustava tijekom čitave godine. Željeni parametri su veličine u optimalnim graničnim vrijednostima, a vezani su uz uvjete toplinske ugodnosti (temperatura, vlažnost, brzina strujanja, čistoća zraka, buka, …). Klimatizacijski sustavi obavezno uključuju i dovođenje svježeg zraka u prostor koji se klimatizira, tj. uključuje i ventilaciju prostora. U tehničkom smislu, sustavi koji nemaju dovod svježeg nisu sustavi klimatizacije (npr. split sustavi nisu klimatizacijski uređaji jer nemaju mogućnost ovlaživanja niti odvlaživanja zraka, već služe samo za grijanje i hlađenje zraka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Klim12.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 91.''' Split sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna podjela klimatizacijskih sustava prema namjeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Komforna klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju temperaturne uvjete za boravak ljudi. Održavaju temperaturu od 20 do 27°C, te relativnu vlažnost od 40 do 60% uz brzinu strujanja zraka u zoni boravka ljudi do 0,3 m/s.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Industrijska klimatizacija'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi koji stvaraju optimalne uvjete za odvijanje nekog proizvodnog ili tehnološkog procesa, kao što su temperatura, vlaga, čistoća zraka. Primjenjuju se u pogoni za proizvodnju elektroničkih čipova, mlijeka, računarskih sustava, vina, šampanjca, … Parametre sustava definira tehnologija i zahtjevi proizvodnje, a ne potreba osoba koje borave u idustrijskom prostoru. &lt;br /&gt;
Prema vrsti klimatizacijskog sustava osnovna podjela je sljedeća i vrijedi i za sustave komforne klimatizacije i za sustave industrijske klimatizacije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Niskotlačni ili niskobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 2 do 10 m/s (2-6 m/s za komfornu klimatizaciju, 6-10 m/s za industrijsku klimatizaciju). &lt;br /&gt;
Vezan za brzinu strujanja je problem buke koju stvara zrak strujeći kroz kanale, pogotovo pri strujanju kroz kanale velikih dimenzija.&lt;br /&gt;
Padovi tlaka iznose od 500 do 2000 Pa. &lt;br /&gt;
Koriste se kod sustava komforne klimatizacije: hoteli, kazališta, muzeji, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*'''''Visokotlačni ili visokobrzinski klimatizacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina strujanja u kanalskom razvodu iznosi 10 do 30 m/s, uz padove tlaka od 1500 do 3000 Pa. Kanali su najčešće kružnog presjeka (inače kod niskotlačnih sustava mogu i najčešće jesi pravokutnog presjeka, radi izgleda interijera) prvenstveno zbog krutosti stjenki. &lt;br /&gt;
Koriste se kada je ograničena mogućnost smještaja kanalskog razvoda, obično za urede na izlazima (anemostati – uređaji koji raspršuju mlaz u mnogo smjerova i na taj način smanjuju brzinu strujanja). &lt;br /&gt;
Još jedan konstrukcijski element je rasteretna kutija koja služi za smanjenje brzine strujanja zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Osnovni kriteriji za izbor sustava klimatizacije su sljedeći:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#funkcionalnost&lt;br /&gt;
#toplinski i rashladni učinak&lt;br /&gt;
#mogućnosti smještaja u prostoru&lt;br /&gt;
#investicijski troškovi&lt;br /&gt;
#trošak pogona&lt;br /&gt;
#pouzdanost pogona&lt;br /&gt;
#fleksibilnost sustava&lt;br /&gt;
#održavanje&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Između navedenih kriterija uspostavlja se mođusobna veza, i projektant u dogovoru s invetitorom određuje koje je najpogodnije rješenje za projektiranje određenog klimatizacijskog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema DIN1946 sustavi klimatizacije se pre složenosti procesa pripreme zraka dijele na:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''ventilacijski sustavi'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema normi to su takvi sustavi koji osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti i jedan od u nastavku teksta navedena 4 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi djelomične klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu s normom ti sustavi, osim dovođenja svježeg zraka mogu obaviti jos 2 ili 3 termodinamička procesa pripreme zraka, najčešće grijanje, hlađenje i odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
#'''''sustavi klimatizacije'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustavi klimatizacije, osim dovoda svježeg zraka, mogu ostvariti sva 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelje se na procjeni mogućnosti sustava da tijekom pogona ostvari 4 termodinamička procesa pripreme zraka: grijanje, hlađenje, ovlaživanje,	odvlaživanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal prikupili:&lt;br /&gt;
Danica Maljković i Tomislav Pukšec&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Solarna energija==&lt;br /&gt;
U svrhu KGH razmotrit ćemo korištenje sunčeve energije koja se koristi direktno za zagrijavanje vode za grijanje, odnosno grijanje silicijskog gela za klimatizacijske i rashladne sisteme pokretane toplinom. Osnovni princip rada ovih sistema je da se sunčeva energija sakuplja u kolektorima u kojima se grije voda. Upotreba takvih sistema za grijanje je najznačajnija u domaćinstvima. Takvi solarni kolektori se obično postavljaju na krovove kuća ili zgrada. Solarni kolektori pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekućine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekućinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, čak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda može biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomažu u grijanju vode i time smanjuju potrošnju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom slučaju temperatura vode je niska i jednostavnije je održavati temperaturu pomoću otvorenih sistema grijanja. Na takav način optimalna temperatura bazena održava se nekoliko tjedana više u godini nego bez sistema grijanja vode.&lt;br /&gt;
Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj način prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraća u grijanu prostoriju i na taj način se održava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode može se postići vrlo velika ušteda.&lt;br /&gt;
[[Slika:Sistem koristenja solarne energije za kućanstvo.png]]&lt;br /&gt;
'Slika 3.' Shema koristenja sistema za grijanje domanćinstva preko sunčeve energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Geotermalna energija==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće korištenje geotermalne energije ostvaruje se konvektivnim prenošenjem topline pomoću fluida, koji je obično topla voda ili smjesa vrele vode i pare, uz nazočnost raznih primjesa (plinovi, soli, minerali … ).Toplinska energija geotermalnog ležišta sadržana u geotermalnom fluidu kod nekog tlaka i temperature, koristi se izravno za zagrijavanje ili za pretvorbu u električnu energiju.&lt;br /&gt;
Mogućnost korištenja geotermalne energije u ovisnosti o radnoj temperaturi geotermalnog fluida prikazana je na slijedećoj slici. Osnovna podjela temelji se na izravnom korištenju toplinske energije, te na pretvorbi toplinske u električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena geotarmalne energije za proizvodnju električne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalni fluid u obliku vruće vode ili pare, temperature iznad 120 °C, svoju latentnu toplinu pretvara u mehanički rad, odnosno električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovisno o termodinamičkim svojstvima geotermalnih fluida, moguće je primjeniti nekoliko tehnoloških procesa za pretvorbu toplinske u električnu energiju. Odabir procesa ovisi o količini fluida, tlaku i temperaturi, omjeru vruće vode i pare, sadržaju nekondenzirajućih plinova, uvjetima odlaganja kamenca i pojavi korozije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Jednostavni proces: Na ovaj se način proizvodi električna energija iz ležišta suhe vodene pare. Vodena para se pod pritiskom iz geotermalnog izvora izravno dovodi na lopatice turbine i nakon kratke adijabatske ekspanzije kod atmosferskog tlaka od 1 bara, umjesto kondenzatorskog pritiska od 0,04 bara ispušta u zrak. Ovo je najjednostavniji i najekonomičniji proces proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Clausius – Rankine proces: Mješavina vode, vodene pare i krupnih čestica koja dolazi iz proizvodne bušotine najprije ulazi u centrifugalni separator sa svežnjem tankih limova za sušenje i odvajanje pare. Ovako dobivena suho zasićena para privodi se parnoj turbini zajedno sa popratnim plinovima, kao što su ugljični i sumporni dioksid. Za hlađenje kondenzatora upotrebljava se ista voda koja je već prošla radni proces, ali prije toga se hladi u rashladnom tornju. Popratni plinovi se dvostupanjskom kompresijom sa hlađenjem u međustupnju najprije podižu na atmosferski pritisak, a zatim izbacuju u okolinu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Flash proces: Zaostala vruća voda, koja je odvojena u separatoru, može se djelomično pretvoriti ponovo u paru, pomoću tako zvanog “flash-separatora” , pod nižim pritiskom. Ovako dobivena dodatna para privodi se u srednjem stupnju turbine, a proces teče dalje na isti način kao i kod Clausius-Rankine ciklusa. