http://enerpedia.net/api.php?action=feedcontributions&feedformat=atom&user=Mario 2026-04-23T23:00:41Z Doprinosi suradnika MediaWiki 1.32.0 http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&diff=6147 2009-03-25T20:47:20Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div>[[Image:Finalna.jpg]]<br /> == Uvod ==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> === '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===<br /> <br /> <br /> <br /> * električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)<br /> <br /> * plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo česta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju<br /> <br /> * tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata<br /> <br /> * kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata<br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&lt;/div&gt;<br /> <br /> === '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===<br /> <br /> <br /> * električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)<br /> <br /> * plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju<br /> <br /> * tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)<br /> <br /> * kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.<br /> <br /> <br /> [[Slika:skupljacdrva.jpg|center|500px]] &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja drva&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:odvozdrva.jpg|center|500px]] &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 3.''' Proces odvoza drva&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> === Mogućnosti uštede ===<br /> <br /> Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). <br /> <br /> Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').<br /> <br /> Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.<br /> <br /> Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.<br /> <br /> == Energija u industriji ==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: <br /> Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.<br /> <br /> '''SVRHA'''<br /> <br /> Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.<br /> <br /> '''CILJEVI'''<br /> <br /> Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:<br /> <br /> # Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.<br /> # Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.<br /> # Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.<br /> # Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.<br /> # Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.<br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.<br /> <br /> Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoji barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:<br /> <br /> # Dobivanje potpore od uprave<br /> # Osnivanje baze podataka o energiji<br /> # Pregled utroška energije<br /> # Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije<br /> # Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije<br /> <br /> To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.<br /> <br /> [[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&lt;/div&gt;<br /> <br /> === Dobivanje potpore uprave ===<br /> <br /> Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.<br /> <br /> Glavna uprava bi trebala osnovati posebnu radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. <br /> <br /> Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.<br /> <br /> ==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====<br /> <br /> Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:<br /> <br /> # Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.<br /> # Izrađivati akcijske planove za poticanje zanimanja za napore na štednji energije.<br /> # Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.<br /> # Poboljšati način korištenja goriva.<br /> # Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u vezi s programom štednje energije.<br /> # Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.<br /> # Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.<br /> <br /> === Osnivanje baze podataka o energiji === <br /> <br /> Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.<br /> <br /> Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije koji usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.<br /> <br /> Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.<br /> <br /> Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. <br /> <br /> Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. <br /> <br /> Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. <br /> <br /> Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:<br /> <br /> *kao osnovni podatci za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,<br /> *za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,<br /> *za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,<br /> *utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.<br /> <br /> Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije. Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.<br /> <br /> U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.<br /> <br /> Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.<br /> <br /> Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:<br /> <br /> *točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,<br /> *opravdati zamjenu zastarjele opreme,<br /> *poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog održavanja,<br /> *predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,<br /> *uvesti bolje sustave kontrole temperature,<br /> *predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.<br /> <br /> === Energetski audit (pregled utroška energije) ===<br /> <br /> Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:<br /> <br /> *utvrditi oblike energije koja se koristi,<br /> *istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,<br /> *provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,<br /> *shvatiti strukturu cijene električne energije,<br /> *ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,<br /> *utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)<br /> *otkriti moguća mjesta na kojima može doći do gubitaka energije,<br /> *razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.<br /> <br /> ==== Razine energetskog audita ====<br /> <br /> Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:<br /> <br /> # Značaj prethodnog pregleda leži u bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.<br /> # Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.<br /> # Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do gubitaka energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.<br /> <br /> ==== Opseg analize utroška energije ====<br /> <br /> Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:<br /> <br /> *tokova materijala<br /> *tokova energije<br /> <br /> Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:<br /> <br /> ==== Obavljanje energetskog audita ====<br /> <br /> Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:<br /> <br /> *propuštanja pogonskog goriva<br /> *propuštanja pare<br /> *neizolirane vruće površine koje treba izolirati<br /> *plamenici koji se ne mogu podešavati<br /> *visoka temperatura izlaznih plinova<br /> *oprema u praznom hodu kada nije potrebna<br /> *propuštanje stlačenog zraka, propuštanje plinova<br /> *proizvodi s greškom (škart)<br /> *nepotrebno rukovanje materijalima<br /> *učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje<br /> *nepotrebne stanice za redukciju tlaka<br /> *pokvareni instrumenti za nadzor<br /> *pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare<br /> *začepljeni filtri puhaljki/kompresora<br /> *prljavi radni okoliš<br /> *propuštanje kondenzata<br /> *propuštanje vode<br /> *prejaka rasvjeta<br /> *prejaki rad klima uređaja/grijanja<br /> <br /> Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.<br /> <br /> Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.<br /> <br /> ==== Provjera podataka o potrošnji energije ====<br /> <br /> U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.<br /> <br /> Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.<br /> Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.<br /> <br /> Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.<br /> <br /> Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&lt;/div&gt;<br /> <br /> ==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====<br /> <br /> Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:<br /> <br /> *praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,<br /> *postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),<br /> *utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,<br /> *utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),<br /> *izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).<br /> <br /> Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:<br /> <br /> # Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata<br /> # Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje<br /> # Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja<br /> # Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje<br /> # Sustav održavanja topline<br /> # Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja<br /> # Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada<br /> # Spajanje nekoliko linija postupaka<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&lt;/div&gt;<br /> <br /> [[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&lt;/div&gt;<br /> <br /> [[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&lt;/div&gt;<br /> <br /> [[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 9.''' Tok proizvodnog procesa u tvornici staklenih boca&lt;/div&gt;<br /> <br /> ==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====<br /> <br /> # Utvrdite cilj(eve) <br /> #* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.<br /> # Osnujte skupinu za energetski audit <br /> #* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.<br /> # Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu <br /> #* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.<br /> # Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:<br /> #* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)<br /> #* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja<br /> #* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata<br /> #* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja<br /> #* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi <br /> #* ulazne materijale, energente<br /> #* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)<br /> #* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima<br /> # Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno<br /> # Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja<br /> # Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:<br /> #* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni<br /> #* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni<br /> #* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje<br /> #* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći<br /> # Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata<br /> <br /> ==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====<br /> <br /> # Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.<br /> # U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.<br /> # Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.<br /> # Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.<br /> # Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.<br /> <br /> Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:<br /> <br /> # Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.<br /> # Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.<br /> # Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.<br /> # Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.<br /> # Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.<br /> # Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.<br /> <br /> ==== Ocjena podataka ====<br /> <br /> Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:<br /> *prilično točni<br /> *sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje<br /> *zanemareni i odbačeni<br /> <br /> Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:<br /> <br /> *Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?<br /> *Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?<br /> *Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?<br /> *Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?<br /> *Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?<br /> *Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?<br /> *Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?<br /> *Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.<br /> <br /> Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:<br /> # utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade<br /> # sukladno tome izraditi bilancu energije<br /> # obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz: <br /> #* zamjenu goriva<br /> #* smanjenje gubitaka topline<br /> #* obnovu otpadne topline<br /> #* recikliranje otpadnih materijala<br /> #* bolje kontrolne instrumente<br /> #* izmjene u procesu<br /> # raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.<br /> <br /> I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:<br /> *ulaz energije za sirovine i energente<br /> *neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda<br /> *udio energije koji se odnosi na nusproizvod<br /> *rasuta ili bačena energija<br /> *energija utrošena u raspolaganje otpadom<br /> *energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).<br /> <br /> Na kraju, izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.<br /> <br /> === Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===<br /> <br /> # Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:<br /> #* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke<br /> #* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke<br /> #* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala <br /> # Ukratko opišite inženjering zamisao ili shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije<br /> # Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. <br /> # Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.<br /> <br /> Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:<br /> # Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 343o C (slika 10.).<br /> # Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):<br /> #* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C<br /> #* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)<br /> # Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:<br /> #* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C<br /> #* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)<br /> <br /> <br /> [[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 10.''' Polazni slučaj bilance energije na kotlu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 11.''' Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 12.''' Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ==== Izvješće o energetskom auditu ====<br /> <br /> Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:<br /> *izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti<br /> *opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju: <br /> :* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije <br /> :* opći pristup <br /> :* odgovarajuće opise:<br /> *opće stanje pogonskih postrojenja<br /> *potrošnja i distribucija energije<br /> *određena potrošnja energije<br /> *glavni potrošači energije<br /> *sustav pohrane i distribucije goriva<br /> *sustav kotlova<br /> *sustav peći/sušenja<br /> *sustav generatora<br /> *obrada vode<br /> *procesne operacije, po važnijoj opremi<br /> :* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova <br /> :* analiza podataka o energiji <br /> :* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav <br /> :* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.<br /> Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: <br /> <br /> # što se stvarno dogodilo <br /> # izmjene u predloženim planovima rada<br /> # praćenje potrebnih radnji.<br /> <br /> ==== Provedba mjera na štednji energije ====<br /> <br /> # Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera<br /> # Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem<br /> # Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije<br /> # Provoditi odobrene projekte.<br /> <br /> === Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===<br /> <br /> Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.<br /> <br /> Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:<br /> <br /> *korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova<br /> *korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.<br /> <br /> Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:<br /> <br /> *usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod energije po jedinici<br /> *promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje<br /> *istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.<br /> <br /> Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.<br /> <br /> ==== Ocjena programa za štednju energije ====<br /> <br /> Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:<br /> <br /> *ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije<br /> *analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte<br /> *pravite izmjene u programu<br /> *savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,<br /> *financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.<br /> *surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.<br /> <br /> Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.<br /> <br /> === Dodatci ===<br /> <br /> '''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije<br /> <br /> ==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== <br /> <br /> *Smanjite zrak za ventilaciju<br /> *Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova<br /> *Smanjite temperaturu pogonske tople vode<br /> Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak<br /> *Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena<br /> *Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste<br /> *Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti<br /> *Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama<br /> *Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode<br /> *Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka<br /> *Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju<br /> *Klimatizirajte samo prostore koji se koriste<br /> *Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima<br /> <br /> ==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====<br /> <br /> *Provjerite snagu žarulja u vatima<br /> *Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu<br /> *Smanjite rasvjetu oko objekata<br /> *Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu<br /> *Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana<br /> *Dobro pritegnite remene na elektromotoru<br /> *Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici<br /> *Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa<br /> *Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja<br /> *Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine<br /> *Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon<br /> *Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora<br /> *Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije<br /> *Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora<br /> *Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon<br /> *Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu<br /> *Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora<br /> <br /> ==== III. PARA ====<br /> <br /> *Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme<br /> *Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav<br /> *Popravite oštećene izolacije na parovodima<br /> *Popravite ili zamijenite kolektore pare<br /> *Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu <br /> *Stalno provjeravajte procesnu paru<br /> *Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada<br /> *Smanjite gubitke kod distribucije plina: <br /> :* održavati izolaciju u dobrom stanju <br /> :* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline <br /> :* zatvoriti parovode koji se ne koriste <br /> :* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi <br /> :* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima<br /> *Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu<br /> *Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja<br /> *Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare: <br /> :* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage <br /> :* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para<br /> *Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja: <br /> :* kondenzat kao napajanje kotla <br /> :* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom<br /> *Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana<br /> *Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu<br /> *Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije<br /> *Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka<br /> *Izolirati cijevi za kondenzat i paru<br /> *Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode<br /> *Koristiti minimalni radni pritisak pare<br /> *Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima<br /> *Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare<br /> *Koristite optimalnu debljinu izolacije<br /> *Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju<br /> *Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom<br /> <br /> ==== IV. OSTALI ENERGENTI ====<br /> <br /> *Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu<br /> *Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna<br /> *Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre<br /> *Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka<br /> *U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom<br /> *Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno<br /> *Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve<br /> *Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama<br /> *Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum<br /> *Smanjiti količinu obrađene vode<br /> <br /> ==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====<br /> <br /> *Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije<br /> *Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.<br /> *Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.<br /> *Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje<br /> *Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju<br /> <br /> ==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====<br /> <br /> *Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.<br /> *Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature<br /> *Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje<br /> *Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.<br /> <br /> ==== VII. SAGORIJEVANJE ====<br /> <br /> *Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla<br /> *Napravite plan održavanja gorionika<br /> *Podesite gorionike da učinkovito rade<br /> *Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja<br /> *Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije<br /> *Odstranite gorivi plin iz dimnog plina<br /> *Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum<br /> *Pretvoriti zapaljivo u učinkovitije gorivo<br /> *Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima<br /> *Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo<br /> *Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći<br /> <br /> ==== VIII. PLANIRANJE ====<br /> <br /> *Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi<br /> *Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja<br /> *Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju<br /> *Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno<br /> *Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima<br /> *Planirajte redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu<br /> *Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno<br /> *Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.<br /> <br /> ==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====<br /> <br /> *Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste<br /> *Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad<br /> *Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni<br /> *Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima<br /> *Poboljšati transportere<br /> *Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće<br /> <br /> ==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====<br /> <br /> *Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona<br /> *Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja<br /> *Odredite veličine kamiona prema poslu<br /> *Smanjite plan isporuka<br /> *Konsolidirajte isporuke<br /> *Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona<br /> *Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža<br /> *Procijenite korištenje energije kod pakiranja<br /> <br /> ==== XI. IZMJENE U PROCESU ====<br /> <br /> *Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije<br /> *Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije<br /> *Koristite načelo &quot;vučenja sa strane&quot; kod projektiranja kolone za destilaciju<br /> *Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore<br /> *Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore<br /> *Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje<br /> *Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad<br /> *Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala<br /> *Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili potapa u tekućinu<br /> *Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu<br /> *Smanjite proizvodnju s greškom<br /> *Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu <br /> *Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade<br /> <br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.<br /> <br /> [[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]<br /> <br /> '''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.<br /> <br /> U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)<br /> <br /> [[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]<br /> <br /> '''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.<br /> <br /> [[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]<br /> <br /> '''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama<br /> <br /> [[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]<br /> <br /> '''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije<br /> <br /> Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.<br /> <br /> '''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop <br /> |-<br /> | Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 <br /> |-<br /> | Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 <br /> |-<br /> | Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 <br /> |-<br /> | Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 <br /> |-<br /> | Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 <br /> |-<br /> | USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 <br /> |-<br /> | Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 <br /> |}<br /> <br /> [[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]<br /> <br /> '''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.<br /> <br /> [[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]<br /> <br /> '''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.<br /> <br /> * 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada<br /> Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu<br /> <br /> * 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada<br /> <br /> * 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada<br /> Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije<br /> <br /> Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)<br /> <br /> Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,<br /> u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini<br /> ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti<br /> <br /> Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi <br /> <br /> Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije<br /> propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)<br /> Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem<br /> dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata<br /> Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi<br /> <br /> Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.<br /> <br /> Direktive na ovom području:<br /> <br /> * 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.<br /> <br /> * 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.<br /> <br /> * 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.<br /> <br /> '''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC<br /> <br /> * Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada<br /> <br /> * Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade<br /> <br /> * Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)<br /> <br /> * Energetska certifikacija zgrada<br /> <br /> * Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama<br /> <br /> [[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''<br /> <br /> Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,<br /> koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga<br /> koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.<br /> <br /> [[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]<br /> <br /> '''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.<br /> <br /> [[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 21.''' Toplinski gubici<br /> <br /> [[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]<br /> <br /> '''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja<br /> <br /> '''Opis sustava:''' <br /> <br /> # Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)<br /> # Zid<br /> # Sokl profil<br /> # Poliesterska ploča<br /> # Pričvrsnica<br /> # Kutni profil s mrežicom<br /> # Samoterm® / Samoterm® glet<br /> # Armirajuća staklena mrežica SM-28F<br /> # Impregnacija i završno dekorativne žbuke<br /> <br /> [[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]<br /> <br /> '''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad<br /> <br /> '''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&quot;5&quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča <br /> |-<br /> | || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm <br /> |-<br /> | || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&quot;5&quot; | W/(m2K) <br /> |-<br /> | Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37<br /> |-<br /> | || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37<br /> |-<br /> | Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32<br /> |-<br /> | Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |-<br /> | || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 <br /> |-<br /> | || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29<br /> |-<br /> | Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |}<br /> <br /> '''Opis sustava:''' <br /> <br /> # Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)<br /> # Zid<br /> # Sokl profil<br /> # Lamele kamene vune<br /> # Kutni profil s mrežicom<br /> # Samoterm®<br /> # Armirajuća staklena mrežica SM-28<br /> # Impregnacija i završno dekorativne žbuke <br /> <br /> [[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]<br /> <br /> '''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore<br /> <br /> '''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&quot;5&quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča <br /> |-<br /> | || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm <br /> |-<br /> | || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&quot;5&quot; | W/(m2K) <br /> |-<br /> | Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37<br /> |-<br /> | || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37<br /> |-<br /> | Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32<br /> |-<br /> | Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |-<br /> | || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 <br /> |-<br /> | || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29<br /> |-<br /> | Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |}<br /> <br /> [[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]<br /> <br /> '''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija<br /> <br /> [[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]<br /> <br /> [[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]<br /> <br /> '''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada<br /> <br /> [[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona<br /> <br /> [[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod<br /> <br /> [[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 33.''' Međukat. PVC pod<br /> <br /> [[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]<br /> <br /> '''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja<br /> <br /> [[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]<br /> <br /> '''Slika 35.''' Izgled današnje cigle<br /> <br /> [[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]<br /> <br /> '''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom<br /> <br /> [[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva<br /> <br /> [[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]<br /> <br /> '''Slika 38.''' Presjek i profil stakla<br /> <br /> [[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]<br /> <br /> '''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)<br /> prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2 <br /> (Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,<br /> Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)<br /> <br /> '''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h <br /> |-<br /> | Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100<br /> |-<br /> | Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112<br /> |-<br /> | Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142<br /> |-<br /> | Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145<br /> |-<br /> | Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 <br /> |-<br /> | Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 <br /> |-<br /> | Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195<br /> |-<br /> | Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199<br /> |-<br /> | Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207<br /> |-<br /> | Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209<br /> |-<br /> | Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214<br /> |-<br /> | Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226<br /> |-<br /> | Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252<br /> |-<br /> | Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307<br /> |-<br /> | || || || || || || || <br /> |-<br /> | ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || <br /> |}<br /> <br /> Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.<br /> <br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Kućanski aparati=<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Uvod==<br /> <br /> <br /> Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.<br /> <br /> Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:<br /> <br /> * hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg<br /> <br /> '''Slika 40.''' Hladnjak<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;* perilice rublja;&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> * bubnjaste sušilice rublja,<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg<br /> <br /> '''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;* perilice posuđa;&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&lt;/div&gt;<br /> <br /> * električne pećnice;<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg<br /> <br /> '''Slika 44.''' Električna pećnica<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;* klimatizacijske uređaje;&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&lt;/div&gt;<br /> <br /> * električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg<br /> <br /> '''Slika 46.''' Štedna žarulja<br /> <br /> Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: <br /> <br /> Zamrzivač: 20 godina,<br /> Hladnjak: 19 godina,<br /> Štednjak : 18 godina,<br /> Perilica rublja : 14 godina,<br /> Perilica suđa: 14 godina,<br /> Električni bojler: 13 godina,<br /> Plinski bojler: 12 godina,<br /> Mikrovalna pećnica: 10 godina.<br /> <br /> ==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==<br /> <br /> <br /> <br /> Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg<br /> <br /> '''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa<br /> <br /> <br /> Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. <br /> Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg<br /> <br /> '''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka<br /> <br /> Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:<br /> * I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača<br /> * II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela<br /> * III. Razred energetske učinkovitosti.<br /> * IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)<br /> * V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);<br /> * VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);<br /> * VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);<br /> * VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;<br /> * IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).<br /> <br /> ==Kako uštedjeti električnu energiju==<br /> ===Štedne žarulje===<br /> <br /> Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.<br /> <br /> ===Hladnjaci===<br /> <br /> * Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju<br /> * Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije<br /> * Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja<br /> * Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)<br /> * Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)<br /> * Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.<br /> <br /> ===Štednjaci=== <br /> <br /> * Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji<br /> * Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode<br /> * Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu<br /> * Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica<br /> * Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude<br /> * Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. <br /> * Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.<br /> * Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost<br /> <br /> ===Perilice i sušilice rublja===<br /> <br /> * Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano<br /> * Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja<br /> * Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog<br /> <br /> ===Stand-by rad uređaja===<br /> <br /> * TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.<br /> <br /> ===Zaključak=== <br /> <br /> Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Energija u uslugama=<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Uvod==<br /> Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. <br /> <br /> ==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==<br /> <br /> ===Toplinska energija===<br /> Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. <br /> Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). <br /> <br /> === Električna energija ===<br /> Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. <br /> ====Zdravstvo====<br /> Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.<br /> ====Trgovina====<br /> Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. <br /> ====Turizam====<br /> Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.<br /> <br /> ==Načini uštede==<br /> <br /> ===Zdravstvo===<br /> Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.<br /> ===Trgovina===<br /> Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede. <br /> ===Turizam===<br /> Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.<br /> <br /> =Transport=<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ===Trendovi u transportu===<br /> ====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====<br /> *porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života <br /> *pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo <br /> *demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta <br /> *[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta <br /> * - cca. 28% emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju <br /> <br /> <br /> {| class=&quot;wikitable&quot;<br /> <br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;<br /> <br /> &lt;td width=&quot;65%&quot;&gt;<br /> <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> <br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/td&gt; <br /> &lt;p&gt;&amp;nbsp;<br /> <br /> &lt;td width=&quot;35%&quot;&gt; <br /> &lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;<br /> &lt;table border=&quot;1&quot; width=&quot;100%&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;10&quot; bordercolor=&quot;#008000&quot;&gt;<br /> &lt;tr&gt;<br /> &lt;td width=&quot;100%&quot; bgcolor=&quot;#CCFFCC&quot;&gt;<br /> &lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;The energy<br /> consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> emissions, the principal greenhouse gas. According to the last<br /> estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,<br /> CO&lt;sub&gt;2 &lt;/sub&gt;emissions due to transport would increase by<br /> approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million<br /> tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,<br /> road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%<br /> of CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emissions ascribable to transport. Air transport<br /> represents 13%. It is well known that the combustion engine is<br /> lagging behind in terms of energy efficiency, in particular<br /> because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&lt;/font&gt; <br /> &lt;/p&gt; <br /> &lt;/td&gt;<br /> &lt;/tr&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;/table&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br/&gt;<br /> <br /> ====Granice porasta cestovnog prometa====<br /> *jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica<br /> *congestion - granica realnog sistema<br /> <br /> ====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====<br /> *problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života<br /> *smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting<br /> *štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time <br /> <br /> ====Prednosti cestovnog prometa====<br /> *fleksibilnost - porast kvalitete života<br /> *individualna pokretljivost - porast kvalitete života<br /> <br /> ====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====<br /> *[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen<br /> *optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina<br /> *pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time<br /> *skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji<br /> <br /> ====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====<br /> *cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway<br /> *problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života<br /> *per capita manje zagađivanje i potrošnja energije<br /> *smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz<br /> <br /> ====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====<br /> *zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km<br /> *utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem<br /> *fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]<br /> *sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]<br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt; <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 50.''' Kako radi fuel cell&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/table&gt;<br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt; <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 51.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/table&gt;<br /> <br /> ===Congestion dilemma===<br /> *congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)<br /> *svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica<br /> <br /> ====Mogući načini smanjenja====<br /> *poboljšanje javnog prijevoza<br /> *poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije<br /> *gradnja cesta - problem neefikasnosti<br /> *poskupljenje goriva<br /> *naplaćivanje korištenja cesta - road pricing<br /> <br /> ====Poboljšanje javnog prijevoza====<br /> *zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte<br /> <br /> ====Poskupljenje vozila====<br /> *povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo<br /> *primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])<br /> *čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga<br /> <br /> ====Gradnja cesta====<br /> *problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne<br /> *gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag<br /> <br /> &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;font color=&quot;#800000&quot; size=&quot;3&quot;&gt;There is no space, no money and no<br /> appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&lt;/font&gt;&lt;font size=&quot;3&quot; face=&quot;Times, Times New Roman&quot;&gt; <br /> &lt;/font&gt; &lt;font size=&quot;3&quot;&gt; <br /> (&lt;/font&gt;<br /> [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &lt;font size=&quot;3&quot;face=&quot;Times, Times New Roman&quot;&gt;The Economist&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;#000000&quot; font<br /> size=&quot;3&quot; face=&quot;Times, Times New Roman&quot;&gt;)&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;]<br /> <br /> ====Naplaćivanje kroz gorivo====<br /> *smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji<br /> *neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama<br /> *povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv<br /> *unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 52<br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt; <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 52.''' Udio poreza u cijeni benzina&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/table&gt;<br /> <br /> ===Road pricing===<br /> *[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća<br /> *ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste<br /> *polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste<br /> *fiksno naplaćivanje - registracija vozila<br /> *naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo<br /> *naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]<br /> *dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost<br /> <br /> &lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&lt;/font&gt; (&lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&lt;/font&gt;)<br /> <br /> &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&lt;/font&gt;&lt;font size=&quot;3&quot; face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> &lt;/font&gt; &lt;font size=&quot;3&quot;&gt;(&lt;/font&gt;<br /> [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &lt;font size=&quot;3&quot;face=&quot;Arial&quot;&gt;The Economist&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;#000000&quot; font<br /> size=&quot;3&quot; face=&quot;Arial&quot;&gt;)&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;]<br /> <br /> ====Dinamičko naplaćivanje====<br /> *naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo<br /> *seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica<br /> *cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju<br /> *cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.