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Binarni proces: Binarni proces primjenjuje se u slučajevima srednjetemperaturnih geotermalnih izvora, a uz to sadrži veće količine nepoželjnih popratnih plinova. U ovom procesu geotermalni fluid u izmjenjivaču topline predaje toplinu sekundarnom lako hlapljivom fluidu koji pokreće lopatice turbine, a geotermalni fluid se ponovo vraća u zemlju kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Stirling proces: Binarni ciklus, koji koristi helij kao radni medij, može također raditi po Stirling-ovom ciklusu, posebice nakon japanskog uspjeha niskotemperaturnim motorom. Ovaj motor prikazan je na Međunarodnom kongresu o Stirling motorima u Tokiu 1995. godine, te na istom Kongresu u Anconi 1997. godine, ali znatno poboljšan i prilagođen primjeni.&lt;br /&gt;
Postrojenja za pretvorbu geotermalne toplinske u električnu energiju, zadržavaju u izlaznom fluidu značajnu količinu topline (Qiz), zbog relativno visoke izlazne temperature (Tiz) u odnosu na temperaturu okoliša (To), te je zbog toga učinkovitost takovih postrojenja relativno mala u odnosu na toplinski kapacitet geotermalnog fluida.&lt;br /&gt;
Ekonomičnost procesa pretvorbe toplinske u električnu energiju povećava se s porastom radne temperature i količine protoka geotermalnog fluida, u kombinaciji sa korištenjem izlazne topline u direktnoj primjeni za različite vrste grijanja.&lt;br /&gt;
Cijena proizvedene električne energije u geotermalnim elektranama zavisi od temperature geotermalne bušotine, izdašnosti dotoka fluida i troškova izrade bušotine. Ova tri parametra uglavnom određuju ekonomsku valorizaciju geotermalnih resursa.&lt;br /&gt;
Za velike geotermalne elektrane rentabilnost, tj. odnos ekonomske benificije outputa, i ulaznih troškova, inputa limitira njihovu fizičku veličinu. To znači da su u sadašnjim trenucima gornji limiti rentabilnosti veličine, za geotermalnu elektranu na paru iznosi 135 MW, a za geotermalnu elektranu na toplu vodu 55 MW.&lt;br /&gt;
Pored toga danas se redovno proizvode i male geotermalne elektrane, kapaciteta 5 do 10 MW, modularnog tipa pogona za uporabu u udaljenim, nepristupačnijim krajevima, odnosno kao start-up postrojenja pri razvoju geotermalnih izvora.&lt;br /&gt;
Proizvode se i postrojenja veoma malog kapaciteta 100 do 1000 kW, samostalne binarne jedinice za modularnu uporabu u udaljenim područjima, koje su veoma rentabilne i prilagodljive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalne energije u proizvodnji elektro-energije :''' &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne elektrane, isto kao elektrane na vjetar i solarne elektrane, nemaju izgaranje goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom štedi neobnovljive, fosilne energente. Smanjenjem upotrebe fosilnih goriva umanjuje se i njihova štetna emisija, koja onečišćuje atmosferu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*SMJEŠTAJ. Geotermalne elektrane zauzimaju puno manje prostora po proizvedenom megawattu, nego što ga zauzimaju ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi niti sječa šuma, a isto tako nema rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*POUZDANOST. Geotermalne elektrane dizajnirane su za pogon tijekom 24 sata na dan, gotovo kroz cijelu godinu. One pripadaju vrhunskom izvoru goriva, jer ne dolazi do prekida proizvodnje zbog vremenskih neprilika, prirodnih nepogoda ili političkih utjecaja, koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Geotermalne elektrane su uglavnom modularne konstrukcije, s više instaliranih jedinica, koje se uključuju kod povećanih potreba za električnom energijom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Nema potrebe za trošenjem novca radi uvoza goriva, jer se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima. Ušteđen novac ostaje građanima pripadnih područja, u kojima na taj način ne dolazi do naglih promjena cijene goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*RAZVOJ. Geotermalni projekti omogućuju sve gore navedene prednosti uz istovremeni razvoj države i energetski rast, ali bez zagađenja okoline. Čak i instalirani objekti na udaljenim područjima mogu podići životni standard dovođenjem struje pučanstvu koje je daleko od “elektrificiranih” naseljenih centara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Direktno korištenje energije topline'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalna voda, odnosno njena toplina, danas se širom svijeta većinom koristi direktno, što znači bez pretvorbe u neki drugi oblik energije, a manje za proizvodnju električne energije. Direktna upotreba toplinske energije zamjenjuje energente koji onečišćuju zrak i okolinu. Izravno korištenje geotermalne energije može se primijeniti u razne svrhe, što se vidi iz prikaza u odnosu na temperaturni raspon. Međutim, od svih nabrojenih primjena danas su najčešće slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
1. Grijanje prostora – energija geotermalnog izvora se ili direktno ili preko izmjenjivača topline (ovisno o čistoći geotermalnog fluida) dovodi do potrošača topline. Za potrebe dogrijavanja ili potrošnje u vršnim satima koriste se toplinske crpke ili kotlovi na klasična gorive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od pet navedenih upotreba geotermalne topline u izvornom obliku, najviše je zastupljeno grijanje zgrada, stanova ili cijelih naselja. U ovakvim sistemima za grijanje vruća voda se iz proizvodne bušotine preko pumpe dovodi direktno u sustav za grijanje ili izmjenjivaču topline. Kod indirektnog sustava grijanja vruća voda u izmjenjivaču topline predaje svoju toplinu drugom cirkulacijskom krugu , u kojem je neki fluid ili gradska voda. Ona ima toplinu Q, te kroz sekundarni krug cijevi dolazi do korisnika. Geotermalna voda, nakon što je predala svoju toplinu odvodi se iz izmjenjivača topline i pomoću utisne pumpe vraća se nazad u ležište kroz utisnu bušotinu.&lt;br /&gt;
Direktno korištenje geotermalne energije za grijanje, za industrijske procese ili za bilo koju drugu svrhu uvijek se sastoji od sistema sa tri osnovne komponente :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*proizvodna bušotina - za dovod vruće vode na površinu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*mehanički sistem - obuhvaća pumpe, toplinske izmjenjivače i kontrolne elemente, da bi se toplina dovela prostoru ili procesu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*utisna bušotina - za prihvat ohlađenog geotermalnog fluida&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost korištenja geotermalne energije u izvornom obliku ( direktno ) :'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PREDNOSTI navedene kod korištenja geotermalne energije za proizvodnju električne energije vrijede i ovdje. To su ekologija, smještaj, pouzdanost i prilagodba, ali u ovom slučaju ne odnose se na elektrane, već na geotermalne bušotine i fluide.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST: Direktnim korištenjem geotermalne energije potrošačima se smanjuju izdaci za energiju. Ušteda ovisi o primjeni i industriji, a smanjenje troškova može biti čak i 80% u odnosu na cijene ostalih vrsta goriva. Izvorni način korištenja geotermalne topline zahtijeva veća početna ulaganja, ali ima niže troškove pogona, te pruža neovisnost o cijeni i manjku ostalih ogrijeva na tržištu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda – u poljoprivredi se geotermalna energija može koristiti za različite metode grijanja stakleničkog prostora (radijatorsko grijanje tla, radijatorsko grijanje tla i zraka, grijanje tla i/ili zraka upuhavanjem i sl.) ili direktno ili preko izmjenjivača topline kao kod grijanja prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Termalna voda niže temperature i mineralizacije može se vrlo uspješno primijeniti za navodnjavanje i/ili zagrijavanje obradivih površina pri uzgoju agrikultura.&lt;br /&gt;
Stijenke staklenika mogu biti od različitog materijala ; fiberglasa, stakla, plastike i folije, koji iskorištavaju dio solarne energije da bi se podigla temperatura. To nije dovoljno u svim uvjetima (noću) , prema tome je upotreba geotermalne energije kao dodatnog izvora topline koju možemo regulirati zadovoljavajuća. Staklenici se zbog praktičnosti i svojih prednosti najčešće izrađuju od plastičnih folija.&lt;br /&gt;
Upotrebom termalne energije u staklenicima smanjuju se troškovi proizvodnje koji iznose i do 35% udjela u troškovima ukupne proizvodnje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Toplinske pumpe - posebni oblik direktnog korištenja geotermalne energije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Geotermalne toplinske pumpe, u svijetu poznate pod skraćenicom GHP (Geothermal heat pumps), imaju široku primjenu u mnogim zemljama Evrope i u SAD-u. Toplinske pumpe troše električnu energiju za cirkulaciju geotermalnog (otvoreni krug) ili drugog sekundarnog fluida koji preuzima toplinu zemlje (zatvoreni krug) kroz cijevi. Na taj način geotermalna toplina dovodi se domaćinstvima, gdje se većim dijelom koristi za grijanje, zatim za hlađenje i pripremu tople vode. Upotrebom geotermalnih pumpi uvelike se smanjuje potrošnja električne energije.&lt;br /&gt;
Toplina koja izlazi iz toplinske pumpe može se koristiti za grijanje prostora i za pripremu tople sanitarne vode.&lt;br /&gt;
Postoje dva osnovna sustava iskorištavanja geotermalne energije sustavom s toplinskim pumpama. Prvi sustav ne koristi izravno geotermalni fluid nago sustavom s ukopanim izmjenjivačem topline preuzima toplinu zemljine kore ili geotermalnog fluida iz bušotine takozvanim bušotinskim izmjenjivačem topline.&lt;br /&gt;
Drugi sustav iskorištava geotermalnu vodu koja se proizvodi iz bušotine, a nakon predaje topline sekundarnom krugu ili se utiskuje nazad u sloj, ili ispušta u vodotoke ili kanalizacijske sustave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za sve sisteme s toplinskim pumpama vrijedi slijedeće :&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Ako se geotermalna toplinska pumpa koristi za grijanje, tada se dovedena toplina iz &amp;quot;podzemlja&amp;quot; provodi kroz položene cijevi, prenosi na fluid u njima i dovodi do korisnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Za hlađenje se toplinske pumpe koriste tako da cirkulirajući fluid u cijevima zgrade ili stana, odvodi tj. “kupi” toplinu koja je na njega prenesena u prostoriji, te se utiskuje u zemlju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti korištenja geotermalnih toplinskih pumpi:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKONOMIČNOST. Smanjeni troškovi grijanja i hlađenja u stambenim i poslovnim objektima za 50%.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TRAJNOST. Trajnost geotermalnih toplinskih pumpi je duža u odnosu na konvencionalne sisteme, zbog zadovoljavajuće zaštite od vremenskih nepogoda. Mehanički dio sistema nalazi se u zatvorenom prostoru, a cijevi za dovod geotermalne energije su pod zemljom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NISKI TROŠKOVI ODRŽAVANJA. Sustav sa geotermalnim toplinskim pumpama ima nekoliko mehaničkih komponenata, koje povećavaju pouzdanost sustava. Podzemne cijevi imaju predviđen rok trajanja bez održavanja od 50 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*EKOLOGIJA. Geotermalne pumpe gotovo ne zagađuju okolinu, pa su važan čimbenik u smanjenju onečišćenja atmosfere, za razliku od fosilnih goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*TIHI RAD. Kod ovakvih sustava nema dijelova koji proizvode buku, pa su zbog toga vrlo pogodni za upotrebu u domaćinstvima ili u poslovnim prostorima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*PRILAGODBA. Koriste se i u toplim i u hladnim razdobljima. Ljeti za hlađenje, a zimi za grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*FLEKSIBILNOST. Ovakvi geotermalni sustavi mogu snabdijevati toplinskom energijom razne vrste potrošača. To mogu biti privatni ili poslovni objekti povezani u jedinstvenu mrežu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulatori energije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Kogeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracija (Combined Heat and Power ili CHP)  je sekvencijalno korištenje primarne energije goriva za proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i mehaničkog rada.Pritom se dobiveni mehanički rad najčešće koristi za dobivanje električne energije, dok se toplinska energija može koristiti u raznim tehnološkim procesima, procesima grijanja te u procesima hlađenja. Kao gorivo može se koristiti prirodni plin, biomasa, drvna građa ili vodik (u slučaju gorivnih ćelija), a izbor tehnologije za kogeneraciju ovisi o raspoloživosti i cijeni goriva. Učinkovitost kogeneracije iznosi od 70-85% (od 27-45% električne energije i od 40-50% toplinske energije), za razliku od konvencionalnih elektrana gdje je ukupna učinkovitost od 30-51% (električne energije).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Prikaz kogeneracijskog sistema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 95.''' Jednostavna shema kogeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom raznih oblika energije proizlaze prije svega iz visoke efikasnosti kogeneracijskih sustava. Pritom treba istaknuti da je ovakav stupanj iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven režimu rada pri kojem se utroši sva toplinska energija proizvedena u sustavu.&lt;br /&gt;
Direktna posljedica visoke efikasnosti kogeneracijskih postrojenja niske su vrijednosti emisija CO2 u atmosferu pri njihovom radu.&lt;br /&gt;
Komercijalno dostupne CHP tehnologije su parne i plinske turbine, mikroturbine, motori s unutrašnjim sagorijevanjem, Stirlingov stroj i gorivne ćelije, u širokom rasponu snage od 1 kW za Stirlingov stroj do 250 MW za plinske turbine.&lt;br /&gt;
Konvencionalne elektrane emitiraju toplinu kao postprodukt pri generiranju električne struje u okoliš kroz tornjeve za hlađenje, kao ispušne plinove, ili nekim drugim sredstvima. CHP troši toplinsku energiju ili za industrijske potrebe ili za domaćinstva, &lt;br /&gt;
bilo vrlo blizu elektrani ili osobito kao u Skandinaviji i istočnoj Europi energija se kroz toplovode vodi do lokalnih kućanstava.Toplinska energija dobivena kogeneracijskom tehnikom također može biti korištena i u apsorcijskim hladnjacima za hlađenje. Elektrane koje proizvode struju, toplinu i hlade nazivaju se i trigeneracijama, ili općenito poligeneracijama. Kogeneracija je termodinamički najpovoljnija u iskorištavanju goriva. U odvojenoj proizvodnji el. struje toplina koja se javlja kao nusprodukt mora biti bačena kao toplinski otpad. &lt;br /&gt;
Termoelektrane (uključujući i nuklearne) i općenito toplinski strojevi ne pretvaraju svu raspoloživu energiju u koristan oblik ( ll. glavni stavak ). CHP hvata odbačenu toplinu i time omogućava veću iskoristivost od oko 70%.  To znači da se manje goriva mora potrošiti za isti iznos korisne energije. CHP je efikasniji ako je mjesto potrošnje bliže mjestu proizvodnje, dok mu korisnost pada sa udaljenošću potrošača. Udaljenost znači da mu trebaju dobro izolirane cijevi, što je skupo, dok se struja može transportirati na daleko veću udaljenost za iste gubitke.&lt;br /&gt;
Kogeneracijske elektrane se mogu naći u područjima sa centralnim grijanjem ili u velikim gradovima, bolnicama, rafinerijama..&lt;br /&gt;
CHP elektrane mogu biti dizajnirane da rade s obzirom na potražnju za toplinskom energijom (heat driven operation) ili primarno kao elektrana čiji se toplinski otpad iskorištava.&lt;br /&gt;
Tipovi kogeneracijskih elektrana&lt;br /&gt;
Topping ciklusne elektrane prvo proizvode el. struju, a zatim od ispuha toplinsku energiju. Ove elektrane koje su rijetke, proizvode toplinu za industrijske procese prvo, zatim se proizvodi struja pomoću otpadne topline. Iste se koriste kod industrijskih procesa kod kojih je potrebna visoka temperatura npr. pri proizvodnji stakla i metala.&lt;br /&gt;
Veliki kogeneracijski sistemi osiguravaju toplu vodu i energiju za tvornicu ili čak cijeli grad. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tipične CHP elektrane su:&lt;br /&gt;
* Plinske turbine, CHP elek. koriste otpadnu toplinu iz plinova turbine                                                          &lt;br /&gt;
* CHP elektrane s kombiniranim ciklusom                                                              &lt;br /&gt;
* Parne turbine CHP elek. koriste otpadnu toplinsku energiju iz pare nakon što napusti turbinu.&lt;br /&gt;