<br /> *elektronički označene ceste i elektronički označena vozila<br /> *centralni sistem<br /> *sistem pretplaćenih kartica<br /> <br /> &lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&lt;/font&gt; (&lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&lt;/font&gt;)<br /> <br /> ===Zaključak===<br /> <br /> *očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu<br /> *daljnje povećanje efikasnosti vozila<br /> *povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom<br /> &lt;BR&gt;<br /> [[Slika: crta.jpg]]</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&diff=6146 2009-03-23T20:28:23Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div>[[Image:Finalna.jpg]]<br /> == Uvod ==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> === '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===<br /> <br /> <br /> <br /> * električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)<br /> <br /> * plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo česta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju<br /> <br /> * tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata<br /> <br /> * kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata<br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&lt;/div&gt;<br /> <br /> === '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===<br /> <br /> <br /> * električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)<br /> <br /> * plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju<br /> <br /> * tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)<br /> <br /> * kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.<br /> <br /> <br /> [[Slika:skupljacdrva.jpg|center|500px]] &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja drva&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:odvozdrva.jpg|center|500px]] &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 3.''' Proces odvoza drva&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> === Mogućnosti uštede ===<br /> <br /> Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). <br /> <br /> Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').<br /> <br /> Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.<br /> <br /> Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.<br /> <br /> == Energija u industriji ==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: <br /> Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.<br /> <br /> '''SVRHA'''<br /> <br /> Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.<br /> <br /> '''CILJEVI'''<br /> <br /> Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:<br /> <br /> # Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.<br /> # Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.<br /> # Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.<br /> # Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.<br /> # Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.<br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.<br /> <br /> Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoji barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:<br /> <br /> # Dobivanje potpore od uprave<br /> # Osnivanje baze podataka o energiji<br /> # Pregled utroška energije<br /> # Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije<br /> # Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije<br /> <br /> To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.<br /> <br /> [[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&lt;/div&gt;<br /> <br /> === Dobivanje potpore uprave ===<br /> <br /> Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.<br /> <br /> Glavna uprava bi trebala osnovati posebnu radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. <br /> <br /> Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.<br /> <br /> ==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====<br /> <br /> Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:<br /> <br /> # Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.<br /> # Izrađivati akcijske planove za poticanje zanimanja za napore na štednji energije.<br /> # Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.<br /> # Poboljšati način korištenja goriva.<br /> # Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.<br /> # Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.<br /> # Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.<br /> <br /> === Osnivanje baze podataka o energiji === <br /> <br /> Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.<br /> <br /> Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.<br /> <br /> Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.<br /> <br /> Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. <br /> <br /> Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. <br /> <br /> Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. <br /> <br /> Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:<br /> <br /> *kao osnovni podatci za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,<br /> *za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,<br /> *za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,<br /> *utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.<br /> <br /> Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije. Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.<br /> <br /> U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.<br /> <br /> Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.<br /> <br /> Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:<br /> <br /> *točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,<br /> *opravdati zamjenu zastarjele opreme,<br /> *poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog održavanja,<br /> *predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,<br /> *uvesti bolje sustave kontrole temperature,<br /> *predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.<br /> <br /> === Energetski audit (pregled utroška energije) ===<br /> <br /> Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:<br /> <br /> *utvrditi oblike energije koja se koristi,<br /> *istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,<br /> *provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,<br /> *shvatiti strukturu cijene električne energije,<br /> *ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,<br /> *utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)<br /> *otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,<br /> *razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.<br /> <br /> ==== Razine energetskog audita ====<br /> <br /> Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:<br /> <br /> # Značaj prethodnog pregleda leži u bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.<br /> # Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.<br /> # Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.<br /> <br /> ==== Opseg analize utroška energije ====<br /> <br /> Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:<br /> <br /> *tokova materijala<br /> *tokova energije<br /> <br /> Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:<br /> <br /> ==== Obavljanje energetskog audita ====<br /> <br /> Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:<br /> <br /> *propuštanja pogonskog goriva<br /> *propuštanja pare<br /> *gole vruće površine koje treba izolirati<br /> *plamenici koji se ne mogu podešavati<br /> *visoka temperatura izlaznih plinova<br /> *oprema u praznom hodu kada nije potrebna<br /> *propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova<br /> *proizvodi s greškom<br /> *nepotrebno rukovanje materijalima<br /> *učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje<br /> *nepotrebne stanice za redukciju tlaka<br /> *pokvareni instrumenti za nadzor<br /> *pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare<br /> *začepljeni filtri puhaljki/kompresora<br /> *prljav radni okoliš<br /> *propuštanje kondenzata<br /> *propuštanje vode<br /> *prejaka rasvjeta<br /> *prejaki rad klima uređaja/grijanja<br /> <br /> Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.<br /> <br /> Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.<br /> <br /> ==== Provjera podataka o potrošnji energije ====<br /> <br /> U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.<br /> <br /> Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.<br /> Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.<br /> <br /> Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.<br /> <br /> Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&lt;/div&gt;<br /> <br /> ==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====<br /> <br /> Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:<br /> <br /> *praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,<br /> *postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),<br /> *utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,<br /> *utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),<br /> *izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).<br /> <br /> Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:<br /> <br /> # Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata<br /> # Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje<br /> # Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja<br /> # Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje<br /> # Sustav održavanja topline<br /> # Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja<br /> # Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada<br /> # Spajanje nekoliko linija postupaka<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&lt;/div&gt;<br /> <br /> [[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&lt;/div&gt;<br /> <br /> [[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&lt;/div&gt;<br /> <br /> [[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 9.''' Tok proizvodnog procesa u tvornici staklenih boca&lt;/div&gt;<br /> <br /> ==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====<br /> <br /> # Utvrdite cilj(eve) <br /> #* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.<br /> # Osnujte skupinu za energetski audit <br /> #* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.<br /> # Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu <br /> #* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.<br /> # Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:<br /> #* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)<br /> #* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja<br /> #* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata<br /> #* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja<br /> #* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi <br /> #* ulazne materijale, energente<br /> #* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)<br /> #* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima<br /> # Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno<br /> # Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja<br /> # Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:<br /> #* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni<br /> #* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni<br /> #* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje<br /> #* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći<br /> # Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata<br /> <br /> ==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====<br /> <br /> # Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.<br /> # U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.<br /> # Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.<br /> # Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.<br /> # Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.<br /> <br /> Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:<br /> <br /> # Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.<br /> # Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.<br /> # Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.<br /> # Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.<br /> # Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.<br /> # Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.<br /> <br /> ==== Ocjena podataka ====<br /> <br /> Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:<br /> *prilično točni<br /> *sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje<br /> *zanemareni i odbačeni<br /> <br /> Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:<br /> <br /> *Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?<br /> *Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?<br /> *Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?<br /> *Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?<br /> *Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?<br /> *Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?<br /> *Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?<br /> *Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.<br /> <br /> Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:<br /> # utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade<br /> # sukladno tome izraditi bilancu energije<br /> # obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz: <br /> #* zamjenu goriva<br /> #* smanjenje gubitaka topline<br /> #* obnovu otpadne topline<br /> #* recikliranje otpadnih materijala<br /> #* bolje kontrolne instrumente<br /> #* izmjene u procesu<br /> # raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.<br /> <br /> I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:<br /> *ulaz energije za sirovine i energente<br /> *neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda<br /> *udio energije koji se odnosi na nusproizvod<br /> *rasuta ili bačena energija<br /> *energija utrošena u raspolaganje otpadom<br /> *energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).<br /> <br /> Na kraju, izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.<br /> <br /> === Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===<br /> <br /> # Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:<br /> #* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke<br /> #* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke<br /> #* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala <br /> # Ukratko opišite inženjering zamisao ili shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije<br /> # Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. <br /> # Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.<br /> <br /> Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:<br /> # Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 343o C (slika 10.).<br /> # Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):<br /> #* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C<br /> #* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)<br /> # Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:<br /> #* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C<br /> #* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)<br /> <br /> <br /> [[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 10.''' Polazni slučaj bilance energije na kotlu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 11.''' Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 12.''' Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ==== Izvješće o energetskom auditu ====<br /> <br /> Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:<br /> *izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti<br /> *opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju: <br /> :* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije <br /> :* opći pristup <br /> :* odgovarajuće opise:<br /> *opće stanje pogonskih postrojenja<br /> *potrošnja i distribucija energije<br /> *određena potrošnja energije<br /> *glavni potrošači energije<br /> *sustav pohrane i distribucije goriva<br /> *sustav kotlova<br /> *sustav peći/sušenja<br /> *sustav generatora<br /> *obrada vode<br /> *procesne operacije, po važnijoj opremi<br /> :* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova <br /> :* analiza podataka o energiji <br /> :* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav <br /> :* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.<br /> Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: <br /> <br /> # što se stvarno dogodilo <br /> # izmjene u predloženim planovima rada<br /> # praćenje potrebnih radnji.<br /> <br /> ==== Provedba mjera na štednji energije ====<br /> <br /> # Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera<br /> # Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem<br /> # Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije<br /> # Provoditi odobrene projekte.<br /> <br /> === Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===<br /> <br /> Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.<br /> <br /> Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:<br /> <br /> *korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova<br /> *korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.<br /> <br /> Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:<br /> <br /> *usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod energije po jedinici<br /> *promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje<br /> *istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.<br /> <br /> Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.<br /> <br /> ==== Ocjena programa za štednju energije ====<br /> <br /> Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:<br /> <br /> *ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije<br /> *analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte<br /> *pravite izmjene u programu<br /> *savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,<br /> *financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.<br /> *surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.<br /> <br /> Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.<br /> <br /> === Dodatci ===<br /> <br /> '''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije<br /> <br /> ==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== <br /> <br /> *Smanjite zrak za ventilaciju<br /> *Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova<br /> *Smanjite temperaturu pogonske tople vode<br /> Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak<br /> *Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena<br /> *Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste<br /> *Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti<br /> *Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama<br /> *Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode<br /> *Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka<br /> *Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju<br /> *Klimatizirajte samo prostore koji se koriste<br /> *Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima<br /> <br /> ==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====<br /> <br /> *Provjerite snagu žarulja u vatima<br /> *Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu<br /> *Smanjite rasvjetu oko objekata<br /> *Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu<br /> *Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana<br /> *Dobro pritegnite remene na elektromotoru<br /> *Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici<br /> *Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa<br /> *Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja<br /> *Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine<br /> *Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon<br /> *Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora<br /> *Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije<br /> *Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora<br /> *Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon<br /> *Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu<br /> *Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora<br /> <br /> ==== III. PARA ====<br /> <br /> *Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme<br /> *Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav<br /> *Popravite oštećene izolacije na parovodima<br /> *Popravite ili zamijenite kolektore pare<br /> *Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu <br /> *Stalno provjeravajte procesnu paru<br /> *Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada<br /> *Smanjite gubitke kod distribucije plina: <br /> :* održavati izolaciju u dobrom stanju <br /> :* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline <br /> :* zatvoriti parovode koji se ne koriste <br /> :* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi <br /> :* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima<br /> *Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu<br /> *Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja<br /> *Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare: <br /> :* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage <br /> :* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para<br /> *Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja: <br /> :* kondenzat kao napajanje kotla <br /> :* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom<br /> *Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana<br /> *Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu<br /> *Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije<br /> *Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka<br /> *Izolirati cijevi za kondenzat i paru<br /> *Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode<br /> *Koristiti minimalni radni pritisak pare<br /> *Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima<br /> *Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare<br /> *Koristite optimalnu debljinu izolacije<br /> *Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju<br /> *Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom<br /> <br /> ==== IV. OSTALI ENERGENTI ====<br /> <br /> *Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu<br /> *Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna<br /> *Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre<br /> *Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka<br /> *U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom<br /> *Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno<br /> *Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve<br /> *Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama<br /> *Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum<br /> *Smanjiti količinu obrađene vode<br /> <br /> ==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====<br /> <br /> *Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije<br /> *Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.<br /> *Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.<br /> *Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje<br /> *Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju<br /> <br /> ==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====<br /> <br /> *Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.<br /> *Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature<br /> *Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje<br /> *Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.<br /> <br /> ==== VII. SAGORIJEVANJE ====<br /> <br /> *Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla<br /> *Napravite plan održavanja gorionika<br /> *Podesite gorionike da učinkovito rade<br /> *Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja<br /> *Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije<br /> *Odstranite gorivi plin iz dimnog plina<br /> *Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum<br /> *Pretvoriti zapaljivo u učinkovitije gorivo<br /> *Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima<br /> *Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo<br /> *Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći<br /> <br /> ==== VIII. PLANIRANJE ====<br /> <br /> *Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi<br /> *Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja<br /> *Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju<br /> *Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno<br /> *Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima<br /> *Planirajte redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu<br /> *Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno<br /> *Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.<br /> <br /> ==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====<br /> <br /> *Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste<br /> *Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad<br /> *Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni<br /> *Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima<br /> *Poboljšati transportere<br /> *Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće<br /> <br /> ==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====<br /> <br /> *Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona<br /> *Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja<br /> *Odredite veličine kamiona prema poslu<br /> *Smanjite plan isporuka<br /> *Konsolidirajte isporuke<br /> *Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona<br /> *Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža<br /> *Procijenite korištenje energije kod pakiranja<br /> <br /> ==== XI. IZMJENE U PROCESU ====<br /> <br /> *Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije<br /> *Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije<br /> *Koristite načelo &quot;vučenja sa strane&quot; kod projektiranja kolone za destilaciju<br /> *Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore<br /> *Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore<br /> *Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje<br /> *Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad<br /> *Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala<br /> *Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili potapa u tekućinu<br /> *Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu<br /> *Smanjite proizvodnju s greškom<br /> *Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu <br /> *Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade<br /> <br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.<br /> <br /> [[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]<br /> <br /> '''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.<br /> <br /> U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)<br /> <br /> [[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]<br /> <br /> '''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.<br /> <br /> [[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]<br /> <br /> '''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama<br /> <br /> [[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]<br /> <br /> '''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije<br /> <br /> Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.<br /> <br /> '''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop <br /> |-<br /> | Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 <br /> |-<br /> | Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 <br /> |-<br /> | Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 <br /> |-<br /> | Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 <br /> |-<br /> | Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 <br /> |-<br /> | USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 <br /> |-<br /> | Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 <br /> |}<br /> <br /> [[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]<br /> <br /> '''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.<br /> <br /> [[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]<br /> <br /> '''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.<br /> <br /> * 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada<br /> Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu<br /> <br /> * 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada<br /> <br /> * 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada<br /> Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije<br /> <br /> Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)<br /> <br /> Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,<br /> u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini<br /> ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti<br /> <br /> Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi <br /> <br /> Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije<br /> propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)<br /> Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem<br /> dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata<br /> Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi<br /> <br /> Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.<br /> <br /> Direktive na ovom području:<br /> <br /> * 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.<br /> <br /> * 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.<br /> <br /> * 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.<br /> <br /> '''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC<br /> <br /> * Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada<br /> <br /> * Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade<br /> <br /> * Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)<br /> <br /> * Energetska certifikacija zgrada<br /> <br /> * Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama<br /> <br /> [[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''<br /> <br /> Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,<br /> koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga<br /> koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.<br /> <br /> [[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]<br /> <br /> '''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.<br /> <br /> [[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 21.''' Toplinski gubici<br /> <br /> [[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]<br /> <br /> '''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja<br /> <br /> '''Opis sustava:''' <br /> <br /> # Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)<br /> # Zid<br /> # Sokl profil<br /> # Poliesterska ploča<br /> # Pričvrsnica<br /> # Kutni profil s mrežicom<br /> # Samoterm® / Samoterm® glet<br /> # Armirajuća staklena mrežica SM-28F<br /> # Impregnacija i završno dekorativne žbuke<br /> <br /> [[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]<br /> <br /> '''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad<br /> <br /> '''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&quot;5&quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča <br /> |-<br /> | || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm <br /> |-<br /> | || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&quot;5&quot; | W/(m2K) <br /> |-<br /> | Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37<br /> |-<br /> | || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37<br /> |-<br /> | Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32<br /> |-<br /> | Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |-<br /> | || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 <br /> |-<br /> | || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29<br /> |-<br /> | Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |}<br /> <br /> '''Opis sustava:''' <br /> <br /> # Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)<br /> # Zid<br /> # Sokl profil<br /> # Lamele kamene vune<br /> # Kutni profil s mrežicom<br /> # Samoterm®<br /> # Armirajuća staklena mrežica SM-28<br /> # Impregnacija i završno dekorativne žbuke <br /> <br /> [[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]<br /> <br /> '''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore<br /> <br /> '''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&quot;5&quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča <br /> |-<br /> | || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm <br /> |-<br /> | || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&quot;5&quot; | W/(m2K) <br /> |-<br /> | Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37<br /> |-<br /> | || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37<br /> |-<br /> | Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32<br /> |-<br /> | Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |-<br /> | || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 <br /> |-<br /> | || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29<br /> |-<br /> | Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |}<br /> <br /> [[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]<br /> <br /> '''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija<br /> <br /> [[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]<br /> <br /> [[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]<br /> <br /> '''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada<br /> <br /> [[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona<br /> <br /> [[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod<br /> <br /> [[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 33.''' Međukat. PVC pod<br /> <br /> [[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]<br /> <br /> '''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja<br /> <br /> [[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]<br /> <br /> '''Slika 35.''' Izgled današnje cigle<br /> <br /> [[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]<br /> <br /> '''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom<br /> <br /> [[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva<br /> <br /> [[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]<br /> <br /> '''Slika 38.''' Presjek i profil stakla<br /> <br /> [[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]<br /> <br /> '''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)<br /> prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2 <br /> (Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,<br /> Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)<br /> <br /> '''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h <br /> |-<br /> | Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100<br /> |-<br /> | Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112<br /> |-<br /> | Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142<br /> |-<br /> | Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145<br /> |-<br /> | Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 <br /> |-<br /> | Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 <br /> |-<br /> | Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195<br /> |-<br /> | Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199<br /> |-<br /> | Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207<br /> |-<br /> | Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209<br /> |-<br /> | Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214<br /> |-<br /> | Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226<br /> |-<br /> | Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252<br /> |-<br /> | Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307<br /> |-<br /> | || || || || || || || <br /> |-<br /> | ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || <br /> |}<br /> <br /> Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.<br /> <br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Kućanski aparati=<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Uvod==<br /> <br /> <br /> Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.<br /> <br /> Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:<br /> <br /> * hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg<br /> <br /> '''Slika 40.''' Hladnjak<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;* perilice rublja;&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> * bubnjaste sušilice rublja,<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg<br /> <br /> '''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;* perilice posuđa;&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&lt;/div&gt;<br /> <br /> * električne pećnice;<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg<br /> <br /> '''Slika 44.''' Električna pećnica<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;* klimatizacijske uređaje;&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&lt;/div&gt;<br /> <br /> * električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg<br /> <br /> '''Slika 46.''' Štedna žarulja<br /> <br /> Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: <br /> <br /> Zamrzivač: 20 godina,<br /> Hladnjak: 19 godina,<br /> Štednjak : 18 godina,<br /> Perilica rublja : 14 godina,<br /> Perilica suđa: 14 godina,<br /> Električni bojler: 13 godina,<br /> Plinski bojler: 12 godina,<br /> Mikrovalna pećnica: 10 godina.<br /> <br /> ==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==<br /> <br /> <br /> <br /> Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg<br /> <br /> '''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa<br /> <br /> <br /> Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. <br /> Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg<br /> <br /> '''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka<br /> <br /> Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:<br /> * I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača<br /> * II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela<br /> * III. Razred energetske učinkovitosti.<br /> * IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)<br /> * V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);<br /> * VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);<br /> * VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);<br /> * VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;<br /> * IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).<br /> <br /> ==Kako uštedjeti električnu energiju==<br /> ===Štedne žarulje===<br /> <br /> Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.<br /> <br /> ===Hladnjaci===<br /> <br /> * Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju<br /> * Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije<br /> * Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja<br /> * Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)<br /> * Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)<br /> * Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.<br /> <br /> ===Štednjaci=== <br /> <br /> * Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji<br /> * Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode<br /> * Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu<br /> * Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica<br /> * Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude<br /> * Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. <br /> * Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.<br /> * Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost<br /> <br /> ===Perilice i sušilice rublja===<br /> <br /> * Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano<br /> * Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja<br /> * Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog<br /> <br /> ===Stand-by rad uređaja===<br /> <br /> * TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.<br /> <br /> ===Zaključak=== <br /> <br /> Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Energija u uslugama=<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Uvod==<br /> Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. <br /> <br /> ==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==<br /> <br /> ===Toplinska energija===<br /> Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. <br /> Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). <br /> <br /> === Električna energija ===<br /> Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. <br /> ====Zdravstvo====<br /> Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.<br /> ====Trgovina====<br /> Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. <br /> ====Turizam====<br /> Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.<br /> <br /> ==Načini uštede==<br /> <br /> ===Zdravstvo===<br /> Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.<br /> ===Trgovina===<br /> Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede. <br /> ===Turizam===<br /> Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.<br /> <br /> =Transport=<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ===Trendovi u transportu===<br /> ====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====<br /> *porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života <br /> *pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo <br /> *demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta <br /> *[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta <br /> * - cca. 28% emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju <br /> <br /> <br /> {| class=&quot;wikitable&quot;<br /> <br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;<br /> <br /> &lt;td width=&quot;65%&quot;&gt;<br /> <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> <br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/td&gt; <br /> &lt;p&gt;&amp;nbsp;<br /> <br /> &lt;td width=&quot;35%&quot;&gt; <br /> &lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;<br /> &lt;table border=&quot;1&quot; width=&quot;100%&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;10&quot; bordercolor=&quot;#008000&quot;&gt;<br /> &lt;tr&gt;<br /> &lt;td width=&quot;100%&quot; bgcolor=&quot;#CCFFCC&quot;&gt;<br /> &lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;The energy<br /> consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> emissions, the principal greenhouse gas. According to the last<br /> estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,<br /> CO&lt;sub&gt;2 &lt;/sub&gt;emissions due to transport would increase by<br /> approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million<br /> tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,<br /> road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%<br /> of CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emissions ascribable to transport. Air transport<br /> represents 13%. It is well known that the combustion engine is<br /> lagging behind in terms of energy efficiency, in particular<br /> because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&lt;/font&gt; <br /> &lt;/p&gt; <br /> &lt;/td&gt;<br /> &lt;/tr&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;/table&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br/&gt;<br /> <br /> ====Granice porasta cestovnog prometa====<br /> *jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica<br /> *congestion - granica realnog sistema<br /> <br /> ====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====<br /> *problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života<br /> *smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting<br /> *štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time <br /> <br /> ====Prednosti cestovnog prometa====<br /> *fleksibilnost - porast kvalitete života<br /> *individualna pokretljivost - porast kvalitete života<br /> <br /> ====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====<br /> *[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen<br /> *optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina<br /> *pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time<br /> *skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji<br /> <br /> ====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====<br /> *cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway<br /> *problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života<br /> *per capita manje zagađivanje i potrošnja energije<br /> *smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz<br /> <br /> ====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====<br /> *zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km<br /> *utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem<br /> *fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]<br /> *sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]<br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt; <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 50.''' Kako radi fuel cell&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/table&gt;<br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt; <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 51.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/table&gt;<br /> <br /> ===Congestion dilemma===<br /> *congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)<br /> *svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica<br /> <br /> ====Mogući načini smanjenja====<br /> *poboljšanje javnog prijevoza<br /> *poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije<br /> *gradnja cesta - problem neefikasnosti<br /> *poskupljenje goriva<br /> *naplaćivanje korištenja cesta - road pricing<br /> <br /> ====Poboljšanje javnog prijevoza====<br /> *zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte<br /> <br /> ====Poskupljenje vozila====<br /> *povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo<br /> *primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])<br /> *čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga<br /> <br /> ====Gradnja cesta====<br /> *problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne<br /> *gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag<br /> <br /> &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;font color=&quot;#800000&quot; size=&quot;3&quot;&gt;There is no space, no money and no<br /> appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&lt;/font&gt;&lt;font size=&quot;3&quot; face=&quot;Times, Times New Roman&quot;&gt; <br /> &lt;/font&gt; &lt;font size=&quot;3&quot;&gt; <br /> (&lt;/font&gt;<br /> [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &lt;font size=&quot;3&quot;face=&quot;Times, Times New Roman&quot;&gt;The Economist&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;#000000&quot; font<br /> size=&quot;3&quot; face=&quot;Times, Times New Roman&quot;&gt;)&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;]<br /> <br /> ====Naplaćivanje kroz gorivo====<br /> *smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji<br /> *neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama<br /> *povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv<br /> *unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 52<br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt; <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 52.''' Udio poreza u cijeni benzina&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/table&gt;<br /> <br /> ===Road pricing===<br /> *[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća<br /> *ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste<br /> *polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste<br /> *fiksno naplaćivanje - registracija vozila<br /> *naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo<br /> *naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]<br /> *dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost<br /> <br /> &lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&lt;/font&gt; (&lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&lt;/font&gt;)<br /> <br /> &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&lt;/font&gt;&lt;font size=&quot;3&quot; face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> &lt;/font&gt; &lt;font size=&quot;3&quot;&gt;(&lt;/font&gt;<br /> [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &lt;font size=&quot;3&quot;face=&quot;Arial&quot;&gt;The Economist&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;#000000&quot; font<br /> size=&quot;3&quot; face=&quot;Arial&quot;&gt;)&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;]<br /> <br /> ====Dinamičko naplaćivanje====<br /> *naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo<br /> *seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica<br /> *cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju<br /> *cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.<br /> *elektronički označene ceste i elektronički označena vozila<br /> *centralni sistem<br /> *sistem pretplaćenih kartica<br /> <br /> &lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&lt;/font&gt; (&lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&lt;/font&gt;)<br /> <br /> ===Zaključak===<br /> <br /> *očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu<br /> *daljnje povećanje efikasnosti vozila<br /> *povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom<br /> &lt;BR&gt;<br /> [[Slika: crta.jpg]]</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=FINALNA_POTRO%C5%A0NJA_I_ENERGETSKA_EFIKASNOST&diff=6145 2009-03-23T19:29:57Z