* gorive ćelije s rastaljenim karboratima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Manje kogeneracijske jedinice obično koriste Stirling-ov motor, a                                                                                        postoje i bojleri koji služe samo za grijanje tople vode za centralno grijanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Tipična kogeneracijska elektrana== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Avedore.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 96.''' Kogeneracijska elektrana Avedore u Danskoj&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Avedore'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjesto: Danska&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operator: Energi E2&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Specifikacije: 1 X 250 MW, 1 X 570 MW&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operativnost: 1990-2002&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gorivo: prirodni plin, ugljen, biomasa, nafta&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proizvođač bojlera: Deutsche Babcock, BWE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
T/G nabavlač: BBC, Ansaldo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Činjenice: Avedore supplies electricity to Eastern Denmark's grid and heat to Greater Copenhagen's district heating network. Avedore-2 has a supercritical boiler with two topping gas turbines from Rolls-Royce. There is a separate biomass combustion unit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==MikroCHP==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mikrokogeneracija je također naziv za distribuirani energijski izvor (distributed energy resource - DER), i reda veličine je kućanstva ili male proizvodne jedinice. Umjesto da se sve gorivo potroši na grijanje dio se koristi i za proizvodnju električne energije. Ta se el. energija može koristiti unutar domaćinstva (obrta), ili uz dopuštenje mreže prodavati je natrag u istu. Postojeće mikroCHP instalacije koriste četiri različite tehnologije: motore na unutrašnje izgaranje, Stirling-ove motore, kružne procese s vodenom parom i gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Konvencionalno postrojenje==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijska postrojenja najčešće služe kao toplane. Dakle dio topline se šalje vrelovodima u razna industrijska postrojenja ili kućanstvima kao centralno grijanje. Parametri pare koji se koriste za grijanja, naravno, nisu na razini onih koji su prisutni kod pare koja se koristi za pokretanje turbine. Temperatura se kreće od oko 80-200 °C dok su parametri pare na ulazu u turbinu na razini od oko 600 °C. Imamo četri osnovna tipa elektrana koje proizvode električnu energiju i toplinsku energiju:&lt;br /&gt;
* postrojenje protutlačne turbine,&lt;br /&gt;
* postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare,&lt;br /&gt;
* postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova,&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Ter18.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 97.''' Prikaz udjela električne i toplinske energije kod kogeneracije i konvencionalnog postrojenja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje protutlačne turbine===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najjednostavniji i najčešći oblik, postrojenje protutlačne turbine je bazični proces gdje imamo paru proizvedenu u generatoru pare, ekspandiranu u turbini i potom dovedenu do razvodnika koji odvodi toplinu dalje u vrelovodni sustav. Turbina je protutlačna i vrši se ekspanzija do protutlaka s temperaturom zasićenja. Ovaj tip postrojenja prisutan je najčešće u industriji kod proizvodnje topline i električne energije. Ova postrojenja su jeftinija, a samim time i jednostavnije za održavanje i upravljanje. &lt;br /&gt;
Potreba i potrošnja toplinske i električne energije varira tako da u slučaju da imamo preveliku količinu pare, višak uvijek možemo izbacivati u atmosferu. Potreba koju imamo za toplinskom energijom u pogonu određivati će režim rada postrojenja. Količina proizvedene električne i toplinske energije ne može se bilancirati što je najveći problem. Naprosto ne možemo zbrajati toplinsku i električnu energiju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem pare===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za ovakav sustav potrebno je imati na raspolaganju turbinu s dva stupnja: visoko i niskotlačni. Nakon ekspanzije u visokotlačnom dijelu turbine vrši se ekspanzija nakon koje dolazi do oduzimanja pare. Sve se to odvija na konstantnom tlaku. Ovaj pogon je povoljniji pošto imamo dva stupnja rada:&lt;br /&gt;
* čisti kondenzatorski&lt;br /&gt;
* čisti protutlačni&lt;br /&gt;
Čisti kondenzatorski pogon znači da ne postoji potreba za toplinom pa se proizvodi samo električna energija. U suprotnom primjeru kogd čistog protutlačnog slučaja potreba za toplinskom energijom je toliko velika da uopće nema proizvodnje u niskotlačnom dijelu turbine. Realno protutlačni (čisti) režim se ne može voziti. Niskotlačni dio turbine ne može ostati bez pare (hlađenje).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Postrojenje plinske turbine s korištenjem otpadne topline dimnih plinova===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Princip rada postrojenja s plinskom turbinom s korištenjem otpadne topline je sljedeći. Na ispuh plinske turbine dodaje se kotao koje služi za proizvodnju pare koja pak služi li u industrijske svrhe ili za grijanje. Temperature na izlazu iz plinske turbine su izuzetno visoke (do 600 °C) tako da mogu poslužiti u daljnjoj proizvodnji pare. Tu vidimo povezanost kombiniranog i kogeneracijskog procesa – proizvodnja pare za grijanje, ali i ponovnu proizvodnju električne energije. Dodatna proizvodnja i električne energije još dodatno povećava iskoristivost procesa. Eventualno dodatno izgaranje struja ispušnih plinova, s obzirom na visoki udio kisika, objašnjeno je u poglavlju o kombiniranim procesima. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj iskoristivosti kogeneracijskog procesa&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti1.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:::::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti2.jpg]] proizlazi da je [[Slika:stupanjiskoristivosti3.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stupanj ekonomske iskoristivosti:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Slika:stupanjiskoristivosti4.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kogeneracije na biomasu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne I toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu. Osnova sustava je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaranja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenje u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa loženjem biomase, te se tako dogrijan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plinska turbina umjesto sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagrijanim zrakom čime se osigurava njen rad u idealnim radnim uvjetima te se značajno produžava njen radni vijek.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kogeneracijsko_postrojenje.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 98.''' Kogeneracijsko postrojenje na biomasu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Modularni kogeneracijski sustav===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Temelji se na klasičnom otvorenom plinsko - turbinskom procesu prikazanom na dijagramu. Klasični proces plinske turbine karakterizira kompresija zraka iz okoline ( P1,t1 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; P2,t2`) koji se dogrijava u izmjenjivaču – regeneratoru sa ispušnom toplinom iz turbine ( t2` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t2``) te odlazi u komoru izgaranja za plin ili tekuće gorivo gdje se stvaraju plinovi izgaranja ( t2`` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t3 ). Plinovi u turbini ekspandiraju ( P3,t3 &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; Pit,t4`) i oslobađaju energiju za pogon kompresora i električnog generatora. Nakon izlaska iz turbine ispušni plinovi se hlade u regeneratoru ( t4` &amp;gt;&amp;gt;&amp;gt; t4`` ) gdje zagrijavaju zrak iz kompresora čime se smanjuje potrošnja goriva i povećava stupanj korisnosti. Za razliku od opisanog klasičnog procesa - za korištenje energije biomase u plinskoj turbini potrebno je dograditi vanjske instalacije za izgaranje biomase čija se energija direktno ili indirektno uvodi u turbinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Clip_image003.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 99.''' Modularni kogeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Trigeneracija= &lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trigeneracija (Combined Heat, Cooling and Power production = CHCP) je proces istodobne proizvodnje električne i toplinske energije i hlađenja u jedinstvenom procesu. Toplinska energija se dodatkom apsorpcionih uređaja koristi za hlađenje (klimatizacija).U usporedbi s kogeneracijom učinkovitost trigeneracije se povećava za čak 50%.Potreba za korištenjem trigeneracije u razdoblju ljetnih mjeseci uvjetovala je razvijanje nove CHP tehnologije (osobito u južnim državama SAD-a). Trigeneracija nudi značajno smanjenje opterećenja elektroenergetskog sustava u vrućim ljetnim mjesecima.&lt;br /&gt;
Prednosti trigeneracije u odnosu na klasične rashladne strojeve su:                                                                                                        &lt;br /&gt;
*neemitiranje štetnih freona u atmosferu i                                                                                      &lt;br /&gt;
*korištenje otpadne topline iz kogeneracijskih postrojenja.                                                 &lt;br /&gt;
No, trigeneracija se ne koristi samo za procese grijanja i hlađenja objekata, nego i za proizvodne industrijske procese koji zahtijevaju niske temperature. Trigeneracijsko postrojenje je izvrstan način rješavanja opskrbe električnom energijom npr. u bolnicama, hotelima, trgovačkim centrima itd., te industrijskim postrojenjima u kojima se uz električnu energiju troši i znatna količina toplinske ali i rashladne energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Jednostavna shema trigeneracije.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 100.''' Jednostavna shema trigeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Gorive ćelije i vodik=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika reformiranjem==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dobivanje vodika elektrolizom==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Akumulacija vodika==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Gorive ćelije==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije''' su elektrokemijski uređaji za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Povijesni razvoj'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Britanski fizičar '''William R. Grove''' je 1839. otkrio da se elektrokemijskim spajanjem vodika i kisika dobiva električna struja. Svoje eksperimente je opisao 1842. i gorivu ćeliju naziva '''voltina plinska baterija'''. Godine 1889. '''L. Mond''' i '''C. Langer''' unaprijedili su gorivu ćeliju dodajući između elektroda poroznu vodljivu membranu. Krajem XIX. stoljeća uvode naziv [http://en.wikipedia.org/wiki/Fuel_cell goriva ćelija](Fuel cell). Na istraživanju gorivih ćelija radili su mnogi elektrokemičari. Tek 1932. F.T. Bacon smišlja tehnički upotrebljiva rješenja. Sredinom 50-tih godina proizvode se prve gorive ćelije za pogon malih električnih uređaja, a sredinom 60-tih godina započela je upotreba gorivih ćelija u svemirskim letjelicama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Princip rada gorive ćelije===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na anodi gorive ćelije vrši se proces deelektronacije goriva (elektrooksidacija). Tako oslobođeni elektroni putuju vanjskim električnim krugom, preko trošila, do katode. Kationi nastali na anodi putuju kroz elektrolit do katode. Na katodi gorive ćelije reducira se drugi element ili spoj koji sudjeluje u kemijskoj reakciji. Najčešće je to [http://en.wikipedia.org/wiki/Oxygen kisik]. Tako nastali ioni spajaju se u konačni produkt reakcije koji se odvodi iz gorive ćelije. Često su reaktanti [http://en.wikipedia.org/wiki/Hydrogen vodik] i kisik i u tom slučaju su reakcije slijedeće: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Anodna reakcija:     '''H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e''' &lt;br /&gt;
*Katodna reakcija:   '''O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e''' [[Slika:Rightarrow.gif]]  '''2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Osnovnashema.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 101.''' Osnovna shema&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radi ubrzavanja reakcija '''elektrode''' su prekrivene slojem '''katalizatora'''. Vrsta katalizatora ovisi o tipu gorive ćelije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Elektrolit''' može biti čvrsti i tekući. Bilo koja tekućina sa sposobnošću provođenja iona može biti tekući elektrolit. Radna temperatura gorive ćelije, zbog isparavanja elektrolita, predstavlja ograničenje pri upotrebi kiselih vodenih otopina pa se zbog toga kao kiseli elekrolit upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Postoje i gorive ćelije s alkalnim elektrolitom. Kao čvrsti elektroliti upotrebljavaju se polimerne membrane s mogućnošću ionske izmjene, dok se kod nekih visoko temperaturnih gorivih ćelija upotrebljavaju i dopirani keramički elektroliti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Podjela gorivih ćelija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema načinu rada'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''primarne'''&lt;br /&gt;
* '''sekundarne'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod primarnih se gorivih ćelija gorivo i oksidans dovode iz vanjskih spremnika, a nastali se produkt reakcije odvodi. Primjer takvih gorivih ćelija su alkalne gorive ćelije u svemirskim letjelicama kod kojih se nastala voda koristi za piće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 102.''' Skica primarne ćelije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Moguća je i izvedba kod koje se vodik potreban za rad gorive ćelije izdvaja iz nekog vodikom bogatog spoja. Takav pristup rješava problem skladištenja vodika potrebnog za rad, a nedostatak je emisija CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; . Jedno od mogućih goriva je metanol iz kojeg se vodik izdvaja pomoću vodene pare na 280 °C i uz prisutnost katalizatora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Primarnacelija2.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 103.''' Primarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Sekundarne gorive ćelije'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod '''sekundarnih''', '''regenerativnih''' gorivih ćelija produkti reakcije se regeneriraju u polazne elemente uz dovođenje energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sekundarnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 104.''' Sekundarna ćelija&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prema vrsti elektrolita'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
* '''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s alkalnim elektrolitom'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće upotrebljavani elektrolit je '''KOH''' ('''kalij-hidroksid'''). Ova vrsta gorivih ćelija koristi se u svemirskim letjelicama kao izvor električne energije, a voda nastala reakcijom kisika i vodika se koristi za piće. Glavna prepreka komercijalnoj upotrebi ovih gorivih ćelija je relativno velika potrebna količina [http://en.wikipedia.org/wiki/Platinum platine], kao katalizatora, što uzrokuje visoke troškove. Moguće je postići iskoristivost do '''80 %''' ako se otpadna toplina koristi za zagrijavanje vode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Alkalnacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 105.''' Principjelna shema gorive ćelije s alkalnim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka cijena zbog velikih količina platine&lt;br /&gt;
* potrebna je visoka čistoća vodika i kisika zbog osjetljivosti ovog tipa gorivih ćelija na prisustvo ugljikovih spojeva &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednost alkalnih gorivih ćelija:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* visoka iskoristivost &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upotrebljavaju se u svemirskim letjelicama, a moguća je primjena u vozilima, podmornicama i stacionarnim objektima. Jedan od proizvođača ovog tipa gorivih ćelija je Zetek Power plc .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije sa fosfornom kiselinom (PAFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljava koncentrirana '''fosforna kiselina'''. Radna temperatura ovog tipa gorivih ćelija je oko '''200 °C'''. Ova goriva ćelija dozvoljava prisutnost 1-2% CO i par ppm fosfora u vodiku. Nema dovoljno topline za proizvodnju pare, ali se iskoristivost može povećati iskorištenjem otpadne topline za zagrijavanje vode. Iskoristivost doseže  '''40-50%'''. Cijena ovih gorivih ćelija je '''$2500-$4000/kW'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Kiselacelija.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 106.''' Principijelna shema gorive ćelije s kiselim elektrolitom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* relativno dobro podnošenje prisutnosti CO i sumpora što omogućava upotrebu vodika dobivenog na mjestu eksploatacije iz metanola, benzina ili drugih ugljikovodika&lt;br /&gt;