<p>Mario: /* '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' */</p> <hr /> <div>[[Image:Finalna.jpg]]<br /> == Uvod ==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Energija u poljoprivredi i šumarstvu ==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> === '''Potrebe za energijom u poljoprivredi''' ===<br /> <br /> <br /> <br /> * električna energija: rasvjeta (npr. farmi), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. skladišta i sl.)<br /> <br /> * plin: sustavi grijanja raznih objekata, grijanje peradarskih farmi IC grijalicama (vrlo česta primjena), uništavanje korova spaljivanjem, pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju<br /> <br /> * tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem poljoprivrednih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata<br /> <br /> * kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata<br /> <br /> <br /> [[Slika:Wheatharvest.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 1.''' Kombajni prilikom žetve&lt;/div&gt;<br /> <br /> === '''Potrebe za energijom u šumarstvu''' ===<br /> <br /> <br /> * električna energija: rasvjeta (npr. raznih pogona, skladišta, spremišta i sl.), pogon opreme i strojeva, sustavi grijanja, ventilacije i hlađenja raznih objekata (npr. sušara za drvo)<br /> <br /> * plin: sustavi grijanja raznih objekata, sušare, pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju<br /> <br /> * tekuća goriva: pogon motora s unutarnjim izgaranjem šumarskih strojeva i vozila te generatora za struju, sustavi grijanja raznih objekata (npr. sušara)<br /> <br /> * kruta goriva: sustavi grijanja raznih objekata.<br /> <br /> <br /> [[Slika:skupljacdrva.jpg|center|500px]] &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 2.''' Proces sakupljanja drva&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:odvozdrva.jpg|center|500px]] &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 3.''' Proces odvoza drva&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> === Mogućnosti uštede ===<br /> <br /> Sva te energija se može nadomjestiti ili nadopuniti energijom iz biomase. Npr. prirodni plin ili UNP mogu se zamijeniti bioplinom iz vlastite proizvodnje, benzin i dizel etanolom, odnosno biodizelom, a ugljen drvnim otpacima, sječkom, poljoprivrednim otpacima i sl. Osim korištenja obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje je moguće ostvariti i brojnim uštedama. Uštede je moguće ostvariti na svim mjestima gdje se mogu ugraditi učinkovitiji uređaji i oprema, odnosno rasvjeta te zamijeniti struju nekim drugim energentom (npr. u rashladnim uređajima plinom, pri čemu se koriste apsorpcijski procesi ili za grijanje peradarskih farmi, gdje se umjesto struje koriste plinske IC grijalice i sl.). <br /> <br /> Također, velike količine struje se koriste za rasvjetu farmi, pogotovo na peradarskim farmama, gdje struja osim za rasvjetu istodobno služi i za zagrijavanje prostora što je nužno za rast pilića. Zbog toga se električna rasvjeta sve češće zamjenjuje tzv. umjetnim kvočkama. To su zapravo plinske grijalice koje daju dovoljnu količinu svjetla, ali i topline za rast pilića (naravno, do dobi kada je predviđena njihova daljnja 'obrada').<br /> <br /> Oprema i strojevi koji se koriste u poljoprivredi i šumarstvu su isto tako veliki potroša&amp;#269;i energije, od opreme to su ure&amp;#273;aji za klanje i obradu životinja, automatske tovilice, muzilice i sl., od strojeva to pak mogu biti traktori, kombajni, šumska vozila (u šumarstvu) itd. Svi oni umjesto benzina mogu koristiti etanol ili &amp;#269;ak plin (no, onda je potreban odgovaraju&amp;#263;i spremnik, ali i sustav za stla&amp;#269;ivanje bioplina - metana što zna&amp;#269;ajno poskupljuje izvedbu), odnosno umjesto dizela biodizel.<br /> <br /> Najbolji način za smanjenje potrošnje energije u poljoprivredi i šumarstvu je svakako energetska učinkovitost, ali za to su potrebna određena ulaganja. Za početak, sva 'opća' rasvjetna tijela (osim onih specijaliziranih) mogla bi se zamijeniti štedljivima, rashladni uređaji (npr. u klaonicama) učinkovitijima itd.<br /> <br /> == Energija u industriji ==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> Preuzeto prvo poglavlje iz knjige: <br /> Charles M. Gottschalk: Industrial Enegy Conservation, UNESCO Energy Engineering Series, John Wiley &amp; Sons Ltd., Chicester, West Sussex, UK, 1996.<br /> <br /> '''SVRHA'''<br /> <br /> Svrha ovog poglavlja je da se shvati koje su ekonomske koristi od očuvanja energije u okviru određenog industrijskog područja.<br /> <br /> '''CILJEVI'''<br /> <br /> Nakon što pročitate ovo poglavlje, morali biste biti u stanju:<br /> <br /> # Utvrditi mehanizme upravljanja i osoblja potrebne za pregled potrošnje energije u određenom poduzeću.<br /> # Utvrditi područja gdje je moguće postići uštede energije.<br /> # Odrediti čvrste smjernice za mjerenje i provjeru tekuće potrošnje energije u svakom odjelu kojeg se nadzire.<br /> # Razraditi alternativne načine za smanjenje potrošnje energije, otklanjanjem otpadnih materijala, poboljšanjem održavanja, ulaganjem u nabavku novih strojeva ili izmjenom postupaka.<br /> # Odrediti troškove opcija za štednju energije i izraditi prijedloge u privremenom izvješću za upravu.<br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Osjeća se velika potreba za štednjom energije, posebice u industriji i trgovini, budući da troškovi energije čine znatan udio u sveukupnoj strukturi troškova poslovanja.<br /> <br /> Kod razmatranja ovog programa za uštedu energije, postoje barem pet važnih elemenata koje je potrebno uzeti u obzir kako bi se došlo do uspješne provedbe:<br /> <br /> # Dobivanje potpore od uprave<br /> # Osnivanje baze podataka o energiji<br /> # Pregled utroška energije<br /> # Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije<br /> # Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije<br /> <br /> To je jasno prikazano na slici 4. gdje je prikazan proces štednje energije na razini poduzeća.<br /> <br /> [[Slika:Proces_stednje_energije.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 4.''' Proces štednje na razini poduzeća&lt;/div&gt;<br /> <br /> === Dobivanje potpore uprave ===<br /> <br /> Za glavnu upravu je važno naglasiti razloge za štednju energije kao i odgovornost zaposlenika da predlažu i/ili provode zamisli o štednji energije, prijedloge i mjere iz njihova djelokruga.<br /> <br /> Glavna uprava bi trebala osnovati poseban radnu skupinu ili odbor za štednju energije. Tipski, ona se sastoji od predstavnika iz svakog poslovnog odjela s voditeljem kojeg imenuje i koji odgovara upravi. U većini organizacija, malih ili velikih, voditelj skupine za štednju energije i predstavnici iz poslovnih odjela bave se aktivnostima na štednji energije honorarno, tj. to su dodatni zadatci uz njihove normalne dužnosti i odgovornosti. <br /> <br /> Dane su šire smjernice za radnu skupinu ili odbor. Od njih se očekuje da razmatraju mogućnosti uštede energije u različitim dijelovima poslovanja ili odjelima, te da potaknu program stalnog djelovanja na poticanju zanimanja i sudjelovanja u naporima za štednjom energije kao i u provedbi mjera za štednju energije.<br /> <br /> ==== Djelovanje radne skupine/odbora za štednju energije ====<br /> <br /> Nakon što dobije obvezu od glavne uprave, radna skupina/odbor za štednju energije može razraditi zadatke kako slijedi:<br /> <br /> # Organizirati se i dobiti potporu i suradnju zaposlenika. To se može postići tako što će se, povremeno, organizirati sastanci na kojima će se razgovarati o zamislima o štednji energije, aktivnostima, programima i postignućima.<br /> # Izrađivati akcijske planove za poticanje zanimanja za napore na štednji energije.<br /> # Pripremati zadatke ili ciljeve za štednju energije.<br /> # Poboljšati način korištenja goriva.<br /> # Stalno informirati zaposlenike i upravu o najnovijim događajima u svezi s programom štednje energije.<br /> # Koristiti usluge tehničke pomoći od stručnih organizacija, zavoda i vladinih ustanova u pregledu potrošnje energije i ocjeni mjera/projekata za štednju energije. Podnositi izvješća o energiji, organizirati orijentacijske i tečajeve za obuku na radnom mjestu, prezentacije itd.<br /> # Uspostaviti sustav nadzora, izvješćivanja i ocjene programa.<br /> <br /> === Osnivanje baze podataka o energiji === <br /> <br /> Mi uvijek želimo što učinkovitije trošiti energiju, smanjiti troškove proizvodnje, smanjiti greške i otpatke u proizvodnji i ostvariti dobit čak i u vrijeme visokih troškova energije.<br /> <br /> Bitno je imati potpunu i urednu evidenciju s podatcima o potrošnji energije. Ona pomaže upravi da shvati neophodnost izrade programa za štednju energije., usredotočuje pozornost na radnje kojima će se istražiti mogućnosti područja za štednju energije ili opravdava radnje na produktivnijem korištenju ograničene radne snage i novčanih sredstava.<br /> <br /> Bez odgovarajuće evidencije podataka o energiji i sustava izvješćivanja, voditelj skupine za štednju energije bit će na gubitku. On neće moći djelovati učinkovito. Njegove odluke mogle bi izazvati dvojbe.<br /> <br /> Za početak, voditelj za energiju morao bi znati koliko je energije utrošeno i po kojim troškovima na razini poduzeća. Ti se podatci mogu razvrstati prema vrsti energije i krajnjoj uporabi. Također je potrebno znati i konačni kapacitet proizvodnje. <br /> <br /> Kao što se može zaključiti, iz podataka će se vidjeti koji se postotak utrošene energije odnosi na naftu, čvrsta goriva i električnu energiju te koji se postotak te energije koristio za potrebe proizvodnje, neproizvodne djelatnosti, proizvodnju energije itd. <br /> <br /> Omjer utrošene energije i proizvodnje je grubi pokazatelj intenziteta energije, tj. određenog korištenja energije, izraženog u energiji po jedinici proizvodnje. Dobar voditelj za energiju morao bi biti u stanju sniziti korištenje određene energije obzirom na ograničenja i uvjete pogonskih postrojenja. <br /> <br /> Voditelj za energiju može potom tražiti podatke o energiji po odjelima ili odsjecima i po glavnoj opremi. Skupljanje informacija ove vrste prilično je mukotrpan posao i u većini slučajeva će zahtijevati istraživanja o tome koliko su dobro opremljeni poslovni objekti. Ovi se podatci o energiji mogu koristiti:<br /> <br /> *kao osnovni podatci za ocjenu učinkovitosti programa za štednju energije,<br /> *za utvrđivanje utjecaja mjera za štednju energije na smanjenje troškova,<br /> *za utvrđivanje stvarnih učinaka mjera/projekata za štednju energije,<br /> *utvrditi troškove proizvodnje za danu skupinu proizvoda.<br /> <br /> Kod korištenja energije u tvornici stakla, 77% energije dolazi od naftnih goriva, a 23% od električne energije. Staklo, kao gotovi proizvod predstavlja samo 63% vučenog stakla. Isto tako, 80% pogonskog goriva koristi se u peći za izradu stakla.<br /> <br /> U čeličani, uglavnom oko polovina energije potječe od naftnih goriva, druga polovica od električne energije. Samo 30% otpada na pogonsko gorivo.<br /> <br /> Mjerenjem sve energije koja ulazi i izlazi iz tvornice u danom razdoblju je bitno za neku razumnu uštedu energije. U početku, to mjerenje može biti približno, ali se mora poboljšati kroz iskustvo i uz usvajanje dodatne opreme za mjerenje i nadzor.<br /> <br /> Ova aktivnost zahtijeva dosta vremena i izazova, posebice kada se ide dalje i pokušava izračunati sadržaj energije u nečijim proizvodima. Međutim, to vrijedi truda, jer ćete biti u stanju:<br /> <br /> *točno utvrditi koje sirovine sadrže i koji proizvodni procesi troše velike količine energije,<br /> *opravdati zamjenu zastarjele opreme,<br /> *poboljšati programe održavanja ili reaktivirati programe preventivnog održavanja,<br /> *predlagati izmjene u sustavu kako bi se smanjile ponovljene operacije grijanja i hlađenja,<br /> *uvesti bolje sustave kontrole temperature,<br /> *predložiti izbacivanje neprofitabilnih proizvoda.<br /> <br /> === Energetski audit (pregled utroška energije) ===<br /> <br /> Energetski audit je dubinsko ispitivanje sustava ili postrojenja koje troši energiju, čiji je cilj:<br /> <br /> *utvrditi oblike energije koja se koristi,<br /> *istražiti povijest korištenja energije podatke o troškovima,<br /> *provjeriti tekuće podatke o energiji te preispitati radnu praksu i postupke,<br /> *shvatiti strukturu cijene električne energije,<br /> *ustanoviti poboljšani postupak vođenja evidencije o energiji,<br /> *utvrditi odnos potrošnje energije i proizvodnje (tj. određenu potrošnju energije)<br /> *otkriti moguća mjesta na kojima može doći do rasipanja energije,<br /> *razraditi moguće mjere za smanjenje potrošnje energije.<br /> <br /> ==== Razine energetskog audita ====<br /> <br /> Veličina sredstava angažiranih za poslove energetskog audita ovisi o ciljevima te operacije. Često dolazi do zbrke razine energetskog audita, opsega posla i očekivanih razloga. Da bi se izbjegli nesporazumi, posebice među savjetodavcima i naručiteljima, treba biti jasno da se energetski audit obavlja na tri razine aktivnosti:<br /> <br /> # Značaj prethodnog pregleda leži u bilježenju i analizi korištene energije po mjestu nastanka troškova u određenom razdoblju. To se može obaviti brzim obilaskom postrojenja i analizom računa za komunalije i gorivo. Vizualni pregled se obavlja radi utvrđivanja velikog broja mogućnosti za uštedu energije (tj. održavanje i pogon) i uvođenja potrebe za detaljnijom analizom. Ova faza traje 1-3 dana, ovisno o složenosti tvornice.<br /> # Detaljan pregled ili veliki pregled sastoji se od bilježenja svih podataka o korištenju energije za svako mjesto nastanka troškova u određenom vremenskom razdoblju i izračuna ostataka energije i učinkovitosti. Za ovo može biti potrebna pomoć prenosivih instrumenata za mjerenje/nadzor. To traje tjednima, a ponekad i mjesecima.<br /> # Pregled tvornice ili mali pregledi sastoje se od utvrđivanja očiglednih situacija gdje dolazi do rasipanja energije i davanja preporuka o mjerama za poboljšavanje održavanja i radnih postupaka. Za to je potrebno obaviti ispitivanja i mjerenja da bi se odredila količina korištene energije i gubitci. To također uključuje davanje preporuka i analizu mogućnosti za uštedu energije što zahtijeva manje izdatke ili veća ulaganja sredstava. Vrijeme za ovo ovisi o danim uvjetima.<br /> <br /> ==== Opseg analize utroška energije ====<br /> <br /> Energetski audit na razini tvornice normalno se usredotočuje na dva područja: analize preko pogonskih postrojenja, sustava ili mjesta nastanka troškova:<br /> <br /> *tokova materijala<br /> *tokova energije<br /> <br /> Prije prilaženja detaljnom energetskom auditu, a posebice ako se traži pomoć izvana, preporučuje se da se prethodno obavi unutarnja studija kako slijedi:<br /> <br /> ==== Obavljanje energetskog audita ====<br /> <br /> Prvi se pregled odnosi na utvrđivanje i otklanjanje vidljivijih gubitaka energije kao što su:<br /> <br /> *propuštanja pogonskog goriva<br /> *propuštanja pare<br /> *gole vruće površine koje treba izolirati<br /> *plamenici koji se ne mogu podešavati<br /> *visoka temperatura izlaznih plinova<br /> *oprema u praznom hodu kada nije potrebna<br /> *propuštanje tlačenog zraka, propuštanje plinova<br /> *proizvodi s greškom<br /> *nepotrebno rukovanje materijalima<br /> *učestali prekidi proizvodnje/zatvaranje<br /> *nepotrebne stanice za redukciju tlaka<br /> *pokvareni instrumenti za nadzor<br /> *pokvareni odvajači pare, pogrešno ugrađeni zaklopci pare<br /> *začepljeni filtri puhaljki/kompresora<br /> *prljav radni okoliš<br /> *propuštanje kondenzata<br /> *propuštanje vode<br /> *prejaka rasvjeta<br /> *prejaki rad klima uređaja/grijanja<br /> <br /> Da bi se olakšao posao, preporučuje se izraditi prikladne obrasce za energetski audit. U njima moraju biti sadržane informacije o približnim veličinama gubitaka energije i potrebne mjere za njihovo otklanjanje. U nekim situacijama, poželjno je dati pojedinosti o preporučenim inženjering radovima.<br /> <br /> Pregled potrošnje energije može se obavljati u proizvodnim postrojenjima, te za posebna područja od interesa kao što su rasvjeta, ventilacija, raspored korištenja objekta i preventivno održavanje.<br /> <br /> ==== Provjera podataka o potrošnji energije ====<br /> <br /> U većini slučajeva, povijesni podatci o energiji nisu bili propisno uneseni. Neko pogonsko osoblje imalo je tendenciju da unosi radne podatke koji nisu odražavali stvarno stanje. U najgorim slučajevima podatci su bili prikazani na evidencijskim listovima čak i kad su instrumenti bili u kvaru ili su oprema ili sustavi bili neispravni već izvjesno vrijeme.<br /> <br /> Budući da podatke o energiji daju i koriste različite radne jedinice, mjerne jedinice koje se koriste nisu uvijek jednoobrazne, npr. broj komada na skladištu, broj paleta u računovodstvu, metričke tone u proizvodnji itd. To naravno dovodi do zabuna.<br /> Drugo o čemu treba voditi računa su razdoblja koja su uzeta za pregled utroška energije. Zbog velikog broja poslovnih transakcija i radnji, plaćanja ne moraju uvijek biti za jedan puni mjesec. Neka plaćanja mogu obuhvaćati dio prethodnog mjeseca. Tipičan primjer je račun za struju gdje se mjesečni obračun obavlja s 26. u prethodnom mjesecu, a 25. u sljedećem mjesecu.<br /> <br /> Po potrebi može se raditi drugi i treći pregled. Treba se imati u vidu da ti pregledi mogu potrajati ako se radi o složenijem sustavu koji je predmet pregleda. Prije nego se priđe detaljnom pregledu utroška energije, preporučuje se obaviti pregled radi utvrđivanja opsega rada, provjere mjesta postojećih ili dodatnih instrumenata i procjene radnih uvjeta.<br /> <br /> Nakon što se poboljša učinkovitost korištenja energije u tvornici kroz bolje mjere gospodarenja (bolji postupci rada i održavanja, raspored opterećenja itd.) i običnih mjera prilagođavanja, preporuča se obaviti detaljniji pregled potrošnje energije. Slika 5. prikazuje postupak pregled utroška energije.<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Pregled utroska energije.jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 5.''' Postupak energetskog audita&lt;/div&gt;<br /> <br /> ==== Ciljevi detaljnog energetskog audita ====<br /> <br /> Detaljna studija može se poduzeti posebice radi:<br /> <br /> *praćenja studije o iznalaženju mogućnosti provedivosti štednje energije,<br /> *postizanja energetske učinkovitosti važnije opreme (da bi se njihov rad doveo u projektirane uvjete ili ocijenilo njihovu korisnost/vijek trajanja itd.),<br /> *utvrđivanja dodatnih izvora gubitaka, količinskog utvrđivanja i istraživanja mogućih korištenja/primjena,<br /> *utvrđivanja i analize više mogućnosti uštede energije (pregled mogućnosti štednje energije koje prije nisu bile uzete o obzir, sada se mogu razmotriti),<br /> *izrade srednjoročnog do dugoročnog programa štednje energije (radi bolje raspodjele novčanih sredstava).<br /> <br /> Detaljan energetski audit mora biti usredotočen na određene sustave i glavnu opremu kao što su:<br /> <br /> # Sustav pare: proizvodnja, distribucija, korištenje i odvajanje kondenzata<br /> # Sustav komprimiranog zraka: proizvodnja, distribucije, korištenje<br /> # Sustav crpki: motori, crpke, radni zahtjevi, ograničenja<br /> # Proizvodnja topline: peći, kotlovi za ponovno zagrijavanje<br /> # Sustav održavanja topline<br /> # Sustav klimatizacije: rashladna oprema, instrumenti, zahtjevi opterećenja<br /> # Izmjena na sustavu: povremeni rad do neprekidnog rada<br /> # Spajanje nekoliko linija postupaka<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Tok materijala u celicani.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 6.''' Tok materijala u čeličani (tona mjesečno)&lt;/div&gt;<br /> <br /> [[Slika:Tok energije u sustavu kotlovnice.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 7.''' Tok energije u sustavu kotlovnice&lt;/div&gt;<br /> <br /> [[Slika:Distribucija topline u peci za regeneraciju.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 8.''' Distribucija topline u peći za regeneraciju&lt;/div&gt;<br /> <br /> [[Slika:Tok proizvodnog procesa u tvornici.jpg|center|800px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 9.''' Tok proizvodnog procesa u tvornici staklenih boca&lt;/div&gt;<br /> <br /> ==== Što pripraviti za detaljan energetski audit ====<br /> <br /> # Utvrdite cilj(eve) <br /> #* Vaše ciljeve učinite što konkretnijima, vodeći računa o ograničenim sredstvima koja su na raspolaganju. Treba napomenuti da će pripreme za detaljnu analizu uslijediti iz posebnih ciljeva operacije.<br /> # Osnujte skupinu za energetski audit <br /> #* Članovi moraju imati odgovarajuće tehničko znanje i stručnost glede danog sustava, opreme i rada postrojenja koje je predmet analize. Odredite vođu skupine kako bi koordinirao aktivnosti.<br /> # Utvrdite žurnost zadatka i osigurajte potrebno ljudstvo za potporu <br /> #* Pregled će se odvijati ovisno o broju mogućnosti za uštedu energije. Međutim, imajte u vidu da će biti potrebno obaviti odgovarajuće pripreme radi poduzimanja samog pregleda.<br /> # Osigurajte brzo razmatranje i ocjenu postojećih informacija, tekućih aktivnosti i radne prakse. To može obuhvaćati:<br /> #* vođenje bilješki, izvješćivanje, obračun energije *podatke o radu tvornice (sadašnje i povijesne)<br /> #* sveukupne radne procese: specifičnu potrošnju energije, tokove materijala i energije (slike 3.-5.), dijagram odvijanja procesa (slika 6.), pomoćne službe, načine rada i održavanja<br /> #* instrumente: mjesto, uvjeti različitih pokaznih i kontrolnih instrumenata<br /> #* opremu: popis, uvjeti rada, projektni uvjeti, učinkovitost, kapacitet korištenja<br /> #* planiranje proizvodnje: različiti proizvodi <br /> #* ulazne materijale, energente<br /> #* ustroj organizacije (odgovornosti glede mjesta nastanka pogonskih troškova)<br /> #* vladini zahtjevi i poticaji, ako ih ima<br /> # Pripremite tvornička postrojenja za sakupljanje podataka i probni pogon, ako je potrebno. Obavite izvješćivanje zaposlenika kako biste dobili njihovu potporu i sudjelovanje, ako je potrebno<br /> # Odredite pravo vrijeme i trajanje akcije kako biste osigurali poželjne uvjete ispitivanja<br /> # Prije samo početka skupljanja podataka i provjere, osigurajte da:<br /> #* su svi instrumenti izvan i na upravljačkoj ploči valjano baždareni<br /> #* prenosivi instrumenti za usporednu provjeru također baždareni<br /> #* su na raspolaganju standardni odgovarajući plinovi i uređaji za baždarenje<br /> #* nazočnosti osoblja za održavanje i instrumente radi pomoći<br /> # Pripremite sve radne papire, obrasce za obavljanje pregleda, radne dnevnike i odgovarajuće crteže kao što su tok procesa i dijagrami instrumenata<br /> <br /> ==== Provedba aktivnosti na energetskom auditu ====<br /> <br /> # Pomno ispitajte sustav koji je predmet pregleda ili samu tvornicu i promatrajte trenutne radne uvjete i metode koje primjenjuje tvorničko osoblje.<br /> # U slučaju dvojbi, uzmite dodatne podatke pomoću prenosivih mjernih instrumenata.<br /> # Uzmite u obzir vrijeme prikupljanja podataka i radni ciklus, ako ih ima.<br /> # Razgovarajte s direktorom tvornice, područnim poslovođom, voditeljima smjene, direktorom za održavanje, tehničarima za instrumente i osobljem iz računovodstva, kad god je to potrebno radi potpunijeg informiranja.<br /> # Prije svega, sami sačinite svoje primjedbe.<br /> <br /> Tijekom obavljanja energetskog audita, imajte u vidu osnovna načela koja se odnose na sve vidove štednje energije, kako slijedi:<br /> <br /> # Potrebno je ispitati način i opseg korištenja svih energija, uključujući vrstu procesa, uravnoteženost sustava, veličinu opreme, veličinu tvornice, sustav za nadzor instrumenata itd. Potrebno je pomno procijeniti prateće dobiti.<br /> # Ako je to moguće, potrebno je utvrditi koliki je korisni rad kao i opseg neučinkovitosti za svaku fazu porasta/pada temperature i tlaka.<br /> # Suvišna toplina mora se moći iskoristiti i potrebno je utvrditi krajnjeg korisnika. Količina i kvaliteta suvišne topline, vrijeme korištenja i udaljenost od njezinog izvora moraju biti poznati. Pored toga, neto uštede moraju biti veće od mjerila za njezino obnavljanje i ulaganja.<br /> # Prividne uštede energije potrebno je pažljivo razmotriti kako bismo bili sigurni da nisu prouzročile neke druge troškove na drugom mjestu.<br /> # Svi oblici gubitka energije na odbačenim proizvodima. Paziti da toga bude što manje.<br /> # Ušteda energije uvelike ovisi o mjerenju. Da bi to bilo realno, potrebno je koristiti pouzdane instrumente i utvrditi referentne vrijednosti ispitivanja.<br /> <br /> ==== Ocjena podataka ====<br /> <br /> Koristeći povijesne radne podatke i primarne podatke dobivene pomoću prenosivih instrumenata za ispitivanje, razmotrite i ocijenite jesu li podatci:<br /> *prilično točni<br /> *sumnjivi i potrebno je dodatno ispitivanje<br /> *zanemareni i odbačeni<br /> <br /> Ponovno, gdje je to potrebno, podrobno analizirajte sve podatke o potrošnji energije u procesu:<br /> <br /> *Može li se oprema obnoviti kako bi se povećala toplinska učinkovitost?<br /> *Može li neka faza u procesu biti pojednostavljena u cilju smanjenja korištene energije?<br /> *Može li se bilanca sustava poboljšati kako bi se racionalizirala potrošnja energije?<br /> *Može li se ostatak topline obnoviti za prikladno krajnje korištenje (tj. da se proizvodi para, topla voda ili za predgrijavanje materijala)?<br /> *Može li se povećati iskorištenost kapaciteta?<br /> *Može li se smanjiti količina proizvoda s greškom?<br /> *Može li se pomoću boljih instrumenata smanjiti nepotrebna lutanja?<br /> *Opravdano je zamijeniti staru ili glomaznu opremu novom opremom koja zahtijeva manje prekida rada zbog energije ili popravaka tijekom održavanja.<br /> <br /> Na osnovi ciljeva ove akcije, pokušati, gdje je to prikladno:<br /> # utvrditi bilancu materijala u sustavu koji je predmet obrade<br /> # sukladno tome izraditi bilancu energije<br /> # obaviti sveobuhvatnu analizu troškova/dobiti. Obaviti podroban elaborat o mogućim uštedama kroz: <br /> #* zamjenu goriva<br /> #* smanjenje gubitaka topline<br /> #* obnovu otpadne topline<br /> #* recikliranje otpadnih materijala<br /> #* bolje kontrolne instrumente<br /> #* izmjene u procesu<br /> # raspitati se kod drugih poduzeća o njihovom iskustvu s tehnologijama ili mjerama za štednju energije koje namjeravate usvojiti. Dodatne se informacije mogu zatražiti od nekog neovisnog uvaženog državnog tijela. Pazite se od neisprobanih tehnologija kojima nedostaje potrebna tehnička podloga.<br /> <br /> I opet, na osnovi ciljeva pregleda utroška energije, pokušajte i izradite kratak prikaz podataka, gdje je to prikladno:<br /> *ulaz energije za sirovine i energente<br /> *neto energija koja ide na teret glavnog proizvoda<br /> *udio energije koji se odnosi na nusproizvod<br /> *rasuta ili bačena energija<br /> *energija utrošena u raspolaganje otpadom<br /> *energija po proizvodnji jedinice (usporediti s teoretskom ili projektiranom određenom energijom).<br /> <br /> Na kraju, izračunajte neto ušteđenu energiju, izraženo u ukupnom iznosu kao odgovarajuće uštede u novcu ili kao postotak ukupno utrošene energije. Ili pak dajte grafički prikaz za određeno razdoblje i pokušajte uočiti međuodnose te doći do izvjesnih radnji koje treba poduzeti.<br /> <br /> === Utvrđivanje, procjena i provedba izvedivih načina za očuvanje energije ===<br /> <br /> # Napravite popis i razvrstajte mogućnosti za uštedu energije na:<br /> #* procese i održavanje koji zahtijevanju male novčane izdatke<br /> #* izmjene koje zahtijevaju skromne novčane izdatke<br /> #* izmjene koje zahtijevaju znatna ulaganja kapitala <br /> # Ukratko opišite inženjering zamisao ili shemu za provedbu predloženih mjera za štednju energije<br /> # Izradite financijsku procjenu koja prikazuje uštede, potrebe za financiranjem, povrat on ulaganja ili otplatu, rizik itd. <br /> # Ponovno razmotrite prijedloge projekta koji nisu bili uzeti u obzir za provedbu ili za dalje analize.<br /> <br /> Tipičan primjer ocjene podataka o pregledu utroška energije za sustav kotlovnice izgleda kao što slijedi:<br /> # Polazni slučaj (prije poboljšanja): učinkovitost kotla je 75%, kod 8% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 343o C (slika 10.).<br /> # Slučaj 1. (s ispravkom omjera zraka/goriva):<br /> #* učinkovitost kotla je 79,6, s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznog plina od 329o C<br /> #* ušteda goriva iznosi 5,8% od ulaznog goriva (slika 11.)<br /> # Slučaj 2. (s ispravkom omjera zraka/goriva plus uređaj koji zagrijava vodu pomoću plinova koji idu u dimnjak:<br /> #* učinkovitost kotla je 86,2% , s 4% viška O2 i na temperaturi izlaznih plinova od 194o C<br /> #* uštede na gorivu su 7,7% od ulaznog goriva (slika 12.)