* dobro poznavanje problema pogona &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostatak gorivih ćelija sa fosfornom kiselinom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba platine kao katalizatora &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Primjena i perspektive:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje jedinice snaga od nekoliko kilovata do par stotina kilovata. Jedan od proizvođača gorivih ćelija za komercijalnu upotrebu je '''ONSI Corporation''' , čije se jedinice upotrebljavaju za opskrbu električnom energijom poslovnih  zgrada, bolnica, udaljenih objekata i sl. Mjesta moguće primjene gorivih ćelija kao komercijalno prihvatljivih izvora električne energije su udaljeni objekti i poslovne zgrade.  [http://www.fuelcellmarkets.com/fuel_cell_markets/member_view.aspx?articleid=487&amp;amp;subsite=1&amp;amp;language=1 SUREPOWER™ Corporation] navodi da američka poduzeća troše oko 4 milijarde dolara godišnje radi osiguranja sigurnog napajanja računala i da su 1991. godine, prema istraživanju časopisa Busness Week, gubici zbog prekida napajanja računala iznosili oko 18 milijardi dolara. Postrojenje dosad najveće snage,11 MW, je ispitivano u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''ONSI Corporation''' navodi da su isporučili više od 200 komada sistema PC25 snage 200 kW i da je zbir radnih sati prešao 3 400 000.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s polimernom membranom kao elektrolitom (PEMFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao elektrolit se upotrebljavaju membrane od polimera koje imaju mogućnost propuštanja kationa, a elektrone ne propuštaju. Napon jednog sklopa anoda-membrana-katoda je oko 0,7 V s gustoćom struje od 0,5-1 A/cm2. Za dobivanje većih snaga spaja se više sklopova anoda-membrana-katoda u serijsku vezu. Gorivo je vodik, a kao oksidans se može koristiti čisti kisik ili kisik iz zraka. Ova vrsta gorivih ćelija nije osjetljiva na prisutnost CO2 u struji vodika, što omogućuje upotrebu vodika dobivenog na mjestu upotrebe iz metanola ili benzina, uz uklanjanje CO. Iskoristivost je do 60%. Katalizator na elektrodama je platina. Količine potrebne platine su znatno smanjene i danas se kreću oko 0,5 mg/cm2. Ispitivane su i ćelije sa 0,3 mg/cm2 kod kojih je trošak za katalizator oko $2/kW.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodna reakcija:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 2e&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4H&amp;lt;sup&amp;gt;+&amp;lt;/sup&amp;gt; + 4e [[Slika:Rightarrow.gif]]  2H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Pemfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 107.''' Principijelna shema gorive ćelije s polimernom membranom&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* niska radna temperatura omogućuje mobilnu upotrebu&lt;br /&gt;
* u odnosu na druge gorive ćelije ima relativno veliku snagu po jedinici volumena&lt;br /&gt;
* moguća je izvedba regenerativnog sistema sa membranskim elektrolizerom koji upotrebljava istu tehnologiju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija sa polimernom membranom:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nedovoljna količina topline za izdvajanje vodika iz metanola ili benzina&lt;br /&gt;
* osjetljivost na prisutnost CO i sumpora u struji vodika&lt;br /&gt;
* potrebno je ovlaživati struju vodika radi povećanja trajnosti membrane &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Intenzivno se radi na istraživanju minijaturnih PEMFC za mobilnu primjenu. Napravljeno je više prototipova vozila sa PEMFC, neki od proizvođača su Daimler-Benz, Toyota, Mazda, Renault, General Motors, Ballard, Energy Partners, Inc.. Više informacija o vozilima na alternativni pogon moguće je dobiti na internet stranici Alternative-fuel Vehicle Directory . Mnoge kompanije koje se bave istraživanjem i razvojem gorivih ćelija razvijaju i sisteme sa PEM gorivim ćelijama za opskrbu zgrada električnom energijom, jedan od takvih proizvođača je i [www.vaillant.com Vaillant].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s rastaljenim karbonatima kao elektrolitom (MCFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastav elektrolita ovih gorivih ćelija ovisi o izvedbi. Elektrolit je najčešće mješavina '''Li&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;''' i '''K&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura je oko '''650 °C'''. Iskoristivost je, kod sistema koji iskorištavaju otpadnu toplinu, prešla '''50%'''. Potrebna je visoka radna temperatura da bi se postigla zadovoljavajuća vodljivost elektrolita i iskoristivost naglo pada smanjenjem temperature.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Reakcije:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Anodne reakcije:    H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;  + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]]  H&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;O + CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
:::::CO + CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; [[Slika:Rightarrow.gif]] 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;&lt;br /&gt;
* Katodna reakcija:   O&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 2CO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; + 4e&amp;lt;sup&amp;gt;-&amp;lt;/sup&amp;gt;[[Slika:Rightarrow.gif]]  2CO&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;lt;sup&amp;gt;--&amp;lt;/sup&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Mcfc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 108.''' Principijelna shema gorive ćelije s rastaljenim karbonatima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s rastaljenim karbonatioma:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* mogućnost proizvodnje pare za izdvajanje vodika iz benzina ili metanola&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura omogućuje direktnu upotrebu metanola kao goriva&lt;br /&gt;
* nisu potrebni plemeniti metali kao katalizator &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* zbog visokih temperatura potrebni su skupi materijali&lt;br /&gt;
* potrebno je izolirati ćeliju &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline. Neke kompanije koje razvijaju ovaj tip gorivih ćelija su: [http://www.fuelcellenergy.com/ Fuel Cell Energy, Inc.] i [http://www.mcpowerequip.ca/ M-C Power].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Gorive ćelije s čvrstim oksidima kao elektrolitom (SOFC)'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elektrolit je dopirani  '''ZrO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;'''. Radna temperatura se kreće oko '''1000-1100 °C'''. Zbog visoke radne temperature nisu potrebni skupi katalizatori. Iskoristivost ovog tipa gorivih ćelija je relativno loša zbog slabe vodljivosti elektrolita, no provode se istraživanja u cilju povećanja iskorisvosti procesa pretvorbe kemijske u električnu energiju u ovakvim gorivim ćelijama. Ukupna iskoristivost se može povećati iskorištenjem otpadne topline za proizvodnju pare. Predviđaju se iskoristivosti preko '''60%'''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Slika:Sofc.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 109.''' Principijelna shema gorive ćelije s čvrstim oskidima&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Prednosti gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* nema potrebe za ovlaživanjem plinova&lt;br /&gt;
* visoka radna temperatura smanjuje cijenu katalizatora&lt;br /&gt;
* mogućnost kogeneracije&lt;br /&gt;
* čvrsti elektrolit  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Nedostaci gorivih ćelija s čvrstim oskidima:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* upotreba skupih keramičkih materijala&lt;br /&gt;