<br /> <br /> <br /> [[Slika:Polazni slucaj bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 10.''' Polazni slučaj bilance energije na kotlu&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:Slucaj 1. bilance energije na kotlu .jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 11.''' Slučaj 1. bilance energije na kotlu (s podešavanjem omjera zrak/gorivo)&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> [[Slika:Slucaj 2. bilance energije na kotlu.jpg|center|900px]]<br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 12.''' Slučaj 2. bilance energije na kotlu (slučaj 1. + uređaj za grijanje vode plinovima što idu u dimnjak)&lt;/div&gt;<br /> <br /> ==== Izvješće o energetskom auditu ====<br /> <br /> Energetski audit nije potpun bez opsežnog izvješća za upravu. Dobro izvješće sadrži sljedeće:<br /> *izvršni prikaz koji ističe cilj programa, svrhu pregleda utroška energije, nalaze tog pregleda ukazujući na moguće uštede, zahtjeve glede financiranja i radne snage, pozitivne i negativne učinke, sveopće implikacije i, iznad svega, prijedlog mjera koje treba poduzeti<br /> *opsežno tehničko izvješće o obavljenom pregledu utroška energije u kojem se prikazuju: <br /> :* temeljne informacije, tj. pregled tvornice i pregled energije <br /> :* opći pristup <br /> :* odgovarajuće opise:<br /> *opće stanje pogonskih postrojenja<br /> *potrošnja i distribucija energije<br /> *određena potrošnja energije<br /> *glavni potrošači energije<br /> *sustav pohrane i distribucije goriva<br /> *sustav kotlova<br /> *sustav peći/sušenja<br /> *sustav generatora<br /> *obrada vode<br /> *procesne operacije, po važnijoj opremi<br /> :* nalazi, po određenim terminima, za svaki sustav koji se može identificirati, odjel ili mjesto stvaranja troškova <br /> :* analiza podataka o energiji <br /> :* preporuke, po određenim terminima, za svaki sustav <br /> :* sve odgovarajuće informacije, podatke o ispitivanju, reference, izračune, detaljnu analizu u vidu dodataka.<br /> Na ovom mjestu, potrebno je ukazati na to kako se pregled utroška energije može pretvoriti u izvješće koje ne slijedi predloženi format. U nekim situacijama, pregled utroška energije može biti zaustavljen tijekom provedbe iz opravdanih razloga. Stoga, izvješće se mora usredotočiti na: <br /> <br /> # što se stvarno dogodilo <br /> # izmjene u predloženim planovima rada<br /> # praćenje potrebnih radnji.<br /> <br /> ==== Provedba mjera na štednji energije ====<br /> <br /> # Zaustaviti utvrđene gubitke energije poduzimanjem korektivnih mjera<br /> # Tražiti odobrenje uprave za predložene projekte kao i odgovarajući zahtjev za ulaganjem<br /> # Preispitati nacrt svih novih kapitalnih projekata kako bi se osiguralo da taj nacrt uključuje učinkovito korištenje energije<br /> # Provoditi odobrene projekte.<br /> <br /> === Nadzor, ocjena i praćenje učinaka mjera/projekata za uštedu energije===<br /> <br /> Općenito, organizacije ovoj fazi ne poklanjaju osobitu pozornost. Tek kada mjere pođu jako loše, uprava poklanja pozornost i počinje tražiti da joj se dostave pojedinosti.<br /> <br /> Direktor za energiju, bez obzira na rezultate, mora nadzirati i mjeriti učinke mjera za štednju energije. Jedan je od načina da prati:<br /> <br /> *korištenje energije po jedinici proizvodnje po mjestu nastanka troškova<br /> *korištenje energije po jedinici proizvodnje, na razini tvornice.<br /> <br /> Nadalje, razmatranje učinaka složenijih promjenljivih sredstava i modela za energiju po jedinici proizvodnje:<br /> <br /> *usporedbom produkta energije po jedinici u prethodnom radu i teoretski proizvod energije po jedinici<br /> *promatranjem učinka mjera za štednju energije na vaše smanjenje energije po jedinici proizvodnje<br /> *istraživanjem, utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka povećanja do kojeg može doći u vašoj energiji po jedinici proizvodnje, kadgod je to moguće.<br /> <br /> Prije svega, direktor za energiju mora osigurati da kanal za komuniciranje bude uvijek otvoren kako prema glavnoj upravi tako i prema onima na nižim razinama organizacije. Povremeno izvješće o napredovanju mora biti dostavljeno glavnoj upravi.<br /> <br /> ==== Ocjena programa za štednju energije ====<br /> <br /> Dok stječete iskustvo u radu na pregledu utroška energije i poboljšavate učinkovitost vašeg korištenja energije, činite sljedeće:<br /> <br /> *ocjenjujte napredak ili postignuća u štednji energije<br /> *analizirajte izvorne ciljeve i po potrebi ih mijenjajte<br /> *pravite izmjene u programu<br /> *savjetodavne usluge (tehnička pomoć), održavajte blisku suradnju s trgovinskim udrugama ili industrijskim grupacijama,<br /> *financijske poticaje za opremu i proces koji štede energiju kao što su korištenje otpadne topline i otpadnih proizvoda, povećavajući produktivnost sustava, kombinirane toplinske i elektro-sustave itd.<br /> *surađujući s ustanovama i vladinim agencijama glede informacija o mogućnostima, dobiti i tehnologijama, infrastrukturi, licencija za proces, poticaja povezanih s punom zamjenom.<br /> <br /> Nastavite s vašim aktivnostima na štednji energije i uvijek u to uključujte vaše zaposlenike. Imajte na umu da vaše rukovodeće osoblje predstavlja ključ za uspjeh vašeg programa za štednju energije.<br /> <br /> === Dodatci ===<br /> <br /> '''Dodatak 1.''' Popis provjera mogućnosti za štednju energije<br /> <br /> ==== I. ZGRADE I OKUĆNICE ==== <br /> <br /> *Smanjite zrak za ventilaciju<br /> *Povećajte odbijanje svjetlosti od zidova i stropova<br /> *Smanjite temperaturu pogonske tople vode<br /> Smanjite izvlačenje zraka iz objekta kao i nadomjesni zrak<br /> *Ugasite klimatizaciju izvan radnog vremena<br /> *Ugradite vremenske prekidače za rasvjetu u prostorijama koje se rijetko koriste<br /> *Prebacite izravnu rasvjetu u fluorescentnu, živinu, natrijevu ili rasvjetu visoke jakosti<br /> *Povremeno baždarite osjetila za upravljanje rešetkama za zrak i oduškama na zgradama<br /> *Čistite kondenzatore za hlađenje zraka za klimatizaciju kako bi smanjili konjsku snagu kompresora - provjerite obradu rashladne vode<br /> *Smanjite veličinu rešetki za zrak, prašinu i spirale za hlađenje, kako bi se smanjio otpor zraka<br /> *Izbjegavajte dovod jako vlažnog ispušnog zraka u sustav za klimatizaciju<br /> *Klimatizirajte samo prostore koji se koriste<br /> *Zamijenite vrata sa zračnom zavjesom čvrstim vratima<br /> <br /> ==== II. ELEKTRIČNA ENERGIJA ====<br /> <br /> *Provjerite snagu žarulja u vatima<br /> *Isključite nepotrebnu vanjsku ukrasnu rasvjetu i neonske reklame u krugu<br /> *Smanjite rasvjetu oko objekata<br /> *Koristite sunčevu svjetlost za rasvjetu<br /> *Isključite klimatizaciju izvan radnog vremena i neradnih dana<br /> *Dobro pritegnite remene na elektromotoru<br /> *Izbjegavajte da voda uđe u kaleme elektromotora kako bi izbjegli kvar i 127 promijenite nazivne vrijednosti elektromotora u tvornici<br /> *Ograničite električnu energiju na opskrbu strujom, rasvjetom i samo specijalnih toplinskih procesa<br /> *Svedite na minimum rad elektromotora bez opterećenja<br /> *Koristite kombinirani ciklus generatora s plinskom turbinom s kotlovima na otpadnu toplinu spojene na izlaz iz turbine<br /> *Zamijenite parne mlaznice na vakuum sustavima s vakuum crpkama na elektromotorni pogon<br /> *Odredite snagu elektromotora kako bi postigli vršnu pogonsku učinkovitost - koristite najdjelotvorniji tip elektromotora<br /> *Koristite smanjenje pritiska pare za proizvodnju energije<br /> *Smanjite prekomjerni kapacitet transformatora<br /> *Osigurajte odgovarajuće održavanje i podmazivanje opreme na motorni pogon<br /> *Imajte u vidu energetsku učinkovitost kad nabavljate novu opremu<br /> *Koristite motore s više brzina za promjenljiva opterećenja crpke, uređaja za dovod zraka i kompresora<br /> <br /> ==== III. PARA ====<br /> <br /> *Isključite prateći cjevovod za grijanje kad nije hladno vrijeme<br /> *Održavajte parne mlaznice koje se koriste za vakuum sustav<br /> *Popravite oštećene izolacije na parovodima<br /> *Popravite ili zamijenite kolektore pare<br /> *Razmotrite zamjenu elektromotora s turbinama na povratni pritisak i koristite izlaznu paru za vlastito toplinu <br /> *Stalno provjeravajte procesnu paru<br /> *Izbjegavajte skupa vršna opterećenja odgovarajućim rasporedom rada<br /> *Smanjite gubitke kod distribucije plina: <br /> :* održavati izolaciju u dobrom stanju <br /> :* provjeravati ventile, armature i spojeve da bi se izbjegli gubitci topline <br /> :* zatvoriti parovode koji se ne koriste <br /> :* koristiti odgovarajuće dimenzije cijevi <br /> :* održavati odgovarajući dovod pare različitim korisnicima<br /> *Ugraditi instrumente za nadzor temperature i tlaka u procesu<br /> *Izbjegavati gubitak topline na mjestu korištenja<br /> *Poboljšati učinkovitost prijenosa topline na mjestu korištenja pare: <br /> :* ugraditi odvajač pare radi otklanjanja vlage <br /> :* ugraditi ručni zračni ventil ili automatske oduške zraka da bi uklonili nakupljeni zrak na mjestima gdje se nalazi para<br /> *Prikupiti toplinu koja je izašla iz procesnih postrojenja: <br /> :* kondenzat kao napajanje kotla <br /> :* niskotlačnu paru za procese s nižim tlakom<br /> *Cjevovod za povrat kondenzata mora biti odgovarajuće izolirana<br /> *Paziti da oprema, instrumenti itd. funkcioniraju kako treba kroz bolje održavanje i brigu<br /> *Regulirati kolone za destilaciju da rade u uvjetima blizu prelijevanja radi što veće učinkovitosti separacije<br /> *Dodati kolektore na kolonu za destilaciju kako bi se smanjio omjer povratnog toka<br /> *Izolirati cijevi za kondenzat i paru<br /> *Svesti na najmanju mjeru ispuhavanje kotla uz bolju obradu napojne vode<br /> *Koristiti minimalni radni pritisak pare<br /> *Zamijeniti barometarske kondenzatore površinskim kondenzatorima<br /> *Maksimalno poboljšati rad više-faznih vakuum mlaznica pare<br /> *Koristite optimalnu debljinu izolacije<br /> *Koristite nadzor omjera povratnog toka umjesto nadzora toka na tornjevima za destilaciju<br /> *Zamijenite tekućine vrućeg procesa parom<br /> <br /> ==== IV. OSTALI ENERGENTI ====<br /> <br /> *Redovito uklanjajte nečistoće iz cijevi za vodu<br /> *Isključite rashladnu vodu kada nije potrebna<br /> *Redovito čistite ili zamijenite zračne filtre<br /> *Ugradite odgovarajuća sušila na cijevi za zrak da se izbjegne pad tlaka<br /> *U određenim situacijama procijeniti hlađenje vode u odnosu na hlađenje zrakom<br /> *Izbjegavajte hlađenje procesne vode koja se poslije mora zagrijavati i obratno<br /> *Koristiti što manje rashladne vode za ležajeve<br /> *Zamijeniti predimenzionirane motore i crpke optimalnim veličinama<br /> *Svesti temperaturu tople vode na potrebni minimum<br /> *Smanjiti količinu obrađene vode<br /> <br /> ==== V. OBNAVLJANJE TOPLINE ====<br /> <br /> *Koristite nadzemni kondenzator za pogon pare iz kondenzatora u procesu destilacije<br /> *Koristite topli dimni plin u isijavajućem grijaču za uređaje za sušenje, peći itd.<br /> *Koristite toplinu iz dimnih plinova za predgrijavanje proizvoda ili materijala koji idu u peći, uređaje za sušenje itd.<br /> *Koristite vruće dimne plinove za predgrijavanje otpada za kotlove za sagorijevanje<br /> *Koristite obnovljenu toplinu iz rasvjetnih tijela u korisne svrhe, tj. za pogon rashladne opreme za apsorpciju<br /> <br /> ==== VI. ZADRŽAVANJE TOPLINE ====<br /> <br /> *Popravite oštećenu izolaciju na pećima, kotlovima itd.<br /> *Koristite ekonomičnu debljinu izolacije za niske temperature<br /> *Koristite meku izolaciju u kružnim pećima kako bi olakšali zagrijavanje i hlađenje<br /> *Popravljate peći i vrata na pećima tako da budu dobro zabrtvljena.<br /> <br /> ==== VII. SAGORIJEVANJE ====<br /> <br /> *Svakodnevno izrađujte izračun i grafičke prikaze kotla<br /> *Napravite plan održavanja gorionika<br /> *Podesite gorionike da učinkovito rade<br /> *Poboljšajte sposobnost nadzora sagorijevanja<br /> *Zagrijavajte ulje na odgovarajuću temperaturu radi dobre atomizacije<br /> *Odstranite gorivi plin iz dimnog plina<br /> *Svedite protok zraka za sagorijevanje na optimum<br /> *Pretvoriti zapaljivo u učinkovitije gorivo<br /> *Zamijeniti zastarjele gorionike učinkovitijima<br /> *Koristiti otpad i nusproizvode kao gorivo<br /> *Ograničiti i nadzirati zrak za sekundarno sagorijevanje u radu peći na količinu koja je prikladna za normalan rad peći<br /> <br /> ==== VIII. PLANIRANJE ====<br /> <br /> *Isključite opremu za procesno grijanje kad nije u upotrebi<br /> *Utvrdite uzroke troškova potražnje za električnom energijom i reprogramirajte rad postrojenja da bi se izbjegla vršna opterećenja<br /> *Smanjite temperaturu procesne opreme za grijanje kad je na čekanju<br /> *Koristite učinkovitiju opremu u svom maksimalnom kapacitetu, a manje učinkovitu opremu samo kad je to potrebno<br /> *Zagrijavajte dijelove za obradu samo u skladu s odgovarajućim specifikacijama ili standardima<br /> *Planirajte redovno održavanje u vrijeme kad oprema nije u radu<br /> *Razmotrite tri ili četiri dana neprekidnog rada umjesto jedne ili dvije smjene dnevno<br /> *Optimizirajte veličinu dijelova proizvodnje i inventura.<br /> <br /> ==== IX. RUKOVANJE OPREMOM ====<br /> <br /> *Isključite transportere, viličare itd. kad se ne koriste<br /> *Podešavati i održavati viličare spremne za što učinkovitiji rad<br /> *Ugasiti dizel građevinske strojeve kad nisu potrebni<br /> *Koristite opremu s optimalnim veličinama i kapacitetima<br /> *Poboljšati transportere<br /> *Koristite napajanje putem gravitacije gdje god je to moguće<br /> <br /> ==== X. OTPREMA, DISTRIBUCIJA I PRIJEVOZ ====<br /> <br /> *Planirajte redovito održavanje kako bi se održala učinkovitost motora kamiona<br /> *Ugasite motor kamiona tijekom utovara, istovara ili čekanja<br /> *Odredite veličine kamiona prema poslu<br /> *Smanjite plan isporuka<br /> *Konsolidirajte isporuke<br /> *Ugradite brtve oko vrata rampe za utovar kamiona<br /> *Nađite što kraći put kamiona za isporuke kako bi se smanjila kilometraža<br /> *Procijenite korištenje energije kod pakiranja<br /> <br /> ==== XI. IZMJENE U PROCESU ====<br /> <br /> *Planirajte vrijeme pečenja malih i velikih dijelova kako bi se smanjilo korištenje energije<br /> *Koristite rješenje rekompresije pare u procesima destilacije<br /> *Koristite načelo &quot;vučenja sa strane&quot; kod projektiranja kolone za destilaciju<br /> *Koristite neprekidnu opremu koja zadržava transportere za procesno grijanje u okviru grijane komore<br /> *Koristite izravno djelovanje plamena ili infracrvenu obradu kod grijanja tipa komore<br /> *Pretvorite posredno paljenje u izravno paljenje<br /> *Pretvorite rad po šaržama u neprekinuti rad<br /> *Koristite peći tipa vretena za predgrijavanje ulaznog materijala<br /> *Pretvorite grijače tekućine iz onih s paljenjem ispod u ono koje se uranja ili potapa u tekućinu<br /> *Promijenite dizajn proizvoda da bi se smanjile potrebe za energijom za obradu<br /> *Smanjite proizvodnju s greškom<br /> *Poboljšajte zastarjelu ili malo korištenu opremu <br /> *Svedite na najmanju mjeru nebitni materijal u procesu toplinske obrade<br /> <br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Zgradarstvo - Grijanje i hlađenje==<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> U ovom poglavlju naučit ćemo nešto o energetkoj efikasnosti zgrada, kako je to kod nas, a kako u Europi, o pravilima tehničkih mjera zaštite, energetskim certifikatima, izolacijama zgrada, i svemu ostalim vezanim uz to.<br /> <br /> [[Slika:Slikax1.jpg|centar|350px]]<br /> <br /> '''Slika 13.''' Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije i odgovoran je za preko 40% ukupne potrošnje energije.<br /> <br /> U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske potrošnje do 2010. godine)<br /> <br /> [[Slika:slikax2.jpg|centar|450px]]<br /> <br /> '''Slika 14.''' Potrošnja energije za grijanje prostora i grijani prostor u Danskoj.<br /> <br /> [[Slika:Slikax3.jpg|centar|650px]]<br /> <br /> '''Slika 15.''' Debljina izolacije zidova u pojedinim zemljama<br /> <br /> [[Slika:Slika4x.jpg|left|800px]]<br /> <br /> '''Slika 16.''' Gubitak topline kroz zidove, te debljina izolacije<br /> <br /> Europsko udruženje proizvođača toplinske izolacije Eurima u suradnji s internacionalnom tvrtkom Ecoys napravili su analizu gubitaka toplinske energije kroz pojedine konstrukcije u zgradama EU, te analizu primjenjenih debljina toplinske izolacije na istim konstrukcijama.<br /> <br /> '''Tablica 1.''' '''Koeficijenti prolaza topline, k (W/m2 oK)'''<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Vanjsku zid !! Pod !! Strop <br /> |-<br /> | Švicarska || 0.4 || 0.4 || 0.4 <br /> |-<br /> | Švedska || 0.3 || 0.3 || 0.3 <br /> |-<br /> | Njemačka || 0.38 || 0.3 || 0.38 <br /> |-<br /> | Danska || 0.27 || 0.3 || 0.2-0.3 <br /> |-<br /> | Engleska || 0.45 || 0.45 || 0.25-0.45 <br /> |-<br /> | USA || 0.47 || 0.58 || 0.22 <br /> |-<br /> | Hrvatska || 0.9 || 0.75 || 0.8 <br /> |}<br /> <br /> [[Slika:Slikax7.jpg|centar|550px]]<br /> <br /> '''Slika 17.''' Građevinske klimatske zone u RH.<br /> <br /> [[Slika:Slikax9.jpg|centar|400px]]<br /> <br /> '''Slika 18.''' Vrijednosti dozvoljenog koef. prolaza topline k (W/m2 oK) prema propisima o toplinskoj zaštiti u RH od 1970. do danas.<br /> <br /> * 1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada<br /> Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu<br /> <br /> * 1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada<br /> <br /> * 1987. Inovirano izdanje norme JUS.U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada<br /> Propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem osigurava se racionalna uporaba toplinske energije<br /> <br /> Trenutno važeći propisi o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada u Hrvatskoj–iz 1987.g. (danas HRN U.J5.600)<br /> <br /> Zakon o gradnji (N.N. 175/03 i 100/04) '''Članak 12. Ušteda energije i toplinska zaštita''' “Građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da,<br /> u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihovog korištenja bude jednaka propisanoj razini<br /> ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti<br /> <br /> Novi [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1560.htm Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti kod zgrada] - u izradi <br /> <br /> Dio koji se odnosi na uštedu toplinske energije<br /> propisivanjem dopuštene godišnje potrošnje toplinske energije za grijanje po m2 grijane površine (omogućena je fleksibilnost kod projektiranja)<br /> Dio koji se odnosi na toplinsku zaštitu propisivanjem najvećih dopuštenih vrijednosti koeficijenata prolaza topline za pojedine građevne elemente zgrade propisivanjem<br /> dinamičkih toplinskih značajki pojedinih građ. elemenata<br /> Pravilnik o olakšicama za održivu gradnju – u izradi<br /> <br /> Usklađivanje s europskim zakonodavstvom.<br /> <br /> Direktive na ovom području:<br /> <br /> * 89/106/EEC od 21. 12. 1988. O usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima.<br /> <br /> * 93/76/EEC od 13. 09. 1993. O ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije.<br /> <br /> * 2002/91/EC od 16. 12. 2002. O energetskoj učinkovitosti zgrada.<br /> <br /> '''Pet bitnih zahtjeva direktive''' 2002/91/EC<br /> <br /> * Uspostava općeg okvira za metodologiju proračuna energergetskih karakteristika zgrada<br /> <br /> * Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za nove zgrade<br /> <br /> * Primjena minimalnih zahtjeva energetske efikasnosti za postojeće zgrade prilikom većih rekonstrukcija (korisne površine iznad 1000 m2)<br /> <br /> * Energetska certifikacija zgrada<br /> <br /> * Redovite inspekcija kotlova i sustava za kondicioniranje zraka u zgradama<br /> <br /> [[Slika:Slikax11.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 19.''' '''Energetski certifikat'''<br /> <br /> Energetski certifikati za zgrade na tržištu s podacima o godišnjoj potrošnji energije,<br /> koji će biti dostupni svim zainteresiranim strankama, trebali bi postati suvremeno sredstvo marketinga<br /> koje će pokrenuti tržište i građevinsku industriju prema značajnom povećanju energetske efikasnosti.<br /> <br /> [[Slika:Slikax12.jpg|centar|450px]]<br /> <br /> '''Slika 20.''' Energetske potrebe kuća u kWh/m2.<br /> <br /> [[Slika:Slikax13.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 21.''' Toplinski gubici<br /> <br /> [[Slika:replika1.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 22.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:replika2.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 23.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:replika3.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 24.''' Primjer gradnje vanjskog zida različite debljine i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:replika4.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 25.''' Primjer gradnje vanjskog zida sa izolacijom i potrošnja goriva po sezoni<br /> <br /> [[Slika:Slikax18.jpg|centar|650px]]<br /> <br /> '''Slika 26.''' Prikaz prolaza topline kroz zid pri različitim izvedbama gradnje i izoliranja<br /> <br /> '''Opis sustava:''' <br /> <br /> # Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)<br /> # Zid<br /> # Sokl profil<br /> # Poliesterska ploča<br /> # Pričvrsnica<br /> # Kutni profil s mrežicom<br /> # Samoterm® / Samoterm® glet<br /> # Armirajuća staklena mrežica SM-28F<br /> # Impregnacija i završno dekorativne žbuke<br /> <br /> [[Slika:Slikax21.jpg|centar|200px]]<br /> <br /> '''Slika 27.''' Izgled sustava opisanog iznad<br /> <br /> '''Tablica 2.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&quot;5&quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča <br /> |-<br /> | || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm <br /> |-<br /> | || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&quot;5&quot; | W/(m2K) <br /> |-<br /> | Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37<br /> |-<br /> | || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37<br /> |-<br /> | Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32<br /> |-<br /> | Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |-<br /> | || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 <br /> |-<br /> | || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29<br /> |-<br /> | Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |}<br /> <br /> '''Opis sustava:''' <br /> <br /> # Unutarnja žbuka (VC 40, GV 10)<br /> # Zid<br /> # Sokl profil<br /> # Lamele kamene vune<br /> # Kutni profil s mrežicom<br /> # Samoterm®<br /> # Armirajuća staklena mrežica SM-28<br /> # Impregnacija i završno dekorativne žbuke <br /> <br /> [[Slika:Slikax22.jpg|centar|200px]]<br /> <br /> '''Slika 28.''' Izgled sustava prethodno opisanog gore<br /> <br /> '''Tablica 3.''' '''Vrijednosti koeficijenta prolaza topline k (U) W/(m2K)'''<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! Zid !! Gustoca !! Koef.Topl.Provod. !! Debljina zida !! colspan=&quot;5&quot; | Fasadni zid sa TERMOZOL sustavom različitih debljina ploča <br /> |-<br /> | || || || || Bez izolacije || 5cm || 6cm || 8cm || 10cm <br /> |-<br /> | || kg/m3 || W/(mK) || cm || colspan=&quot;5&quot; | W/(m2K) <br /> |-<br /> | Beton || 2400 || 2.04 || 15 || 4.11 || 0.68 || 0.59 || 0.46 || 0.37<br /> |-<br /> | || || || 20 || 3.73 || 0.67 || 0.58 || 0.45 || 0.37<br /> |-<br /> | Blok opeka || 1400 || 0.61 || 19 || 2.08 || 0.59 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.55 || 0.54 || 0.47 || 0.39 || 0.32<br /> |-<br /> | Puna opeka || 1600 || 0.64 || 25 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |-<br /> | || || || 38 || 1.31 || 0.50 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | Porobeton || 800 || 0.35 || 20 || 1.35 || 0.51 || 0.45 || 0.37 || 0.31 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.13 || 0.48 || 0.43 || 0.35 || 0.30 <br /> |-<br /> | || || || 30 || 0.97 || 0.45 || 0.40 || 0.34 || 0.29<br /> |-<br /> | Betonski blok || 1600 || 0.74 || 19 || 2.34 || 0.61 || 0.53 || 0.42 || 0.35 <br /> |-<br /> | || || || 25 || 1.97 || 0.58 || 0.51 || 0.41 || 0.34<br /> |-<br /> | || || || 29 || 1.78 || 0.56 || 0.49 || 0.40 || 0.33<br /> |}<br /> <br /> [[Slika:Slikax23.jpg|centar|400px]]<br /> <br /> '''Slika 29.''' Prikaz gradnje vanjskog zida i izolacija<br /> <br /> [[Slika:Slikax24.jpg|centar|400px]]<br /> <br /> [[Slika:Slikax25.jpg|centar|200px]]<br /> <br /> '''Slika 30.''' Slojevi izolacijskog materijala, te završna obrada<br /> <br /> [[Slika:Slikax26.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 31.''' Kontaktna fasada od plinobetona<br /> <br /> [[Slika:Slikax27.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 32.''' Pod na tlu. PVC pod<br /> <br /> [[Slika:Slikax28.jpg|centar|500px]]<br /> <br /> '''Slika 33.''' Međukat. PVC pod<br /> <br /> [[Slika:Slikax29.jpg|centar|300px]]<br /> <br /> '''Slika 34.''' Izolacija potkrovlja<br /> <br /> [[Slika:Slika30.jpg|centar|300px]]<br /> <br /> '''Slika 35.''' Izgled današnje cigle<br /> <br /> [[Slika:Slikax31.jpg|centar|300px]]<br /> <br /> '''Slika 36.''' Primjer reklame, za gradnju današnjom ciglom<br /> <br /> [[Slika:Slikax32.jpg|centar|600px]]<br /> <br /> '''Slika 37.''' Prikaz potrošnje lož ulja, s obzirom na vrstu stakla, i njegova izolacijska svojstva<br /> <br /> [[Slika:Slikax33.jpg|centar|550px]]<br /> <br /> '''Slika 38.''' Presjek i profil stakla<br /> <br /> [[Slika:Slikax34.jpg|centar|550px]]<br /> <br /> '''Slika 39.''' Poslovna zgrada HEP Elektra Koprivnica (Sanacija vanjske ovojnice zgrade)<br /> prije 240 kWh/m2......sada 70 kWh/m2 <br /> (Energetski institut Hrvoje Požar, Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost,<br /> Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.)<br /> <br /> '''Tablica 4.''' Cijena energenata za grijanje kućanstava, prema gradskoj plinari, 1998. <br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! Energent !! Jedinica mjere !! Energetska vrijednost !! Stupanj iskorištenja h !! Prodajna cijena !! Cijena bez h !! Cijena bez h !! Indeks sa h <br /> |-<br /> | Prirodni plin || m3 || 33.338 || 0.8 || 1.56 || 0.047 || 0.058 || 100<br /> |-<br /> | Drvo za loženje || kg || 14.83 || 0.5 || 0.48 || 0.032 || 0.065 || 112<br /> |-<br /> | Ugljen mrki || kg || 20.1 || 0.5 || 0.82 || 0.041 || 0.082 || 142<br /> |-<br /> | Propan-butan u kontejnerima || kg || 48.443 || 0.8 || 3.26 || 0.067 || 0.084 || 145<br /> |-<br /> | Ekstralako (fco rafinerija) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.69 || 0.065 || 0.109 || 188 <br /> |-<br /> | Ekstralako (Sisak-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.76 || 0.067 || 0.112 || 193 <br /> |-<br /> | Ekstra-lako (Rijeka-Zagreb) || kg || 41.2 || 0.6 || 2.8 || 0.068 || 0.113 || 195<br /> |-<br /> | Ugljen lignit || kg || 12 || 0.5 || 0.69 || 0.058 || 0.115 || 199<br /> |-<br /> | Propan-butan (bez dostave) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.63 || 0.096 || 0.12 || 207<br /> |-<br /> | Propan-butan (s dostavom) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.7 || 0.097 || 0.121 || 209<br /> |-<br /> | Propan-butan (ambulatna prodaja) || kg || 48.443 || 0.8 || 4.81 || 0.099 || 0.124 || 214<br /> |-<br /> | Električna energija (2-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.25 || 0.118 || 0.131 || 226<br /> |-<br /> | Električna energija (prosjek) || kWh || 3.601 || 0.9 || 4.72 || 0.131 || 0.146 || 252<br /> |-<br /> | Električna energija (1-tarifna) || kWh || 3.601 || 0.9 || 5.75 || 0.16 || 0.178 || 307<br /> |-<br /> | || || || || || || || <br /> |-<br /> | ''Izvor: Gradska plinara Zagreb'' || || || || || || || || <br /> |}<br /> <br /> Toplinska izolacija je važan faktor za postizanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Osim ušteda zbog manje potrošnje goriva te vezano s tim i manje emisije plinova u okoliš, toplinskom izolacijom se još postiže ugodna i ujednačena klima stanovanja (bolja kvaliteta života), rješava se plijesni, povećava se trajnost konstrukcija, sprečava se kondenzacija u unutrašnjosti i međupodručjima, smanjuju se dilatacije građevinskih elemenata i pukotina.<br /> <br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Kućanski aparati=<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Uvod==<br /> <br /> <br /> Kućanski aparati troše oko 20% električne energije od ukupne energije koju troši jedno kućanstvo. Među najveće potrošače spadaju hladnjaci i perilice rublja. Pri kupnji novog uređaja treba osim cijene samog aparata pozorno pogledati i kakve karakteristike ima uređaj. U većini slučajeva je bolje kupiti skuplji uređaj koji troši učinkovitije električnu energiju. Budući da kućanski aparati spadaju među veće potrošače električne energije postoje mnogi pravilnici o tome koje uvijete trebaju zadovoljavati. Recimo aparati stari 10 godina troše oko 50% električne energije više od ovih novih. Tako se uštede struje mogu smatrati kao mjesečne rate kojim otplaćivamo aparat tokom njegovog životnog vijeka.