* potrebna je izolacija ćelije &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Perspektive i primjena:'''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Isto kao i kod gorivih ćelija s rastaljenim karbonatima, zbog visokih radnih temperatura predviđena je upotreba za stacionarne sisteme s iskorištenjem otpadne topline.  Ispituju se sistemi od stotinjak kilovata. Neke kompanije koje se bave istraživanjem gorivih ćelija s čvrstim oksidima su: [http://www.cfcl.com.au/ Ceramic Fuel Cells Ltd.] ,  [http://www.powergeneration.siemens.com/home Siemens Westinghouse],  [http://www.sulzer.com/en/desktopdefault.aspx Sulzer Hexis Ltd.] .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Poligeneracija=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija bi se mogla opisati kao sustav ili proces energetske opskrbe, koji ima zadaću  potrošača opskrbiti sa različitim oblicima energije npr. električnom, toplinskom, rashladnom energijom dostavljenom iz istog postrojenja, tj. poligeneracija je integrirani proces koji ima tri ili više različitih oblika izlazne energije proizvedena iz jednog ili više prirodnih resursa. S ciljem poboljšavanja energetske efikasnosti ukupnog sustava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Diagram_polygeneration.gif|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 110.''' Poligeneracijski sustav&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poligeneracija uključuje kombinaciju kogeneracijskih, (tj. istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije) i trigeneracijskih, (proizvodnja električne, i mogućnost grijanja i hlađenja) elektrana.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za poligeneracijski sustav može se upotrebljavati širok spektar fosilnih i obnovljivih izvora energije kao što su plin, ugljen, biomasa, otpad, vjetar, itd. koristeći različite tehnologije pretvorbe za proizvodnju različitih produkata (oblika) energije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veličine poligeneracijskih elektrana (postrojenja) može isto tako varitati, od velikih centraliziranih elektrana do srednjih i malih, smještenih uz naseljena područja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled2.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 111.''' Shematski prikaz poligeneracije&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
=Rafiniranje nafte=&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Uvod==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafiniranje nafte je industrijski proces gdje se glavna sirovina nafta u određenima postrojenjima rafinira ( pretvara ) u upotrebljive produkte kao što su : tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, mlazno gorivo, motorna ulja, bitumen, parafin, lož ulje.&lt;br /&gt;
Po svom kemijskom satavu nafta je vrlo složena smjesa, koja se sastoji od približnog masenog udjela:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
ugljika:  83-87 %&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
vodika:   11-15 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
sumpora:  0-5,5 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
dušika:   0-2 % &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
kisika:   0-2 %&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Tekući plin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je najlakši derivat nafte, sastoji se od smjese propana i butana. Kao takav mora se rafinirati da bi se uklonili korozivni sumporni spojevi,gdje tako prerađen može ići na tržište.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Benzin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se kao pogonsko gorivo u većini motornih vozila. Proizvodi se u dvije gradacije: normal benzin koji ima od 86-88 oktana i super sa 95-100 oktana. Oktanski broj je mjera za antidetonatorsko svojstvo benzina. Za povećanje oktanskog spoja dodaju se olovni spojevi, TEO, TMO, odnosno tetraetil olovo i tetrametil olovo&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Dizel===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju dizelskog goriva koristi se petrolej i dijelovi lakog plinskog ulja, ti elementi destiliraju na 170º do 360º C. Osim temperaturne filtrabilnosti važan je i maseni udio ukupnog sumpora koji ne smije biti većo od 1,0 % zbog korozivnog djelovanja.Cetanski broj i dizel index su mjere za sposobnost paljenja dizelskog goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mlazno gorivo===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To su smjese teškog benzina i petroleja, odnosno spijevi nafte koji destilirsju na 145º do     225º C. Kako tu vrstu goriva koriste mlažnjaci koji lete na niskim temperaturama, pa je temperatura zamrzivanja ispod -55º C.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Motorna ulja===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ulja se koristeu različite svrhe, osnovna im je funkcija podmazivanje motora, štednja goriva, hlađenje i vrtvljenje motora, sprečavanje korozije. Indeks viskoznost im je vrlo visok zbog specifičnih uvjeta rada, ujedno indeks viskoznosti je i mjera po kojoj se ulja klasificiraju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bitumen===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je derivat nafte koji se dobiva oksidacijom vakuum ostataka nafte. Važna svojsta su elastičnost, penetracija, temperatura mekšanja, rasrezljivost. Svojstva bitumena ovise o stupnju disperzije asfaltina u u maltenima. Svoju uporabu pronašao je u cestogradnji i industriji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Parafin===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dobiva se iz uljnih destilata, što je sadržaj ulja manji to je parfin kvalitetniji. Primjenjuje se u prehrambenij industriji, proizvodnji oaoira, šibica, svijeća, itd.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Lož ulje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za proizvodnju lož ulja iskorištavaju se nusprodukti pri preradi nafte. Uvjete koji moraju zadovoljiti su viskoznost i količina sumpora. Koristi se kao gorivo  u energetici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled_raf.JPG|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 112. Što sve čini barel nafte (barel=158.987 l)&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil-refining-diagram.gif|center]]       &lt;br /&gt;
                    &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 113.''' Proces prerade sirove nafte&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proces pripreme nafte za preradu==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta je nastala iz ostataka biljaka i životinja koje su postojale prije nekoliko stotina milijuna godina u vodi. Sam taj proces se odvijao u nekoliko faza: taloženju ostataka na dnu oceana koje je tijekom vremena prekrio pijesak i mulj, nastanak plina i sirove nafte usljed djelovanja ogromnih pritisaka i visokih temperatura.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sam proces prerade nafte počinje istarživanjem i to geološkim i geofizičkim,  područja potencijalno  bogato nafom od strane znavstvenika i inžinjera, ukoliko se utvrdi postojanje nafte, (plina)  koja se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim pritiskom, buši se eksplatacijska bušotina kroz debele slojeve pijeska, mulja i stijena iz koje se vrši crpljenje iste te transport do rafinerije za preradu. &lt;br /&gt;
Transport se može izvršiti na različite načine: tankerima, cisternama željezničkim putem, odnosno cestovnim te naftovodima što je ujedno i najjeftinija opcija. Velik problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost istjecanje nafte u okoliš. Nove tehnologije su doprinjele povećanju preciznosti kod pronalaženja, a to je rezultiralo manjim brojem bušotina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nafta transportirana u rafinerijama sadržava vodu, soli, sumporne spojeve,  kiseline i neke nečistoće. Kako ovi elementi izazivaju korziju i ostale negativne efekte na postrojenje, nastoje se ukloniti. Voda se uklanja na način da se s dna spremnika u kojem se nalazi nafta, ispušta voda, jer se nafta, pošto je lakša od vode, nataložila na površini. Drugi način je dodavanja deemulgatora. &lt;br /&gt;
Soli se uklanjaju dodavanjem visoko zagrijane vode u tok nafte. Zagrijana voda otapa soli koji se talože na dnu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:RefineryFlow.png|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 114.''' Shema toka rafiniranja&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela rafinerija prema tipovima==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće podjele rafinerija su prema '''''S. Baarnu'' i ''G. Heinrichu'''''&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Baarn''' djeli rafinerije u četri skupine:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) NAJJEDNOSTAVNIJI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-rafinerije koje imaju samo atmosfersku destilaciju, katalitički reforming i proces rafimacije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) SLOŽENI TIP RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-osim postrojenja iz grupe A i postrojenja za vakuum-destilaciju katalitički kreking&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) KOMPLEKSNE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-uključije i proizvodnju mazivih ulja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) PETROKEMIJSKE RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-obuhvaća i petrokemijska postrojenja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Heinrich''' također dijeli na četri grupe:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A) HYDROSKIMING-RAFINERIJE&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-najjednostavij tip rafinerije&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-benzin se dobije mješanjem primarnog benzina, butana&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