<br /> <br /> Među najznačajnije kućanske aparate spadaju:<br /> <br /> * hladnjake i ledenice, te njihove kombinacije;<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c1/Hladnjak.jpg<br /> <br /> '''Slika 40.''' Hladnjak<br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;* perilice rublja;&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/5/52/Mkk.jpg&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 41.''' Perilica rublja&lt;/div&gt;<br /> <br /> <br /> * bubnjaste sušilice rublja,<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/1d/Slika.jpg<br /> <br /> '''Slika 42.''' Bubnjasta sušilica rublja<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;* perilice posuđa;&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/4/44/Perilica.jpg&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 43.''' Perilica posuđa&lt;/div&gt;<br /> <br /> * električne pećnice;<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/e/e6/Stednjak.jpg<br /> <br /> '''Slika 44.''' Električna pećnica<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;* klimatizacijske uređaje;&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/0/01/Klima.jpg&lt;/div&gt;<br /> <br /> &lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Slika 45.''' Klimatizacijski uređaj&lt;/div&gt;<br /> <br /> * električne izvore svjetla napajane direktno iz mreže.<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/1/10/Stedne_zarulje.jpg<br /> <br /> '''Slika 46.''' Štedna žarulja<br /> <br /> Prosječni životni vijek za najčešće kućanske aparate: <br /> <br /> Zamrzivač: 20 godina,<br /> Hladnjak: 19 godina,<br /> Štednjak : 18 godina,<br /> Perilica rublja : 14 godina,<br /> Perilica suđa: 14 godina,<br /> Električni bojler: 13 godina,<br /> Plinski bojler: 12 godina,<br /> Mikrovalna pećnica: 10 godina.<br /> <br /> ==Klasa energetske efikasnosti i označavanje kućanski aparata==<br /> <br /> <br /> <br /> Prilikom odabira kućanskih uređaja često je glavni kriterij početna cijena uređaja. Rijetki gledaju kakva je klasa uređaja te koliko troše odnosno štede energiju. Svrha energetskih klasa, koje prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja službeno moraju imati perilice i sušilice za rublje, perilice za suđe, električne pećnice, hladnjaci i ledenice, klimatizacijski uređaji te žarulje s direktnim napajanjem iz električne mreže jest informirati kupca o tome koliko učinkovito taj uređaj iskorištava električnu energiju i vodu te o razini buke koju prilikom rada taj uređaj proizvodi. Naime hladnjak s oznakom A sigurno troši manje energije od onoga označenog oznakom D, ili perilica za rublje klase A troši manje vode i struje od onih označenih sa E ili F.<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/c/c6/Oznaka.jpg<br /> <br /> '''Slika 47.''' Oznaka energetskih klasa<br /> <br /> <br /> Najbolji primjer za ilustraciju ušteda bilo bi odabrati dva hladnjaka s frizerom sličnih volumena, a različitih energetskih klasa. Tako ako tipični hladnjak srednje veličine s malim frizerom klase C bude u startu 500 kuna jeftiniji od vrlo sličnog modela energetske klase A, ali zato godišnje potroši struje u vrijednosti od oko 300 kuna, za razliku od hladnjaka klase A koji potroši električne energije u vrijednosti od 200 kuna. Iz proračuna očito je da će se tih 500 kuna razlike koje ste početno izdvojili isplatiti unutar 5 godina, a kako je životni vijek hladnjaka 10 do 15 godina, to unutar životnog vijeka označava ukupnu uštedu na električnoj energiji od 500 do 1000 kuna. Slične uštede moguće je izračunati i za druge kućanske uređaje, ako su poznati podaci o potrošnji s oznaka energetske učinkovitosti i koliko se često uređaj koristi. Kod perilica za rublje i suđe, tako osim uštede električne energije treba uzeti u obzir i uštedu vode, dok perilice sa sušilicom ili samostojeće ledenice rijetko, zbog visoke potrošnje električne energije, postižu energetsku klasu A. Ponekad se, također, zna dogoditi da od dva slična modela onaj više energetske klase bude čak i jeftiniji. <br /> Potrošači prilikom kupnje mogu tražiti da se jasno istakne oznaka aparata ukoliko nije vidljiva. Naravno preporuča se kuonja uređaja koji imaju klasu A i A+.<br /> <br /> http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/images/f/f0/Tumaoznake.jpg<br /> <br /> '''Slika 48.''' Ozanaka energetske klase hladnjaka<br /> <br /> Detalji oznake prema slikovnom prikazu imaju sljedeće značenje:<br /> * I. Ime ili trgovačka oznaka dobavljača<br /> * II. Dobavljačeva oznaka tipa/modela<br /> * III. Razred energetske učinkovitosti.<br /> * IV. Mjesto predviđeno za označavanje posebnim oznakama (u vezi zaštite okoliša i sl.)<br /> * V. Potrošnja energije u skladu s HRN EN 153 izražena u kWh/godina (tj. za 24 sata × 365 dana);<br /> * VI. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za svježe namirnice koji ne podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);<br /> * VII. Ukupni neto smještajni obujam svih odjeljaka za smrznute namirnice koji podliježu označavanju zvjezdicama (tj. radna temperatura -6°C);<br /> * VIII. Označavanje zvjezdicama odjeljaka za smrzavanje namirnica u skladu s prihvaćenom regulativom;<br /> * IX. Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su raspoloživi).<br /> <br /> ==Kako uštedjeti električnu energiju==<br /> ===Štedne žarulje===<br /> <br /> Štedne žarulje već odavno nisu nešto nepoznato, i nedostižno. Danas se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini mješovite robe. Kao i s kućanskim aparatima problem je što je početna cijena štednih žarulja do 5 puta veća od cijene običnih žarulja. Mnogi kupci ne čitaju sa strane gdje piše da je štedne žarulje troše do 7 puta manje te im je životni vijek do 4 puta duži od običnih žarulja.Ipak, nije svejedno koje štedne žarulje se odlučujemo kupiti, te se preporuča kupnja štednih žarulja renomiranih proizvođača i višeg energetskog razreda koje dolaze s garancijom i mogućnošću zamjene u razumnom roku. Jeftinije štedne žarulje, naime, često imaju znatno kraći životni vijek, a kako s njima ne dolazi garancija, nema niti mogućnosti zamjene ako se dogodi da im životni vijek bude smiješno kratak.Prednosti korištenja štednih žarulja već su postale tema i u političkim krugovima, pa je, recimo, Australija već odlučila do 2010. godine zabraniti i iz upotrebe izbaciti klasične žarulje sa žarnom niti, a na tragu takve odluke je i Europska unija, koja bi uvidjela da bi uvođenjem sličnih mjera za kućanstva i uslužne djelatnosti kroz uštedu energije značajno smanjila emisije stakleničkih plinova.<br /> <br /> ===Hladnjaci===<br /> <br /> * Postavite hladnjake i ledenice na što hlađnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka ili bojlera) te izbjegavajte izloženost hladnjaka i ledenica sunčevom zračenju<br /> * Prilikom postavljanja hladnjaka i ledenica obavezno ostavite dovoljno prostora za prozračivanje između stražnjeg dijela uređaja i zida (oko 10 centimetara) kako ne bi došlo do pregrijavanja koje rezultira povečanjem potrošnje energije<br /> * Ne držite hladnjak otvorenim dulje no što je neophodno i dobro zatvorite vrata hladnjaka nakon korištenja<br /> * Nemojte spremati u hladnjake i ledenice vruća ili topla jela (pričekajte da se ohlade)<br /> * Pravovremeno odleđujte hladnjake i ledenice jer tako štedite energiju i produžavate radni vijek uređaja (Čiščenje ledenice je potrebno kad debljina leda prijeđe pola centimetra)<br /> * Kod odabira hladnjaka pripazite da ne kupite preveliki - pravilo je ovakvo: za dvije odrasle osobe dovoljan je hladnjak obujma 120-180 litara, a za svakog dodatnog člana obitelji dodajte još 20 litara.<br /> <br /> ===Štednjaci=== <br /> <br /> * Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuha - na taj se način toplina dulje zadržava u posudi a smanjuje kondenzacija pare po kuhinji<br /> * Prilikom pripreme kave i čaja zagrijavajte samo potrebnu količinu vode<br /> * Uvijek koristite veličinom optimalno grijače kolo za odabranu posudu<br /> * Mikrovalne pećnice su energetski efikasnije od običnih pećnica<br /> * Prilikom kuhanja na plinskom štednjaku pripaziti da plamen ne bude prejak i da ne kruži oko posude<br /> * Nikada ne zagrijavajte praznu grijaču ploču, a kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo isključite grijaču ploču - grijača ploča će ostati topla, jelo će se nastaviti kuhati, a vi ćete smanjiti potrošnju električne energije i uštedjeti novac. <br /> * Vrata pećnice otvarajte samo po potrebi - svaki put kada ih otvorite značajna količina topline odlazi u nepovrat.<br /> * Redovito čistite pećnice i električna grijaća kola jer nakupljena i zapečena prljavština i masnoća smanjuje njihovu učinkovitost<br /> <br /> ===Perilice i sušilice rublja===<br /> <br /> * Uvijek odabrati program pranja rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano<br /> * Energetski je puno efikasnije pranje punog bubnja rublja, nego dva pranja do pola napunjenog bubnja<br /> * Pokušajte prati standardiziranu količinu rublja za određeni tip bubnja (tipično 5-6 kg) jer se u slučaju preopterećenog bubnja rublje neće kvalitetno oprati dok će se u slučaju nedovoljno opterećenog<br /> <br /> ===Stand-by rad uređaja===<br /> <br /> * TV, video i stereo uređaji, računala i računalna oprema i u stand-by radu troše određenu količinu energije. Samim isključenjem ili iskapčanjem iz struje po jednom uređaju s nekoliko lampica koji bi u stand-by stanju gorio po cijele dane može se uštedjeti i par kuna godišnje.<br /> <br /> ===Zaključak=== <br /> <br /> Kako vidimo prilikom kupnje kućanskih aparata neka vam ne bude kriterij za kupnju početna cijena uređaja nego karakteristike samog uređaja. Nadamo se da smo vam ovim savjetima predočili koliko se može uštedjeti energije te tako sudjelovati u smanjenju potrošnje u svijetu. To znači da sudjelujete i u smanjenju emisije na svijetu. Zamjenite vaše stare uređaje, kojih se danas besplatno možete riješiti, te kupite nove i štedljivije.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> =Energija u uslugama=<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Uvod==<br /> Današnja ekonomija razvijenih zemalja se temelji na uslužnim djelatnostima kao što su trgovina i turizam. Također je moderan život nezamisliv bez usluga kao što su zdravstvo, socijalna skrb, državna uprava, sudstvo… Zbog sve većeg rasta uslužnog sektora u modernim ekonomijama potrebe za energijom unutar njega znatno rastu, a samim time i važnost njene raspodjele i racionalnog korištenja. <br /> <br /> ==Potrošnja različitih oblika energije i njihov značaj unutar uslužnog sektora==<br /> <br /> ===Toplinska energija===<br /> Toplinska energija je u uslužnim djelatnostima od jednake važnosti kao i u kućanstvima, te se koristi isključivo za grijanje objekata i toplu vodu u vodovodnim i bazenskim sustavima. Oblici njene distribucije i proizvodnje mogu biti različiti ali njena uloga je ista u cijelom sektoru. <br /> Veći objekti mogu biti priključeni na gradske vrelovodne sustave ili ,češće, mogu imati vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije. Kod manjih objekata koristi se gradsko grijanje ili neki drugi za manje objekte pogodan oblik (centralno grijanje, peći, kamini, grijanje el. energijom…). <br /> <br /> === Električna energija ===<br /> Uslužne djelatnosti su nezamislive bez upotrebe velikih količina el. energije. <br /> ====Zdravstvo====<br /> Upotreba el. energije u zdravstvu je doslovno od vitalne važnosti. Koristi se za rasvjetu i klimatizaciju te za napajane medicinskih i drugih elektroničkih uređaja. Prestanak opskrbe zdravstvene ustanove el. energijom može imati kobne posljedice na ljudsko zdravlje i život; zbog tog razloga sve bolnice imaju pomoćne generatore (agregate) neovisne o sustavu opskrbe, koji mogu privremeno preuzeti napajanje medicinskih uređaja u slučaju nužde. Osim toga većina medicinskih uređaja koji održavaju pacijente na životu posjeduju i baterije kao dodatni oblik zaštite.<br /> ====Trgovina====<br /> Jedan veliki trgovački centar koristi el. energije kao jedna gradska četvrt ili omanji grad. U trgovini el. energija se koristi u reklamne svrhe (veliki video-zidovi, svjetleće reklame…), za napajanje računala, sustave zaštite, klimatizaciju i hlađenje, rasvjetu… Zbog rastućeg broja trgovina i trgovačkih centara rastu opterećenja na elektro-energetski sustav, pogotovo u vremenima potrošačke groznice. <br /> ====Turizam====<br /> Turizam utječe na vršna opterećenja u tzv. špicama turističke sezone kada dolazi do značajnog porasta broja ljudi na nekom prostoru. Posebno su osjetljive zemlje koje imaju špicu turističke sezone (npr. Hrvatska) u ljetnim mjesecima kada ionako povećana potrošnja električne energije doživljava dodatni šok zbog privremenog porasta stanovništva.<br /> <br /> ==Načini uštede==<br /> <br /> ===Zdravstvo===<br /> Osim općepoznatih načina uštede boljom izolacijom objekata i upotrebom uređaja višeg energetskog razreda značajne uštede mogu se ostvariti instaliranjem kogeneracijskih ili čak trigeneracijskih postrojenja u bolnice. Obzirom da većina zdravstvenih ustanova posjeduje vlastite kotlovnice za proizvodnju toplinske energije, njihovom prenamjenom u kogeneracijska ili trigeneracijska postrojenja znatno bi se povećala njihova energetska učinkovitost. Osim ostvarenih ušteda u potrošnji el. energije kogeneracije i trigeneracije imaju važnu ulogu i kao alternativni izvori energije u slučaju prestanaka redovite opskrbe el. energijom.<br /> ===Trgovina===<br /> Velike trgovine i trgovački centri, kao i bolnice, troše velike količine električne, rashladne i toplinske energije te su zbog toga idealni kandidati za ugradnju kogeneracijskih i trigeneracijskih postrojenja čime se ostvaruju značajne uštede. <br /> ===Turizam===<br /> Hoteli i restorani trebali bi razmišljati o izgradnji novih, ili prenamjeni postojećih kotlovnica u kogeneracijska postrojenja u kojima bi iskoristili velike količine otpadnog jestivog ulja, koje u protivnom moraju zbrinjavati, te tako ostvariti znatne ekonomske i energetske uštede. Brojene toplice u kontinentalnom djelu Hrvatske mogle bi iskoristi svoje geo-termalne izvore ne samo u turističke i medicinske svrhe, već i u energetske svrhe. Naime, upotrebom binarnog principa geotermalne elektrane moguće je iskoristiti toplinu koja se gubi ohlađivanjem vode sa izvorišne temperature (negdje i preko 340 K) na onu pogodnu za kupanje (300 K) za izgradnju geo-termalnog kogeneracijskog postrojenja. Međutim, iako teorijski moguć takav način iskorištenja geo-termalne energije još uvijek je u fazi razvoja te se njegova primjena može očekivati u budućnosti. Apartmani i obiteljski hoteli uz obalu svoju potrebu za toplinskom i djelom električne energije mogu zadovoljiti ugradnjom solarnih kolektora, koji unatoč visokoj cijeni zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na obali tokom godine predstavljaju isplativu investiciju.<br /> <br /> =Transport=<br /> [[Slika:Crta.jpg]]<br /> <br /> ===Trendovi u transportu===<br /> ====Porast cestovnog transporta - osobna potrošnja i privreda====<br /> *porast životnog standarda - stalna težnja za porastom kvalitete života <br /> *pad cijene osobnih vozila (40% manji udio u potrošnji kucanstva u Britaniji) - jedan covjek jedno vozilo <br /> *demasifikacija proizvodnje - decentralizacija transporta <br /> *[http://www.productivityeurope.org/content/view/12/27/ lean manufacturing] - [http://en.wikipedia.org/wiki/Just_In_Time_%28business%29 just in time] - proizvodnja bez zaliha - daljnja decentralizacija transporta <br /> * - cca. 28% emisije CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; - ocekuje se daljnji rast porastom kupovne moci u zemljama u razvoju <br /> <br /> <br /> {| class=&quot;wikitable&quot;<br /> <br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt;<br /> <br /> &lt;td width=&quot;65%&quot;&gt;<br /> <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[Slika:Broj_osobnih_vozila.gif]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> <br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 49.''' Broj osobnih vozila&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/td&gt; <br /> &lt;p&gt;&amp;nbsp;<br /> <br /> &lt;td width=&quot;35%&quot;&gt; <br /> &lt;div align=&quot;justify&quot;&gt;<br /> &lt;table border=&quot;1&quot; width=&quot;100%&quot; cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;10&quot; bordercolor=&quot;#008000&quot;&gt;<br /> &lt;tr&gt;<br /> &lt;td width=&quot;100%&quot; bgcolor=&quot;#CCFFCC&quot;&gt;<br /> &lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;The energy<br /> consumption of transport represented in 1998 28% of the CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;<br /> emissions, the principal greenhouse gas. According to the last<br /> estimates, if nothing is undertaken to reverse the growth trend,<br /> CO&lt;sub&gt;2 &lt;/sub&gt;emissions due to transport would increase by<br /> approximately 50% between 1990 and 2010 reaching 1113 million<br /> tonnes of emissions, compared with 739 million in 1990. Once again,<br /> road transport is the principal cause as it alone accounts for 84%<br /> of CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; emissions ascribable to transport. Air transport<br /> represents 13%. It is well known that the combustion engine is<br /> lagging behind in terms of energy efficiency, in particular<br /> because only a part of the fuel used serves to drive the vehicle.&lt;/font&gt; <br /> &lt;/p&gt; <br /> &lt;/td&gt;<br /> &lt;/tr&gt; <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;/table&gt;<br /> |}<br /> <br /> &lt;br/&gt;<br /> <br /> ====Granice porasta cestovnog prometa====<br /> *jedan čovjek jedno vozilo, više sati dnevno - krajnja granica<br /> *congestion - granica realnog sistema<br /> <br /> ====Štete od posljedica takvog rasta cestovnog prometa====<br /> *problem zagađenja i efekta staklenika - smanjenje kvalitete života<br /> *smanjenje kvalitete života za one koji provode 4 sata dnevno commuting<br /> *štete za privredu zbog nepravovremene dostave - just in time <br /> <br /> ====Prednosti cestovnog prometa====<br /> *fleksibilnost - porast kvalitete života<br /> *individualna pokretljivost - porast kvalitete života<br /> <br /> ====Prednosti i nedostaci željezničkog prometa====<br /> *[[željeznica se danas više javlja kao konkurencija zračnom prijevozu nego cestovnom]] - TGV, Shinkansen<br /> *optimum 150-600 km - za vlakove velikih brzina<br /> *pogodna za veće tereta - nedovoljno fleksibilna za just in time<br /> *skupa infrastruktura nepodobna za vrlo brze promjene u proizvodnji<br /> <br /> ====Prednosti i nedostaci javnog prijevoza====<br /> *cestovni javni prijevoz pati od congestion - autobus, tramway<br /> *problem centraliziranih sustava u zadovoljavanju decentraliziranih potreba - potreba je prijevoz kuća/posao u svim mogućim *kombinacijama - nudi se prijevoz na konačnom broju linija - presjedanje i čekanje kao smanjenje kvalitete života<br /> *per capita manje zagađivanje i potrošnja energije<br /> *smanjenje prometnih zastoja ako se dovoljan broj ljudi prebaci na javni prijevoz<br /> <br /> ====Smanjenje potrošnje goriva povećanjem efikasnosti====<br /> *zahvaljujući naftnom šoku i kasnije poreznoj politici konstantno smanjenje potrošnje goriva na 100km<br /> *utjecaj politike na povećanje energetske efikasnosti - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETIKA_I_OKOLI%C5%A0#Smanjenje_emisije_CO2_u_transportu zamjena motora s unutrašnjim izgaranjem], [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_hownottosavepetrol hibridnim rješenjima] ili postepenim poboljšanjem motora s unutrašnjim izgaranjem<br /> *fuel cell ([[članak o tome kako funkcioniraju]]) je možda najbolji kompromis između sve veće potražnje za osobnim vozilima i sve manje tolerancije prema zagađenju - DaimlerChrysler najavljuje prvo vozilo na tržištu 2004 ([[The Economist]]) - problemi: visoka cijena (5000 USD/kW), [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_spaceagesoot.html kako uskladištiti vodik], te pitanje [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=theeconomist_howgreen_is_yourhidrogen.html koliko su gorive ćelije u stvari uopće ekološko rješenje]<br /> *sve o gorivim ćelijama - [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE#Gorive_.C4.87elije Boris Adum]<br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt; <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[slika:Kako_radi_fuel_cell.gif|center]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 50.''' Kako radi fuel cell&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/table&gt;<br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt; <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[slika:Emisije_celije.gif|center]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 51.''' Emisije stakleničkih plinova iz gorivih ćelija ovisno o načinu dobivanja hidrogena&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/table&gt;<br /> <br /> ===Congestion dilemma===<br /> *congestion = energetski gubitak (+ekonomski gubitak + smanjenje kvalitete života)<br /> *svi žele u istom trenutku doći od kuće do posla i natrag - neefikasnost prometnica<br /> <br /> ====Mogući načini smanjenja====<br /> *poboljšanje javnog prijevoza<br /> *poskupljenje vozila - cijena vozila + cijena registracije<br /> *gradnja cesta - problem neefikasnosti<br /> *poskupljenje goriva<br /> *naplaćivanje korištenja cesta - road pricing<br /> <br /> ====Poboljšanje javnog prijevoza====<br /> *zbog kolizije javnog prijevoza i stalne potrebe za povećanjem kvalitete života ne daje željene efekte<br /> <br /> ====Poskupljenje vozila====<br /> *povećanjem cijene ulaska u krug posjednika vozila smanjuje se broj vozila, ali posjedniku je u interesu maksimalizirati broj kilometara da bi mu se vozilo isplatilo<br /> *primjer Singapura - vozila i do 5 puta skuplja - prosječno 20000 km/vozilu, kao u SAD ([http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricing.html The Economist])<br /> *čim kad osoba skupi dovoljno novaca za auto kupuje ga<br /> <br /> ====Gradnja cesta====<br /> *problem neefikasnosti cesta - svi na istom mjestu u istom trenutku, a ostalo vrijeme ceste prazne<br /> *gradnja novih cesta samo povećava dalje broj vozila koje ulaze u igru - ograničenje porastu prometa je smatra se dvosatni put do posla ili natrag<br /> <br /> &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;font color=&quot;#800000&quot; size=&quot;3&quot;&gt;There is no space, no money and no<br /> appetite for endless road-building. That is why road pricing is coming.&lt;/font&gt;&lt;font size=&quot;3&quot; face=&quot;Times, Times New Roman&quot;&gt; <br /> &lt;/font&gt; &lt;font size=&quot;3&quot;&gt; <br /> (&lt;/font&gt;<br /> [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_methodsroadpricing.html &lt;font size=&quot;3&quot;face=&quot;Times, Times New Roman&quot;&gt;The Economist&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;#000000&quot; font<br /> size=&quot;3&quot; face=&quot;Times, Times New Roman&quot;&gt;)&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;]<br /> <br /> ====Naplaćivanje kroz gorivo====<br /> *smatra se da bi cijena goriva od 5 DEM po litri tek uspjela održati promet na sadašnjoj razini u Britaniji<br /> *neefikasan način jer kažnjava jednako onoga tko vozi nezagušenom cestom, i dakle obavlja svoju djelatnost efikasno, kao i onoga koji provodi sate u gužvama<br /> *povećava trošak vozilu u zastoju, ali s obzirom da je potreba za određenom cestom u određeno vrijeme eksponencijalna, a porez na gorivo linearan, takav je trošak za vozača zanemariv<br /> *unatoč peterostrukoj cijeni benzina u Evropi (14000 km/vozilu godišnje) problemi s prometom nisu značajno manji nego u SAD (20000 km/vozilu godišnje) - sl. 52<br /> <br /> &lt;table border=&quot;0&quot; width=&quot;100%&quot;&gt; <br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;[[Image:Udio_poreza_u_cijeni_benzina.jpg|center]]&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;blockquote&gt;<br /> &lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;'''Slika 52.''' Udio poreza u cijeni benzina&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;<br /> &lt;/blockquote&gt;<br /> &lt;/table&gt;<br /> <br /> ===Road pricing===<br /> *[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_jamroadpricing.html iluzija javnih cesta] - značajna za ekonomsko čudo 20. stoljeća<br /> *ceste se grade iz budžeta - plaćaju i oni koji ih ne koriste<br /> *polako se ipak stvara koncenzus da ceste trebaju plaćati oni koji ih koriste<br /> *fiksno naplaćivanje - registracija vozila<br /> *naplaćivanje srazmjerno pređenim kilometrima - gorivo<br /> *naplaćivanje ulaska u centar grada - primjeri [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_singaporeroadpricingplan.html Singapura], Osla i Rige, te [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=london_toll.htm Londona]<br /> *dinamičko naplaćivanje - naplaćivanje prema social marginal cost<br /> <br /> &lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;Studies by the World Resources Institute (WRI), an environmental research group, put the social costs of driving in the United States - that is, those not paid directly by motorists - at $ 300 billion a year, or 5.3% of GDP. That works out at about $ 2,000 a year for each car and covers items such as building and repairing roads, loss of economic activity from congestion, the cost of illnesses caused by air pollution and medical care for the victims of 2m accidents a year. Other estimates range up to 12% of GDP for America and 4.6% for Europe. A limited OECD analysis concluded that typical social costs of land transport in most developed countries were at least 2.5% of GDP, with accidents responsible for four-fifths of the costs and air pollution for the remainder. Road vehicles account for nine-tenths of the total. The study excluded congestion and wider aspects of pollution such as acid rain.&lt;/font&gt; (&lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_costsroadpricing.html The Economist]&lt;/font&gt;)<br /> <br /> &lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;RATIONING by queue, rather than by price, is an economic absurdity that should have been buried with the Soviet Union&lt;/font&gt;&lt;font size=&quot;3&quot; face=&quot;Arial&quot;&gt; <br /> &lt;/font&gt; &lt;font size=&quot;3&quot;&gt;(&lt;/font&gt;<br /> [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_roadpricingpolitics.html &lt;font size=&quot;3&quot;face=&quot;Arial&quot;&gt;The Economist&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;#000000&quot; font<br /> size=&quot;3&quot; face=&quot;Arial&quot;&gt;)&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;]<br /> <br /> ====Dinamičko naplaćivanje====<br /> *naplaćivanje prema konkretnom kilometru konkretne ceste u konkretno vrijeme za konkretno vozilo<br /> *seoske ceste jeftinije od zagušenih gradskih ulica<br /> *cijena koja eksponencijalno ovisi o zagušenju<br /> *cijena koja ovisi o šteti koju konkretno vozilo čini cesti i okolini, prema energetskoj efikasnosti, buci, poluciji, itd.<br /> *elektronički označene ceste i elektronički označena vozila<br /> *centralni sistem<br /> *sistem pretplaćenih kartica<br /> <br /> &lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;The object of their attentions is Interstate Highway 15, a heavily used north-south motorway. For four hours in the morning and five in the afternoon, on a 13km stretch of I -15 in San Diego, the world’s first, and so far only, experiment in dynamic road pricing can be seen in action. Most of the lanes are free, and move very slowly. Drivers who want a quicker trip can use special toll lanes. But before they do, they had better check the price. The toll on a normal day may be anywhere between 50 cents and $4. It can be adjusted every six minutes by 50 cents, up or down, to ensure a smooth flow of traffic; a car already in the lane when the toll is changed pays the lower rate for its entire passage. If the traffic gets unusually heavy, the charge may go up to as much as $8 for a single trip.&lt;/font&gt; (&lt;font color=&quot;#800000&quot;&gt;[http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=economist_californiaroadpricing.html The Economist]&lt;/font&gt;)<br /> <br /> ===Zaključak===<br /> <br /> *očekuje se daljnji porast potrošnje energije u prometu<br /> *daljnje povećanje efikasnosti vozila<br /> *povećanje efikasnosti transportnog sustava road pricing politikom<br /> &lt;BR&gt;<br /> [[Slika: crta.jpg]]</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2478 2007-01-17T14:39:13Z