B) RAFINERIJE S KATALITIČKIM KREKINGOM&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-ovaj tip se gradi kada se želi proizvesti veća količina benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
C) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KATALITIČKI KREKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-tip rafinerije koji omogućava veliku fleksibilnost prerade bez obzira na vrstu nafte, međutim troškovi investicija i prerade su vrlo visoki&lt;br /&gt;
- proces iziskuje velike količine vodika&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
D) RAFINERIJE ZA DUBOKU KONVERZIJU ( HIDROKREKING – KOKING )&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
-koks dobivem kokingom može se iskoristiti kao gorivo u industriji, ili se spaljuje u niskokalrični plin&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
- troškovi proizvodnje niži nego u ostalim tipovima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Procesi koji se odvijaju u rafineriji==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Destilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Destilacija je prvi korak u postupaku  prerade nafte. Svrha procesa je izlučivanje, (separacija) ugljikovodika iz sirove nafte u frakcije nafte koje se baziraju na njihovoj točki vrelišta. Separacija se odvija u velikim tornjevima pod djelovanjem atmosferskog pritiska, ti tornjevi sadrže velik broj plitkih posuda gdje se ugljikovodični plinovi i tekućine mješaju i poslije toga tekućina iscuri iz tornja a plinovi ostaju. Lakše tvari poput butana i nafte se uklanjaju u gornjem dijelu tornja, a teže tvari kao ostaci tekućina se ispuštaju iz donjeg dijela tornja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Alkilacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sekundarni proces prerade nafte kojim se dobiva najkvalitetniji benzin. Proces se zasniva na katalitičkoj reakciji izobutana s laganima olefinima ( propanom, butanom ) &lt;br /&gt;
Alkilat je najkvalitetnija komponenta koja se koristi za proizvodnju benzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Hidrodesulfurizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najzastupljeniji proces u preradi nafte. Hidrodesulfuriziacijom se povećava kemijska stabilnost kreking benzina. Vodik zs ovaj proces dobiva se s postrojenja katalitičkog reforminga. Faktori koji utječu na kvalitetu procesa: temperatura, tlak, udio vodika, prostorna brzina&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Izomerizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Proces se koristi ukoliko je potrebno povećati oktanski broj benzina. Osim za spomenutu namjenu koristi se i za pripremu izobutanakao sirovine za proces alkilacije. Postupak se zasniva na promjeni strukture molekula ugljika, a da pri tome molekularna masa ostaje konstantna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Katalitički reforming===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ukoliko se želi povećati oktanski broj grupi benzina dobivenih procesom atmosferske destilacije koristi se katalitički reforming. No prije toga potrebno je ukloniti sumporne spojeve i metale, iz postojeće grupe, jer su štetni, postupkom hidrodesulfurizacijom. Tlak, tempertaura, udio vodika su utjecajni parametri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Proces Blending===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Koristi se u postupcima rafinacije: petroleja, benzina i dizelskog goriva, na način da se različite frakcije nafte kombiniraju u svrhu dobivanja finalnih navedenih proizvoda. Ovaj proces se još i naziva slađenje jer se korozivni merkaptanski sumpor prevodi u nekorozivne disulfide. Proces zahtjeva znanje o svim komponentama koji su uključeni u postupku koji su razvijeni računalnim modelima i simulacijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
::::::::[[Image:Oil-refining-borger-refinery.jpg]][[Image:140131-43931.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 115.''' Destilacijski tornjevi u rafineriji&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest nafte==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv nafta potječe iz korjena riječi nafata što u prijevodu na perzijskom jeziku znači znojiti se. Čovječanstvu je nafta odavnina poznata i kao fosilno gorivo koristilo se u različite svrhe: za impregnaciju zidova, kao sredstvo za brtvljenje brodova, za balzamiranje, za rasvjetu, u medicini itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
No pravo značenje dobiva tek u 19. st. kad je 1859.god. Amerikanac E. L. Drake u Pennsylvanji izbušio prvu bušotinu, što se uzima kao početak industrijske proizvodnje. Prva velika rafinerija otvorena je u Rumunjskoj, točnije u Ploiesti 1856. god. U to se doba koristila isključivo za dobivanje petroleja i kao mast za podmazivanje ( kolomast ). Najveći svjetski kompleks rafinerija je &amp;quot;Centro de Refinación de Paraguaná&amp;quot; u Venecueli čiji kapacitet iznosi 956,000 barela na dan.&lt;br /&gt;
Tek naglim razvitkom automobilske industrije i sve većom potražnjom za naftom, počinju se razvijati tehnologije dobivanja goriva iz nafte, odnoso tehnologije rafiniranja&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Povijest.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 116.''' Nafta kao povod rata&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ekonomija rafiniranja==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Problem ekonomske računice, financiranja u sferi rafiniranja uvelike ovisi o ponudi i potražnji. Cijena produkta rafiniranja ovisi o niz faktora kao što su : ekonomija (globalna, lokalna), vremenskim uvjetima, vrijednostima (rastu, padu) dionica naftnih kompanijai drugih kompanija u naftnoj branši. Cijena dionica ovisi o potražnji, određenim odlukama  vlasti, i akcijama OPEC-a&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(OPEC - Organization of the Petroleum Exporting Countries). To je udruženje država izvoznika nafte koje kontrolira cijenu i količinu nafte koja će se proizvesti. Države članice OPEC-a su: Alžir, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Budući da je izvoz nafte najznačajniji dio gospodarstva tih država, održavaju se minimalno dva sastanka godišnje na kojima se određuje optimalna količina proizvodnje. 11 članica OPEC-a proizvodi oko 40% ukupne svjetske proizvodnje nafte, a u potvrđenim zalihama ima tri četvrtine ukupno potvrđenih zaliha u svijetu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Gas-price-breakdown-3.jpg|center]]&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 117.''' Što sve utječe na cijenu goriva&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Untitled32.GIF|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 118.''' Odnos potražnje i profita&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Zaštita okoliša i sigurnost==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i zdravstvenu ispravnost vode. Dakako tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara, velikih buka, itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama javnost je &amp;quot;prisilila &amp;quot; vlade da tome stanu na kraj i posebnim restrikcijama, odnosno osnivanjem agencija koje će obvezati rafinerije na instalaciju opreme potrebnu za zaštitu okoliša i zaštitu od ostalih štetnih utjecaja. One rafinerije koje ne budu mogle zadovoljiti te kriterije biti će zatvorene, što u nekim slučajevima dovodi i do porasta cijena goriva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:Oil20Refinery20CA.jpg|center]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;div align=&amp;quot;center&amp;quot;&amp;gt;'''Slika 119.''' Rafinerija u pogonu&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Image:Crta.jpg]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Ileko</name></author>
		
	</entry>
</feed>