<p>Mario: /* Primarna energija i kvaliteta života */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> {| border=&quot;0&quot;<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://www.iea.org/Textbase/stats/prodresult.asp?PRODUCT=Indicators '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://www.iea.org/Textbase/stats/prodresult.asp?PRODUCT=Indicators '''GDP2000$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Zaključak ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br /> * i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br /> * dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br /> * novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek zanemarivi dio primarne energije</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2477 2007-01-17T14:38:43Z

<p>Mario: /* Efikasnost potrošnje primarne energije */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> {| border=&quot;0&quot;<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://www.iea.org/Textbase/stats/prodresult.asp?PRODUCT=Indicators '''GDP2000$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Zaključak ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br /> * i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br /> * dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br /> * novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek zanemarivi dio primarne energije</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2329 2006-12-29T09:55:27Z

<p>Mario: /* Bilance primarne energije */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> {| border=&quot;0&quot;<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Zaključak ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br /> * i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br /> * dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br /> * novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek zanemarivi dio primarne energije</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2328 2006-12-29T09:54:27Z

<p>Mario: /* Bilance primarne energije */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> {| border=&quot;0&quot;<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]] || Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> |-<br /> | [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]] || Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Zaključak ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br /> * i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br /> * dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br /> * novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek zanemarivi dio primarne energije</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2327 2006-12-28T21:19:59Z

<p>Mario: /* Zaključak */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Zaključak ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br /> * i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br /> * dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG<br /> * novi obnovljivi izvori rastu vrlo brzu, ali su još uvijek zanemarivi dio primarne energije</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2326 2006-12-28T21:18:43Z

<p>Mario: /* Energija valova */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksperimentalnih postrojenja.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Zaključak ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br /> * i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br /> * dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2325 2006-12-28T21:18:06Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih postrojenja.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Zaključak ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br /> * i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br /> * dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2324 2006-12-28T21:17:33Z

<p>Mario: /* Biomasa */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz šećerne trske, te u SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih postrojenja.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Zaključak ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br /> * i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br /> * dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Enerpedia&diff=2323 2006-12-28T19:13:59Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div>Wiki '''Osnove Energetike''' je uspješno instaliran.<br /> <br /> Pogledajte [http://meta.wikimedia.org/wiki/MediaWiki_i18n dokumentaciju o prilagodbi sučelja]<br /> i [http://meta.wikimedia.org/wiki/MediaWiki_User%27s_Guide Vodič za suradnike] za pomoć pri uporabi i podešavanju.<br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:UvodZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> #[[UVOD]]<br /> #*[[ENERGIJA I MI]]<br /> #*[[UPOTREBNA VRIJEDNOST ENERGIJE: RAD, GRIJANJE, HLAĐENJE]]<br /> #*[[OBLICI ENERGIJE]]<br /> #*[[ENERGIJA I EKONOMIJA]]<br /> #*[[ENERGIJA I OKOLIŠ]]<br /> #[[ENERGETSKA EKONOMIKA]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Uvod:|UVOD]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Model_toka_novca:|MODEL TOKA NOVCA]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_kraja_perioda|Konvencija kraja perioda]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_sredine_perioda|Konvencija sredine perioda]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_kontinuiranog_toka|Konvencija kontinuiranog toka]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Vremenska_vrijednost_novca|VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Budu.C4.87a_vrijednost_novca|Buduća vrijednost novca]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_novca|Sadašnja vrijednost novca]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Budu.C4.87a_vrijednost_toka_jednakih_rata|Buduća vrijednost toka jednakih rata]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Rata_otplate|Rata otplate]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_toka_jednakih_rata|Sadašnja vrijednost toka jednakih rata]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Povrat_kapitala|Povrat kapitala]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_gradijenta|Sadašnja vrijednost gradijenta]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#.C5.BDivotni_vijek_opreme|ŽIVOTNI VIJEK OPREME]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Tro.C5.A1kovi_.28cijena.29_opreme|TROŠKOVI (CIJENA) OPREME]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Dobiti_i_tro.C5.A1kovi_projekta|DOBITI I TROŠKOVI PROJEKTA]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Procjena_prijedloga_projekta|PROCJENA PRIJEDLOGA PROJEKTA]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_otplate_.28payback.29 |Metoda otplate (payback)]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_prosje.C4.8Dne_stope_povrata|Metoda prosječne stope povrata]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Unutra.C5.A1nja_stopa_povrata_.28IRR.29|Unutrašnja stopa povrata (IRR)]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_sada.C5.A1nje_vrijednosti|Metoda sadašnje vrijednosti]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Indeks_profitabilnosti|Indeks profitabilnosti]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Me.C4.91usobno_isklju.C4.8Divanje_i_ovisnost|Međusobno isključivanje i ovisnost]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Usporedba_razli.C4.8Ditih_metoda|Usporedba različitih metoda]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Pristup_cijene_.C5.BEivotnog_ciklusa|Pristup cijene životnog ciklusa]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Investicijske_odluke.2C_investicijska_nesigurnost|Investicijske odluke, investicijska nesigurnost]] <br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Tehnike_sistematske_ekonomske_analize|TEHNIKE SISTEMATSKE EKONOMSKE ANALIZE]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Ostala_razmatranja_u_analizi_investicije|Ostala razmatranja u analizi investicije]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Porez_na_dobit|Porez na dobit]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Deprecijacija_.28amortizacija.29|Deprecijacija (amortizacija)]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Inflacija|Inflacija]] <br /> #[[PRIMARNA ENERGIJA]]<br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Uvod|UVOD]]<br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Oblici_primarne_energije|OBLICI PRIMARNE ENERGIJE]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Neobnovljivi_.28komercijalni_ili_konvencionalni.29|Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni)]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Obnovljivi_.28tradicionalni.2C_komercijalni_ili_konvencionalni.2C_novi_ili_alternativni.29|Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni)]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Bilance_primarne_energije|Bilance primarne energije]]<br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Rezerve_primarne_energije|REZERVE PRIMARNE ENERGIJE]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta|Nafta]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin|Plin]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen|Ugljen]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Uran|Uran]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Potencijal_obnovljive_energije|Potencijal obnovljivih izvora]] <br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Proizvodnja_i_trgovina_primarnom_energijom|PROIZVODNJA I TRGOVINA PRIMARNOM ENERGIJOM ]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta_2|Nafta]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin_2|Plin]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen_2|Ugljen]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Uran_2|Uran]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Naftovodi.2C_plinovodi_i_geopolitika|Naftovodi, plinovodi i geopolitika]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#LNG|LNG]] <br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Potro.C5.A1nja_primarne_energije|POTROŠNJA PRIMARNE ENERGIJE]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta_3|Nafta]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin_3|Plin]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen_3|Ugljen]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nuklearna_energija|Nuklearna energija]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Hidroenergija|Hidroenergija]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Vjetroenergija|Vjetroenergija]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Tradicionalni_obnovljivi_izvori|Tradicionalni obnovljivi izvori]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Biomasa|Biomasa]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Otpad_kao_izvor_energije|Otpad kao izvor energije]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Geotermalna_energija|Geotermalna energija]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Solarna_energija|Solarna energija]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Energija_mora|Energija mora]] <br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Primarna_energija_i_kvaliteta_.C5.BEivota|PRIMARNA ENERGIJA I KVALITETA ŽIVOTA]]<br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Efikasnost_potro.C5.A1nje_primarne_energije|EFIKASNOST POTROŠNJE PRIMARNE ENERGIJE]]<br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Zaklju.C4.8Dak|ZAKLJUČAK]]<br /> #[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE]]<br /> #*[[PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE]]<br /> #**[[Termoelektrane]]<br /> #**[[Nuklearne elektrane]] <br /> #**[[Distribuirana proizvodnja]] <br /> #**[[Otočna proizvodnja]] <br /> #*[[OBNOVLJIVI IZVORI]]<br /> #**[[Hidroelektrane]] <br /> #**[[Vjetroelektrane]] <br /> #**[[Geotermalne elektrane]] <br /> #**[[Elektrane na biomasu i otpad]] <br /> #**[[PV]]<br /> #**[[Solarne termalne elektrane]] <br /> #**[[Elektrane na valove, plimu i oseku]]<br /> #**[[Alternativne tehnologije]] <br /> #*[[PROIZVODNJA TOPLINE]]<br /> #*[[KOGENERACIJA]]<br /> #*[[KGH]]<br /> #**[[Grijanje]] <br /> #**[[Hladjenje|Hlađenje]]<br /> #**[[Solarna energija]] <br /> #**[[Geotermalna energija]]<br /> #**[[Akumulatori energije]] <br /> #*[[TRIGENERACIJA]]<br /> #*[[GORIVE ĆELIJE I VODIK]]<br /> #**[[Dobivanje vodika reformiranjem]]<br /> #**[[Dobivanje vodika elektrolizom]] <br /> #**[[Akumulacija vodika]]<br /> #**[[Gorive ćelije]] <br /> #*[[POLIGENERACIJA]]<br /> #*[[RAFINIRANJE NAFTE]]<br /> #[[NUMERIČKE METODE U ENERGETICI]]<br /> #*[[PRIJENOS TOPLINE KONDUKCIJOM]]<br /> #*[[PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM]]<br /> #*[[MODELIRANJE TURBINA]]<br /> #*[[PRIJENOS TOPLINE ZRAČENJEM]]<br /> #*[[IZGARANJE]]<br /> #*[[MODELIRANJE LOŽIŠTA]]<br /> #[[ENERGETSKA POLITIKA]]<br /> #*[[TRANZICIJA I EUROINTEGRACIJE]]<br /> #*[[SIGURNOST DOBAVE ENERGIJE]]<br /> #*[[ENERGIJA I KONKURENTNOST PROIZVODA]]<br /> #*[[RESTRUKTURIRANJE ENERGETIKE]]<br /> #*[[LIBERALIZACIJA ENERGETSKOG TRŽIŠTA]]<br /> #*[[PRIVATIZACIJA]]<br /> #[[FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST]]<br /> #*[[ENERGIJA U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU]]<br /> #*[[ENERGIJA U INDUSTRIJI]]<br /> #**[[Dobivanje podrške uprave]] <br /> #**[[Energetska baza podataka]] <br /> #**[[Energetsko knjigovodstvo]]<br /> #**[[Identifikacija, evaluacija i implementacija projekata racionalizacije korištenja energije]]<br /> #**[[Monitoring, evaluacija i follow-up rezultata mjere za štednju energije]] <br /> #*[[ZGRADARSTVO-GRIJANJE I HLAĐENJE]]<br /> #*[[ENERGIJA U USLUGAMA]]<br /> #*[[TRANSPORT]]<br /> #[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE]]<br /> #*[[Uvod]]<br /> #*[[Modeli razvoja]]<br /> #*[[Tehnološke revolucije]]<br /> #*[[Demografija i resursi]]<br /> #*[[Definicije održivosti]]<br /> #*[[Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava]]<br /> #[[ENERGETIKA I OKOLIŠ]]<br /> #*[[EMISIJE U ENERGETICI]]<br /> #**[[Kisele kiše]]<br /> #**[[Utjecaj na zdravlje]]<br /> #*[[KLIMATSKE PROMJENE]]<br /> #**[[Efekt staklenika]]<br /> #**[[Promjena koncentracije CO2 i temperature]]<br /> #**[[Modeliranje globalnog zatopljenja]]<br /> #**[[Kretanje emisija CO2]] <br /> #**[[Posljedice globalnog zatopljenja]] <br /> #**[[Izvori emisije CO2]]<br /> #**[[Struktura potrošnje fosilnih goriva]]<br /> #**[[Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije]]<br /> #**[[Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije]] <br /> #**[[Smanjenje emisije CO2 u transportu]] <br /> #[[PLANIRANJE RAZVOJA ENERGETSKOG SUSTAVA]]<br /> #*[[UVOD]]<br /> #*[[KARAKTERIZACIJA SADAŠNJEG STANJA]]<br /> #**[[Stanovništvo]]<br /> #**[[Ekonomija po sektorima]]<br /> #**[[Finalna potrošnja energije po sektorima]] <br /> #**[[Energetske transformacije]]<br /> #**[[Primarna energija]] <br /> #*[[DEMOGRAFSKI SCENARIJ]]<br /> #*[[MAKROEKONOMSKI SCENARIJ]]<br /> #*[[SCENARIJ FINALNE POTROŠNJE]]<br /> #*[[PLANJIRANJE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA]]<br /> #**[[Vertikalno integrirani sustav]] <br /> #**[[Slobodno tržište]] <br /> #**[[Otočni režim]] <br /> #[[ENERGETSKA TRŽIŠTA]]<br /> #*[[ZAŠTO LIBERALIZACIJA]]<br /> #*[[ENERGETIKA U TRANZICIJI]]<br /> #*[[EUROPSKO ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE ENERGIJOM]]<br /> #**[[Tržište električne energije]]<br /> #**[[Tržište prirodnog plina]] <br /> #*[[RESTRUKTURIRANJE I LIBERALIZACIJA ENERGETIKE U HRVATSKOJ]]<br /> #**[[Tržište električne energije]] <br /> #**[[Tržište prirodnog plina]] <br /> #**[[Restrukturiranje HEP-a i INA-e]]<br /> #**[[Privatizacija HEP-a i INA-e]]<br /> #**[[Regionalna integracija]]<br /> #**[[Tržište nafte i naftnih derivata]] <br /> #**[[Tržište topline]] <br /> #**[[Tržište ugljena]]<br /> #[[ENERGETIKA KAO BUSINESS]]<br /> <br /> [[Disklejmer]]</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2320 2006-12-28T18:59:59Z

<p>Mario: /* Energija valova */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnje električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih postrojenja.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Zaključak ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br /> * i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br /> * dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Enerpedia&diff=2319 2006-12-28T18:59:04Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div>Wiki '''Osnove Energetike''' je uspješno instaliran.<br /> <br /> Pogledajte [http://meta.wikimedia.org/wiki/MediaWiki_i18n dokumentaciju o prilagodbi sučelja]<br /> i [http://meta.wikimedia.org/wiki/MediaWiki_User%27s_Guide Vodič za suradnike] za pomoć pri uporabi i podešavanju.<br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:UvodZaglavlje.jpg]]<br /> <br /> #[[UVOD]]<br /> #*[[ENERGIJA I MI]]<br /> #*[[UPOTREBNA VRIJEDNOST ENERGIJE: RAD, GRIJANJE, HLAĐENJE]]<br /> #*[[OBLICI ENERGIJE]]<br /> #*[[ENERGIJA I EKONOMIJA]]<br /> #*[[ENERGIJA I OKOLIŠ]]<br /> #[[ENERGETSKA EKONOMIKA]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Uvod:|UVOD]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Model_toka_novca:|MODEL TOKA NOVCA]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_kraja_perioda|Konvencija kraja perioda]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_sredine_perioda|Konvencija sredine perioda]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Konvencija_kontinuiranog_toka|Konvencija kontinuiranog toka]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Vremenska_vrijednost_novca|VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Budu.C4.87a_vrijednost_novca|Buduća vrijednost novca]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_novca|Sadašnja vrijednost novca]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Budu.C4.87a_vrijednost_toka_jednakih_rata|Buduća vrijednost toka jednakih rata]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Rata_otplate|Rata otplate]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_toka_jednakih_rata|Sadašnja vrijednost toka jednakih rata]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Povrat_kapitala|Povrat kapitala]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Sada.C5.A1nja_vrijednost_gradijenta|Sadašnja vrijednost gradijenta]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#.C5.BDivotni_vijek_opreme|ŽIVOTNI VIJEK OPREME]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Tro.C5.A1kovi_.28cijena.29_opreme|TROŠKOVI (CIJENA) OPREME]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Dobiti_i_tro.C5.A1kovi_projekta|DOBITI I TROŠKOVI PROJEKTA]]<br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Procjena_prijedloga_projekta|PROCJENA PRIJEDLOGA PROJEKTA]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_otplate_.28payback.29 |Metoda otplate (payback)]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_prosje.C4.8Dne_stope_povrata|Metoda prosječne stope povrata]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Unutra.C5.A1nja_stopa_povrata_.28IRR.29|Unutrašnja stopa povrata (IRR)]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Metoda_sada.C5.A1nje_vrijednosti|Metoda sadašnje vrijednosti]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Indeks_profitabilnosti|Indeks profitabilnosti]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Me.C4.91usobno_isklju.C4.8Divanje_i_ovisnost|Međusobno isključivanje i ovisnost]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Usporedba_razli.C4.8Ditih_metoda|Usporedba različitih metoda]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Pristup_cijene_.C5.BEivotnog_ciklusa|Pristup cijene životnog ciklusa]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Investicijske_odluke.2C_investicijska_nesigurnost|Investicijske odluke, investicijska nesigurnost]] <br /> #*[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Tehnike_sistematske_ekonomske_analize|TEHNIKE SISTEMATSKE EKONOMSKE ANALIZE]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Ostala_razmatranja_u_analizi_investicije|Ostala razmatranja u analizi investicije]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Porez_na_dobit|Porez na dobit]]<br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Deprecijacija_.28amortizacija.29|Deprecijacija (amortizacija)]] <br /> #**[[ENERGETSKA_EKONOMIKA#Inflacija|Inflacija]] <br /> #[[PRIMARNA ENERGIJA]]<br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Oblici_primarne_energije|OBLICI PRIMARNE ENERGIJE]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Neobnovljivi_.28komercijalni_ili_konvencionalni.29|Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni)]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Obnovljivi_.28tradicionalni.2C_komercijalni_ili_konvencionalni.2C_novi_ili_alternativni.29|Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni)]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Bilance_primarne_energije|Bilance primarne energije]]<br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Rezerve_primarne_energije|REZERVE PRIMARNE ENERGIJE]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta|Nafta]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin|Plin]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen|Ugljen]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Uran|Uran]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Potencijal_obnovljive_energije|Potencijal obnovljivih izvora]] <br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Proizvodnja_i_trgovina_primarnom_energijom|PROIZVODNJA I TRGOVINA PRIMARNOM ENERGIJOM ]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta_2|Nafta]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin_2|Plin]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen_2|Ugljen]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Uran_2|Uran]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Naftovodi.2C_plinovodi_i_geopolitika|Naftovodi, plinovodi i geopolitika]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#LNG|LNG]] <br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Potro.C5.A1nja_primarne_energije|POTROŠNJA PRIMARNE ENERGIJE]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nafta_3|Nafta]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Plin_3|Plin]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Ugljen_3|Ugljen]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Nuklearna_energija|Nuklearna energija]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Hidroenergija|Hidroenergija]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Vjetroenergija|Vjetroenergija]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Tradicionalni_obnovljivi_izvori|Tradicionalni obnovljivi izvori]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Biomasa|Biomasa]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Otpad_kao_izvor_energije|Otpad kao izvor energije]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Geotermalna_energija|Geotermalna energija]]<br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Solarna_energija|Solarna energija]] <br /> #**[[PRIMARNA_ENERGIJA#Energija_mora|Energija mora]] <br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Primarna_energija_i_kvaliteta_.C5.BEivota|PRIMARNA ENERGIJA I KVALITETA ŽIVOTA]]<br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Efikasnost_potro.C5.A1nje_primarne_energije|EFIKASNOST POTROŠNJE PRIMARNE ENERGIJE]]<br /> #*[[PRIMARNA_ENERGIJA#Zaklju.C4.8Dak|ZAKLJUČAK]]<br /> #[[ENERGETSKE TRANSFORMACIJE]]<br /> #*[[PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE]]<br /> #**[[Termoelektrane]]<br /> #**[[Nuklearne elektrane]] <br /> #**[[Distribuirana proizvodnja]] <br /> #**[[Otočna proizvodnja]] <br /> #*[[OBNOVLJIVI IZVORI]]<br /> #**[[Hidroelektrane]] <br /> #**[[Vjetroelektrane]] <br /> #**[[Geotermalne elektrane]] <br /> #**[[Elektrane na biomasu i otpad]] <br /> #**[[PV]]<br /> #**[[Solarne termalne elektrane]] <br /> #**[[Elektrane na valove, plimu i oseku]]<br /> #**[[Alternativne tehnologije]] <br /> #*[[PROIZVODNJA TOPLINE]]<br /> #*[[KOGENERACIJA]]<br /> #*[[KGH]]<br /> #**[[Grijanje]] <br /> #**[[Hladjenje|Hlađenje]]<br /> #**[[Solarna energija]] <br /> #**[[Geotermalna energija]]<br /> #**[[Akumulatori energije]] <br /> #*[[TRIGENERACIJA]]<br /> #*[[GORIVE ĆELIJE I VODIK]]<br /> #**[[Dobivanje vodika reformiranjem]]<br /> #**[[Dobivanje vodika elektrolizom]] <br /> #**[[Akumulacija vodika]]<br /> #**[[Gorive ćelije]] <br /> #*[[POLIGENERACIJA]]<br /> #*[[RAFINIRANJE NAFTE]]<br /> #[[NUMERIČKE METODE U ENERGETICI]]<br /> #*[[PRIJENOS TOPLINE KONDUKCIJOM]]<br /> #*[[PRIJENOS TOPLINE KONVEKCIJOM]]<br /> #*[[MODELIRANJE TURBINA]]<br /> #*[[PRIJENOS TOPLINE ZRAČENJEM]]<br /> #*[[IZGARANJE]]<br /> #*[[MODELIRANJE LOŽIŠTA]]<br /> #[[ENERGETSKA POLITIKA]]<br /> #*[[TRANZICIJA I EUROINTEGRACIJE]]<br /> #*[[SIGURNOST DOBAVE ENERGIJE]]<br /> #*[[ENERGIJA I KONKURENTNOST PROIZVODA]]<br /> #*[[RESTRUKTURIRANJE ENERGETIKE]]<br /> #*[[LIBERALIZACIJA ENERGETSKOG TRŽIŠTA]]<br /> #*[[PRIVATIZACIJA]]<br /> #[[FINALNA POTROŠNJA I ENERGETSKA EFIKASNOST]]<br /> #*[[ENERGIJA U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVU]]<br /> #*[[ENERGIJA U INDUSTRIJI]]<br /> #**[[Dobivanje podrške uprave]] <br /> #**[[Energetska baza podataka]] <br /> #**[[Energetsko knjigovodstvo]]<br /> #**[[Identifikacija, evaluacija i implementacija projekata racionalizacije korištenja energije]]<br /> #**[[Monitoring, evaluacija i follow-up rezultata mjere za štednju energije]] <br /> #*[[ZGRADARSTVO-GRIJANJE I HLAĐENJE]]<br /> #*[[ENERGIJA U USLUGAMA]]<br /> #*[[TRANSPORT]]<br /> #[[ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE]]<br /> #*[[Uvod]]<br /> #*[[Modeli razvoja]]<br /> #*[[Tehnološke revolucije]]<br /> #*[[Demografija i resursi]]<br /> #*[[Definicije održivosti]]<br /> #*[[Metode procjene održivog razvoja energetskih sustava]]<br /> #[[ENERGETIKA I OKOLIŠ]]<br /> #*[[EMISIJE U ENERGETICI]]<br /> #**[[Kisele kiše]]<br /> #**[[Utjecaj na zdravlje]]<br /> #*[[KLIMATSKE PROMJENE]]<br /> #**[[Efekt staklenika]]<br /> #**[[Promjena koncentracije CO2 i temperature]]<br /> #**[[Modeliranje globalnog zatopljenja]]<br /> #**[[Kretanje emisija CO2]] <br /> #**[[Posljedice globalnog zatopljenja]] <br /> #**[[Izvori emisije CO2]]<br /> #**[[Struktura potrošnje fosilnih goriva]]<br /> #**[[Smanjenje emisije CO2 pri proizvodnji električne energije]]<br /> #**[[Smanjenje emisije CO2 racionalnim korištenjem energije]] <br /> #**[[Smanjenje emisije CO2 u transportu]] <br /> #[[PLANIRANJE RAZVOJA ENERGETSKOG SUSTAVA]]<br /> #*[[UVOD]]<br /> #*[[KARAKTERIZACIJA SADAŠNJEG STANJA]]<br /> #**[[Stanovništvo]]<br /> #**[[Ekonomija po sektorima]]<br /> #**[[Finalna potrošnja energije po sektorima]] <br /> #**[[Energetske transformacije]]<br /> #**[[Primarna energija]] <br /> #*[[DEMOGRAFSKI SCENARIJ]]<br /> #*[[MAKROEKONOMSKI SCENARIJ]]<br /> #*[[SCENARIJ FINALNE POTROŠNJE]]<br /> #*[[PLANJIRANJE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA]]<br /> #**[[Vertikalno integrirani sustav]] <br /> #**[[Slobodno tržište]] <br /> #**[[Otočni režim]] <br /> #[[ENERGETSKA TRŽIŠTA]]<br /> #*[[ZAŠTO LIBERALIZACIJA]]<br /> #*[[ENERGETIKA U TRANZICIJI]]<br /> #*[[EUROPSKO ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE ENERGIJOM]]<br /> #**[[Tržište električne energije]]<br /> #**[[Tržište prirodnog plina]] <br /> #*[[RESTRUKTURIRANJE I LIBERALIZACIJA ENERGETIKE U HRVATSKOJ]]<br /> #**[[Tržište električne energije]] <br /> #**[[Tržište prirodnog plina]] <br /> #**[[Restrukturiranje HEP-a i INA-e]]<br /> #**[[Privatizacija HEP-a i INA-e]]<br /> #**[[Regionalna integracija]]<br /> #**[[Tržište nafte i naftnih derivata]] <br /> #**[[Tržište topline]] <br /> #**[[Tržište ugljena]]<br /> #[[ENERGETIKA KAO BUSINESS]]<br /> <br /> [[Disklejmer]]</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2316 2006-12-28T18:53:29Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnje električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Zaključak ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> * rezerve fosilnih goriva rastu brže nego potrošnja<br /> * i dalje je prisutan politički utjecaj na cijenu nafte<br /> * dostupnost plina u Europi - plinovodi + LNG</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2311 2006-12-28T18:45:29Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnje električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2310 2006-12-28T18:44:11Z

<p>Mario: /* Biomasa */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog i životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnje električne energije i topline, te se odnedavna sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruza, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se najviše iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2300 2006-12-28T18:08:51Z

<p>Mario: /* Tradicionalni obnovljivi izvori */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjače, gdje se još koriste, su oni koji obično ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2299 2006-12-28T18:05:09Z

<p>Mario: /* Bilance primarne energije */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 45% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Europa2.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 15% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 2% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 14% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:TPES-Europa2.jpg&diff=2293 2006-12-28T17:54:03Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2289 2006-12-28T17:40:32Z

<p>Mario: /* Bilance primarne energije */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Svijet.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-OECD_Total.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Europa.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-EU-25.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-USA.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Francuska.jpg |thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Norveska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Rusija.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Kina.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:TPES-Hrvatska.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:TPES-Hrvatska.jpg&diff=2288 2006-12-28T17:38:20Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:TPES-Kina.jpg&diff=2286 2006-12-28T17:36:38Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:TPES-Rusija.jpg&diff=2284 2006-12-28T17:35:19Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:TPES-Norveska.jpg&diff=2280 2006-12-28T17:33:21Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:TPES-Francuska.jpg&diff=2278 2006-12-28T17:30:33Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:TPES-USA.jpg&diff=2276 2006-12-28T17:28:45Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:TPES-EU-25.jpg&diff=2273 2006-12-28T17:26:15Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:TPES-Europa.jpg&diff=2272 2006-12-28T17:24:11Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:TPES-OECD_Total.jpg&diff=2270 2006-12-28T17:21:15Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:TPES-Svijet.jpg&diff=2269 2006-12-28T17:20:01Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2251 2006-12-25T13:18:18Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2250 2006-12-25T13:17:38Z

<p>Mario: /* Efikasnost potrošnje primarne energije */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2249 2006-12-25T13:17:26Z

<p>Mario: /* Primarna energija i kvaliteta života */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2248 2006-12-25T13:17:03Z

<p>Mario: /* Otpad kao izvor energije */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 8. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2247 2006-12-25T13:16:39Z

<p>Mario: /* Bioplin */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2246 2006-12-25T13:16:04Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2245 2006-12-25T13:14:54Z

<p>Mario: /* Biogoriva */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2244 2006-12-25T13:02:47Z

<p>Mario: /* Energija valova */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 48. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2243 2006-12-25T13:01:51Z

<p>Mario: /* Solarna energija */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 47. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 47, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 47.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 50. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2242 2006-12-25T13:00:44Z

<p>Mario: /* Energija mora */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 48. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 48, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 48.<br /> <br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 50. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2241 2006-12-25T12:59:14Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 48. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 48, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 48.<br /> <br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 50. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2240 2006-12-25T12:52:39Z

<p>Mario: /* Bilance primarne energije */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 48. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 48, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 48.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 50. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2239 2006-12-25T12:36:08Z

<p>Mario: /* Energija mora */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 48. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 48, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 48.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> Energetski potencijal je vrlo velik, međutim tehnologije za korištenje te energije su ili tek u razvoju ili preskupe. Energija mora može se koristiti ili kao energija valova, ili kao energija plime i oseke, ili kao toplinska energija mora. Ukupno je u svijetu 2005. godine proizvedeno 551 GWh električne energije iz mora, većinom iz plime i oseke.<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 50. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizaciju, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija plime i oseke predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke, te je slična hidroenergiji. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke. Ograničeni je broj lokacija gdje je izvedivo postaviti takvo postrojenje, uglavnom na obalama gdje je razlika između plime i oseke veća od 7-10 m. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Ovo predstavlja način proizvodnje električne energije iskorištavajući temperaturne razlike morske vode, na različitim dubinama mora (do 1km). Morska voda se pumpa sa dubine na površinu mora, i iskorištava se njihova temperaturna razlika.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2238 2006-12-25T12:13:26Z

<p>Mario: /* Solarna energija */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Solarna2-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 48. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 48, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 48.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 50. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizacija, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> Općenito govoreći, veliki valovi su vrlo moćni. Snaga vala određena je njegovom visinom, brzinom, valnom duljinom i gustoćom morske vode. Veličina vala određena je jačinom vjetra i površinom kojom on naliježe na val te dubiom mora na tom mjestu. Nakon što vjetar postigne određenu brzinu, veličina vala se više ne će povećavati. Ovo ograničenje zove se &quot;potpuno razvijeno more&quot;.<br /> <br /> Sjeverni i južni zemljopisni pojas imaju predstavljaju najbolja područja za iskorištavanje energije valova. Gibanje valova je najveće na površini mora,a slabi eksponencijalno se dubinom. No, dolje je isto prisutno, ali kao pritisak.<br /> <br /> Potencijalna energija vala je jednaka kinetičkoj tj. može se cijela iskorisitit u tom obliku bez da prelazi u druge. Snaga vala izražava se u kilovatima po metru - kW/m.<br /> <br /> Formula za snagu vala:<br /> P=k×H^2×T~0.5×H^2×T, gdje je:<br /> <br /> k=konst., H=visina vala(amplituda), T=valna duljina (okomita udaljenost od gornjeg do donjeg brijega vala).<br /> <br /> Izazov ovdje predstavlja činjenica da se ovu tehnologiju treba razviti u mjeri da može izdržati oluje i morsku koroziju. Također, mogući izvori problema mogu biti: istrošeni/potrgani ležajevi, korodirani/uništeni zavari i potrgani držači konstrukcije. Do sada je industrija, koja razvija ovu tehnologiju, pretrpila mnoge neuspjehe, ali je ipak na neki način i uspjela jer je počela dobivati novčana sredstva od Vlada, sveučilišta i donacija.<br /> <br /> Potencijal energije valova je velo velik. Ovom tehnologijom može se razviti više energije nego energijom plime i oseke. Energetski potencijal valova je u svakom slučaju veći i može se iskorištavati na više lokacija. Zemlje koje imaju dugački obalni pojas i jake udarne vjetrove (npr. Irska i UK), mogle bi ovom tehnologijom proizvoditi 5% potrebne električne energije.<br /> <br /> Ovom tehnologijom mogao bi se također proizvoditi vodik ili topljeni aluminij.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija valova predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke.<br /> <br /> Energija valova je stekla veliku popularnost kao obnovljivi izvor energije, ali je njena primjena ograničena na zemlje s izlazom na more te izaziva velike poremećaje u lokalnim ekosustavima.<br /> <br /> Jedan način proizvodnje je da se napravi umjetna uvala i da se tamo iskorištava potencijal plime i oseke.<br /> <br /> Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Solarna2-.jpg&diff=2237 2006-12-25T12:13:03Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2236 2006-12-25T12:11:50Z

<p>Mario: /* Vjetroenergija */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalnaidr-.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Sunceva2.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 48. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 48, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 48.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 50. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizacija, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> Općenito govoreći, veliki valovi su vrlo moćni. Snaga vala određena je njegovom visinom, brzinom, valnom duljinom i gustoćom morske vode. Veličina vala određena je jačinom vjetra i površinom kojom on naliježe na val te dubiom mora na tom mjestu. Nakon što vjetar postigne određenu brzinu, veličina vala se više ne će povećavati. Ovo ograničenje zove se &quot;potpuno razvijeno more&quot;.<br /> <br /> Sjeverni i južni zemljopisni pojas imaju predstavljaju najbolja područja za iskorištavanje energije valova. Gibanje valova je najveće na površini mora,a slabi eksponencijalno se dubinom. No, dolje je isto prisutno, ali kao pritisak.<br /> <br /> Potencijalna energija vala je jednaka kinetičkoj tj. može se cijela iskorisitit u tom obliku bez da prelazi u druge. Snaga vala izražava se u kilovatima po metru - kW/m.<br /> <br /> Formula za snagu vala:<br /> P=k×H^2×T~0.5×H^2×T, gdje je:<br /> <br /> k=konst., H=visina vala(amplituda), T=valna duljina (okomita udaljenost od gornjeg do donjeg brijega vala).<br /> <br /> Izazov ovdje predstavlja činjenica da se ovu tehnologiju treba razviti u mjeri da može izdržati oluje i morsku koroziju. Također, mogući izvori problema mogu biti: istrošeni/potrgani ležajevi, korodirani/uništeni zavari i potrgani držači konstrukcije. Do sada je industrija, koja razvija ovu tehnologiju, pretrpila mnoge neuspjehe, ali je ipak na neki način i uspjela jer je počela dobivati novčana sredstva od Vlada, sveučilišta i donacija.<br /> <br /> Potencijal energije valova je velo velik. Ovom tehnologijom može se razviti više energije nego energijom plime i oseke. Energetski potencijal valova je u svakom slučaju veći i može se iskorištavati na više lokacija. Zemlje koje imaju dugački obalni pojas i jake udarne vjetrove (npr. Irska i UK), mogle bi ovom tehnologijom proizvoditi 5% potrebne električne energije.<br /> <br /> Ovom tehnologijom mogao bi se također proizvoditi vodik ili topljeni aluminij.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija valova predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke.<br /> <br /> Energija valova je stekla veliku popularnost kao obnovljivi izvor energije, ali je njena primjena ograničena na zemlje s izlazom na more te izaziva velike poremećaje u lokalnim ekosustavima.<br /> <br /> Jedan način proizvodnje je da se napravi umjetna uvala i da se tamo iskorištava potencijal plime i oseke.<br /> <br /> Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=Datoteka:Geotermalnaidr-.jpg&diff=2235 2006-12-25T12:10:59Z

<p>Mario: </p> <hr /> <div></div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2234 2006-12-25T11:36:25Z

<p>Mario: /* Kruta biomasa */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalna--najnovija-2.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''128557'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''244721'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Sunceva2.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 48. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 48, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 48.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 50. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizacija, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> Općenito govoreći, veliki valovi su vrlo moćni. Snaga vala određena je njegovom visinom, brzinom, valnom duljinom i gustoćom morske vode. Veličina vala određena je jačinom vjetra i površinom kojom on naliježe na val te dubiom mora na tom mjestu. Nakon što vjetar postigne određenu brzinu, veličina vala se više ne će povećavati. Ovo ograničenje zove se &quot;potpuno razvijeno more&quot;.<br /> <br /> Sjeverni i južni zemljopisni pojas imaju predstavljaju najbolja područja za iskorištavanje energije valova. Gibanje valova je najveće na površini mora,a slabi eksponencijalno se dubinom. No, dolje je isto prisutno, ali kao pritisak.<br /> <br /> Potencijalna energija vala je jednaka kinetičkoj tj. može se cijela iskorisitit u tom obliku bez da prelazi u druge. Snaga vala izražava se u kilovatima po metru - kW/m.<br /> <br /> Formula za snagu vala:<br /> P=k×H^2×T~0.5×H^2×T, gdje je:<br /> <br /> k=konst., H=visina vala(amplituda), T=valna duljina (okomita udaljenost od gornjeg do donjeg brijega vala).<br /> <br /> Izazov ovdje predstavlja činjenica da se ovu tehnologiju treba razviti u mjeri da može izdržati oluje i morsku koroziju. Također, mogući izvori problema mogu biti: istrošeni/potrgani ležajevi, korodirani/uništeni zavari i potrgani držači konstrukcije. Do sada je industrija, koja razvija ovu tehnologiju, pretrpila mnoge neuspjehe, ali je ipak na neki način i uspjela jer je počela dobivati novčana sredstva od Vlada, sveučilišta i donacija.<br /> <br /> Potencijal energije valova je velo velik. Ovom tehnologijom može se razviti više energije nego energijom plime i oseke. Energetski potencijal valova je u svakom slučaju veći i može se iskorištavati na više lokacija. Zemlje koje imaju dugački obalni pojas i jake udarne vjetrove (npr. Irska i UK), mogle bi ovom tehnologijom proizvoditi 5% potrebne električne energije.<br /> <br /> Ovom tehnologijom mogao bi se također proizvoditi vodik ili topljeni aluminij.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija valova predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke.<br /> <br /> Energija valova je stekla veliku popularnost kao obnovljivi izvor energije, ali je njena primjena ograničena na zemlje s izlazom na more te izaziva velike poremećaje u lokalnim ekosustavima.<br /> <br /> Jedan način proizvodnje je da se napravi umjetna uvala i da se tamo iskorištava potencijal plime i oseke.<br /> <br /> Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario http://enerpedia.net/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA&diff=2233 2006-12-25T11:33:42Z

<p>Mario: /* Otpad kao izvor energije */</p> <hr /> <div>[[Slika:primarnaenergija.jpg]]<br /> <br /> == '''Cilj poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> <br /> Cilj ovog poglavlja je familijarizirati se s glavnim oblicima primarne energije, njihovim rezervama u svijetu, proizvodnji i trgovini, te potrošnji, u Svijetu, Europi i Hrvatskoj, te ključnim pitanjima koja se javljaju tijekom njihove eksploatacije.<br /> <br /> <br /> == '''Svrha Poglavlja''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Nakon završetka ovog poglavlja, trebali biste moći:<br /> <br /> # Razumjeti pojam primarne energije.<br /> # Biti upoznat s geografskom raspodjelom i trajnošću rezervi glavnih primarnih energenata.<br /> # Biti upoznat s faktorima koji utječu na proizvodnju, trgovinu i potrošnju primarne energije. <br /> # Razumjeti pojmove efikasnosti potrošnje primarne energije i energetskog intenziteta.<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == '''Uvod''' ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Svjedoci smo medijske važnosti energetskih pitanja, te smo svjesni značaja koju energija zauzima u proizvodnim odnosima moderne ekonomije. Međutim, često smo nemoćni pred manipulacijama podacima o stanju rezervi energenata te značenjem fluktuacija cijena fosilnih goriva na svjetskim tržištima. Da bi izbjegao zamke površnih zaključaka, energetičar mora imati pregled primarnih energetskih resursa, njihove geografske razdiobe, njihovog predviđenog trajanja, te osnovnih karakteristika proizvodnje, trgovine i potrošnje pojedinih primarnih energenata. <br /> <br /> <br /> === Kamo ide cijena nafte? ===<br /> <br /> Cijena nafte trenutno blago opada, nakon višegodišnjeg rasta. Cijena nafte, obično višestruko veća od troškova proizvodnje, posljedica je ponude i potražnje, ali i stanja u Svijetu (ratovi, odnosno krize), i političkih odluka svjetskih moćnika. Cijenom nafte pokušava se npr. kontrolirati rast bivših komunističkih zemalja, ili zemalja koje su se počele nedavno otvarati prema svijetu, a imaju veliki potencijal, npr.Kina. Nafta je proteklih godina uzrokovala mnoge krize svojim stalnim rastom cijene, a trenutna cijena barela nafte na svjetskom tržištu iznosi 59 $.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cn2-nova.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::: Slika 1. Kretanje cijena nafte 1861 - 2005, i razlozi njezinih promjena<br /> <br /> <br /> [[Slika:tpn.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::: Slika 2. Troškovi proizvodnje nafte i plina po barelu ekvivalentne nafte<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> Momenti o kojima treba voditi računa pri procjeni budućih kretanja tržišta fosilnih goriva:<br /> <br /> <br /> <br /> * nepolitička (dakle tržišna) cijena nafte je cca 5$ po barelu <br /> <br /> * trenutna cijena nafte je [http://www.economist.com/markets/indicators/displaystory.cfm?story_id=E1_RDVSJRQ 59$] po barelu (20.10.2006)<br /> <br /> * unatoč slabostima OPEC-a, cijena je kartelski podignuta smanjenjem proizvodnje, dakle postoji širi interes za višu cijenu nafte <br /> <br /> * kolaps očekivane potražnje zbog krize u Istočnoj Aziji u 1998 i njena obnova u drugoj polovici 1999 <br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za Rusiju <br /> <br /> * pad cijene ne izaziva značajni porast potrošnje u razvijenom svijetu zbog velikih poreza na gorivo, isto vrijedi za porast - '''visoki porezi''' kao obrana od fluktuacija cijena nafte <br /> <br /> * '''pad cijene''' - nerentabilna polja koja su u eksploataciji će nastaviti proizvodnju, ali se neće ulagati u nova <br /> <br /> * '''porast cijene''' - otvaraju se nova polja i time se povećava potencijalna ponuda i pritisak na kartel <br /> <br /> * značajan pad profita za naftne kompanije (restrukturiranje): [http://www.bp.com/ BP] je pojeo Amoco, [http://www.exxonmobil.com/ Exxonmobil], fuzija francuske naftne industrije [http://www.totalfinaelf.com/ho/fr/index.htm TotalFinaElf], itd. Nema mjesta za patuljke.<br /> <br /> <br /> [[Slika:cnei.gif||frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::: Slika 3. Cijena nafte i energetska intenzivnost<br /> <br /> === '''Rat na Bliskom Istoku i nafta''' ===<br /> <br /> * rat smanjuje ponudu, a povećava potražnju, dakle utječe na porast cijene (prije i tijekom) <br /> <br /> * poslije rata će doći do sniženja cijena, ali će dinamika ovisiti o štetama na instalacijama, te o kraju ekonomske krize <br /> <br /> * stalna napetost na Bliskom Istoku stvara nepredvidivo kretanje cijene nafte<br /> <br /> * ekonomska kriza u svijetu koja je počela krajem 2000 dovela bi do kolapsa cijene, ali je zahvaljujući napetostima ostala visoka - spas za [http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=1565949 Rusiju]<br /> <br /> <br /> Zašto gotovo nikome ne odgovara niska cijena nafte?<br /> <br /> * proizvođačima zato jer time manje zarađuju<br /> * razvijenima jer je to protiv njihove antifosilne politike, prvenstveno politički uvjetovane, zbog reperkusija naftnih kriza i opasnosti od energetske ovisnosti, ali odnedavna i ekološki, zbog globalnih klimatskih promjena, te im niska cijena nafte uništava ulaganja u ekonomsku efikasnost, obnovljive izvore i nuklearnu energiju<br /> * jedino zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji bez nafte imaju interesa u jeftinoj nafti<br /> <br /> <br /> <br /> === Linkovi ===<br /> <br /> <br /> [http://www.bp.com/worldenergy/ BP Statistical Review of World Energy]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/ The World Bank Group]<br /> <br /> [http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/ The World Bank Group - Energy Sector] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/databytopic/databytopic.html#ENVIRONMENT The World Bank Group - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.worldbank.org/data/countrydata/countrydata.html The World Bank Group - Country Data]<br /> <br /> [http://www.iaea.org/worldatom/ International Atomic Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.epri.com/ EPRI]<br /> <br /> [http://www.platts.com/engineering/index.shtml Power Magazine]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/ OECD]<br /> <br /> [http://www.oecd.org/EN/relevant_links/0,,EN-relevant_links-20-nodirectorate-no-no-200-20,FF.html OECD - Energy Data] <br /> <br /> [http://www.nea.fr/ Nuclear Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.inogate.org/ Inogate]<br /> <br /> [http://www.iea.org/ International Energy Agency]<br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/keyworld/keystats.htm IEA - Key World Energy Statistics] <br /> <br /> [http://www.iea.org/statist/index.htm Selected Energy Statistics] - [http://www.iea.org/stats/files/selstats/keyindic/keyindic.htm Key Indicators per Country] <br /> <br /> [http://www.fe.doe.gov/international/ Department of Energy - Fossil Energy: International Activities]<br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/ Energy Information Administration] <br /> <br /> [http://www.eia.doe.gov/emeu/mer/contents.html Monthly Energy Review]<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Oblici primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora.<br /> <br /> <br /> ==== Neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni) ====<br /> <br /> Iako su i ovi izvori primarne energije obnovljivi, njihov je ciklus nastanka, cca 2 milijarde godina za fosilna goriva, značajno dulji nego što je vrijeme u kojem ćemo ih utrošiti (cca 200 godina).<br /> <br /> <br /> * fosilna goriva<br /> : nafta<br /> : plin<br /> : ugljen<br /> : treset <br /> * nuklearna energija<br /> <br /> <br /> [[Slika:World c.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 4. Potrošnja primarne energije na svjetskoj razini 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:potrosnja_regije.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> ::::::Slika 5. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1980 - 2005 (Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) ====<br /> <br /> Obnovljivi izvori su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, srazmjernom vremenu korištenja. Prije otkrića ugljena i drugih fosilnih goriva, jedina energija koju je čovjek koristio bila je obnovljiva, balega, drvo i kasnije energija vodenica i vjetrenjača. Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno nekomercijalna biomasa i balega, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama. Glavni komercijalni ili konvencionalni obnovljivi izvor je hidroenergija, iako neke od novih ili alternativnih primarnih energija, najbliže su tome vjetar, geotermalna energija i sunčeva toplina, kako se počinju koristiti i bez potrebe za subvencioniranjem, postaju također komercijalni. Vrijeme biomase i biogoriva dolazi, što zbog reforme poljoprivrede u razvijenim zemljama, što zbog visoke cijene nafte, a vrijeme energije mora će možda jednoga dana doći.<br /> <br /> * balega<br /> * drvo (tradicionalna biomasa)<br /> * treset<br /> * biomasa<br /> * biogoriva<br /> : bioetanol<br /> : biodiesel<br /> : bioplin<br /> : bio-ETBE<br /> : biovodik etc.<br /> * sunčeva energija<br /> : toplinska<br /> : fotonaponska<br /> * geotermalna energija<br /> * hidroenergija<br /> * energija mora<br /> : energija plime i oseke<br /> : energija valova<br /> : toplinska (OTEC)<br /> <br /> <br /> [[Slika:God-pov-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 6. Usporedba godišnjeg povećanje kapaciteta<br /> :::::::::::vjetroelektrana i nuklearnih elektrana (GW)<br /> :::::::::::::(Izvor: [http://www.iaea.org IAEA], [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Udjeli_primarnih_energija_2004-bez_naslova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 7. Udjeli primarnih energenata - Svijet - 2004<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Ch_solar.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::::Slika 8. Instalirana snaga fotonaponskih ćelija zemalja IEA<br /> <br /> <br /> [[Slika: Udijeli_obnovljivih_izvora_-2004-_bez_Kine.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::Slika 9. Udjeli obnovljivih izvora po energetskim regijama - Svijet (Kina nije uključena) - 2004<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.iea.org IEA])<br /> <br /> <br /> Električna energija i vodik nisu primarne energije, nego sekundarne, tzv. energy carrieri.<br /> <br /> <br /> [[Slika:CS-1998.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 10. Cijene proizvodnje struje iz pojedinih primarnih izvora - 1998 <br /> :::::::::(ABB: Renewable Energy, Status and Prospects, 1998)<br /> <br /> === Bilance primarne energije ===<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 1. Potrošnja primarne energije [TPES, [[Tablica za preračunavanje oblika energije|milijuni tona ekvivalentne nafte]] ], prema BP. Za usporedbu, ukupna iskorištena primarna energija vjetra u 2005. godini bila je 16 mtoe u svijetu.<br /> <br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! potrošnja primarne energije milijuna toe, 2005 !! nafta !! prirodni plin !! ugljen !! nuklearna energija !! hidroenergija !! ukupno<br /> |-<br /> | SAD* || 945 || 570 || 575 || 186 || 60 || '''2336'''<br /> |-<br /> | '''Amerike''' || '''1133''' || '''697''' || '''614''' || '''209''' || '''149''' || '''2802''' <br /> |-<br /> | Francuska* || 93 || 41 || 13 || 102 || 13 || '''262'''<br /> |-<br /> | ''EU*'' || ''700'' || ''424'' || ''299'' || ''221'' || ''71'' || '''''1715''''' <br /> |-<br /> | Norveška* || 10 || 4 || 0.5 || - || 31 || '''45.5'''<br /> |-<br /> | Rusija || 130 || 365 || 112 || 34 || 40 || '''681'''<br /> |-<br /> | Hrvatska || 4.8 || 2.5 || 0.7 || - || 0.5 || '''8.5'''<br /> |-<br /> | '''Europa''' || '''963''' || '''1010''' || '''538''' || '''286''' || '''187''' || '''2984'''<br /> |-<br /> | Kina || 327 || 42 || 1082 || 12 || 91 || '''1554'''<br /> |-<br /> | Indija || 116 || 33 || 213 || 4 || 22 || '''388'''<br /> |-<br /> | Japan* || 244 || 73 || 121 || 66 || 20 || '''524'''<br /> |-<br /> | '''Azija i Pacifik''' || '''1117''' || '''366''' || '''1648''' || '''125''' || '''167''' || '''3424'''<br /> |-<br /> | '''Afrika''' || '''129''' || '''64''' || '''100''' || '''3''' || '''20''' || '''316'''<br /> |-<br /> | '''Bliski istok''' || '''271''' || '''226''' || '''9''' || '''-''' || '''4''' || '''510'''<br /> |-<br /> | '''Svijet''' || '''3837''' || '''2475''' || '''2930''' || '''627''' || '''669''' || '''10538'''<br /> |-<br /> | '''Svijet, porast''' || '''1.3%''' || '''2.3%''' || '''5.0%''' || '''0.6%''' || '''4.2%''' || '''2.3%'''<br /> |-<br /> | '''od toga OECD*''' || '''2271''' || '''1275''' || '''1169''' || '''531''' || '''297''' || '''5543'''<br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Svijet.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::::::::::::::Slika 11. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/29TPESPI.pdf svjetskoj potrošnji] - težište na fosilnim gorivima<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:OECD total.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::::::::Slika 12. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/28TPESPI.pdf OECD-a] - 50% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Europa-TPES3.jpg|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 13. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj europskoj potrošnji - 26% svjetske potrošnje - naglasak na fosilnim gorivima i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:EU-25.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 14. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/37TPESPI.pdf Europske Unije] - 16% svjetske potrošnje - nešto jači udio nuklearne energije<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:US2003.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 15. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/USTPESPI.pdf SAD-a] - 21% svjetske potrošnje<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Francuska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 16. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/FRTPESPI.pdf Francuske] - 3% svjetske potrošnje - težište na nuklearnoj energiji<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Norveska.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 17. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/NOTPESPI.pdf Norveške] - 0.2% svjetske potrošnje - težište na hidroenergiji i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Rusija.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 18. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/RUTPESPI.pdf Rusije] - 6% svjetske potrošnje - težište na prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Kina.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> ::::Slika 19. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/CNTPESPI.pdf Kine] - 13% svjetske potrošnje - težište na ugljenu<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:Hrvatska3.JPG|thumb|left|500px]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> :::Slika 20. Udio pojedinih komercijalnih primarnih energenata u ukupnoj potrošnji [http://www.iea.org/Textbase/stats/PDF_graphs/HRTPESPI.pdf Hrvatske] - 0.08% svjetske potrošnje - naglasak na nafti i prirodnom plinu<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Rezerve primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Uvod ===<br /> <br /> Dokazane su rezerve nafte za oko 40 godina uz sadašnju potrošnju, 65 godina za prirodni plin i 220 godina eksploatacije ugljena sadašnjim tempom. (Slika 21.)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:12-2005-nova.jpg|thumb|center|550px]]<br /> <br /> :::::::Slika 21. Odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - vrijeme trajanja<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> <br /> Kako vrijeme protiče, tako dokazane rezerve uglavnom rastu, kao posljedica otkrivanja novih rezervi. U svijetu je polovinom sedamdesetih godina nastala uzbuna kad se shvatilo da ima nafte za samo 25 godina (slike 22. i 23.), da bi danas rezerve nafte značajno narasle (slika 24.) te se povećao i odnos rezervi prema proizvodnji (R/P ratio), a tako i rezerve prirodnog plina (slike 25., 26. i 27.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:13-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 22. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:13-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 23. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za naftu - <br /> :::::::::::po energetskoj podijeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:14-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 24. Kretanje rezervi nafte 1980-2005, milijarde barela<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-1-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 25. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::::Svijet (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:16-2-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 26. Kretanje odnosa rezervi prema proizvodnji (R/P ratio) za plin - <br /> ::::::::::::po energetskoj podjeli Svijeta (1980-2005)<br /> <br /> <br /> [[Slika:15-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::::Slika 27. Kretanje rezervi plina 1980-2005, tisuće milijardi m³<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Nafte će jednog dana nestati, ali svijet se pokazao spremnim da preživi peterostruki skok cijena. Smanjivanje rezervi nafte podiglo bi njenu cijenu, što bi učinilo rentabilnim alternativne izvore energije. Veći dio rezervi tekućih fosilnih goriva nalazi se u nestabilnom području Bliskog istoka (Slika 28.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:17-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> :::::::Slika 28. Dokazane rezerve nafte, milijarde barela - nafta je na Bliskom istoku<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Prirodnog plina, kao i nafte, jednog dana će nestati. Najveći dio rezervi prirodnog plina nalazi se na području Bliskog istoka te bivšeg SSSR-a (Slika 29.).<br /> <br /> <br /> <br /> [[Slika:18-2005.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 29. Dokazane rezerve plina, tisuće milijardi m³ - <br /> ::::::::::plin je na Bliskom istoku i na području bivšeg SSSR<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Najveće dokazane rezerve ugljena nalaze se u Azijsko-pacifičkoj energetskoj regiji, na području bivšeg SSSR-a te Sjeverne Amerike <br /> <br /> (Slika 30.).<br /> <br /> [[Slika:Ch_coal_proved_reserves_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 30. Dokazane rezerve ugljena u tisućama milijuna tona - 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Rezerve prirodnog urana su do danas uglavnom u potpunosti potrošene. Sa sadašnjim rezervama i tempom iskorištavanja, zalihe urana trajati će još oko 100 godina.<br /> <br /> === Potencijal obnovljive energije ===<br /> <br /> ==== Potencijal vjetroenergije ====<br /> <br /> Iako je potencijal vjetroenergije velik, zbog njene varijabilnosti (intermitencije) nije sa sadašnjom tehnologijom isplatljivo proizvoditi više od 15% električne energije iz tog izvora. Tu je penetraciju do sada dostigla jedino Danska. Taj bi se postotak međutim mogao povećati skladištenjem energije, uz značajno povećani trošak dobave električne energije.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_vjetroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 31. Potencijal vjetroenergije - Svijet<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal hidroenergije ====<br /> <br /> Dok je potencijal hidroeneregije u razvijenim zemljama uglavnom iskorišten, ili barem njegov ekonomični dio, preostao je značajan potencijal u zemljama u razvoju. Međutim, hidroenergija je danas sve češće u kompeticiji s drugim potrebama, za zemljom te za turističkim prihodima.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_hidroenergije.jpg|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 32. Potencijal hidroenergije - Svijet<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> ==== Potencijal sunčeve energije ====<br /> <br /> Stvarno veliki potencijal sunčeve energije teško je ekonomično iskoristiti, naročito s obzirom da se veći dio potencijala nalazi u zemljama u razvoju, koje nemaju sredstava za razvoj novih tehnologija. Međutim, ovo je izvor koji sigurno dolazi.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potencijal_sunceve_energije.png|thumb|center|650px]]<br /> <br /> ::::::::::::Slika 33. Potencijal sunčeve energije<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> ==Proizvodnja i trgovina primarnom energijom ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Proizvodnja nafte blago raste, što znači da joj udio u ukupnoj primarnoj energiji značajno pada, sve kao posljedica naftnog šoka i posljedične &quot;politički&quot; visoke cijene nafte. Središte naftne proizvodnje je Bliski istok, koji je i najveći izvoznik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_nafte.jpg|thumb|center|750px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 34. Proizvodnja nafte po regijama u milijunima barela dnevno<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_oil_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::Slika 35. Trgovina sirove nafte između regija u milijunima tona godišnje<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Proizvodnja prirodnog plina rapidno raste. Gradnja plinovoda i LNG postrojenja omogućila je trgovanje plinom na velike daljine, tako da se sada polako plin prestaje spaljivati na naftnim poljima Bliskog istoka, te se ukapljuje i prodaje istočnoj Aziji. Istočna se Azija, prvenstveno Japan, snabdijeva ukapljenim plinom iz jugoistočne Azije. Evropa se snabdijeva iz Rusije i Sjeverne Afrike, što plinovodima, a što pomoću LNG tehnologije.<br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_plina.jpg|thumb|center|700px]]<br /> <br /> :::::::Slika 36. Proizvodnja prirodnog plina po regijama u milijunima kubnih metara<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> <br /> [[Slika:ch_gas_trade_movements_590.gif|frame|center]]<br /> <br /> ::::::Slika 37.Trgovina prirodnim i ukapljenim (LNG) plinom između regija u milijardama m³ godišnje<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje proizvodnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Proizvodnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 38. Proizvodnja ugljena po regijama 1995 i 2005, <br /> :::::::::::::u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> :::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Uran ===<br /> <br /> Većina proizvodnje urana je u vojne svrhe. Samo se jedan mali dio troši na proizvodnju električne energije, i to vrlo neefikasno.<br /> <br /> === Naftovodi, plinovodi i geopolitika ===<br /> <br /> <br /> [[Slika:gasoil.gif|thumb|center|800px]]<br /> <br /> :::::::Slika 39. Mreža naftovoda i plinovoda prema Europi. Rusija kao energetski izvor. <br /> :::::::::::::Geopolitičke konzekvence.<br /> <br /> === LNG ===<br /> <br /> LNG (eng. Liquified Natural Gas) je ukapljeni prirodni plin.<br /> <br /> Najveće postrojenje za proizvodnju LNG-a nalazi se u Egiptu s kapacitetom proizvodnje 5 milijuna tona LNG-a godišnje.<br /> <br /> 1964 Francuska i UK su bili prvi kupci ove vrste goriva, i bili su svjedoci novog energetskog razdoblja. Budući da većina postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina nije na područjima na kojima se se isplati graditi plinovode, velika sredstva moraju se ulagati u prijevoz LNG-a. Ovo je i glavni razlog zašto su se LNG postrojenja sporo razvijala u drugoj polovici 20. stoljeća. Samopostrojenje za proizvodnju LNG-a stoji oko 1÷3 milijarde USD, treminalni za utovar 0.5÷1 milijardu, a vozila za prijevoz 0.2÷0.3 milijarde USD. Uspoređujući ove cijene s cijenama nafte, LNG tržište je malo, ali zrelo.<br /> <br /> Komercijalni razvoj LNG-a je stil zvan lanac vrijednosti, što znači da LNG kupci potpisuju ugovore na 20÷25 godina s dobavljačima, po strogo određenim uvjetima. Tek kada se zadovolje svi uvjeti,i kupci dobe potvrdu za sklapanje posla, može se početi s trgovinom. Zbog ovoga, prema LNG-u se odnosilo kao prema igri bogatih, gdje se mogu uključiti samo igrači s jakom financijskom i političkom pozadinom. Velike međunarodne nafte tvrtke kao BP, Exxonmobil, Royal Dutch Shell, i neke nacionalne (npr. Pertamina i Petronas) su bili aktivni igrači. Japan, Južna Koreja i Tajvan su uvezli velike količine LNG-a zbog nedostatka vlastitih energenata.<br /> <br /> 2002 Japan je uvezao 54 milijuna tona LNG-a (48% svjetske trgovina LNG-a te godine). Također, iste godine, Južna Koreja je uvezla 17.7 milijuna, a Tajvan 5.33 milijuna tona LNG-a. Ove tri države su činile oko 70% svjetske trgovina LNG-a te godine.<br /> <br /> Zadnjih godina, više igrača se uključilo, kako u uvozu, tako i izvozu, nove tehnologije se usvajaju, cijene postrojenja, terminala i vozila padaju, a LNG postaje konkrentniji drugim energentima. Uobičajena cijena LNG plovila kapaciteta 125 000 m³, izgrađenog u europskim ili japanskim brodogradilištima iznosi 250 milijuna USD. Kada su se korejska i kineska brodogradilišta uključila u igru, cijene su pale za 60%. Proizvodnja po toni LNG-a od 1970tih do 1990tih pala je za oko 35%.<br /> <br /> Zbog straha od energetske nestašice, terminali se planiraju graditi u SAD-u. Mnogi američki političari i građani ovome se protive iz sigurnosnih razloga.<br /> <br /> <br /> Tablica 2. Trgovina LNG-om 2002 godine (izvor: Ministarstvo energetike SAD-a)<br /> {| align=left border=4 cellspacing=0 cellpadding=4<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Izvoz<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot; colspan=&quot;2&quot;|Uvoz<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; [[Cubic meter|m³]])<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; m³)<br /> |align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;darkseagreen&quot; style=&quot;color:black&quot;|(10&lt;sup&gt;&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&lt;/sup&gt; t)<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Indonezija<br /> |align=&quot;right&quot;|31.148 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|23.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Japan<br /> |align=&quot;right&quot;|260.51 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|188.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Alžir<br /> |align=&quot;right&quot;|26.476 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|19.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Južna Koreja<br /> |align=&quot;right&quot;|56.634 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|40.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Malazija<br /> |align=&quot;right&quot;|20.983 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|15.6 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Francuska<br /> |align=&quot;right&quot;|14.470 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|10.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Katar<br /> |align=&quot;right&quot;|20.558 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|14.9 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Tajvan<br /> |align=&quot;right&quot;|10.279 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Nigerija<br /> |align=&quot;right&quot;|11.157 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|8.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|UK<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Australija<br /> |align=&quot;right&quot;|10.392 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|6.485 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Oman<br /> |align=&quot;right&quot;|10.081 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.3 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Turska<br /> |align=&quot;right&quot;|6.343 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Brunej Darussalam<br /> |align=&quot;right&quot;|9.939 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|7.2 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Portugal<br /> |align=&quot;right&quot;|4.134 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|3.3 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Ujedinjeni Arapski Emirati<br /> |align=&quot;right&quot;|7.872 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|5.7 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Španjolska<br /> |align=&quot;right&quot;|3.710 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Rusija<br /> |align=&quot;right&quot;|6.626 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.8 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Italija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.681 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.6 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|Trinidad i Tobago<br /> |align=&quot;right&quot;|5.352 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|4.0 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Belgija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.511 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.7 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |align=&quot;center&quot;|SAD<br /> |align=&quot;right&quot;|1.126 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|1.4 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;center&quot;|Indija<br /> |align=&quot;right&quot;|3.455 &amp;nbsp;<br /> |align=&quot;right&quot;|2.5 &amp;nbsp;<br /> |-<br /> |}<br /> <br /> &lt;br style=&quot;clear:both;&quot;&gt;<br /> <br /> <br /> Zemlje izvoznici LNG-a:<br /> Indonezija, Alžir, Malazija, Katar, Nigerija, Australija, Oman, Brunej Darussalam, Ujedninjenu Arapski Emirati, Rusija, Trinidad i Tobago, SAD i Egipat (od 2005).<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Potrošnja primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Sjeverna Amerika te Europa i Euroazija bilježe blagi porast potrošnje primarne energije, dok Azijsko-pacifička regija poslijednjih godina bilježi znatno veći rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika: Potrosnja_primarne_energije-nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::::Slika 40. Potrošnja primarne energije po energetskim regijama 1965 - 2005<br /> <br /> === Nafta ===<br /> <br /> Stalni porast potrošnje nafte prisutan je u svim energetskim regijama.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_nafte_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 41. Potrošnja nafte po energetskim regijama u milijunima barela dnevno<br /> <br /> === Plin ===<br /> <br /> Kao i proizvodnja plina, i potrošnja brzo raste. Ovo se posebno odnosi na prostor Europe i Euroazije.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_plina_-_nova-bs2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> :::::::Slika 42. Potrošnja prirodnog plina po regijama u milijunima tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Ugljen ===<br /> <br /> Uočljiv je pad proizvodnje ugljena u Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, zbog prelaska na čišća fosilna goriva. U ostalim regijama, a naročito u Aziji, zamjetno je povećanje potrošnje ugljena. Značajno je primijetiti da nema značajne razmjene ugljena među regijama, jer se ugljen uglavnom troši na mjestu proizvodnje.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_ugljena-nova.jpg|frame|center]]<br /> <br /> ::::::::::Slika 43. Potrošnja ugljena po regijama 1995 i 2005<br /> ::::::::::::::(Izvor: [http://www.bp.com BP])<br /> <br /> === Nuklearna energija ===<br /> <br /> Veliki rast od male baze, potrošnja izrazito raste u Europi i Euroaziji, nešto manje u Sjevernoj Americi. Azijsko-pacifička regija bilježi blagi rast.<br /> <br /> <br /> [[Slika:27-2005.jpg|thumb|center|600px]]<br /> <br /> :::::::Slika 44. Potrošnja nuklearne energije po regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> ::::::::::<br /> <br /> === Hidroenergija ===<br /> <br /> Rast potrošnja hidroenergije bilježe Europa i Euroazija, Sjeverna Amerika i Azijsko-pacifička regija, dok područja bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe manji rast. Općenito, na svjetskoj razini, potrošnja hidroenergije brzo raste.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Potrosnja_hidroenergije-nova2.jpg|thumb|center|500px]]<br /> <br /> ::::::Slika 45. Potrošnja hidroenergije po energetskim regijama, milijuni tona ekvivalentne nafte<br /> <br /> === Vjetroenergija ===<br /> <br /> Od 1990. do 1997. rast potrošnje vjetroenergije nije bio velik. Od 1997. na dalje raste je iznimno velik.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Geotermalna--najnovija-2.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::::Slika 46. Potrošnja vjetroenergije<br /> <br /> === Tradicionalni obnovljivi izvori ===<br /> <br /> Tradicionalni izvori energije, danas su to prvenstveno drvo, poljoprivredni ostaci i balega, ali i vodenice i vjetrenjace, gdje se jos koriste, su oni koji ne ulaze u energetske bilance jer se ne preprodaju, pa ipak još uvijek čine značajan dio primarne energije u mnogim zemljama.<br /> <br /> === Biomasa ===<br /> <br /> Biomasa se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Obično se koristi za proizvodnju biogoriva, ali to također može biti i biljna i životinjska materija, koja se koristi u industriji za proizvodnju vlakana, kemikalija ili topline.<br /> <br /> ==== Kruta biomasa ====<br /> <br /> Pod krutu biomasu ubrajaju se drvo, sječka, poljoprivredni ostaci i dr.<br /> <br /> Tablica 3. Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2003<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''120057'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''247570'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 4. Potrošnja energije proizvedene iz primarne biomase - Svijet - 2003<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Primarna biomasa<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''1113'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Biogoriva ====<br /> <br /> Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U poslijednjih nekoliko godina, proizvodnja i potrošnja biogoriva rastu, a teži se da u budućnosti postanu dominantna, i da zamjene fosilna goriva što više je to moguće. Ekološki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je proizvodnja još uvijek skuplja. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.<br /> <br /> Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz šećerne trske, kukuruze, ječma, krumpira, suncokreta, žita, drva i još nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu. Europska Unija već troši znatne količine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za proizvodnju i izvoz bioetanola.<br /> <br /> Biodizel predstavlja alternativu običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se iz žitarica (kukuruz, soja i dr.), bioragradiv je i nije opasan za okoliš. U nekim zemljama Europske Unije, biodezel je već zastupljen u gorivima (u određenom postotku), te također neka vozila već mogu voziti na 100%-tni biodizel.<br /> <br /> <br /> Tablica 10. Potrošnja biogoriva - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Biogoriva<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''1000 tona (kt)''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''25329'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> ==== Bioplin ====<br /> <br /> Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz životinjskog izmeta, kanalizacijskog otpada, krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-dioksida. Može se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim pročišćavanjem možemo dobiti i plin čist poput prirodnog.<br /> <br /> <br /> Tablica 11. Potrošnja bioplina - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Bioplin<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''9,6'''<br /> |-<br /> <br /> <br /> |}<br /> <br /> === Otpad kao izvor energije ===<br /> <br /> Spaljivanje otpada je jedna od tehnologija koja nam omogućuje dobivanje energije iz otpada. Proces se događa na visokim temperaturama, a dobivena toplinska energija može se iskoristiti za dobivanje električne energije, zagrijavanje vode za grijanje stambenih objekata i slično.<br /> <br /> Velika prednost ove tehnologije je da se njome može spaljivati opasan i medicinski otpad, koji ako se odlaže u okoliš, može biti otrovan i opasan za zdravlje živih bića.<br /> <br /> Moderna postrojenja za spaljivanje otpada su znatno drugačija od onih od prije samo 10 ili 20 godina; prvo se vrši razdvajanje otpada na onaj koji se može reciklirati i na onaj koji se baš mora spaliti, a nakon toga se vrši spaljivanje.<br /> <br /> Zemlje koje najviše koriste ovu tehnologiju su Japan, Švedska i Danska.<br /> <br /> <br /> Tablica 5. Proizvodnja energije iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''GWh'' || ''GWh''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja električne energije (bruto)''' || '''47628''' || '''29843'''<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''TJ'' || ''TJ''<br /> |-<br /> | '''Proizvodnja toplinske energije (bruto)''' || '''140191''' || '''94651'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> <br /> <br /> Tablica 6. Potrošnja energije proizvedene iz otpada - Svijet - 2004<br /> {| border=&quot;1&quot;<br /> |-<br /> ! !! Kućanski otpad !! Industrijski otpad<br /> |-<br /> | ''Jedinica'' || ''Mtoe'' || ''Mtoe''<br /> |-<br /> | '''Ukupno''' || '''20,3''' || '''14'''<br /> |-<br /> <br /> |}<br /> <br /> === Geotermalna energija ===<br /> <br /> Pod geotermalnom energijom obično se podrazumijevaju izvori tople vode ili pare, koji se mogu koristiti za proizvodnju električne energije i/ili topline, međutim, uz pomoć toplinskih pumpi moguće je koristiti i niskotemperaturnu toplinu tla ili podzemnih voda. Potrošnja geotermalne energije blago raste zadnjih godina, slika 46. Potrošnja geotermalne energije 2004. godine iznosila je 3,67 Mtoe.<br /> <br /> === Solarna energija ===<br /> <br /> Energija sunca može se koristiti ili kao toplinska, ili se sunčevo zračenje može direktno pretvarati u električnu energiju pomoću fotonaponskog efekta. Toplinska energija može se koristiti za proizvodnju topline, pomoću kolektora za grijanje tople vode, ili za proizvodnju električne energije, u solarnim termalnim elektranama. Svjetlosna energija se može jedino pretvarati pomoću fotonaponskih ćelija u električnu energiju<br /> Proizvodnja i potrošnja solarne energije vrlo brzo rastu. Ovaj rast posebno se odnosi na Japan i Njemačku.<br /> <br /> <br /> [[Slika:Sunceva2.jpg|thumb|center|450px]]<br /> <br /> :::::::::::Slika 48. Potrošnja solarne toplinske energije<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> Solarna toplinska energija se većinom koristi za proizvodnju tople vode, ali može se koristiti u solarnim termalnim elektranama za proizvodnju električne energije. Solarna termalna električna energija je u padu, slika 48, ali se očekuje skori ponovni rast.<br /> <br /> <br /> ==== Fotonaponska ====<br /> <br /> Fotonaponske ćelije omogućuju direktno pretvaranje sunčevog zračenja u električnu energiju. Kao što je moguće vidjeti iz slike 8, instalirana snaga je u stalnom porastu, kao i proizvedena energija, slika 48.<br /> <br /> === Energija mora ===<br /> <br /> ==== Energija valova ====<br /> <br /> [[Slika: Elliptical_trajectory_on_ripples.png|frame|right|Slika 50. Ako zamislimo predmet na površini oceana, on će se uslijed djelovanja vala gibati, a putanja će mu biti eliptična]]<br /> Energija valova odnosi se na energiju koja se može proizvesti iz oceanskih valova, i prevesti u koristan rad (električnu energiju, desalinizacija, ili rad za pumpanje vode u rezervoare). Ova tehnologija nije u komercijalnoj uporabi te na svijetu postoji samo nekoliko eksprimentalnih modela.<br /> <br /> Općenito govoreći, veliki valovi su vrlo moćni. Snaga vala određena je njegovom visinom, brzinom, valnom duljinom i gustoćom morske vode. Veličina vala određena je jačinom vjetra i površinom kojom on naliježe na val te dubiom mora na tom mjestu. Nakon što vjetar postigne određenu brzinu, veličina vala se više ne će povećavati. Ovo ograničenje zove se &quot;potpuno razvijeno more&quot;.<br /> <br /> Sjeverni i južni zemljopisni pojas imaju predstavljaju najbolja područja za iskorištavanje energije valova. Gibanje valova je najveće na površini mora,a slabi eksponencijalno se dubinom. No, dolje je isto prisutno, ali kao pritisak.<br /> <br /> Potencijalna energija vala je jednaka kinetičkoj tj. može se cijela iskorisitit u tom obliku bez da prelazi u druge. Snaga vala izražava se u kilovatima po metru - kW/m.<br /> <br /> Formula za snagu vala:<br /> P=k×H^2×T~0.5×H^2×T, gdje je:<br /> <br /> k=konst., H=visina vala(amplituda), T=valna duljina (okomita udaljenost od gornjeg do donjeg brijega vala).<br /> <br /> Izazov ovdje predstavlja činjenica da se ovu tehnologiju treba razviti u mjeri da može izdržati oluje i morsku koroziju. Također, mogući izvori problema mogu biti: istrošeni/potrgani ležajevi, korodirani/uništeni zavari i potrgani držači konstrukcije. Do sada je industrija, koja razvija ovu tehnologiju, pretrpila mnoge neuspjehe, ali je ipak na neki način i uspjela jer je počela dobivati novčana sredstva od Vlada, sveučilišta i donacija.<br /> <br /> Potencijal energije valova je velo velik. Ovom tehnologijom može se razviti više energije nego energijom plime i oseke. Energetski potencijal valova je u svakom slučaju veći i može se iskorištavati na više lokacija. Zemlje koje imaju dugački obalni pojas i jake udarne vjetrove (npr. Irska i UK), mogle bi ovom tehnologijom proizvoditi 5% potrebne električne energije.<br /> <br /> Ovom tehnologijom mogao bi se također proizvoditi vodik ili topljeni aluminij.<br /> <br /> ==== Energija plime i oseke ====<br /> <br /> Energija valova predstavlja sredstvo za proizvodnju električne energije korištenjem energije sadržane u vodenoj masi tokom ciklusa plime i oseke. Energija valova može biti kinetička - sadržana u strujama izazvanim plimom i osekom - te potencijalna, sadržana u visinskoj razlici plime i oseke.<br /> <br /> Energija valova je stekla veliku popularnost kao obnovljivi izvor energije, ali je njena primjena ograničena na zemlje s izlazom na more te izaziva velike poremećaje u lokalnim ekosustavima.<br /> <br /> Jedan način proizvodnje je da se napravi umjetna uvala i da se tamo iskorištava potencijal plime i oseke.<br /> <br /> Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u sjevernoj Francuskoj.<br /> <br /> ==== Toplinska ====<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Primarna energija i kvaliteta života ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 7. Usporedba potrošnje energije (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_7.pdf '''kgoe/capita'''] || 1690 || 4670 || 6960 || 1980<br /> |}<br /> <br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> == Efikasnost potrošnje primarne energije ==<br /> <br /> [[Image:Crta.jpg]]<br /> <br /> <br /> Tablica 9. Usporedba efikasnosti potrošnje energije u stvaranju dobara (2003)<br /> <br /> {| border=&quot;2&quot;<br /> |-<br /> ! [[Tablica za preračunavanje oblika energije|kgoe - kg of oil equivalent]] !! Svijet !! bogate zemlje (OECD) !! zemlje u tranziciji !! Hrvatska<br /> |-<br /> | [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/3_poglavlje/poglavlje3_files/tab3_8.pdf '''GDP2003$/kgoe'''] || 3.2 || 5.0 || 2.0 || 4.2<br /> |}</div>

Mario